<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>vojna imovina &#8211; Obrana i sigurnost</title>
	<atom:link href="https://obris.org/tag/vojna-imovina/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://obris.org</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Fri, 20 Nov 2026 22:11:58 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	
	<item>
		<title>Sukcesija vojna imovine &#8211; svi ostaju pri svojim stajalištima</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/sukcesija-vojna-imovine-svi-ostaju-pri-svojim-stajalistima/</link>
		<pubDate>Fri, 09 Oct 2026 19:18:47 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Crna Gora]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Regija]]></category>
		<category><![CDATA[Vanjska politika]]></category>
		<category><![CDATA[MVEP]]></category>
		<category><![CDATA[sukcesija]]></category>
		<category><![CDATA[vojna imovina]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=98000</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Kao što smo jučer najavili, danas je u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova održan sastanak povjerenstava Republike Hrvatske i Crne Gore o pitanju povrata školskog broda Jadran te ostalim otvorenim pitanjima sukcesije vojne imovine. Hrvatsko povjerenstvo predvodio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, a crnogorsko povjerenstvo ministar obrane Dragan Krapović. Ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju ističe [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-98003" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/mvep-1-300x193.jpg" alt="" width="300" height="193" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/mvep-1-300x193.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/mvep-1-86x55.jpg 86w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/mvep-1-310x199.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/mvep-1-125x80.jpg 125w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/mvep-1.jpg 750w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Kao što smo <a href="https://obris.org/hrvatska/hrvatska-od-crne-gore-potrazuje-27-milijardi-dolara/" target="_blank" rel="noopener">jučer najavili</a>, danas je u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova održan sastanak povjerenstava Republike Hrvatske i Crne Gore o pitanju povrata školskog broda Jadran te ostalim otvorenim pitanjima sukcesije vojne imovine.<br />
Hrvatsko povjerenstvo predvodio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, a crnogorsko povjerenstvo ministar obrane Dragan Krapović.</p>
<div dir="auto">
<p>Ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju ističe da Republika Hrvatska ostaje pri svojem stajalištu o vlasništvu nad školskim brodom Jadran te očekuje rješavanje ovog dugogodišnjeg otvorenog pitanja, kao i ostalih pitanja sukcesije vojne imovine. Daljnje konzultacije i razmatranje predstavljene dokumentacije trebaju pridonijeti pronalaženju konačnog rješenja, u duhu dobrosusjedskih odnosa. U istom tonu se oglasilo i Ministarstvo obrane Crne Gore: &#8220;<span class="x193iq5w xeuugli x13faqbe x1vvkbs x1xmvt09 x1lliihq x1s928wv xhkezso x1gmr53x x1cpjm7i x1fgarty x1943h6x xudqn12 x3x7a5m x1f6kntn xvq8zen xo1l8bm xzsf02u" dir="auto"><em>Crna Gora ostaje pri svom stavu o vlasništvu nad školskim brodom Jadran i očekuje da se ovom pitanju, kao i pitanju sukcesije vojne imovine, pristupi odgovorno, strpljivo i uz uvažavanje argumenata obje strane. Daljnje konzultacije i razmatranje predstavljene dokumentacije trebaju doprinijeti pronalaženju održivog rješenja, u duhu dobrosusjedskih odnosa i konstruktivnog dijaloga</em>.&#8221;</span></p>
<p><img class="alignleft size-medium wp-image-98006" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/mvep-3-300x175.jpg" alt="" width="300" height="175" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/mvep-3-300x175.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/mvep-3-94x55.jpg 94w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/mvep-3-310x181.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/mvep-3.jpg 750w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />&#8220;<em>Hrvatska nastavlja snažno podupirati europski put Crne Gore, uz očekivanje da se otvorena pitanja rješavaju konstruktivnim dijalogom, u skladu s preuzetim obvezama i europskim vrijednostima</em>&#8220;, navodi MVEP, dok crnogorsko Ministarstvo obrane ističe da &#8220;<span class="x193iq5w xeuugli x13faqbe x1vvkbs x1xmvt09 x1lliihq x1s928wv xhkezso x1gmr53x x1cpjm7i x1fgarty x1943h6x xudqn12 x3x7a5m x1f6kntn xvq8zen xo1l8bm xzsf02u" dir="auto"><em>Crna Gora ostaje posvećena njegovanju dobrosusjedskih odnosa sa Republikom Hrvatskom i zahvalna je na dosadašnjoj podršci Hrvatske evropskom putu Crne Gore. Crna Gora odlučno nastavlja svoj evropski put, ostajući posvećena otvorenom i konstruktivnom dijalogu, uz zaštitu svojih državnih interesa</em>&#8220;.</span></p>
</div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto">*Photo: MVEP</div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto"></div>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Hrvatska od Crne Gore potražuje 2,7 milijardi dolara</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/hrvatska-od-crne-gore-potrazuje-27-milijardi-dolara/</link>
		<pubDate>Thu, 08 Oct 2026 16:29:17 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Aleksandar Španić]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Crna Gora]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Regija]]></category>
		<category><![CDATA[Vanjska politika]]></category>
		<category><![CDATA[školski brod "Jadran"]]></category>
		<category><![CDATA[sukcesija]]></category>
		<category><![CDATA[vanjska politika]]></category>
		<category><![CDATA[Vlada Crne Gore]]></category>
		<category><![CDATA[Vlada RH]]></category>
		<category><![CDATA[vojna imovina]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=97994</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman izjavio je tijekom boravka u Crnoj Gori 01. i 02. listopada da Hrvatska raspolaže dokumentacijom o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara koju potražuje od Crne Gore. Riječ je o vojnim brodovima, podmornici te vojnoj bolnici,  a povezujući potraživanja s neriješenom sukcesijom nakon raspada Jugoslavije. To je, prema Grlić [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p>Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman izjavio je tijekom boravka u Crnoj Gori 01. i 02. listopada da Hrvatska raspolaže dokumentacijom o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara koju potražuje od Crne Gore. Riječ je o vojnim brodovima, podmornici te vojnoj bolnici,  a povezujući potraživanja s neriješenom sukcesijom nakon raspada Jugoslavije. To je, prema Grlić Radmanu, jedan od uvjeta ulaska Crne Gore u Europsku uniju.</p>
<h3><strong>Jedna od točaka spoticanja – školski brod Jadran</strong></h3>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-97996" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/818140235_1502669238555188_1397887353789523594_n-300x225.jpg" alt="" width="300" height="225" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/818140235_1502669238555188_1397887353789523594_n-300x225.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/818140235_1502669238555188_1397887353789523594_n-73x55.jpg 73w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/818140235_1502669238555188_1397887353789523594_n-310x233.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/818140235_1502669238555188_1397887353789523594_n-75x55.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/818140235_1502669238555188_1397887353789523594_n-65x50.jpg 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/818140235_1502669238555188_1397887353789523594_n.jpg 720w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Prije sastanka hrvatskog i crnogorskog povjerenstva o školskom brodu “Jadran” i drugoj vojnoj imovini, zakazanog za petak 9. listopada u Zagrebu, crnogorski ministar obrane Dragan Krapović poručio je da njegova vlada ne mijenja stav o vlasništvu nad brodom. Odbacio je i postojanje duga prema Hrvatskoj, navodeći da Podgorica nije službeno primila zahtjev o kojem je ranije javno govorio hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman<strong>. </strong>Krapović je ocijenio da je Crna Gora spremna na suradnju i zajedničke obuke, ali ne prihvaća rješenje prema kojem bi “Jadran” plovio pod hrvatskom i crnogorskom zastavom, o čemu se razgovara već više od 10 godina. Riječ je o jedrenjaku čije je vlasništvo predmet višedesetljetnog spora, a o čemu smo i <a href="https://obris.org/hrvatska/ima-li-pomaka-oko-skolskog-broda-jadran/" target="_blank" rel="noopener">pisali na portalu Obris.org</a>. Brod je služio za obuku Jugoslavenske ratne mornarice, a 1990. godine iz Splita je upućen na remont u Tivat. Ondje je ostao i nakon raspada Jugoslavije. Hrvatska svoj zahtjev uza povrat broda temelji na činjenici da je Split bio njegova matična luka.</p>
<h3><strong>Crnogorska strana &#8211; zahtjev je nerealan</strong></h3>
<p>I crnogorski predsjednik Jakov Milatović poručio je danas da europski put Crne Gore ne smije biti uvjetovan otvorenim bilateralnim pitanjima te je naglasio da zahtjev Hrvatske za povrat imovine vrijedne više od 2,7 milijardi dolara nije realan. Milatović tvrdi kako bi volio da odnosi Crne Gore i Hrvatske budu najbolji mogući, navodeći da se dvije države trebaju usredotočiti na zajedničku budućnost u okviru Europske unije. &#8220;<em>Hrvatska je naš partner i prijatelj. Usredotočimo se više na ono što nas povezuje, a mnogo manje na ono što nas je razdvajalo u prošlosti. Završimo zajedno ovaj naš europski put i nađimo se zajedno u EU-u</em>&#8220;, rekao je Milatović. On je podsjetio da su dužnosnici europskih institucija više puta poručili da europski put Crne Gore ne treba biti uvjetovan otvorenim bilateralnim pitanjima, ali je ukazao da je politička realnost često drugačija.</p>
<div id="attachment_97997" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><img class="size-medium wp-image-97997" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/Krapović_Milatović-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/Krapović_Milatović-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/Krapović_Milatović-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/Krapović_Milatović-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/Krapović_Milatović-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/Krapović_Milatović-310x207.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /><p class="wp-caption-text">Ministar obrane Dragan Krapović i predsjednik CG Jakov Milatović</p></div>
<p>&#8220;<em>O tako ozbiljnim iznosima treba razgovarati uz odgovarajuću dokumentaciju</em>”, rekao je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, komentirajući izjavu svog hrvatskog kolege Gordana Grlića Radmana. „<em>Drago mi je što pregovori o otvorenim pitanjima s Hrvatskom traju već više od dvije godine. Najvažnije je reći da se pregovori odvijaju prilično dobro. Ako smo prije tri ili četiri godine imali pitanja koja nisu bila ni otvorena, a sada su aktualizirana, mogu reći da smo o tome počeli razgovarati kao država, kao dvije susjedne i savezničke države</em>”, rekao je Ibrahimović.</p>
<p>Inače, vlade dviju država formirale su povjerenstva za rješavanje dijela tih pitanja, a crnogorski ministar obrane Dragan Krapović sudjelovat će 9. listopada u Zagrebu na prvom sastanku crnogorskog i hrvatskog povjerenstva posvećenog statusu školskog broda &#8220;Jadran&#8221; i drugim pitanjima sukcesije vojne imovine.Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman je prošlog tjedna u Kotoru rekao da Hrvatska od Crne Gore ne potražuje samo školski brod &#8220;Jadran&#8221;, nego i drugu vojnu imovinu vrijednu više od 2,7 milijardi dolara. Kazao je da Zagreb posjeduje interaktivne mape i dokumentaciju o vojnoj imovini te je naveo da je Hrvatska 31. svibnja 1990. imala oko 207 plovila, a Crna Gora tridesetak, dok je godinu poslije, prema njegovim riječima, odnos bio obrnut.</p>
