Hanwha WB Advanced System (HWBAS), poljski “joint venture” tvrtki Hanwha Aerospace i WB Electronics, održalo je u srijedu 04. studenog svečanost polaganja kamena temeljca za svoj proizvodni pogon u Gorzówu Wielkopolskom. Postrojenje se gradi radi proizvodnje navođenih projektila CGR080 u Poljskoj te uspostave održivih lokalnih proizvodnih kapaciteta. Među sudionicima svečanosti polaganja kamena temeljca za proizvodni pogon HWBAS-a u Gorzówu Wielkopolskom bili su: Magdalena Sobkowiak-Czarnecka, državna tajnica u Ministarstvu nacionalne obrane; Jun Youl Tae, veleposlanik Republike Koreje; Robert Frommholz, zamjenik čelnika Agencije za naoružanje; Jacek Wójcicki, gradonačelnik Gorzówa Wielkopolskog; Jin Cheol Jeon, glavni izvršni direktor tvrtke Hanwha WB Advanced System; te Boohwan Lee, glavni izvršni direktor tvrtke Hanwha Aerospace.

Održana pod temom “IZGRADNJA SPOSOBNOSTI. OBLIKOVANJE BUDUĆNOSTI”, svečanost je povezala razvoj postrojenja sa širim ciljem – uspostavljanjem infrastrukture, stručnog znanja i radne snage potrebnih za podršku održivoj proizvodnji u Poljskoj. Nakon osnivanja “joint venturea”, projekt je prešao u pripremnu fazu izgradnje postrojenja, pri čemu su pripremni radovi na lokaciji već u tijeku. Svečani početak radova formalno označava važnu prekretnicu u razvoju postrojenja, nakon čega slijedi pokretanje lokalne proizvodnje, priopćila je korejska kompanija Hanwha.

„Današnje polaganje kamena temeljca stavlja naše industrijsko partnerstvo u konkretan okvir na terenu”, izjavio je Jin Cheol Jeon, glavni izvršni direktor tvrtke Hanwha WB Advanced System. „Kao poljska tvrtka, imamo zadatak izgraditi kapacitete za proizvodnju ovdje u Poljskoj. To podrazumijeva ne samo izgradnju pogona, već i razvoj proizvodnih procesa te tima sposobnog pretvoriti tehnologiju u svakodnevne proizvodne operacije. Današnja svečanost predstavlja važnu prekretnicu u tom procesu. Naša je ambicija uspostaviti trajnu industrijsku prisutnost, uz infrastrukturu, stručnost i praktične kapacitete potrebne za dugoročno održavanje proizvodnje,” rekao je Jeon. Buhwan Lee, glavni izvršni direktor tvrtke Hanwha Aerospace, posebno je istaknuo: „Zajedno s grupacijom WB GROUP i tvrtkom HWBAS, cilj nam je spojiti licenciranu tehnologiju i proizvodno znanje sa stručnošću i proizvodnim kapacitetima koji se razvijaju u Poljskoj. Naša je ambicija izgraditi održivu proizvodnu bazu koja objedinjuje lokalnu infrastrukturu, stručne timove i već uspostavljene industrijske procese. Na ovo gledamo kao na dugoročno partnerstvo, pri čemu će proizvodnja u Poljskoj s vremenom poslužiti kao temelj za istraživanje potencijalnih prilika na europskim tržištima.” „Ponosni smo što će, zahvaljujući partnerstvu između grupacije WB GROUP i tvrtke Hanwha Aerospace, Gorzów Wielkopolski postati sjedište prvog takvog postrojenja u Poljskoj, namijenjenog proizvodnji naprednih raketnih sustava za topničke postrojbe poljskih Oružanih snaga. Također želimo posebno zahvaliti lokalnim vlastima, čija su kontinuirana podrška i angažman bili ključni za realizaciju ove investicije”, rekao je Piotr Wojciechowski, predsjednik grupacije WB GROUP.

2025. godine tvrtke Hanwha Aerospace i WB Electronics osnovale su u Poljskoj zajedničko poduzeće HWBAS. U prosincu iste godine konzorcij predvođen HWBAS-om sklopio je ugovor s poljskom Agencijom za naoružanje o isporuci projektila CGR080, koji će se proizvoditi u Poljskoj. Ugovor o licenciranju između tvrtki Hanwha Aerospace i HWBAS pruža pravni okvir za proizvodnju projektila CGR080 u Poljskoj. Prijenos tehnologije i inženjerskih rješenja osmišljen je kao podrška lokalnoj proizvodnji, kroz integraciju potrebnih procesa i stručnog znanja u poljske operativne pogone. Ovo ulaganje pružit će potporu Oružanim snagama Poljske jačanjem domaćih kapaciteta za proizvodnju navođenih projektila CGR080 namijenjenih sustavu HOMAR-K, čime se pridonosi povećanju poljskih zaliha i dugoročnom unapređenju operativne spremnosti. Projekt, razvijen u bliskoj suradnji s poljskim Ministarstvom nacionalne obrane i Agencijom za naoružanje, nadilazi samu proizvodnju te obuhvaća prijenos tehnologije i stručnog znanja (know-how), razvoj lokalne proizvodne ekspertize, kao i uspostavu kapaciteta za održavanje, popravak i remont (MRO) tijekom cijelog životnog vijeka sustava. Izgradnjom proizvodnih kapaciteta u Poljskoj i razvojem otpornog, lokalno utemeljenog opskrbnog lanca, ovo će ulaganje pridonijeti jačanju poljske obrambeno-industrijske baze, podržati održivost programa HOMAR-K te razviti domaće kapacitete potrebne za dugoročno održavanje i podršku tim sustavima.

Projekt već uspostavlja veze sa strukovnim obrazovanjem u Gorzówu Wielkopolskom. Pismo namjere sklopljeno s ustanovom CEZiB pruža okvir za stručne prakse, naukovanje, radionice i suradnju na razvoju nastavnih programa. Cilj je ovih aktivnosti razviti lokalne vještine i pripremiti bazu talenata za buduće proizvodne operacije, čime se razvoj radne snage povezuje sa širim industrijskim doprinosom projekta Lubuškom vojvodstvu, priopćila je Hanwha.