<h3><strong>EU put Crne Gore na hrvatskom jeziku?</strong></h3>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-97998" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/HUFveuoXsAA0RIK-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/HUFveuoXsAA0RIK-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/HUFveuoXsAA0RIK-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/HUFveuoXsAA0RIK-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/HUFveuoXsAA0RIK-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/10/HUFveuoXsAA0RIK-310x207.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Na putu Crne Gore u EU nedavno se pojavila i jedna bizarna informacija koja, doduše, pokazuje koliko je Hrvatska potrebna toj zemlji. Naime, Crna Gora možda neće uspjeti točno prevesti sve EU-propise prije ulaska u Uniju. Europska komisija razmatra nekoliko opcija za privremeno izuzeće, uključujući mogućnost da se zemlja u međuvremenu koristi jednim od postojećih jezika Unije, piše Euronews. Crna Gora ima za cilj postati 28. članica EU-a do 2028. godine. No, prije toga mora usvojiti i prevesti takozvanu pravnu stečevinu (acquis) – desetke tisuća propisa EU-a koji čine pravni okvir Unije. U Bruxellesu raste zabrinutost da Crna Gora neće dovršiti taj posao na vrijeme. „<em>Crna Gora morat će osigurati prijevode pravne stečevine na svoj službeni jezik prije pristupanja te osposobiti dovoljan broj prevoditelja i tumača potrebnih za pravilno funkcioniranje institucija EU-a nakon pristupanja</em>”, navodi se u pregovaračkom okviru te zemlje s EU-om. Podgorica je znatno uložila u svoje administrativne kapacitete i uvjerava da će posao biti dovršen na vrijeme. Ipak, Europska komisija već razmatra rezervne planove, rekli su europski dužnosnici za Euronews.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Ima li pomaka oko školskog broda &#8220;Jadran&#8221;?</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/ima-li-pomaka-oko-skolskog-broda-jadran/</link>
		<pubDate>Thu, 16 Jan 2025 18:47:00 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Aleksandar Španić]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Crna Gora]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Regija]]></category>
		<category><![CDATA[Vanjska politika]]></category>
		<category><![CDATA[školski brod "Jadran"]]></category>
		<category><![CDATA[sukcesija]]></category>
		<category><![CDATA[vojna imovina]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=90326</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Da jedan stari školski brod Ratne mornarice bivše SFRJ može uzrokovati diplomatske prijepore između dvije susjedne države, saveznice u NATO-u , a od kojih je jedna članica Europske unije a druga je u procesu pregovora o punopravno članstvu, doista zvuči čudno. Ali kako je tako je &#8211; riječ je o školskom brodu Jadran koji je prvi put zaplovio 1933 [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><a href="https://obris.org/hrvatska/ima-li-pomaka-oko-skolskog-broda-jadran/attachment/236291607_6339879962703663_6849950855108170626_n-3/" rel="attachment wp-att-90327"><img class="alignright size-medium wp-image-90327" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/01/236291607_6339879962703663_6849950855108170626_n-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/01/236291607_6339879962703663_6849950855108170626_n-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/01/236291607_6339879962703663_6849950855108170626_n-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/01/236291607_6339879962703663_6849950855108170626_n-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/01/236291607_6339879962703663_6849950855108170626_n-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/01/236291607_6339879962703663_6849950855108170626_n-310x207.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Da jedan stari školski brod Ratne mornarice bivše SFRJ može uzrokovati diplomatske prijepore između dvije susjedne države, saveznice u NATO-u , a od kojih je jedna članica Europske unije a druga je u procesu pregovora o punopravno članstvu, doista zvuči čudno. Ali kako je tako je &#8211; riječ je o školskom brodu Jadran koji je prvi put zaplovio 1933 godine. Građen je u Njemačkoj, u Hamburgu, za potrebe Kraljevske Ratne mornarice, a gradnja tog jedrenjaka je trajala skoro tri godine. Potom je uslijedilo prvo i dugo putovanje, do mora čije je ime ponio. Najprije je uplovio u Boku Kotorsku, u Tivat, gdje je i danas na vezu. To je njegova jedina čvrsta veza s Crnom Gorom i crnogorskim primorjem, uz povremeno dokovanje u tivatskom Arsenalu. Nekoliko dana kasnije produžio je do Splita kao svoje matične luke. Školski brod &#8220;Jadran&#8221; je jedrenjak tipa barkatin deplasmana od 737 tona i dužinom od 64 metara a kako matična luka upisan je upravo Split. Potkraj 1990. godine bio je na remontu u Tivtu, te je zadržan u Crnoj Gori,  gdje se nalazi i dan danas. Trenutačno u službi crnogorske Mornarice, iako ga Republika Hrvatska još uvijek traži na ime povrata otete jugo-imovine. Činilo se da je dogovor već na pomolu, te da će se Hrvatska i Crna Gora uspjeti dogovoriti o zajedničkom korištenju &#8220;Jadrana&#8221;, no sve je palo u vodu u zadnji čas.</p>
<div id="attachment_90329" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><a href="https://obris.org/hrvatska/ima-li-pomaka-oko-skolskog-broda-jadran/attachment/ghmhvfrxgaaut0p_mala/" rel="attachment wp-att-90329"><img class="size-medium wp-image-90329" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/01/GhMHVFrXgAAut0P_mala-300x278.jpg" alt="" width="300" height="278" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/01/GhMHVFrXgAAut0P_mala-300x278.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/01/GhMHVFrXgAAut0P_mala-768x711.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/01/GhMHVFrXgAAut0P_mala-1024x948.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/01/GhMHVFrXgAAut0P_mala-59x55.jpg 59w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/01/GhMHVFrXgAAut0P_mala-310x287.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/01/GhMHVFrXgAAut0P_mala.jpg 1200w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Ministar vanjskih poslova RH na školskom brodu &#8220;Jadran&#8221; (Photo: Grlić Radman na društvenoj mreži X)</p></div>
<p>Zato je objava fotografija hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlić Radmana na palubi jedrenjaka bila veliko iznenađenje. Naime, njega je u Crnoj Gori povodom obilježavanja Dana hrvatskog naroda u ponedjeljak, 13. siječnja, dočekao crnogorski kolega Ervin Ibrahimović. &#8220;<em><span class="css-1jxf684 r-bcqeeo r-1ttztb7 r-qvutc0 r-poiln3">Nakon 34 godine obišli smo hrvatski školski brod Jadran, vjerujem kao prvi korak prema njegovom povratku u matičnu luku Split</span></em>,&#8221; objavio je Grlić Radman na društvenoj mreži X direktno iz luke Bar, gdje se Jadran&#8221; trenutačno nalazi na redovnom godišnjem remontu. “<em>Pitanje razgraničenja na moru ćemo rješavati bilateralno s Crnom Gorom, kao i pitanje sukcesije i vojne imovine”</em>, poručio je Grlić Radman. Najavio je da će delegacije ministarstava vanjskih poslova, koje će predvoditi državni tajnici, za dva tjedna početi razgovarati  o otvorenim pitanjima između Hrvatske i Crne Gore među kojima je odšteta logorašima, vraćanje imena bazenu u Kotoru, kao i pitanje granice. Nedavni posjet hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana Crnoj Gori te dozvola crnogorskih vlasti daje nadu da će se ovaj spor riješiti, ocjene su brojnih hrvatskih medija, koji posebno ističu kako je Grlić Radman nakon susreta ponovio stav da je brod &#8220;Jadran&#8221; vlasništvo Hrvatske: &#8220;<em>Mi smatramo školski brod hrvatskim, budući da je bio upisan u luku Split i da je ovdje bio poslan na remont 1991. godine, ali nikad više nije bio vraćen u matičnu luku.</em>&#8221;</p>
<div id="attachment_90331" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><a href="https://obris.org/hrvatska/ima-li-pomaka-oko-skolskog-broda-jadran/attachment/1736838862hjq3cqj2rigrrm1h-i_1920x1280/" rel="attachment wp-att-90331"><img class="size-medium wp-image-90331" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/01/1736838862hjq3cqj2rigrrm1h-i_1920x1280-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/01/1736838862hjq3cqj2rigrrm1h-i_1920x1280-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/01/1736838862hjq3cqj2rigrrm1h-i_1920x1280-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/01/1736838862hjq3cqj2rigrrm1h-i_1920x1280-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/01/1736838862hjq3cqj2rigrrm1h-i_1920x1280-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/01/1736838862hjq3cqj2rigrrm1h-i_1920x1280-310x207.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Ministri vanjskih poslova Crne Gore i RH &#8211; Ibrahimović i Grlić Radman &#8211; na školskom brodu &#8220;Jadran&#8221;(Photo: MVP CG)</p></div>
<p>Dio crnogorske javnosti ovaj posjet ocijenio je riječima poput &#8220;poniženje&#8221; ili &#8220;neodmjerene izjave&#8221;. &#8220;<em>Posjet šefa hrvatske diplomacije Gordana Grlić Radmana Crnoj Gori, počevši od mjesta na kojem se susreo s crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem, te sadržaja izrečenog i prešućene neodmjerene izjave gosta &#8211; stvara sliku inferiorne crnogorske države, s dimenzijama poniženja. To što su poruke Grlić Radmana odšutjeli čelnici Vlade navodi na pitanje o njenom karakteru i cjelovitosti</em>&#8220;, rekao je nekadašnji ministar vanjskih poslova Crne Gore Miodrag Lekić, odgovarajući crnogorskim &#8220;Vijestima&#8221; na pitanje: je li dostojanstvo države ugroženo time što ni Vlada, ni Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) nisu reagirali na stavove hrvatskog ministra, koji je nakon susreta s Ibrahimovićem na brodu “Jadran” u Baru ponovio da Zagreb smatra da je taj jedrenjak njihov. Bivši ministar Miodrag Lekić, međutim, za &#8220;Vijesti&#8221; kaže da je, bez obzira na namjere, puno konkretnih “neadekvatnosti” posjeta Grlić Radmana:  &#8220;<em>Prvo, mjesto susreta hrvatskog ministra s kolegom iz crnogorske Vlade &#8211; na brodu ‘Jadran’, pokreće jedno pomalo nadrealno pitanje: tko je, zapravo, tijekom ove posjete, posebno na brodu, bio gost a tko domaćin, imajući u vidu da hrvatski ministar uporno javno ponavlja da je brod hrvatski, bez demantija predstavnika crnogorske vlade</em>&#8220;. On navodi da je bez javnog odgovora ili komentara ostala i ponovljena izjava Grlić Radmana da je Prevlaka hrvatski teritorij, “<em>pritom bez konačnog diplomatskog epiloga tog složenog pitanja</em>”. Dodaje i da tema imena bazena u Kotoru zaslužuje “uljudnu i čvrstu obavijest” hrvatskoj strani da se radi o “odluci koja ne pripada Zagrebu, nego jedino Kotoru i Crnoj Gori”, ocjena je tog bivšeg crnogorskog ministra.</p>
<p>I prije godinu dana prilikom posjeta Crnoj Gori Gordan Grlić Radman želio je posjetiti &#8220;Jadran&#8221;, što su crnogorske vlasti odbile uz obrazloženje da je brod &#8220;vojni&#8221; pa prema tome nije mjesto po kojem bi mogli &#8220;švrljati&#8221; strani diplomati. Što se to promijenilo ne u godinu dana, nego u posljednjih par mjeseci nije sasvim jasno, posebno uzmu li se u obzir političke prilike u samoj Crnoj Gori, no čini se da dolazi do pozitivnih pomaka u odnosima Hrvatske i CG kakvi nisu viđeni već duže vrijeme.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Povratak vojske u gradove &#8211; spas za upravljanje bivšom vojnom imovinom</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/povratak-vojske-u-gradove-spas-za-upravljanje-bivsom-vojnom-imovinom/</link>
		<pubDate>Sat, 31 Aug 2024 21:17:49 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Obrana]]></category>
		<category><![CDATA[MORH]]></category>
		<category><![CDATA[OS RH]]></category>
		<category><![CDATA[vojarna]]></category>
		<category><![CDATA[vojna imovina]]></category>
		<category><![CDATA[vojne nekretnine]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=88542</guid>
		<description><![CDATA[&#160; U još uvijek važećem Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga RH (2015.-2024.), donesenom u vrijeme premijera Zorana Milanovića i ministra obrane Ante Kotromanovića, u poglavlju pod nazivom „Smjer razvoja u području objekata i infrastrukture“ definiraju se lokacije predviđene za planirani razmještaj Oružanih snaga RH. Pri tome, kako piše u aktualnom DPR-u, „uglavnom će se slijediti načelo da će se glavne [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><a href="https://obris.org/hrvatska/povratak-vojske-u-gradove-spas-za-upravljanje-bivsom-vojnom-imovinom/attachment/img_3453_mala-2/" rel="attachment wp-att-88547"><img class="alignleft size-medium wp-image-88547" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/IMG_3453_mala-300x295.jpg" alt="" width="300" height="295" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/IMG_3453_mala-300x295.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/IMG_3453_mala-56x55.jpg 56w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/IMG_3453_mala-310x305.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/IMG_3453_mala-75x75.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/IMG_3453_mala-65x65.jpg 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/IMG_3453_mala.jpg 342w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>U još uvijek važećem Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga RH (2015.-2024.), donesenom u vrijeme premijera Zorana Milanovića i ministra obrane Ante Kotromanovića, u poglavlju pod nazivom „Smjer razvoja u području objekata i infrastrukture“ definiraju se lokacije predviđene za planirani razmještaj Oružanih snaga RH. Pri tome, kako piše u aktualnom DPR-u, „uglavnom će se slijediti načelo da će se glavne vojarne koje nemaju kapacitet razvoja za više od 2000 osoba i nemaju vježbališta ili objekte za obuku smatrati neperspektivnima. Radi povećanja učinkovitosti na perspektivnim lokacijama, u prvom redu poligonima i vojarnama, okrupnjavat će se smještajni, obučni i logistički kapaciteti. Racionalizirat će se ukupan broj i ubrzati napuštanje i predaja neperspektivnih nekretnina radi smanjivanja troškova za njihovo osiguranje i održavanje.“ Jasno je tada napravljen i plan i pregled vojnih lokacija previđenih za napuštanje:</p>
<ul>
<li>do 2019. godine (vojarne „Kupa“  u Karlovcu, „Rudinšćak“u Dugom Selu, „Sv. Petar“ u Ogulinu, „Lučko“u Lučkom kod Zagreba, „Neretva“i luka u Pločama, te vojno-skladišni kompleksi „V-3“ u Delnicama, „Barutana“ Požega, „Gromačnik“ Slavonski Brod, „Jamadol“ Karlovac, „Panikovac“ Šibenik, „Brdo“ Petrinja, „Perušić“ u Perušiću, „Golubić“ u Kninu, „Jasikovac“ Gospić, „Lučani“ Sveti Rok, te Dom HV u Karlovcu)</li>
<li>i do 2024. (vojarne „Benkovac“ u Benkovcu, „Skakavac“ Karlovac, „E. Kvaternik“ u Gospiću, „General A. Matijaš- Pauk“ u Kninu, „Bilogora“ u Bjelovaru, „Našice“ u Našicama, „Dračice“ Đakovo te Dom HV Osijek).</li>
</ul>
<div id="attachment_88550" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><a href="https://obris.org/hrvatska/povratak-vojske-u-gradove-spas-za-upravljanje-bivsom-vojnom-imovinom/attachment/ministar-banozic-obisao-radove-na-izgradnji-hangara-za-helikoptere-black-hawk/" rel="attachment wp-att-88550"><img class="size-medium wp-image-88550" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/Lučko_hangar-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/Lučko_hangar-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/Lučko_hangar-768x511.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/Lučko_hangar-1024x682.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/Lučko_hangar-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/Lučko_hangar-310x206.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Novi hangar za UH-60M u vojarni Lučko (Foto: MORH/ F. Klen)</p></div>
<p>Danas, 2024. – dakle na samom kraju ovog planskog razdoblja, vidljiva su i pojedina odstupanja od ovoga plana. Tako je, primjerice, vojarna „Lučko“ umjesto preseljenja u vojarnu “Pukovnik Marko Živković“ na Plesu doživjela pravi preporod nakon kupovine helikoptera UH-60M Black Hawk. Ne samo što su 4 do sada kupljenja Black Hawka bazirana u Lučkom, već se za potrebu njihovog smještaja krenula sređivati infrastruktura i graditi smještajni i remontni hangari. Nažalost, zbog dolaska borbenih aviona „Rafale“ projekt sređivanja vojarne u Lučkom ponešto je usporio, no iz MORH-a tvrde da nipošto nije stao.</p>
<p>S popisa neperspektivnih vojarni brisana je i vojarna „Bilogora“ u Bjelovaru – tamo je i nadalje smještena Topničko-raketna pukovnija, te se iz nje obično ispraćaju hrvatski kontingenti za NATO aktivnost „jačanja Prednje prisutnosti“ (enhanced Forward Presence &#8211; eFP) u Poljskoj.</p>
<div id="attachment_88553" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><a href="https://obris.org/hrvatska/povratak-vojske-u-gradove-spas-za-upravljanje-bivsom-vojnom-imovinom/attachment/otvorena-vojarna-7-gardijske-brigade-puma-u-varazdinu/" rel="attachment wp-att-88553"><img class="size-medium wp-image-88553" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/otvorena_vojarna_7gb_puma_varazdin_v-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/otvorena_vojarna_7gb_puma_varazdin_v-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/otvorena_vojarna_7gb_puma_varazdin_v-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/otvorena_vojarna_7gb_puma_varazdin_v-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/otvorena_vojarna_7gb_puma_varazdin_v-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/otvorena_vojarna_7gb_puma_varazdin_v-310x207.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/otvorena_vojarna_7gb_puma_varazdin_v.jpg 1200w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Svečanost otvaranja i imenovanja vojarne u Varaždinu imenom 7. gardijske brigade Puma (Photo: MORH/M. Čobanović)</p></div>
<p>Nije to jedino odstupanje od Dugoročnog plana razvoja. Najzornije se to vidjelo u mandatu ministra obrane Damira Krstičevića  i njegovog takozvanog „povratka vojske u gradove“. Kako bi vojnici „bili što bliže svojoj kući, obitelji i svome narodu“, Krstičević je iz mrtvila digao vojarne u Vukovaru, Sinju, Pločama, Varaždinu i Puli. U prvoj godini Krstičevićevog mandata otvorene su čak 2 vojarne. Najprije je u srpnju 2017. otvorena vojarna „126. brigade Hrvatske vojske“ u Sinju. Ta se vojarna nekada zvala “Kula”, kada je 2008. godine ukinuto Središta za obuku pješaštva (zbog prestanka obveze služenja vojnog roka) izgubila je svaku funkciju, a 2014. godine je predana Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom koji ju je potom 2017. ponovno vratio MORH-u na korištenje. U studenom 2017. službeno je otvorena nova vojarna u Vukovaru koja nosi ime „204. brigade Hrvatske vojske“ i u kojoj je tada bila smještena tek satnija s 85 vojnika inženjerijske postrojbe Gardijske-oklopno mehanizirane brigade sa sjedištem u Vinkovcima. Krstičević je tada najavio da će u toj vojarni, u kojoj su prethodno napravljeni obimni infrastrukturni radovi, biti smještena jedna bojna OS RH. U sklopu obilježavanja 27. obljetnice Hrvatske ratne mornarice u rujnu 2018. godine u Pločama svečano je otvorena vojarna „116. brigade Hrvatske vojske“ uz postrojavanje satnije mornaričko-desantnog pješaštva, koja je od tada pa nadalje smještena u vojarni u Pločama. U prosincu 2018. ponovno je vojska ušla u vojarnu u Varaždinu, koja je nakon obnove dobila ime „Sedma gardijska brigada Puma“. Iako je ta vojarna više o d 10 godina zjapila prazna, s tek ponekom braniteljskom udrugom i lokalnom plesnom školom kao povremenim korisnicima, lokalna vlast – unatoč najavama &#8211; nije našla nikakvu svrhu ogromnom prostoru u Optujskoj ulici, pa se dolazak 2. mehanizirane bojne Pume iz Našica u novouređene prostore vojarne u Varaždinu činio kao spasonosno rješenje. Gotovo godinu dana kasnije, u studenom 2019., vojska se vratila i u Pulu  -na dijelu bivšeg vojnog aerodroma uređena je vojarna „Hrvatski branitelji Istre“ za manju postrojbu Zapovjedništva za potporu, Pričuvnu pješačku pukovniju i središte za besposadne zrakoplovne sustave. &#8220;Koji god bili razlozi izmještanju i izbivanju vojske iz tih gradova, bila je to strateška pogreška, kako sigurnosna, tako i politička, ali i razvojna. Danas tu pogrešku ispravljamo i zaokružujemo ravnomjerni raspored Hrvatske vojske u svim dijelovima Lijepe naše za što sam se zauzimala od početka svog mandata”, rekla je na otvorenju nove pulske vojarne tadašnja predsjednica RH i vrhovna zapovjednica OS RH Kolinda Grabar-Kitarović.</p>
<div id="attachment_88557" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><a href="https://obris.org/hrvatska/povratak-vojske-u-gradove-spas-za-upravljanje-bivsom-vojnom-imovinom/attachment/povratak-u-sinj/" rel="attachment wp-att-88557"><img class="size-medium wp-image-88557" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/povratak-u-Sinj-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/povratak-u-Sinj-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/povratak-u-Sinj-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/povratak-u-Sinj-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/povratak-u-Sinj-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/povratak-u-Sinj-310x207.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/povratak-u-Sinj.jpg 1200w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Koliko košta povratak vojske u Sinj? (Photo: MORH/J.Kopi)</p></div>
<p>Iako su sve ove lokacije doživjele veće rekonstrukcije, uključujući i izgradnju objekata za smještaj pripadnika OS RH, Ministarstvo obrane RH nikada nije podvuklo crtu i objavilo ukupnu vrijednost ili trošak, kako se uzme, projekta “povratak vojske u gradove”. Tu se brojku tražilo i na saborskom Odboru za obranu, no MORH se i na to oglušio.</p>
<p>Krstičevićev nasljednik, Mario Banožić – iako je ranije bio na čelu Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, nije nastavio Krstičevićevim stopama, dok je aktualni ministar obrane Ivan Anušić najavio “povratak vojske u Baranju” i ponovnu aktivaciju vojarne u Belom Manastiru. Riječ je o jednom potpuno zapuštenom zdanju za kojeg je u tijeku izrada projekta ne bi li tijekom 2026. dobilo nove vojne stanare. I tu je riječ o bivšoj vojnoj imovini predanoj na upravljanje lokalnim vlastima koje su – osim velikih najava – na samoj lokaciji napravile jedno veliko ništa.</p>
<div id="attachment_88559" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><a href="https://obris.org/hrvatska/povratak-vojske-u-gradove-spas-za-upravljanje-bivsom-vojnom-imovinom/attachment/sepurine1-2/" rel="attachment wp-att-88559"><img class="size-medium wp-image-88559" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/sepurine1-300x225.jpg" alt="" width="300" height="225" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/sepurine1-300x225.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/sepurine1-768x576.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/sepurine1-73x55.jpg 73w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/sepurine1-310x233.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/sepurine1-75x55.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/sepurine1-65x50.jpg 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/08/sepurine1.jpg 960w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Bivše vojno obučno središte u Šepurinama &#8211; simbol propadanja nekadašnje vojne imovine</p></div>