U petak, 30. listopada, Naval Grupa isporučila je Grčkoj ratnoj mornarici drugu fregatu tipa FDI (FDI HN/Belharra) “Nearchos”. Nakon isporuke prve fregate FDI HN Kimon u prosincu 2025., do kraja 2026. predviđena je i isporuka treće fregate “Formion”. Time će Grčka ratna mornarica u razdoblju od samo godinu dana preuzeti tri nove fregate. Svečana ceremonija podizanja grčke zastave na novoj fregati održana je u francuskom Lorientu u nazočnosti Nikosa Dendiasa, grčkog ministra nacionalne obrane, i Catherine Vautrin, francuske ministrice oružanih snaga.

Pierre Éric Pommellet, predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor Naval Grupe

“Samo deset mjeseci nakon isporuke fregate Kimon, čast nam je predati Grčkoj ratnoj mornarici drugu fregatu FDI, Nearchos, u nazočnosti Catherine Vautrin i Nikosa Dendiasa, kojima zahvaljujem na ponovno iskazanom povjerenju. Zahvaljujem svima koji su pridonijeli ostvarenju ove iznimno važne prekretnice, od timova Naval Grupe do naših industrijskih i institucionalnih partnera u Grčkoj i Francuskoj, kao i posadi te Grčkoj ratnoj mornarici. Nema sumnje da će Nearchos pokazati svoje iznimne sposobnosti, baš kao što je to nedavno učinila fregata FDI Kimon, pridonoseći tako operativnoj nadmoći Grčke ratne mornarice na moru,”

rekao jePierre Éric Pommellet, predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor Naval Grupe.

Grčkog ministra obrane Nikosa Dendiasa dočekala je u Lorientu njegove francuska kolegica, da bi nakon kratkog bilateralnog susreta grčki ministar nacionalne obrane otišao u prostore Naval Grupe na blagoslov nove fregate koji je udijelio francuski mitropolit, gospodin Demetrios. Odmah potom Dendias je potpisao odluku o integraciji fregate FDI HN (Belharra) “NEARCHOS” u flotu Mornarice. Nakon toga uslijedila je ceremonija imenovanja fregate,  ukrcavanje članova posade i podizanje državne zastave.

Grčki ministar obrane Nikos Dendias

“Naravno, prije kraja 2026. godine uslijedit će ‘Formion’ – kojeg ste vidjeli upravo ondje; štoviše, sve četiri fregate – uključujući ‘Themistoklis’, koja će biti isporučena 2028. godine u suradnji s grupacijom Naval Group – bit će do 2030. godine nadograđene na razinu Standard 2+++. Na ovoj će razini raspolagati najnaprednijim sposobnostima za protuzračnu obranu, strateške udare i zaštitu same platforme. Postat će vodeća plovila u svojoj klasi na globalnoj razini. A naša će zemlja, naravno, nastaviti suradnju s tvrtkom Naval Group. Te su nabave dio sveobuhvatnog plana „Agenda 2030”, koji obuhvaća zaštitu pomorskih pravaca, očuvanje suvereniteta i suverenih interesa helenizma u širem području istočnog Sredozemlja – a, moram dodati, i zaštitu europskih interesa,”

naglasio je grčki ministar Dendias.

Isporuka fregate “Nearchos” predstavlja važnu prekretnicu u provedbi programa FDI (Frégate de Défense et d’Intervention) za Grčku, pokrenutog 2022. godine, te potvrđuje dugogodišnju snažnu francusko-grčku suradnju, utemeljenu na razvijenoj mreži lokalnih industrijskih partnera. Više od 75 grčkih tvrtki uključeno je u programe izgradnje fregata FDI i podmornica Naval Grupe, a njihov doprinos obuhvaća širok raspon aktivnosti, od isporuke elektroničkih pomorskih karata izrađenih u Grčkoj i proizvodnje složenih mehaničkih i elektroničkih sustava do izrade unaprijed opremljenih sekcija brodskog trupa, stoji u priopćenju Naval Grupe. Također, Grčka ratna mornarica povjerila je Naval Grupi i ugovor o početnoj logističkoj i tehničkoj potpori fregatama FDI tijekom njihove operativne uporabe. Održavanje i modernizacija provodit će se u bliskoj suradnji Naval Grupe, njezine grčke podružnice Naval Group Hellas i grčkih industrijskih partnera, čime će se osigurati kvalitetno održavanje i optimalna operativna raspoloživost novih grčkih fregata.

*Photo: Naval Grupa, Ministarstvo obrane Helenske Republike

Jaz u globalnoj razvojnoj i humanitarnoj pomoći se povećava jer države i veliki donatori daju prednost većim vojnim izdacima, pokazuje novo istraživanje SIPRI-ja, uglednog Stockholmskog instituta za mirovna istraživanja. Naime, prema izvješću koje je 27. listopada objavio SIPRI, postoji sve veći jaz između službene razvojne pomoći (ODA) koju pružaju glavne zemlje donatori i stvarnih razvojnih i humanitarnih potreba, što bi moglo imati potencijalno ozbiljne posljedice za ljudsku sigurnost i političku stabilnost. Taj bi se jaz, tvrde, mogao premostiti uz samo mali dio sredstava namijenjenih novim vojnim izdacima.

Najveći padovi u područjima gospodarske infrastrukture i zdravstva

Podaci SIPRI-ja tako pokazuju da su globalni vojni izdaci prošle godine dosegnuli 2,9 bilijuna američkih dolara, tj. najvišu ikad zabilježenu razinu, što je ekvivalentno 2,5 posto globalnog BDP-a. Istovremeno, prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), službena razvojna pomoć (ODA) bilježi pad. Autori nadalje navode da je pružanje temeljne razvojne pomoći počelo stagnirati 2021. godine, no to je privremeno ostalo prikriveno znatnim porastom pomoći Ukrajini nakon ruske invazije punog opsega, kao i porastom „troškova zbrinjavanja izbjeglica u zemlji donatoru” (sredstva koja donator izdvaja za pokrivanje troškova prihvata izbjeglica). Najveći padovi u temeljnoj razvojnoj pomoći zabilježeni su u područjima gospodarske infrastrukture i zdravstva.

„Bogate države u Europi i šire znatno su povećale svoje vojne izdatke kao odgovor na rastuće vojne prijetnje. No, to se poklopilo s dubokim rezovima u drugim proračunskim stavkama, uključujući razvojnu i humanitarnu pomoć. Takva situacija može stvoriti veliku nesigurnost za ljude i države koje ovise o toj pomoći”, izjavio je Xiao Liang, istraživač u SIPRI-jevom programu za vojne izdatke i proizvodnju oružja, te dodaje: „Sve upućuje na to da će vojni izdaci nastaviti rasti još nekoliko godina, što će dodatno opteretiti razvojnu pomoć i druge proračunske prioritete.”

Smanjenje službene razvojne pomoći  kao nužno za financiranje vojnih izdataka

Autori izvještaja procjenjuju da bi potrebe za financiranjem razvojne pomoći do 2028. godine mogle dosegnuti čak 326 milijardi dolara, ovisno o kretanjima niza čimbenika povezanih s oružanim sukobima, prirodnim katastrofama i drugim okolnostima. To bi stvorilo manjak u financiranju od 179 milijardi dolara. To je iznos koji je sam po sebi veći od ukupnih očekivanih obveza za razvojnu pomoć u 2028. godini, ocjenjuje SIPRI.  „Naši nalazi otkrivaju da svjedočimo kontinuiranom smanjenju ključne humanitarne i razvojne pomoći u trenutku kada potrebe za njom rastu”, rekao je Nan Tian, ​​direktor SIPRI-jevog programa za vojne izdatke i proizvodnju oružja. „Ipak, važno je naglasiti da taj manjak u financiranju čini tek djelić dodatnih sredstava koja se usmjeravaju u vojne izdatke. Podmirivanje budućih potreba za razvojnom pomoći financijski je ostvarivo,” kaže Tian.

Izvještaj sadrži studije slučaja o nedavnim politikama u pogledu razvojne pomoći i vojnih izdataka u dvjema europskim zemljama: Njemačkoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Između ostalog, oni pokazuju da su vlade opravdale smanjenje službene razvojne pomoći (ODA) kao nužno za financiranje većih vojnih izdataka unatoč činjenici da oni daju samo marginalni doprinos planiranim povećanjima. „Slabljenjem međunarodne suradnje i rastućim geopolitičkim napetostima i militarizacijom, razumljivo je da države žele ulagati u svoju sigurnost. Ali sami vojni kapaciteti ne jamče sigurnost. Razvojna pomoć može se pozabaviti dugoročnim uzrocima nesigurnosti i stoga bi se trebala smatrati nadopunom vojnih izdataka, a ne konkurencijom s njima“, rekao je Xiao Liang.

Hrvatska brodogradnja ima znanje, stručnjake i iskustvo, a novi razvojni zamah mogao bi doći kroz snažnije povezivanje fakulteta, brodogradilišta i obrambenog sektora – glavna je to poruka stručnog skupa „Perspektiva razvoja hrvatske brodogradnje na Kvarneru“, održanog u srijedu, 28. listopada 2026. na Tehničkom fakultetu u Rijeci. Ovaj stručni skup okupio je predstavnike akademske zajednice, brodogradilišta, projektantskih tvrtki i obrambenog sektora, a u središtu rasprave našli su se razvoj riječkog brodogradilišta 3. Maj, modernizacija Hrvatske ratne mornarice i mogućnosti zajedničkog nastupa u budućim strateškim projektima.

Dekan Tehničkog fakulteta, prof. dr. sc. Lado Kranjčević, istaknuo je da novi razvojni zamah 3. Maja otvara priliku za čvršću suradnju industrije i akademske zajednice. Rijeka već danas predstavlja snažno europsko središte brodograđevnog projektiranja, s više od 2.000 zaposlenih inženjera u tom sektoru. Optimizam se odražava i na interes mladih, što je vidljivo i iz činjenice da je studij brodogradnje ove godine upisalo znatno više studenata nego prethodnih godina. „Mislim, stvarno, da je hrvatska brodogradnja moćna i spremna za ovakve izazove“, poručio je Kranjčević, naglasivši kako se većim interesom studenata potvrđuje da mladi prepoznaju nove mogućnosti u domaćoj industriji. Fakultet pritom, uz brodogradnju, obrazuje stručnjake iz strojarstva, elektrotehnike, računarstva, mehatronike i robotike, a priprema i novi studijski program umjetne inteligencije u inženjerstvu. Sva ta područja mogu dati važan doprinos razvoju suvremene brodogradnje.

Da Hrvatskoj ne nedostaje projektantskog znanja, nego snažnijih proizvodnih kapaciteta, smatra i Roko Vuletić, predsjednik Uprave brodogradilišta 3. Maj: „Hrvatska ima ozbiljne projektne urede koji rade za cijelu Europu i za cijeli svijet“, istaknuo je Vuletić, podsjetivši da hrvatski inženjeri i dalje ostaju konkurentni na međunarodnom tržištu unatoč slabljenju domaće brodograđevne proizvodnje proteklih godina. Upravo u obnovi gradnje brodova Vuletić vidi priliku za novi 3. Maj, pritom naglašavajući da se brodogradilište neće vraćati nekadašnjem modelu masovne proizvodnje, nego će se usmjeriti na specijalizirana plovila visoke dodane vrijednosti, kakva danas traži europsko tržište. Takav pristup, smatra novi vlasnik riječkog brodogradilišta, omogućuje povezivanje proizvodnih kapaciteta brodogradilišta s razvijenom mrežom domaćih projektantskih i inženjerskih tvrtki. Uz aktualne projekte, među kojima je i polarni kruzer duljine 206 metara, brodogradilište se priprema za najavljeni natječaj Jadrolinije za četiri ro-ro broda, a zainteresirano je i za sudjelovanje u projektu hrvatske višenamjenske borbene korvete. Važan korak već je napravljen i u suradnji s Tehničkim fakultetom, kojom će se studentima brodogradnje ponovno omogućiti stručna praksa u 3. Maju kako bi teorijska znanja mogli povezati sa stvarnim procesom gradnje brodova. Takvo povezivanje obrazovanja i industrije posebno je važno uoči novih razvojnih prilika, među kojima se ističu i projekti modernizacije Hrvatske ratne mornarice.