<p>To je dobrim dijelom sudbina većina bivših vojnih objekata vraćenih državi i predanih na upravljanje lokalnim zajednicama. U ovom trenutku ne postoji ni neko samostalno tijelo koje bi se bavilo pitanjima prenamjene vojnih nekretnina. Na početku mandata prve Vlade Andreja Plenkovića to je radilo Ministarstvo državne imovine, no nakon odlaska ministra Gorana Marića Ministarstvo je ukinuto, a bivša vojna imovina prešla je u ingerenciju već spomenutog Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. U drugom mandatu premijera Plenkovića ukinut je i ovaj Ured, a upravljanje državnom imovinom raspodijeljeno je između CERP-a (Centra za restrukturiranje i prodaju) i nove tvrtke Državne nekretnine d.o.o. No dok se prvi bave trgovačkim društvima, a drugi stanovima i poslovnim prostorima od komercijalne vrijednosti, bivše vojne nekretnine kao državno neželjeno dijete ni u jednoj od ove dvije državne institucije nisu našle svoje mjesto, nego su prebačene direktno pod ingerenciju Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. No koliko još ima neiskorištene bivše vojne imovine u državnom portfelju, a koliko ih je predano lokalnim zajednicama – iz Ministarstva prostornog uređenja se ne može saznati, pa će ova pitanja ostati do daljnjeg otvorena. Zato i ne čudi da sa svakom MORH-ovom najavom ponovnog aktiviranja neke bivše vojarne u Ministarstvu, ali i lokalnim zajednicama, ispuste ogroman uzdah olakšanja &#8211;  jedna briga manje i jedan zapušteni prostor manje.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><strong>*ovaj tekst je dio projekta &#8220;U službi naroda&#8221; i objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti</strong></p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Složeno pitanje vojne sukcesije u odnosima CG i RH</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/slozeno-pitanje-vojne-sukcesije-u-odnosima-cg-i-rh/</link>
		<pubDate>Fri, 02 Feb 2024 10:17:59 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Crna Gora]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Regija]]></category>
		<category><![CDATA[školski brod "Jadran"]]></category>
		<category><![CDATA[sukcesija]]></category>
		<category><![CDATA[vojna imovina]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=85259</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Bivši načelnik GS Vojske Crne Gore, umirovljeni admiral Dragan Samardžić, objavio je u četvrtak, 1. veljače, na crnogorskom portalu Vijesti.me kolumnu o sukcesiji vojne imovine, s naglaskom na stanje tog postupka i njegov utjecaj na odnose Crne Gore i Hrvatske. Ta je tema ponovno postala aktualna sredinom siječnja, uoči posjeta ministra obrane i potpredsjednika Vlade Ivana Anušića susjednoj Crnoj [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><a href="https://obris.org/hrvatska/slozeno-pitanje-vojne-sukcesije-u-odnosima-cg-i-rh/attachment/417424484_904734161313307_1391192325262918565_n/" rel="attachment wp-att-85269"><img class="alignright size-medium wp-image-85269" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/417424484_904734161313307_1391192325262918565_n-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/417424484_904734161313307_1391192325262918565_n-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/417424484_904734161313307_1391192325262918565_n-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/417424484_904734161313307_1391192325262918565_n-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/417424484_904734161313307_1391192325262918565_n-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/417424484_904734161313307_1391192325262918565_n-310x207.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/417424484_904734161313307_1391192325262918565_n.jpg 1440w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><a href="https://obris.org/regija/intervju-dragan-samardzic-nacelnik-generalstaba-vojske-cg/" target="_blank" rel="noopener">Bivši načelnik GS Vojske Crne Gore, umirovljeni admiral Dragan Samardžić</a>, objavio je u četvrtak, 1. veljače, na crnogorskom portalu Vijesti.me kolumnu o sukcesiji vojne imovine, s naglaskom na stanje tog postupka i njegov utjecaj na odnose Crne Gore i Hrvatske. Ta je tema ponovno postala aktualna sredinom siječnja, uoči posjeta ministra obrane i potpredsjednika Vlade Ivana Anušića susjednoj Crnoj Gori. Tada je Anušić otkazao <span dir="auto">sastanak s crnogorskim ministrom obrane Draganom Krapovićem zbog, kako je rekao, „<em>njegovih izjava i o spomen-ploči u Morinju i o brodu Jadran. Stavovi ministra Krapovića, koje je proteklih dana iznio u medijima, ne ostavljaju prostor za razgovor i potpuno odudaraju od stavova Republike Hrvatske i povijesnih činjenica“</em>. Krapović je, među ostalim, rekao kako nipošto neće prihvatiti pregovore o povratku broda „Jadran<em>“</em> jer „<em>prihvaćanje pregovora znači prihvaćanje mogućnosti da Jadran ne bude crnogorski“</em>. „<em>Jadran je više od broda &#8211; on je živi podsjetnik na našu povijest i tradiciju, simbol naše povezanosti s morem i naše nezavisnosti“</em>, istaknuo je Krapović povodom otkazivanja sastanka s hrvatskim kolegom Anušićem. U tom kontekstu je kolumna admirala Samardžića pod nazivom „</span><strong>Pitanje sukcesije vojne imovine previše složeno da bismo se njime bavili paušalno</strong><span dir="auto">“</span> <span dir="auto">vrlo zanimljiva i poučna, pa je zbog toga u nastavku teksta prenosimo u cijelosti.</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>***********************************************************************************************************************************</p>
<p><em>Intenzivna rasprava na relaciji Hrvatska-Crna Gora, koja se u proteklom periodu vodila na temu vlasništva školskog broda „Jadran<span dir="auto">“</span>, samo je nastavak dugogodišnjeg sporenja oko vojne imovine bivše države SFRJ. Važno je napomenuti da Republika Hrvatska nikada nije priznala da je proces sukcesije vojne imovine završen i kroz dosta konkretnih primjera je demonstrirala konzistentnost i upornost u tome. U ovom tekstu ne želimo se baviti perifernim, povijesno neutemeljenim izjavama koje govore o „Jadranu<span dir="auto">“</span> kao „simbolu pomorstva i povijesnog nasljeđa Crne Gore<span dir="auto">“</span>, „živom simbolu našeg suvereniteta<span dir="auto">“</span>, „identitetu hrvatskog pomorstva i kulture<span dir="auto">“</span> i sličnim, već da ukažemo na neke pogrešne narative koje bi trebalo napustiti ukoliko se iskreno želi pristupiti rješavanju problema.</em></p>
<p><em><a href="https://obris.org/hrvatska/slozeno-pitanje-vojne-sukcesije-u-odnosima-cg-i-rh/attachment/sb-jadran/" rel="attachment wp-att-85271"><img class="alignleft size-medium wp-image-85271" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/ŠB-Jadran-300x170.jpg" alt="" width="300" height="170" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/ŠB-Jadran-300x170.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/ŠB-Jadran-768x435.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/ŠB-Jadran-97x55.jpg 97w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/ŠB-Jadran-310x176.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/ŠB-Jadran.jpg 906w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Jedan od takvih narativa, koji često dolazi s hrvatske strane je „da je Crna Gora otela jedrenjak &#8216;Jadran&#8217; Hrvatskoj<span dir="auto">“</span>. Crna Gora nije „otela ili ukrala<span dir="auto">“</span> bilo koji brod iz Hrvatske, već je zakonski postala vlasnik vojne imovine bivše SFRJ na temelju Ustavne povelje Državne zajednice SiCG kojom je precizirano da „imovina SRJ na teritoriji država članica imovina je država članica po teritorijalnom principu<span dir="auto">“</span>. Također, važno je napomenuti da, shodno Ustavnoj povelji, Crna Gora nije nasljednik prava na međunarodno-pravni subjektivitet SRJ i DZ SiCG. Dakle, 2006. godine, nakon proglašenja nezavisnosti, Crna Gora je postala vlasnik sve vojne imovine SRJ, koja se u tom trenutku zatekla na njenom teritoriju, pa i školskog broda „Jadran<span dir="auto">“</span>.</em></p>
<p><em>Istovremeno, s crnogorske strane uporno se plasira pogrešan narativ da „sukladno potpisanim sporazumima nakon disolucije Jugoslavije, Hrvatska nema pravo tražiti školski brod &#8216;Jadran&#8217;, te da on u trenutku proglašenja nezavisnosti Hrvatske nije bio u njenim teritorijalnim vodama i da zbog toga ne pripada hrvatskoj državi<span dir="auto">“</span>.</em></p>
<p><em>Glavni argument koji se već ranije čuo od pojedinih eksperata, a kojeg se uporno drži i ministar obrane Dragan Krapović, temelji se na Prilogu A Sporazuma o pitanjima sukcesije koji se odnosi na pokretnu i nepokretnu imovinu SFRJ, i to članu 3: „(1) Pokretna materijalna državna imovina SFRJ koja se nalazila na teritoriji SFRJ prijeći će na Državu sukcesora na čijem se teritoriju ta imovina nalazila na dan kada je ova proglasila svoju nezavisnost<span dir="auto">“.</span> Dalje elaboriraju, sobzirom da „Jadran<span dir="auto">“</span> u trenutku proglašenja nezavisnosti Hrvatske nije bio na njenom teritoriju, već se od 15. listopada 1990. nalazio na remontu u Tivtu, zbog čega ne pripada hrvatskoj državi.</em></p>
<h3><em>Opasan i pogrešan argument</em></h3>
<p><em>Zašto opasan?</em></p>
<p><em>Kao što je poznato, Republika Hrvatska je odluku o nezavisnosti usvojila 25. lipnja 1991. godine, a punu nezavisnost je Hrvatski sabor proglasio 8. listopada 1991. godine. Točno, na ove datume školski brod „Jadran<span dir="auto">“</span> nije bio u Hrvatskoj već u Tivtu, ali ne zaboravimo &#8211; u isto vrijeme na teritoriju RH bilo je oko 85% brodova JRM i ogromna količina materijalnih sredstva, naoružanja i vojne opreme koji su kasnije izmješteni na teritoriju SRJ, većinom u Crnu Goru. Kada bi se primjenjivao ovaj član Sporazuma na vojnu imovinu, Republika Hrvatska bi imala legitimno pravo da zahtijeva povrat svih sredstava i/ili ogromnu materijalnu odštetu.</em></p>
<p><em>Zašto pogrešan?</em></p>
<div id="attachment_85273" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><a href="https://obris.org/hrvatska/slozeno-pitanje-vojne-sukcesije-u-odnosima-cg-i-rh/attachment/samardzic-2/" rel="attachment wp-att-85273"><img class="size-medium wp-image-85273" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/Samardžić-300x229.jpg" alt="" width="300" height="229" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/Samardžić-300x229.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/Samardžić-72x55.jpg 72w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/Samardžić-310x237.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/Samardžić-65x50.jpg 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/Samardžić.jpg 427w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Umirovljeni admiral Dragan Samardžić</p></div>
<p><em>Srećom, ovaj argument kojeg nameću dužnosnici Crne Gore je pogrešan, jer se član 3 Priloga A ne odnosi na vojnu imovinu, što je decidirano precizirano članom 4: „(1) Nezavisno od paragrafa (1) člana 3. ovog Priloga, pokretna materijalna Državna imovina SFRJ koja je predstavljala dio vojne imovine te države bit će predmet posebnih aranžmana koji se trebaju dogovoriti između zainteresiranih Država sukcesora<span dir="auto">“.</span></em></p>
<p><em>Po analogiji, tvrdnja ministra Krapovića da „sukladno potpisanim sporazumima nakon disolucije Jugoslavije, Hrvatska nema pravo tražiti školski brod &#8216;Jadran&#8217;<span dir="auto">“</span> nema zakonsko utemeljenje, jer upravo Sporazum o pitanjima sukcesije daje pravo svim državama sukcesorima da pregovaraju i zahtijevaju posebne aranžmana oko pokretne vojne imovine SFRJ.</em></p>