Mogućnosti koje ti projekti otvaraju domaćoj brodogradnji predstavio kbb doc. dr. sc. Andrija Ljulj s Instituta za sigurnosne i obrambene studije (Sveučilište obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”) u svojstvu predstavnika MORH-a, osvrnuvši se na planiranu gradnju višenamjenske korvete, razvoj novih pomorskih platformi, desantno-jurišnih plovila i besposadnih sustava. Naglasio je kako suvremena obrambena industrija sve više uključuje autonomne tehnologije, umjetnu inteligenciju i napredna inženjerska rješenja, što otvara prostor za domaće projektantske tvrtke, brodogradilišta i znanstvene institucije. Posebno je istaknuo kako je za uspjeh takvih projekata „bitna upravo ova koordinacija, integracija između Ministarstva obrane kao nositelja obrambenih projekata i transformacije obrambenih sposobnosti sa industrijom, u ovom slučaju, dakle, brodogradnjom, brodogradilištima i sa znanstvenom zajednicom.“

Prvi i ključni projekt HRM-e je nabava dvije višenamjenske korvete, čija je izgradnja i opremanje planirano od 2025. do 2028., što je kratak rok za takav zahtjevan projekt, rekao je kbb Andrija Ljulj koji se ipak nada da će rok biti dostignut, uz moguća manja kašnjenja. Što se tiče trenutačnog statusa projekta, nakon što je pribavio informacije od 23 tvrtke iz cijelog svijeta, a nakon prikupljanja početnih informacija, MORH je napravio analizu koji bi od tih projekata bi mogli ispuniti zahtjeve. “Nakon selekcije potencijalnih partnera, u drugom krugu natječaja tražit će se od odabranih konačne ponude, što se očekuje jako skoro, a odluku donosi ministar obrane“, rekao je Ljulj.  Pritom je upozorio kako prilike koje donosi modernizacija mornarice ne treba promatrati samo kroz gradnju novih brodova. Jednako su važni razvoj domaćih tehnologija, opremanje i održavanje plovila te dugoročno uključivanje hrvatskih stručnjaka u složene obrambene projekte. Upravo bi takva suradnja mogla osigurati da dio ulaganja u obrambeni sektor postane i poticaj razvoju domaće brodogradnje.

*Photo: Tehnički fakultet

Njemačka želi da se jedna od glavnih vrsta projektila za američki sustav protuzračne obrane Patriot proizvodi u Europi, izjavio je u srijedu, 23. rujna  ministar obrane Boris Pistorius, u trenutku kada potražnja za tim oružjem naglo raste unutar NATO-a i u Ukrajini. „To je naša želja”, rekao je Pistorius novinarima nakon sastanka Odbora za obranu Bundestaga, odgovarajući na pitanje medija o tome želi li uspostavu proizvodne linije za projektile PAC-3 u Njemačkoj. Točnije, prema pisanju portala Politico, njemački prijedlog uslijedio je nakon prošlotjednog posjeta Pistoriusa Washingtonu, gdje se sastao s američkim ministrom obrane Peteom Hegsethom i potpisao sporazum o namjeri proširenja obrambeno-industrijske suradnje između dviju zemalja. Pistorius je izjavio da je Berlin ponudio pomoć u zadovoljavanju rastuće potražnje za američkim oružjem prebacivanjem dijela proizvodnje u Njemačku i druge dijelove Europe.

Globalna nestašica raketa za sustav „Patriot“

Naime, njemački ministar obrane Boris Pistorius lobirao je kod američkih čelnika iz sektora obrane da se u Njemačkoj odobri proizvodnja presretačkih projektila PAC-3 MSE, ističući da bi dodatna proizvodna lokacija pomogla u ublažavanju izrazitog nedostatka tog ključnog oružja protuzračne obrane,u globalnom opskrbnom lancu, objavio je pak portal Defence News. Jučerašnje Pistoriusove izjave daju više pojedinosti o dogovoru postignutom prošlog tjedna u Pentagonu. Njemački ministar obrane izjavio je da duh tog sporazuma odražava spremnost Berlina da u Njemačkoj proizvodi sve elemente sustava Patriot – uključujući presretače PAC-2 i PAC-3 te lansere – kao i svako drugo američko oružje kojeg među saveznicima nedostaje. Njemački ogranak tvrtke MBDA već proizvodi presretače PAC-2, koji su inače proizvod tvrtke Raytheon. S druge strane, naprednije i skuplje presretače PAC-3 MSE proizvodi Lockheed Martin, tvrtka koja u Njemačkoj ima dugogodišnji sporazum o suradnji s Rheinmetallom, uključujući i suradnju na području projektila. Hoće li doći do proizvodnje PAC-3 u Njemačkoj ili negdje drugdje u Europi, uvelike ovisi o spremnosti američke vlade i tvrtke Lockheed Martin na takav potez. Pojedinosti bi vjerojatno ovisile i o opsegu poslova koji bi se odvijali u inozemstvu.

Borbene karakteristike – strogo čuvana tajna

Borbene karakteristike presretača sustava Patriot strogo su čuvana tajna jer bi te informacije mogle omogućiti protivnicima ugradnju protumjera u njihove napadne projektile, i to je bio jedan od razloga zašto se Ukrajini ne dozvoljava slična proizvodnja. Ukrajinski su dužnosnici u srpnju izjavili da im je američki predsjednik Donald Trump obećao mogućnost licencne proizvodnje presretača Patriot u Ukrajini, iako detalji tog dogovora ostaju nejasni. Presretači Patriot ključno su sredstvo obrane od ruskih projektila koji zasipaju ukrajinske gradove. Pitanje izvoza proizvodnje sustava Patriot uključuje i poslovnu odluku, budući da ta oprema već desetljećima donosi veliku zaradu kako proizvođačima, tako i američkoj vladi.

Njemačke ambicije

Prvi F-35A za njemački Luftwaffe (Photo: Lockheed Martin)

Njemački ministar obrane Boris Pistorius je tijekom mini-turneje po SAD-u osim Pentagona, odnosno Washingtona, posjetio još i New York i Forth Worth (Texas) gdje je kompanija Lockheed Martin službeno predala prvi borbeni avion F-35A Lightning II Njemačkoj. Njemački ministar obrane opisao je tu isporuku kao početak nove ere za njemačko Ratno zrakoplovstvo te istaknuo sposobnosti nevidljivosti, senzorske sustave i digitalnu povezanost zrakoplova F-35A, a tijekom razgovora u Washingtonu iznio je i namjere da Njemačka uspostavi proizvodnju određenih dijelova za F-35. Pritom je Pistorius istaknuo da Njemačka ne samo da kupuje američko oružje, već ga proizvodi zajedno sa SAD-om. Veći opseg zajedničke proizvodnje znači bržu isporuku i isporuku u većim količinama onih sustava koji su NATO-u potrebni za odvraćanje i obranu, naglasio je Pistorius. Razgovori su također bili usmjereni i na uvođenje NATO-a u novu fazu: snažniju Europu unutar snažnog transatlantskog saveza. Njemačka pritom preuzima posebnu odgovornost, osiguravajući drugi najveći doprinos saveza kolektivnoj obrani, odmah nakon SAD-a, čulo se u njemačko-američkim razgovorima.

Zajednica za obrambenu industriju Hrvatske gospodarske komore u suradnji s društvom Ericsson Nikola Tesla d.d., organizirala je danas, 23. rujna, događanje pod nazivom “Povezivanje hrvatske obrambene i ICT industrije za sigurnu i digitalnu budućnost”. Skup je organiziran s idejom povezivanja hrvatskih obrambenih i ICT kompanija, predstavljanja konkretnih tehnoloških rješenja te poticanja suradnje između industrije, državnih institucija i akademske zajednice. Kroz razmjenu iskustava i primjera dobre prakse želi se otvoriti prostor za razvoj novih partnerstava, pilot projekata i zajedničkih inicijativa koje će doprinijeti jačanju konkurentnosti hrvatske obrambene i ICT industrije.

Program je obuhvatio i panel raspravu na temu “Kako kroz suradnju industrije, države i akademije razvijati integrirana i konkurentna rješenja?”, na kojoj su sudjelovali ministar obrane Ivan Anušić, dr.sc. Tomislav Radoš, zamjenik predsjednika HGK-a, dr. sc. Siniša Krajnović, predsjednik Uprave Ericsson Nikole Tesle, dr. Peter Fleischmann, predsjednik Uprave Rheinmetall Unmanned Vehicles, mr.sc. Zdravko Jakop, pomoćnik rektora Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” te prof. dr. sc. Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

“Hrvatska ima vrlo dobre pojedinačne kompetencije. Imamo proizvođače obrambene opreme i platformi, ali i snažan ICT sektor. Trebamo ih povezati oko konkretnog proizvoda i konkretnog operativnog zahtjeva“, složili su se sudionici ovog panela.

“Nijedna od tri grane Hrvatske vojske ne može bez visoke tehnologije. Ne možete biti ozbiljan igrač unutar NATO-a ako visokotehnološka rješenja nisu integrirana u vaše vojne sustave. Zato je izuzetno bitno ono što kao Ministarstvo obrane radimo – povezujemo hrvatske tehnološke i obrambene tvrtke s tvrtkama koje provode opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske. U poslove opremanja naše vojske tako su uključene i hrvatske tvrtke”,

rekao je ministar obrane Ivan Anušić, istaknuvši pritom i dio projekata modernizacije OS RH u kojima sudjeluju i domaće tvrtke. Pritom je naveo nadogradnju borbenog komunikacijskog sustava Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koju s francuskom tvrtkom Thales provodi hrvatska tvrtka Odašiljači i veze, tvrtka Končar radi projekt protudronske zaštite, a ujedno će raditi i održavanje za raketne sustave Chunmoo K239.

“Hrvatska obrambena industrija nije velika, ali je izuzetno potentna, a tehnološka rješenja naših tvrtki prepoznata su i na europskom i na svjetskom tržištu”,

rekao je ministar obrane.

Hrvatska obrambena industrija puno je šira od onoga što tradicionalno pod njom podrazumijevamo, istaknuo je zamjenik predsjednika HGK Tomislav Radoš. Mapiranjem obrambene industrije koje je HGK provela s MORH-om identificirano je više od 200 hrvatskih kompanija koje već jesu ili potencijalno mogu biti dio obrambenog ekosustava.

“Danas nismo ovdje samo da vidimo tko što radi, već što možemo napraviti zajedno. Hrvatska ne treba stvarati kompetencije od nule, već ih imamo. Trebamo ih povezati oko konkretnog operativnog zahtjeva. Umjesto da pet hrvatskih tvrtki predstavlja odvojene proizvode, njihove tehnologije zajedno mogu činiti jedno rješenje. I upravo tu vidim ulogu HGK kroz našu Zajednicu obrambene industrije”,

rekao je zamjenik predsjednika Hrvatske gospodarske komore Tomislav Radoš.

Domaćini su u sklopu ENT Technology Showcasea predstavili konkretna tehnološka rješenja i primjere njihove primjene u sigurnosnim, obrambenim i industrijskim sustavima. Predstavljene su tehnologije iz područja privatnih 5G mreža, sigurnih komunikacija, umjetne inteligencije, upravljanja i nadzora sustava, kibernetičke sigurnosti te integriranih digitalnih rješenja.

“Današnji sigurnosni i obrambeni sustavi temelje se na integraciji komunikacijskih tehnologija, umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti, senzora i naprednih digitalnih platformi. Povezivanjem industrije, akademske zajednice i institucija stvaraju se preduvjeti za brži razvoj inovacija i konkurentnih rješenja s visokom dodanom vrijednošću”,

zaključio je predsjednik Uprave kompanije Ericsson Nikole Tesla Siniša Krajnović.