<p><em>Ističemo da je Republika Hrvatska još u travnju 2003. godine formirala Savjet za sukcesiju vojne imovine, koji se sastoji od 22 ekspertne grupe, a koje su se sveobuhvatno i analitički bavile procjenom veličine i vrijednosti diobene mase vojne imovine. Zadatak eksperata Ministarstva odbrane Republike Hrvatske (MORH) bio je da utvrde lokacijski (mirnodopski) razmještaj, veličinu i vrijednost cjelokupne diobene mase JNA, te izradi diobene bilance po republikama &#8211; državama nasljednicama za svaki segment diobene mase pojedinačno i za diobenu masu JNA u cjelini.</em></p>
<p><em>Prema dostupnim informacijama, ekspertne grupe su završile rad i procijenile da je ukupna vrijednost diobene mase, koja uključuje pokretnu i nepokretnu imovinu JNA, oko 70 milijardi USD. Od tog iznosa Republika Hrvatska potražuje oko 10 milijardi USD, od čega se, prema neslužbenim izvorima, na Crnu Goru odnose 2 milijarde USD. U cilju da javnosti prezentira svu složenost sukcesije vojne imovine, MORH je odabralo reprezentativni segment iz cjelokupne diobene mase koji obuhvaća tri srodne grupe resursa i kapaciteta JNA, a koji se odnose na nastavno-obrazovne i znanstveno istraživačke resurse i kapacitete JNA te vojnoindustrijski kompleks SFRJ i rezultate rada objavio u znanstvenom časopisu Polemos (broj 17/2006). Ukupna vrijednost diobene mase koju potražuje Republika Hrvatska samo na temelju ove tri grupe resursa iznosi 2,3 milijarde USD. Po ovom proračunu pravo na potraživanje, iz ove tri grupe resursa, imaju još Slovenija i Makedonija, dok Srbija duguje 2,2 milijarde USD, BiH 1,6 milijardi USD i Crna Gora 200 miliona USD.</em></p>
<p><em>Najvažnije proračune, koji se odnose na kapitalne infrastrukture vojne objekte i glavna sredstva naoružanja i vojne opreme (avioni, brodovi, tenkovi, rakete&#8230;), MORH nije javno objavio.</em></p>
<div id="attachment_85275" style="width: 686px" class="wp-caption aligncenter"><a href="https://obris.org/hrvatska/slozeno-pitanje-vojne-sukcesije-u-odnosima-cg-i-rh/attachment/5545727_tabele_ff/" rel="attachment wp-att-85275"><img class="size-large wp-image-85275" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/5545727_tabele_ff-999x1024.jpg" alt="" width="676" height="693" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/5545727_tabele_ff-999x1024.jpg 999w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/5545727_tabele_ff-293x300.jpg 293w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/5545727_tabele_ff-768x787.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/5545727_tabele_ff-54x55.jpg 54w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/5545727_tabele_ff-310x318.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/5545727_tabele_ff.jpg 1000w" sizes="(max-width: 676px) 100vw, 676px" /></a><p class="wp-caption-text">Izvor: Polemos Vol. IX, No. 17, 2006.</p></div>
<p><em>Svakako, treba imati u vidu da ovi proračuni nisu obuhvatili svu vojnu imovinu, nepokretnu i pokretnu, kao i da nisu mogli biti rađeni na osnovu svih egzaktnih podataka, te da i ostale države nastale raspadom SFRJ imaju svoje argumente i različite stavove o ovom pitanju. Hrvatska je dva puta organizirala sastanak u Zagrebu s ciljem da, u skladu s Prilogom A Sporazuma o pitanjima sukcesije, inicira razgovore o posebnim aranžmanima oko vojne imovine, ali ostale države su iskazale rezervu ili se nisu odazvale pozivu za sastanak. Podsjetimo da je Evropski parlament u dvije zadnje rezolucije o Izvještaju Komisije o Crnoj Gori, za 2021. i za 2022, „pozvao Crnu Goru da u potpunosti poštuje odredbe o sukcesiji bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, posebno u pogledu vojne imovine<span dir="auto">“.</span></em></p>
<p><em>Reklo bi se da je Crna Gora po ovom pitanju u najnepovoljnijem položaju iz više razloga koji se lako mogu prozrijeti, te da bi joj najmanje odgovaralo da sporna pitanja s Republikom Hrvatskom rješava međunarodnom arbitražom &#8211; na koju su se olako pozvali crnogorski dužnosnici.</em></p>
<div id="attachment_85278" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><a href="https://obris.org/hrvatska/slozeno-pitanje-vojne-sukcesije-u-odnosima-cg-i-rh/attachment/236291607_6339879962703663_6849950855108170626_n-2/" rel="attachment wp-att-85278"><img class="size-medium wp-image-85278" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/236291607_6339879962703663_6849950855108170626_n-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/236291607_6339879962703663_6849950855108170626_n-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/236291607_6339879962703663_6849950855108170626_n-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/236291607_6339879962703663_6849950855108170626_n-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/236291607_6339879962703663_6849950855108170626_n-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/02/236291607_6339879962703663_6849950855108170626_n-310x207.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Svakih par godina potegne se pitanje čiji je ŠB &#8220;Jadran&#8221;</p></div>
<p><em>Vlada mora biti svjesna da pitanje vlasništva školskog broda „Jadran<span dir="auto">“</span> nije izolirano pitanje i da bi Hrvatska, ukoliko dođe do međunarodne arbitraže, vjerovatno u spor uključila pitanje cjelokupne diobe vojne imovine SFRJ i Crnoj Gori ispostavila ogroman odštetni zahtjev. Svakako, i Hrvatska treba računati na mogućnost da se u slučaju takvog spora, posebno kada je u pitanju vlasništvo školskog broda „Jadran<span dir="auto">“</span>, kao zainteresirane strane, uključe i neke druge države sukcesori.</em></p>
<p><em>Iz svega navedenog očigledno je da je pitanje sukcesije vojne imovine veoma složeno, ozbiljno i senzitivno da bi se njime bavili paušalno i ad hoc. Crna Gora može imati dalekosežne negativne posledice ako ovom problemu ne pristupi na valjan i cjelovit način. Ishitrene, povijesno i pravno </em><em>neutemeljene, populističke političke izjave zbog kratkoročnog aplauza ostrašćenih grupica i naklonosti glasačkog tijela mogu dugoročno narušiti dobrosusjedske odnose, što svakako nije u interesu građana bilo koje države. Ne smijemo smetnuti s uma da je Hrvatska naš susjed i saveznik, kao i dugogodišnji promotor interesa Crne Gore na njenom integracijskom putu, ranije u NATO, a sada u EU.</em></p>
<p><em>Umjesto da u eri veoma složene globalne ekonomske i sigurnosne situacije energiju usmjerimo ka pripremi zajedničkog odgovora na brojne složene izazove s kojima će se regija neminovno veoma brzo suočiti, mi se iracionalno ponašamo i pogoršavamo državne odnose. Imajući u vidu da kapaciteti školskog broda „Jadran<span dir="auto">“</span> nadilaze potrebe ne samo Crne Gore i Hrvatske, već i regije, te da je održavanje broda u potpuno ispravnom i reprezentativnom stanju zahtjevno i skupo za obje zemlje pojedinačno, bilo bi više nego racionalno da se s predstavnicima Hrvatske, ali i svim drugim zainteresiranim državama bivše Jugoslavije, otvoreno razgovara o iznalaženju optimalnog modela njegovog daljnjeg korištenja.</em></p>
<p><em>Prema tome, vrata prema Hrvatskoj ne bi smjeli ni pritvoriti, a kamoli zalupiti, već treba učiniti dodatni napor da se sporazumno riješi pitanje sukcesije vojne imovine i sva ostala sporna pitanja.</em></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><strong>*Autor je admiral u mirovini, bivši načelnik Generalštaba Vojske crne Gore, trenutno viši suradnik Atlantskog saveza Crne Gore. Admiral Samardžić je 2016. dao intervju portalu Obris.org, kojeg možete <a href="https://obris.org/regija/intervju-dragan-samardzic-nacelnik-generalstaba-vojske-cg/" target="_blank" rel="noopener">pročitati OVDJE.</a></strong></p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>UK: Vojne posljedice potencijalne škotske neovisnosti</title>
		<link>https://obris.org/istaknuto/uk-vojne-posljedice-potencijalne-skotske-neovisnosti/</link>
		<pubDate>Mon, 28 Dec 2020 17:27:17 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Gost autor]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Brexit]]></category>
		<category><![CDATA[Škotska]]></category>
		<category><![CDATA[sukcesija]]></category>
		<category><![CDATA[Velika Britanija]]></category>
		<category><![CDATA[vojna imovina]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://obris.org/?p=69007</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Dok je posljednjih dana ipak postignut trgovinski sporazum kojim se djelomično rješavaju posljedice BREXIT-a nakon 1. siječnja 2021. godine, još su tu mnoga pitanja ostala otvorena. No ne tiču se ona samo odnosa UK i Europske unije, nego sve više i budućnosti same Ujedinjene Kraljevine. Budući je BREXIT ipak bio pretežito engleska težnja, tek treba vidjeti kako će njegove [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><strong><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/file-20181126-140519-398hvz.jpg"><img class="alignright size-medium wp-image-69180" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/file-20181126-140519-398hvz-300x226.jpg" alt="" width="300" height="226" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/file-20181126-140519-398hvz-300x226.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/file-20181126-140519-398hvz-768x578.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/file-20181126-140519-398hvz-73x55.jpg 73w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/file-20181126-140519-398hvz-310x233.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/file-20181126-140519-398hvz-65x50.jpg 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/file-20181126-140519-398hvz.jpg 926w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Dok je posljednjih dana ipak postignut trgovinski sporazum kojim se djelomično rješavaju posljedice BREXIT-a nakon 1. siječnja 2021. godine, još su tu mnoga pitanja ostala otvorena. No ne tiču se ona samo odnosa UK i Europske unije, nego sve više i budućnosti same Ujedinjene Kraljevine. Budući je BREXIT ipak bio pretežito engleska težnja, tek treba vidjeti kako će njegove „blagodati“ zapravo podnijeti Škotska, Wales i Sjeverna Irska. Posebno je tu u pitanju stav Škotske, koja se i na svom zadnjem referendumu o neovisnosti (održanom 18. rujna 2014. godine), naveliko lomila oko neovisnosti izvan EU, ili članstva u Uniji ali u okviru dotadašnje Ujedinjene Kraljevine. Tada je Škotska izborom ostanka unutar UK odabrala i EU, iz koje sada ipak kroz BREXIT naglavačke leti van.  No, posljedice samostalnosti Velike Britanije, a onda možda uskoro i samostalnosti Škotske, nakon nekakvog idućeg referenduma o neovisnosti itekako imaju i svoju vojnu komponentu, budući da tu na stol dolazi i tema sukcesijske podjele današnje vojne imovine jedinstvenih Oružanih snaga Velike Britanije. O nekim aspektima tog mogućeg postupka razdruživanja govori i tekst kojega ovdje u prijevodu prenosimo.</strong></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>• Kraljevska mornarica nesrazmjerno je izložena gubitku Škotske<br />
• Škotska neovisnost mogla bi značiti veliki novi izdatak za proračun Ministarstva obrane UK<br />
• SNP mnogo govori o neovisnosti, ali što bi ona značila za obranu Škotske?</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/1_-CzxotGGINH3qbcabezx1g.jpeg"><img class="alignleft size-medium wp-image-69181" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/1_-CzxotGGINH3qbcabezx1g-300x200.jpeg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/1_-CzxotGGINH3qbcabezx1g-300x200.jpeg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/1_-CzxotGGINH3qbcabezx1g-768x512.jpeg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/1_-CzxotGGINH3qbcabezx1g-1024x683.jpeg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/1_-CzxotGGINH3qbcabezx1g-83x55.jpeg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/1_-CzxotGGINH3qbcabezx1g-310x207.jpeg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/1_-CzxotGGINH3qbcabezx1g.jpeg 1074w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Tijekom čitave kampanje oko referenduma o EU, David Cameron je državnim službama naredio da ne provode nikakvo planiranje za slučaj ostvarenja scenarija u kojem bi Britanija i stvarno glasala za izlazak iz EU. On je to učinio iz usko političkih razloga, bojeći se curenja informacija te ikakve sadržajne legitimizacije kampanje za napuštanje. Nema sumnje da je i ovo dijelom pridonijelo godinama kaosa nakon referenduma. Sada se čini kako se povijest ponavlja. Ministarstvo obrane Ujedinjene Kraljevine osiguralo je veliko povećanje novaca za obranu tijekom iduće četiri godine, praćeno obećanjima o renesansi britanskih vojnih sposobnosti. No, ako se održi još jedan referendum o neovisnosti Škotske, i onda se dogodi glasanje „Za“, svi ti najbolje zamišljeni planovi UK Ministarstva obrane za iduće desetljeće mogli bi biti uništeni.</p>
<div id="attachment_69182" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/FaslaneFromReddit.jpg"><img class="wp-image-69182 size-medium" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/FaslaneFromReddit-300x214.jpg" alt="" width="300" height="214" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/FaslaneFromReddit-300x214.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/FaslaneFromReddit-768x548.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/FaslaneFromReddit-1024x731.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/FaslaneFromReddit-77x55.jpg 77w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/FaslaneFromReddit-310x221.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/FaslaneFromReddit-75x55.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/FaslaneFromReddit.jpg 1200w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Podmornička baza Faslane</p></div>
<p>Nerazmjerni udio najvrijednije vojne imovine Ujedinjenog Kraljevstva nalazi se u Škotskoj, dijelom zbog prirodnih zemljopisnih prednosti Škotske, a dijelom i zbog dugoročne politike korištenja obrambenog novca za prigušivanje tamošnje želje za neovisnošću. Od baze nuklearnih podmornica u Faslaneu do brodogradilišta u Govanu, Rosythu i na Clydeu, Kraljevska mornarica je nesrazmjerno izložena gubitku Škotske. RAF također ima vrijednu imovinu sjeverno od granice, a posebno RAF Lossiemouth, bazu za brze mlaznjake kojima tjeraju ruske zrakoplova. Za razliku od toga, škotske pukovnije Kopnenih snaga nemaju dovoljno ljudstva i pate od jako lošeg novačenja, pa njihov gubitak ne bi značio ikakvo sakaćenje &#8211; što je i samo po sebi još jedan pokazatelj koliko je nacionalističko raspoloženje široko rasprostranjeno među škotskom omladinom.</p>
<div id="attachment_69187" style="width: 686px" class="wp-caption aligncenter"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/raf-lossimouth-2_1_orig.jpg"><img class="wp-image-69187 size-large" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/raf-lossimouth-2_1_orig-1024x290.jpg" alt="" width="676" height="191" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/raf-lossimouth-2_1_orig-1024x290.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/raf-lossimouth-2_1_orig-300x85.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/raf-lossimouth-2_1_orig-768x217.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/raf-lossimouth-2_1_orig-195x55.jpg 195w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/raf-lossimouth-2_1_orig-310x88.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/raf-lossimouth-2_1_orig.jpg 1100w" sizes="(max-width: 676px) 100vw, 676px" /></a><p class="wp-caption-text">Detalj iz hangara RAF Lossiemouth</p></div>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/images.jpeg"><img class="alignleft size-full wp-image-69183" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/images.jpeg" alt="" width="275" height="183" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/images.jpeg 275w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/images-83x55.jpeg 83w" sizes="(max-width: 275px) 100vw, 275px" /></a>Pa ipak, troškovi takve neovisnosti i dalje bi mogli izazvati enormnu rupu u proračunu Ministarstva obrane, ovisno o stupnju potrebnog premještanja i opsegu u kojem bi MO moralo pronaći novac iz vlastitog proračuna &#8211; ili bi ipak direktno Riznica podmirivala račune. Trenutna vladina politika je da se svi ratni brodovi grade u Velikoj Britaniji, pa bi se proizvodni kapaciteti za fregate i razarače na kraju morali preseliti na jug, uz ogromne troškove i velike poteškoće. Obnova sposobnosti proizvodnje ratnih brodova u engleskim brodogradilištima, koja desetljećima nisu radila ovu vrstu posla, ne bi bio trivijalan poduhvat. Politika bi se, naravno, mogla i izmijeniti kako bi se omogućila gradnja ratnih brodova u stranim brodogradilištima, ali mogla bi se promijeniti i sada &#8211; ne bi li se omogućila kupnja iz Južne Koreje ili Španjolske, što bi sa sobom nosilo i znatnu uštedu.</p>
<div id="attachment_69185" style="width: 271px" class="wp-caption alignright"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/2185e2c8aae5112ccb1bd178e84ea042.jpg"><img class="wp-image-69185 size-medium" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/2185e2c8aae5112ccb1bd178e84ea042-261x300.jpg" alt="" width="261" height="300" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/2185e2c8aae5112ccb1bd178e84ea042-261x300.jpg 261w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/2185e2c8aae5112ccb1bd178e84ea042-48x55.jpg 48w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/2185e2c8aae5112ccb1bd178e84ea042-310x357.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/2185e2c8aae5112ccb1bd178e84ea042.jpg 619w" sizes="(max-width: 261px) 100vw, 261px" /></a><p class="wp-caption-text">RAF zrakoplovna baza Lossiemouth</p></div>
<p class="firstHeading" lang="hr">Škotska nacionalna stranka (Scottish National Party &#8211; SNP) je izrazila svoju spremnost na razgovore o iznajmljivanju baze Lossiemouth za potrebe RAF-a, ali su neumoljivo protiv nuklearnih podmornica koje djeluju iz Faslanea. Brexit je UK koštao možda i najbolje mogućnosti da Faslane ostane kao svojevrsno suvereno bazno područje. Prijetnja blokiranjem škotskog članstva u EU mogla je biti vrlo korisna, ali sada više nije opcija: iako bi Velika Britanija još uvijek mogla prijetiti blokiranjem škotskog članstva u NATO-u, to za SNP i nije posebno bitan cilj, pogotovo ako Nicola Sturgeon izgubi kontrolu nad strankom i frakcija Alexa Salmonda ponovno zadobije vlast. Moguće je, naravno, da bi se SNP moglo nagovoriti da &#8220;posudi&#8221; i Faslane u zamjenu za nekakav jako veliki ekonomski poticaj, ali bi za njih zapravo bilo vrlo teško politički prihvatiti takav kompromis &#8211; budući su proveli mnogo godina vodeći kampanju o denuklearizaciji Škotske. Ministarstvo obrane UK bi tu moglo ponuditi određenu količinu nadzvučnih mlaznih aviona, pomorskih patrolnih zrakoplova, možda čak i propisnih ratnih brodova kako bi pospješilo takav posao, no takvo snažno smanjenje britanske konvencionalne vojne moći bilo bi vrlo teško za prihvatiti.</p>
<p class="firstHeading" lang="hr">Problem oko baze Faslane prikazuje ozbiljne troškove koje sa sobom nosi odluka Velike Britanije da ostane nuklearna sila pod svaku cijenu, jer SNP prijeti da će ionako visokim financijskim obvezama održavanja podmornica klase Vanguard, izgradnje novih podmornica klase Dreadnought i zamjene postojećih nuklearnih bojnih glava. dodati još i skupe te bolne dodatne pregovore. Već ionako ovisan o američkoj stručnosti za nabavu novih bojevih glava, kao i za ispitivanje, opskrbu i održavanje projektila, Westminster se sada suočava s mogućnošću dodatne ovisnosti i o upitnoj škotskoj dobroj volji. U mnogo čemu je sposobnost nuklearnog odvraćanja već i sada najmanje suveren dio vojnih sposobnosti Velike Britanije, a škotska bi neovisnost ovu stvarnost učinila još jasnije te bolnije očitom.</p>
<div id="attachment_69184" style="width: 686px" class="wp-caption aligncenter"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/britanske-podmornice.jpg"><img class="wp-image-69184 size-large" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/britanske-podmornice-1024x419.jpg" alt="" width="676" height="277" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/britanske-podmornice-1024x419.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/britanske-podmornice-300x123.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/britanske-podmornice-768x314.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/britanske-podmornice-134x55.jpg 134w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/britanske-podmornice-310x127.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/britanske-podmornice.jpg 1510w" sizes="(max-width: 676px) 100vw, 676px" /></a><p class="wp-caption-text">Aktualne klase britanskih nuklearnih podmornica</p></div>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/imgID157373747.jpg.gallery.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-69186" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/imgID157373747.jpg.gallery-300x177.jpg" alt="" width="300" height="177" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/imgID157373747.jpg.gallery-300x177.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/imgID157373747.jpg.gallery-93x55.jpg 93w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/imgID157373747.jpg.gallery-310x183.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/12/imgID157373747.jpg.gallery.jpg 650w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>U slučaju da se održi još jedan referendum, UK Ministarstvo obrane bi trebalo objaviti svoje planove po svim tim pitanjima, tako da glasači svih nacija mogu točno razumjeti o čemu se tu sve radi. Škotski glasači mogli bi steći bolji uvid u cijene neovisnosti, što bi Škotsku itekako koštalo kroz iduća desetljeća, s vojnim snagama svedenim na razinu manjih sila poput Irske. Birači u Engleskoj i Walesu, kad se suoče sa značajnim troškovima preseljenja, također bi mogli dovesti u pitanje oslanjanje Ministarstva obrane na dobru volju stranaca, kao i samu korisnost takve nefleksibilne imovine kao što je Trident. Visoke vojne osobe učestalo se žale na neznanje javnosti o velikim temama s područja obrane, no teško da se može kriviti javnost kad se toliko toga skriva iza vela „nacionalne sigurnosti“. Informiranija rasprava tu zahtijeva onu vrstu transparentnosti kakvu referendum 2016. godine nikada nije vidio. Predstojeći „Integrirani pregled“ trebao bi obećati da će tu Britanija proći bolje.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><strong>* Ovaj je tekst autor Jonathon Kitson objavio 3. prosinca 2020. godine na internetskoj stranici britanskog magazina CapX (<a href="https://capx.co/about/" target="_blank" rel="noopener">https://capx.co/about/</a>). Njegov original </strong><strong>pod naslovom „The MoD should spell out the stark consequences of Scottish independence“</strong><strong> </strong><strong>dostupan je na internetskoj adresi: </strong><a href="https://capx.co/the-mod-should-spell-out-the-stark-consequences-of-scottish-independence/" target="_blank" rel="noopener">https://capx.co/the-mod-should-spell-out-the-stark-consequences-of-scottish-independence/</a></p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Intervju: Predrag Stipanović, zapovjednik HRM &#8211; 2. dio</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/intervju-predrag-stipanovic-zapovjednik-hrm-2-dio/</link>
		<pubDate>Fri, 09 Jun 2017 09:50:12 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Obrana]]></category>
		<category><![CDATA[Enhanced Peregrine]]></category>
		<category><![CDATA[flota]]></category>
		<category><![CDATA[HRM]]></category>