*Photo: HGK

Umjesto u trećem kvartalu 2028. godine, helikopteri i raketni sustavi u Hrvatsku će doći ili krajem 2027. ili početkom 2028, pohvalio se potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić zadnjeg dana radnog posjeta Sjedinjenim Američkim Državama, u utorak 15. rujna.

Naime, kako je priopćilo Ministarstvo obrane RH, Anušić se u Zrakoplovnom središtu izvrsnosti (Aviation Center of Excellence – ACE) Yulista u Alabami sastao s predstavnicima Oružanih snaga SAD-a zaduženima za isporuku naručenih vojnih sustava Hrvatskoj. Ministar Anušić, u pratnji zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva brigadnog generala Krešimira Ražova i državnog tajnika u MORH-u Tomislava Galića, razgovarao je s američkom stranom o statusima nabava koje je Hrvatska ugovorila s američkom vladom – osam helikoptera Black Hawk, osam raketnih sustava HIMARS i borbenim vozilima pješaštva Bradley, koji još nisu isporučeni u potpunosti. Iako MORH ne navodi poimence s kime je to Anušić sve razgovarao, na fotografijama su primijećeni Rodney Davis, bivši političar iz Illinoisa i lobista koji je trenutno u Američkoj gospodarskoj komori zadužen za poslove Vlade SAD-a, te Aaron Ford, glavni časnik za informiranje u Zapovjedništvu za sigurnosnu pomoć američke Kopnene vojske (U.S. Army Security Assistance Command – USASAC).

Dogovoreno je da se ubrzaju isporuke helikoptera UH-60M Black Hawk i raketnih sustava HIMARS koji bi u Hrvatsku, umjesto u trećem kvartalu 2028., trebali stići krajem 2027. ili početkom 2028. godine. Uz to, u završnoj su fazi i pregovori o nabavi raketa dugog dometa (većeg od 150 kilometara) za HIMARS-e, naglasio je Anušić:

“Američka strana načelno je suglasna i ne vidi problem u isporuci projektila dugog dometa. Vjerujem da ćemo to potvrditi do završetka razgovora i pregovora”.

Hrvatska je pri kupovini HIMARS-a navodno tražila rakete ATACMS dometa 300 km, no tada SAD to nisu dozvolile, upozoravajući na sigurnosni balans u regiji, pa MORH-u navodno nije preostalo ništa drugo nego uzeti rakete dometa 80 km. Ministar Anušić i zapovjednik Ražov obišli su Black Hawkove namijenjene Hrvatskoj, tom se prilikom ministar i potpisao u jednom od osam helikoptera za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo.

“Posebno smo razgovarali o ubrzanju isporuka Black Hawkova i HIMARS-a Hrvatskoj. Sa zadovoljstvom mogu reći da smo dogovorili ubrzanu isporuku i za manje od godinu i pol dana imat ćemo Black Hawkowe i HIMARS-e u našim Oružanim snagama”,

rekao je ministar Anušić. Uz četiri Black Hawka koji su već dio Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, uz novih osam, nastavio je ministar, Hrvatska će imati kompletiranu eskadrilu tih helikoptera.

U Yulisti je u tijeku završno opremanje i testiranje Black Hawkova koji će dodatno osnažiti naše Ratno zrakoplovstvo, ističe MORH.

“Black Hawkovi nam donose širok spektar sposobnosti koje smo već razvili. Kao višenamjenska platforma, Black Hawk može nositi vrlo širok spektar naoružanja u potpori naše Kopnene vojske i Ratne mornarice, a naročito Zapovjedništvu specijalnih snaga. Sve ide jako dobro. Ovih osam helikoptera će se uskoro pridružiti našoj floti u Hrvatskoj”,

poručio je brigadni general Ražov.

Ministar Anušić objasnio je i što je dogovoreno kada je riječ o raketama za HIMARS-e:

“Osim brže isporuke, razgovaramo o dugom dometu raketa za taj raketni sustav. Američka strana ne vidi problem da nam isporuče i rakete dugog dometa”.

On je naglasio kako Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo obrane provode intenzivnu modernizaciju OS RH, ulaže se u sve tri grane Oružanih snaga RH. Novi vojni helikopteri i višecijevni lanseri raketa pridonijet će osnaživanju Oružanih snaga u segmentu zračnih i kopnenih snaga, što će doprinijeti da OS RH do 2030. godine bude “moderna i opremljena vojna sila”, priopćio je MORH. Anušić je za HRT naglasio i da su razgovori o nabavi sustava protuzračne obrane u završnoj fazi, ali da javnosti još ne može otkriti o kojem je sustavu riječ:

“Dogovaramo vrstu sustava, način i rok isporuke. Čim sve bude spremno, obavijestit ćemo javnost o tome koje sustave nabavljamo, koliko će stajati i kada će biti isporučeni Oružanim snagama RH. Vjerujem da će to biti vrlo brzo”,

najavio je ministar obrane koji se nakon mini američke turneje vraća u RH.

*Photo: MORH/J.Šeri

Danas je u Banskim dvorima potpisan Ugovor za isporuku samohodnih lansera raketa K239 Chunmoo s pratećim sredstvima i sustavima, Ugovor za isporuku i integraciju upravljačko-zapovjednog sustava (C2) i Memorandum o razumijevanju između Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Ministarstva nacionalne obrane Republike Koreje o obrambenoj suradnji. Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić i predsjednik Uprave tvrtke Hanwha Aerospace Billy Boo-Hwan Lee potpisali su Ugovor za isporuku samohodnih lansera raketa K239 Chunmoo s pratećim sredstvima i sustavima, dok su ministar Anušić i potpredsjednik tvrtke WB Electronics Adam Bartosiewicz potpisali Ugovor za isporuku i integraciju upravljačko-zapovjednog sustava (C2). Memorandum o razumijevanju između Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Ministarstva nacionalne obrane Republike Koreje o obrambenoj suradnji potpisali su ministar obrane Ivan Anušić i ministar nacionalne obrane Republike Koreje Ahn Gyu-back koji boravi u posjetu Hrvatskoj. Upravo je pojačanu obrambenu suradnju između Hrvatske i Južne Koreje najavio ministar Anušuć kada je prije točno godinu dana boravio u Seulu sudjelujući na Seulskom obrambenom dijalogu (Seoul Defense Dialogue 2025).