		<category><![CDATA[nadzor morskog prostora]]></category>
		<category><![CDATA[opremanje i modernizacija]]></category>
		<category><![CDATA[Predrag Stipanović]]></category>
		<category><![CDATA[radar]]></category>
		<category><![CDATA[RBS-15]]></category>
		<category><![CDATA[školski brod "Jadran"]]></category>
		<category><![CDATA[vojna imovina]]></category>
		<category><![CDATA[vojne nekretnine]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://obris.org/?p=42758</guid>
		<description><![CDATA[&#160; U prvom dijelu intervjua za portal Obris.org kontraadmiral Predrag Stipanović, zapovjednik HRM-a, govorio je o već tekućoj obuci posade za novi OOB, o početku sudjelovanja HRM i OS RH u Operaciji Sophia (što je jučer potvrdila i Vlada RH), najavio je stavljanje dva DBM-a na raspolaganje NATO-saveznicima, te još niz planova čije je ostvarenje u tijeku ili bi se [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><a href="http://obris.org/hrvatska/intervju-predrag-stipanovic-zapovjednik-hrm-1-dio/attachment/img_0113_mala/" rel="attachment wp-att-42729"><img class="alignleft size-medium wp-image-42729" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0113_mala-300x255.jpg" alt="" width="300" height="255" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0113_mala-300x255.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0113_mala-768x653.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0113_mala-65x55.jpg 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0113_mala-310x264.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0113_mala.jpg 903w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>U prvom dijelu <a href="http://obris.org/hrvatska/intervju-predrag-stipanovic-zapovjednik-hrm-1-dio/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">intervjua za portal Obris.org </a>kontraadmiral Predrag Stipanović, zapovjednik HRM-a, govorio je o već tekućoj obuci posade za novi OOB, o početku sudjelovanja HRM i OS RH u Operaciji Sophia (što je jučer potvrdila i Vlada RH), najavio je stavljanje dva DBM-a na raspolaganje NATO-saveznicima, te još niz planova čije je ostvarenje u tijeku ili bi se tek trebali realizirati. U današnjem drugom dijelu intervjua kontraadmiral Stipanović najavljuje veliku vojnu vježbu koja se planira za 2018. godinu, konačno umirovljenje radarskog sustava Enhanced Peregrine, ponovno ustrojavanje mornaričko-desantnog pješaštva, i brojne druge novosti u Hrvatskoj ratnoj mornarici.</p>
<p><strong>Vratimo se sad opet na opremanje i modernizaciju. Hoće li ove godine ponovno biti ispaljivanja RBS-ova? Koja je dinamika ispaljivanja?</strong></p>
<div id="attachment_42739" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><a href="http://obris.org/hrvatska/intervju-predrag-stipanovic-zapovjednik-hrm-1-dio/attachment/dsc01873_mala/" rel="attachment wp-att-42739"><img class="size-medium wp-image-42739" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC01873_mala-300x236.jpg" alt="" width="300" height="236" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC01873_mala-300x236.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC01873_mala-768x603.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC01873_mala-70x55.jpg 70w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC01873_mala-310x243.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC01873_mala-65x50.jpg 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC01873_mala-50x40.jpg 50w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC01873_mala.jpg 978w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Ispaljivanje RBS-a u planu je tek 2018. godine</p></div>
<p><em><a href="http://obris.org/hrvatska/po-drugi-put-ove-godine-ispaljena-raketa-rbs-15/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">Ispaljivanje RBS-ova</a> nije u planu za ovu godinu. Mi ćemo ove godine završiti s remontom određenog broja tih raketa, i produžit ćemo njihov životni vijek. Ono što je za nas najbitnije, 2015. i 2016. godine smo provjerili sve platforme koje nose taj sustav, provjerili smo ispravnost brodske opreme, a onda i same rakete. <a href="http://obris.org/hrvatska/ispaljivanje-rbs-15-poduhvat-ili-rutina/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">Kod ispaljivanja ovih raketa</a>, s obzirom na njihovu cijenu, zaista treba biti racionalan. Provjerili smo sve, lansirali smo i s MOL-a i s „Dmitra Zvonimira“, lansirali smo i s raketne topovnjače Helsinki klase. Sad se pripremamo za iduću godinu, za veliku združenu vježbu &#8220;Velebit 2018&#8221;, u sklopu koje se planira i ispaljivanje rakete. Ljudi su obučeni, najbitnije je da se održavanje provodi sukladno dinamici i načinu kako je to definirano. Inače, mi smo za proizvođača ovih raketa, švedski Saab, <a href="http://obris.org/hrvatska/rbs-15-oruzje-hrvatske-prevlasti-na-moru-u-domovinskom-ratu/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">jedna od najboljih reklama koje u svijetu trenutno postoje</a>.</em></p>
<p><strong>Ne podiže li ovo usporavanje vjerojatnost da za koju godinu, istekom resursa, ostale RBS-ove bacimo u smeće?</strong></p>
<p><em>Ne.</em></p>
<p><strong>S druge strane, što je sa zapovjednim sustavom, 9LV, koji isto nije baš najnoviji? </strong></p>
<p><em><a href="http://obris.org/hrvatska/intervju-predrag-stipanovic-zapovjednik-hrm-1-dio/attachment/img_0116_mala-2/" rel="attachment wp-att-42742"><img class="alignright size-medium wp-image-42742" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0116_mala-300x225.jpg" alt="" width="300" height="225" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0116_mala-300x225.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0116_mala-768x576.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0116_mala.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0116_mala-73x55.jpg 73w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0116_mala-310x233.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0116_mala-75x55.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0116_mala-65x50.jpg 65w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Kao što sam rekao, u Dugoročnom planu razvoja OS jedna od planiranih stavki je i predviđena modernizacija sustava za upravljanje vatrom. Brodovi Helsinki klase imaju već originalno sustav 9LV. On je u relativno dobrom stanju, u odnosu na „Krešimira“ i „Zvonimira“ jer s obzirom na embargo i neke druge stvari, mi nismo mogli napraviti potpunu inačicu toga sustava. Pomorski centar za elektroniku je isto tu jako bitna sastavnica u sposobnosti održavanja naše elektronike i sustava. Sigurno da i oni imaju mogućnost da se razvijaju i dalje, pogotovo što su u partnerstvu s francuskom kompanijom Thales i nekim drugim zapadnim kompanijama, mislim da dosta dobro rade svoj posao. Tako da je modernizacija sustava za upravljanje vatrom predviđena na brodovima 11 i 12, a onda ćemo vidjeti i za 41 i 42.</em></p>
<p><strong>Moram primijetiti, vi praktički ne spominjete &#8220;Šibenik&#8221;. Tim više što na njemu, ako se ne varam, 9LV je još analogni&#8230;</strong></p>
<p><em>&#8220;Šibenik&#8221; je već pomalo na kraju svojih resursa. On je 1976. godište. Sentimentalno sam vezan za taj brod, jer sam na tom brodu šest godina bio zapovjednik. Mi ćemo taj brod koristiti za obuku mladih časnika, ako bude trebalo i za potrebe Obalne straže &#8211; s obzirom na njegove manevarske sposobnosti i brzinu, dvije plinske turbine i dva diesel motora, ali mislim da u taj brod, sad već kao četrdesetjednogodišnjaka, ne treba planirati nikakvo veće ulaganje. Mislim da je u ovom slučaju bolje ići na opremanje i dizanje sposobnosti topovnjača 11 i 12, i onda poslije toga i 41 i 42 jer, danas-sutra, kada budu dolazili novi protubrodski raketni sustavi i višenamjenski izvanobalni ophodni brod &#8211; mi ćemo premostiti i eventualno otpis &#8220;Šibenika&#8221;.</em></p>
<p><strong>Moramo tu pitati još jednu stvar. Spominjemo niz brodova, spominjemo 9LV. Oni se, ako se ne varam, mogu međusobno uvezivati. Nekad davno, šire uvezivanje se rješavalo sustavom STINA Jadran. Razmišlja li HRM razmišlja o nekakvom takvom linku? O nekakvom ozbiljnom kriptiranom linku, koji bi to sve mogao obuhvatiti?</strong></p>
<p><em><a href="http://obris.org/hrvatska/intervju-predrag-stipanovic-zapovjednik-hrm-1-dio/attachment/dsc00683_mala/" rel="attachment wp-att-42744"><img class="alignright size-medium wp-image-42744" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC00683_mala-300x245.jpg" alt="" width="300" height="245" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC00683_mala-300x245.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC00683_mala-768x628.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC00683_mala-67x55.jpg 67w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC00683_mala-310x254.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC00683_mala-50x40.jpg 50w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC00683_mala.jpg 939w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Ne samo da razmišljamo, mi već radimo na tome. Sustav STINA Jadran je ZIS sustav nekadašnje mornarice i on nikad nije bio na uporabi u HRM-u. U HRM-u se koristio ZIS sustav JADRAN koji se razvio tijekom Domovinskog rata. Danas mi imamo sustav SEVID, kojim su uvezani svi senzori koji se nalaze u Hrvatskoj ratnoj mornarici. Isto tako, <a href="http://obris.org/hrvatska/meki-napadi-na-ais-moguci-i-na-jadranu/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">integrirane su AIS stanice </a>koje se nalaze kod Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Sada smo u razgovorima i s Ministarstvom unutarnjih poslova da se i njihovi senzori &#8211; znači, <a href="http://obris.org/hrvatska/schengenska-granica-na-hrvatskome-moru/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">radari koje su nabavili kroz EU fondove i opto-elektronika</a> &#8211; integriraju u taj sustav. U konačnici sustav SEVID bi koristio zaštićeni link. U HRM se predviđa uvođenje NATO mornaričkog zapovjedno-informacijskog sustava.</em></p>
<p><strong>Opet malo vučem prema natrag, u prošlost&#8230; Pretpostavljam da nekakvo zapovjedno mjesto, kakvo je bilo na Visu, s obzirom u kojem je stanju &#8211; to možemo zaboraviti. Razmišlja li se o nekakvoj drugoj ozbiljnoj, tvrdoj, fortificiranoj lokaciji, na koju bi se takav centar moglo, da tako kažem, sigurno spremiti?</strong></p>
<p><em>Ne samo Vis, već i ostale naše postaje obalnog motrenja mogu se koristiti kao izdvojena zapovjedna mjesta. Koncept koji se koristio u nekim prošlim vremenima je napušten. HRM je prije dvadesetak godina napustio koncept stacionarnih zapovjednih mjesta i prešlo se na mrežni koncept tako da se zapovjedno mjesto može uspostaviti na različitim vojnim lokacijama odnosno brodovima, za što je razvijena komunikacijska infrastruktura.</em></p>
<p><strong>Da, ali objekt &#8220;Vela Glava&#8221; je ruiniran do nezamislivoga&#8230;</strong></p>
<p><em>Morate biti svjesni činjenice da je u proteklih dvadesetak godina jedan veliki broj vojnih lokacija proglašen neperspektivnim, napušten i predan lokalnoj samoupravi. U kakvom su oni sad trenutno stanju nemam informaciju, ali sve vojne lokacije koje su proglašene perspektivnim, prije svega za HRM, održavaju se sukladno mogućnostima i njihovoj namjeni. <a href="http://obris.org/hrvatska/cija-je-vojarna-vela-glava/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">Objekt „Vela glava“ </a>koliko je meni poznato nije bio predviđen za zapovjedno mjesto.</em></p>
<p><strong>Mene strašno tu zanima <a href="http://obris.org/hrvatska/hcr-razminirava-koresnicu/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">sudbina kompleksa kod Žrnovnice &#8211; Korešnice</a>, koja stoji prazna i zaboravljena. Em je relativno novija, em nije previše devastirana&#8230;</strong></p>