Sve je to potpisano u nazočnosti premijera Andreja Plenkovića koji je tom prigodom istaknuo:

“Današnji dan vrlo je važan za modernizaciju i opremanje Hrvatske vojske, kao i za jačanje obrambene suradnje Republike Koreje i Hrvatske. To govorim zaista uvjeren da je ovo strateški iskorak jer s ovakvim naoružanjem Hrvatska dobiva sposobnosti kakve u ovom trenutku nema i kakve do sada nikada nije imala. Ovi su ugovori plod kontinuiranog partnerstva i bliske suradnje Hrvatske i Republike Koreje, koju razvijamo već 34 godine, od uspostave diplomatskih odnosa.”

„Chunmoo K239 nadopunit će ugovorene sustave HIMARS, povećati domet i vatrenu moć Hrvatske vojske, diversificirati dobavne pravce i dodatno jačati sposobnost odvraćanja“, nastavio je predsjednik vlade, referirajući se na raketni sustav koji je Hrvatska već ranije naručila iz SAD-a.

Ministar Anušić zadovoljan je potpisivanjem ovih ugovora važnih za modernizaciju OS RH:

“Drago mi je što smo danas došli do kraja velikog projekta opremanja OS RH raketnim sustavom Chunmoo, koji će nadograditi naš sustav sigurnosti i naših operativnih djelovanja, sustavom koji će nas približiti našim operativnim sposobnostima koje smo si zadali kroz dokumente i planove. Upravo će taj sustav, uz naše Rafalee, biti udarna snaga Oružanih snaga Republike Hrvatske”.

Kako je jučer najavio, Anušić je i danas istaknuo uključivanje domaćih tvrtki u projekte modernizacije Oružanih snaga:

“Naša hrvatska tvrtka Končar bit će uključena u realizaciju ovog projekta kroz godine koje su pred nama, što nam je iznimno bitno.”

Ministar je na kraju istaknuo prednosti južnokorejske industrije:

“Želim pohvaliti vašu industriju zbog konkurentnih cijena, vrhunske kvalitete i vrlo brze isporuke, što je vrlo bitno u ovim okolnostima. (…) Isporuka cijelog paketa planirana je u roku od 24 do 36 mjeseci“,

rekao je danas Anušić.

Njegov južnokorejski kolega, ministar nacionalne obrane Ahn Gyu-back rekao je da se prodaja sustava Chunmoo „pomno prati” u njegovoj zemlji te da je riječ o „kulminaciji” suradnje dviju država, geografski udaljenih, no sličnih po povijesnom putu borbe za sigurnost i neovisnost:

„Nalazimo se na različitim krajevima svijeta, no imamo zajedničke elemente povijesti – smješteni smo u važnim geopolitičkim prostorima, no imamo snažan duh kojim su naši narodi zadržali svoj identitet”.

Billy Boo-Hwan Lee, predsjednik Uprave tvrtke Hanwha Aerospace, istaknuo je da tvrtka želi „nastaviti i produbiti suradnju s Hrvatskom” te da će se „usredotočiti na prijenos tehnologije i znanja”. Hrvatsku je nazvao „dugoročnim partnerom” te izrazio nadu da će obrambena industrija Južne Koreje ovdje „pronaći mjesto”. Potpredsjednik tvrtke WB Electronics Adam Bartosiewicz naglasio je da je potpisivanje Ugovora još jedan dokaz da Europa pokazuje svoju odgovornost za sigurnost investirajući u obrambene sposobnosti i jačajući savezništvo s drugim zemljama koje dijele odgovornost za sigurnost.

Hrvatska je 4. europski kupac

Južnokorejski mediji naglašavaju da korejske obrambene tvrtke prodiru dublje u istočni bok NATO-a, šireći se izvan Poljske na balkanska i baltička tržišta, uključujući Estoniju i Hrvatsku. Naime, raketno sustav K239 Chunmoo kupile su za sada još i Norveška, Estonija i Poljska, koja za njih ujedno proizvodi i rakete. Poljska ostaje najveći kupac južnokorejskih lansera, koje lokalno gradi pod nazivom Homar-K, temeljem ugovora potpisanih 2022., 2024. i 2025. godine u ukupnoj vrijednosti većoj od 12 bilijuna wona (gotovo 9 milijardi USD). Sporazum vrijedan otprilike 4 milijarde dolara iz prosinca pokriva proizvodnju vođenih raketa CGR-080 u tvornici u Poljskoj od 2030. Norveška je u siječnju ove godine naručila 16 lansera u okviru ugovora vrijednog oko 922 milijuna dolara. Estonski centar za obrambena ulaganja potpisao je u prosincu 2025. ugovor vrijedan oko 290 milijuna eura za šest lansera Chunmoo i tri tipa projektila, a zatim je 11. svibnja 2026. dodao još tri lansera. Isporuke počinju u drugoj polovici 2027., a Hanwha je pristala uložiti otprilike petinu vrijednosti ugovora u estonsku industriju. Na 34. Međunarodnoj izložbi obrambene industrije MSPO, koji se do sutra (petak, 11. rujna) održava u poljskom Kielceu, Hanwha Aerospace i Hanwha Systems predstavili su sustave protuzračne obrane i bespilotne sustave, uključujući bespilotni površinski brod Striker-S opremljen lanserom Chunmoo, za koji tvrtke tvrde da je namijenjen programima modernizacije baltičke mornarice. Korea Aerospace Industries predstavila je lovce KF-21 i FA-50, od kojih je Poljska naručila 48 komada u 2022. godini.

Zamjena za Vulkan i Grad

Kupovinu samohodnog raketnog sustava (MLRS) K239 Chunmoo odobrila je Vlada RH na svojoj 198. sjednici, održanoj 04. rujna ove godine. Nabava ovog sustava objašnjena je nužnom zamjenom zastarjelih postojećih sustava SVLR Vulkan i Grad BM-21, te razvojem sposobnosti preciznog i masovnog vatrenog djelovanja po ciljevima na udaljenostima koje znatno nadilaze domet klasičnog cijevnog i raketnog topništva koje trenutno postoji u sastavu OS RH. Ministarstvo obrane RH odlučilo je od tvrtke Hanwha Aerospace nabaviti 18 samohodnih lansera K239 Chunmoo s raketnim streljivom, dok se Ugovorom s tvrtkom WB Electronics osigurava isporuka, instalacija i integracija zapovjedno-upravljačkog sustava, odnosno sustava TOPAZ za upravljanje bojištem, te platformu za digitalnu komunikaciju FONET. Ukupna vrijednost nabave je 435,2 milijuna eura bez PDV-a, odnosno 544.050.898,75 eura s PDV-om. Provedba je planirana za razdoblje od 2026. do 2029., a isporuka cijelog paketa u roku od 24 do 36 mjeseci. U 2028. godini Hrvatskoj će biti isporučeno 85 posto raketnog sustava Chunmoo, dok će isporuka cijelog sustava biti dovršena 2029. Riječ je o nabavi sveobuhvatnog pristupa (Total Package Approach), a sastoji se od lansera, streljiva, teretnih vozila za prijevoz streljiva, središta za upravljanje vatrom, obuke i tehničke dokumentacije, simulacijskih vježbovnih raketnih kontejnera, opreme za ispitivanje raketa te inicijalnih kompleta pričuvnih dijelova s južnokorejskom tvrtkom Hanwha Aerospace, dok se nabava upravljačko-zapovjednog sustava (C2), koji uvezuje sve elemente sustava ugovara s poljskom tvrtkom WB Electronics.

Prema ugovorom preuzetim obvezama, Ministarstvo obrane RH do kraja ove godine platit će 108.810.179,75 eura, u 2027. godini – 152.334.251,65 eura, u 2028. godini – 91.090.413,25 eura i u 2029. godini 191.816.054,10 eura. Ipak, čini se da je ova kupovina bila i pomalo neplanska budući da za nju nisu osigurana sredstva u proračunu za ovu 2026. Godinu, već će se osigurati preraspodjelom sredstava u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2026. i projekcijama za 2027. i 2028. godinu unutar razdjela  i glave Ministarstva obrane i unutar izvora 11 Opći prihodi i primici. Prema Vladi RH, potrebna sredstva za 2027. godinu u iznosu od 152.334.251,65 eura osigurat će se u okviru limita ukupnih rashoda Državnog proračuna Republike Hrvatske utvrđenih Odlukom o proračunskom okviru za razdoblje 2027. – 2029. Potrebna sredstva za 2028. godinu u iznosu od 91.090.413,25 eura, kao i sredstva za 2029. godinu u iznosu od 191.816.054,10 eura osigurat će se u okviru limita ukupnih rashoda koji su Ministarstvu obrane dodijeljeni Odlukom o proračunskom okviru za razdoblje 2027. – 2029.

*Photo: MORH/F.Klen

Danas je u sarajevskoj Olimpijskoj dvorani Zetra otvoren prvi bosansko-hercegovački međunarodni sajam naoružanja i vojne opreme „First Balkan Shield – Defence Industry Expo and Summit 2026“. Sajam koji će trajati do petka, 04. rujna, zamišljen je prije svega kao promocija obrambene industrije BiH, pa ne čudi da upravo domaći predstavnici čine najveći dio izlagača, dok Ministarstvo obrane BiH navodi da svoje predstavnike ima ukupno 15 država sa 4 kontinenta, uključujući Tursku, Kinu i Egipt. Sajam “First Balkan Shield” otvorio je ministar obrane BiH Zukan Helez. 

„Obrambena industrija je važan dio naše ukupne sigurnosti i jedan od elemenata sposobnosti države da štiti svoje građane, svoje institucije i svoj suverenitet. Razvoj domaće namjenske industrije, osim što predstavlja ulaganje u gospodarstvo, nova radna mjesta, znanje i tehnologiju, predstavlja i ulaganje u sigurnost Bosne i Hercegovine,“

istaknuo je u prigodnom obraćanju ministar Helez.

Turska delegacija s ministrom obrane BiH

Generalni sponzor sajma je turska kompanija Aselsan, koja s Ministarstvom obrane BiH ima višegodišnju uspješnu suradnju, pa ne čudi da je Turska poslala u Sarajevo veliku delegaciju predvođenu zamjenikom ministra obrane Salihom Ayhanom. Ayhan je istaknuo da Bosna i Hercegovina ima bezrezervnu podršku Republike Turske na putu ka članstvu u NATO-u, te je najavio i intenziviranje suradnje u oblasti obrane kroz povećanje broja pripadnika Oružanih snaga BiH koji će pohađati obuku u Republici Turskoj, kao i zajedničko sudjelovanje na vojnim vježbama. Posebno je najavio podršku realizaciji projekata koji se odnose na nabavu i uvođenje u operativnu upotrebu sistema Bayraktar TB2 i oklopnih vozila KIRPI II, kao i mini UAV sistema. Također je najavio podršku finalizaciji Vojno-financijskog sporazuma, suradnji na održavanju transportera i tenkova, te nastavku školovanja druge grupe pilota OS BiH u Republici Turskoj.

Zukan je pak posebno naglasio da prvi sajam obrambene industrije u BiH šalje jasnu poruku da BiH ima potencijal, kapacitete i ljude sposobne za daljnji razvoj vlastite industrije. Tome u prilog ide i današnje predstavljanje nove jurišne puške koju proizvodi tvrtka AC Unity iz Goražda. Izrađena je po standardima NATO-a te trenutačno prolazi testiranje u različitim uvjetima.

Ministar energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH Vedran Lakić rekao je da je domaća vojna industrija u protekle tri godine više nego udvostručila vrijednost svoje proizvodnje.

“Prihodi šest ključnih kompanija obrambene industrije Federacije Bosne i Hercegovine povećani su s 270 milijuna konvertibilnih maraka (138 milijuna eura) u 2022. na čak 554 milijuna KM (283 milijuna eura) u 2025. godini”,

rekao je Lakić sudionicima sajma, najavivši uskoro otvorenje dvije nove tvornice vojne opreme u Unsko-sanskom kantonu i u Tuzli.

*Photo: MO BiH