<p><em>Korešnica je, i u vremena kada se gradila, bila građena s nekom drugom perspektivom, drugačijom nego što je to danas. Tako da, sukladno i mogućnostima, ali i novim izazovima i prijetnjama sa kojima se suočavamo, pa i ulaskom u NATO &#8211; situacija se ipak na neki način promijenila, i taj koncept građenja takvih zapovjednih mjesta je napušten.</em></p>
<p><strong>Što je s <a href="http://obris.org/hrvatska/ponisten-natjecaj-za-enhanced-peregrine/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">modernizacijom radara Enhanced Peregrine</a>? Da li je ona još aktualna ili će se ići na nabavu nekog novog radarskog sustava?</strong></p>
<div id="attachment_42746" style="width: 261px" class="wp-caption alignright"><a href="http://obris.org/hrvatska/intervju-predrag-stipanovic-zapovjednik-hrm-1-dio/attachment/img_0369_vis-2/" rel="attachment wp-att-42746"><img class="size-medium wp-image-42746" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0369_Vis-251x300.jpg" alt="" width="251" height="300" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0369_Vis-251x300.jpg 251w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0369_Vis-46x55.jpg 46w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0369_Vis.jpg 281w" sizes="(max-width: 251px) 100vw, 251px" /></a><p class="wp-caption-text">Jedan od radara Enhanced Peregrine, stacioniran na Visu</p></div>
<p><em>Mi ćemo sustav Enhanced Peregrine, koji imamo sada na raspolaganju, nastaviti koristiti u stanju u kakvom on jest. Neće se ići na njegovu modernizaciju. Držim, naime, da bi to bilo gubljenje vremena. Predložio sam načelniku GS i ministru obrane da idemo sa nabavom novog sustava za nadzor mora. Upravo radimo na izradi taktičke studije, koju očekujem da ćemo uskoro završiti kako bi se studija izvodljivosti mogla napraviti do kraja godine. Rade je naši ljudi &#8211; iz HRM-a, GS i Ministarstva obrane. Po meni, definitivno, <a href="http://obris.org/hrvatska/ostarjeli-peregrini-zasluzuju-umirovljenje/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">treba se ići u nabavu novog radarskog sustava</a>. Jedan od naših vrlo važnih strateških ciljeva je nadzor površinske situacije na moru. To nam je i cilj sposobnosti koji smo prihvatili u sklopu paketa ciljeva sposobnosti koje Oružane snage i Ministarstvo obrane RH implementiraju. Nakon „papirnatog“ dijela posla, kojeg ćemo završiti ove godine, ja očekujem da bi se možda 2018. godine krenulo s međunarodnim natječajem, te da bi negdje do kraja 2019. ili 2020. dobili novi sustav. Ali, definitivno, <a href="http://obris.org/hrvatska/radarska-lutanja-falcon-do-enhanced-peregrine-i-natrag/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">Enhanced Peregrine mi održavamo s vlastitim sposobnostima</a>, ovdje unutar HRM-a, i uz potporu Pomorskog centra za elektroniku. Ipak je on vojni radar, snaga mu je takva kakva je, frekventno je agilan, otporan je na ometanja, i uz određena ograničenja ipak upotpunjuje našu pomorsku situacijsku sliku SEVID-a, kao jedan od raspoloživih senzora.</em></p>
<p><strong>Kad se spomenu Peregrini, to je recimo bila mreža &#8220;More&#8221;. Ona je gledala i prema ZERP-u. S druge strane, čuju se glasovi da nam to nedvojbeno treba, ali i da bi se na to fino nadovezala neka manja, <a href="http://obris.org/hrvatska/pomorska-nesreca-i-nadzor-unutarnjih-morskih-voda/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">finija mreža za nadzor unutarnjih voda&#8230;nekakva mreža &#8220;Obala&#8221;</a>, recimo. Je li bilo razmišljanja na tu temu?</strong></p>
<p><em><a href="http://obris.org/hrvatska/rh-i-schengenska-granica-na-jadranu/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">Na određeni način mi to već imamo</a>. Ministarstvo mora, pomorstva i infrastrukture je duž obale postavilo deset radara koji služe za nadzor pomorskog prometa i prilaza većim lukama. Ministarstvo unutarnjih poslova je također postavilo četiri radara i mrežu optoelektroničkih sustava u sklopu <a href="http://obris.org/hrvatska/schengenska-granica-na-hrvatskome-moru/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">nadzora Schengenske granice na moru</a>. Isto tako, postavljen je i sustav AIS. Kad se tome doda mreža naših radarskih sustava onda se može reći da je <a href="http://obris.org/hrvatska/dpr-2014-vrata-hrvatskog-zerp-a-ostaju-otvorena-do-kraja-2017/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">nadzor površinske situacije na moru prilično dobro pokriven</a>.</em></p>
<p><strong>Ne gledaju li oni isto tako većinom prema ZERP-u?</strong></p>
<p><em>Ne. Ministarstvo mora, pomorstva i infrastrukture, kao što sam rekao, razvilo je mrežu radarskih sustava s težištem na sigurnost plovidbe i prilazima luka. Na pozicijama na kojima se nalaze radari pokrivaju se u dobrom dijelu i unutarnje vode.</em></p>
<p><strong>Nije li nedavna nesreća u Koločepskom kanalu otvorila niz pitanja oko toga?</strong></p>
<p><em>Teško je sad nešto reći u nedostatku informacija, što i kako se točno dogodilo, ali koliko god se ulagalo i u senzore, elektroniku, u sustav nadzora, <a href="http://obris.org/hrvatska/tko-nadzire-i-cuva-podmorje-jadrana/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">nikada neće biti idealno</a>.</em></p>
<p><strong>Sudjelovali ste u razgovorima oko raspolaganja vojnim objektima u Pločama. U kojem razdoblju će se ti objekti oživjeti i s kojom svrhom?</strong></p>
<div id="attachment_42750" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><a href="http://obris.org/hrvatska/intervju-predrag-stipanovic-zapovjednik-hrm-1-dio/attachment/ploce_140315/" rel="attachment wp-att-42750"><img class="size-medium wp-image-42750" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/ploce_140315-300x203.jpg" alt="" width="300" height="203" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/ploce_140315-300x203.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/ploce_140315-768x520.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/ploce_140315-1024x693.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/ploce_140315-81x55.jpg 81w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/ploce_140315-310x210.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/ploce_140315.jpg 1200w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Obilazak objekata u Pločama (Photo:MORH)</p></div>
<p><em>Kada govorimo o objektima koji se nalaze na području Ploča i predaji lokalnoj samoupravi &#8211; od 14 lokacija mi zadržavamo samo 3 lokacije: to je vojarna &#8220;Neretva&#8221;, to je strateško skladište UbS-a, gdje su smještene morske mine, i onaj mali otočić ispred skladišta UbS-a &#8220;Tatinja&#8221;, koji je na neki način prirodna zaštita cijele te lokacije. Mi smo u proteklih 10-15 godina samo na području Ploča lokalnoj samoupravi predali 440 tisuća kvadratnih metara površine, što zemlje, što vojnih objekata. Sada je ostala ta vojarna &#8211; ona ima nekih 60-70 tisuća metara kvadratnih, i mi tu želimo razviti mornaričko-desantno pješaštvo. S obzirom na sve okolnosti, i iskustva koja smo imali iz Domovinskog rata, južni dio RH vrlo je uzak manevarski prostor. Zato je naša namjera, prije svega, imati jednu takvu postrojbu čija će zadaća biti provođenje mjera sustava obrane i odvraćanja potencijalnih ugroza u priobalju i na otocima. U ovom trenutku idemo sa satnijom, koja će na sebe vezati i pričuvu, i to razvrstanu pričuvu tipa A, kroz uvježbavanja i izvršavanja raznih zadaća, prije svega onih zadaća koje su vezane za mornaričko-desantno pješaštvo, ali i potporu civilnom stanovništvu.</em></p>
<p><strong>O kojim rokovima se tu govori?</strong></p>
<p><em>Ova postrojba bi trebala brojati nešto više od 150 ljudi kao djelatnog sastava. Mi bi do kraja godine završili projektnu dokumentaciju, da bi iduće godine krenuli s prvom fazom odnosno uređenjem smještajnog objekta i skladišnih kapaciteta za tu satniju. Paralelno s građevinskim uređenjem objekata do kraja 2018. ustrojili bi inicijalne elemente satnije MDP-a, zapovjedništvo i 1. vod. Dostizanje pune operativne sposobnosti ove postrojbe planiramo do kraja 2019. godine. Procjena je da bi trebalo uložiti u cijelu tu infrastrukturu nekih 12 milijuna kuna kako bi se osigurali uvjeti za život i rad djelatnika satnije. Na ovaj način stvorili bi se uvjeti i za moguće pružanje potpore u smještaju djelatnicima i drugih tijela državne uprave.</em></p>
<p><strong>Definitivno <a href="http://obris.org/hrvatska/obrana-hrvatskog-primorja-danas-i-sutra/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">jug obale ima malu stratešku dubinu</a>, dakle tu govorimo o mogućem ubacivanju ljudstva s mora na obalu. Pri tome, ako do ičega dođe, njima treba podrška &#8211; ta podrška je opet s mora, a težište je na Obalnoj straži. <a href="http://obris.org/hrvatska/hrvatska-pomorska-flota-1-dio/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">Ne traži li to automatski flotu</a>? Flotu s pravom, <a href="http://obris.org/hrvatska/obrana-hrvatskog-mora/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">ozbiljnom vatrenom moći?</a></strong></p>
<p><em><a href="http://obris.org/hrvatska/intervju-predrag-stipanovic-zapovjednik-hrm-1-dio/attachment/dsc00821_mala/" rel="attachment wp-att-42754"><img class="alignright size-medium wp-image-42754" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC00821_mala-300x212.jpg" alt="" width="300" height="212" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC00821_mala-300x212.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC00821_mala-768x542.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC00821_mala.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC00821_mala-78x55.jpg 78w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC00821_mala-310x219.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Naravno da traži. Zato i govorimo o raketnim topovnjačama, zato govorimo o izvanobalnom ophodnom višenamjenskom brodu, i na taj način o oživljavanju tradicionalne flote. Mi se nikad nismo odrekli tradicionalne flote. Kad sam rekao da je sada možda težište na Obalnoj straži &#8211; to je zato što je ona sad u fokusu svih tih događanja, na migracije i zaštite nacionalnih interesa u području ZERP-a. Pa ipak, sukladno mogućnostima,  ništa manje ne održavamo, ni sposobnosti koje se odnose na tradicionalnu mornaricu. Ovo što smo napravili s protubrodskim raketama &#8211; to je dio te priče. I svi drugi napori, koji idu za razvojem protuminskih sposobnosti ronitelja, ali i protuminskih sposobnosti s brodovima, i to je dio te priče o tradicionalnoj mornarici. Znači, ne zanemaruju se sposobnosti tradicionalne mornarice u odnosu na obalnu stražu. Tradicionalna mornarica se i dalje razvija, kako kroz modernizaciju radarskog sustava, tako i kroz modernizaciju i rekonstrukciju topovnjača, <a href="http://obris.org/hrvatska/dpr-2014-mornaricko-presretanje-tromim-presretacima/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">za izvršavanje pomorskih presretanja</a>, s onim sposobnostima koje one imaju.</em></p>
<p><strong>Spomenuli ste mogućnost međuresornog korištenja tih objekata u Pločama. Nedavno je potpisan ovaj <a href="http://obris.org/hrvatska/vlada-pokrenula-osnivanje-studija-vojnog-pomorstva/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">Sporazum o zasnivanju studija za vojno pomorstvo</a>, koji je isto zamišljen kao objedinjavanje obrazovanja pomorskih časnika za sve institucije. Čime će tu HRM doprinijeti, i što će HRM s tim studijem dobiti?</strong></p>
<div id="attachment_42748" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><a href="http://obris.org/hrvatska/intervju-predrag-stipanovic-zapovjednik-hrm-1-dio/attachment/dsc01870_mala/" rel="attachment wp-att-42748"><img class="size-medium wp-image-42748" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC01870_mala-300x241.jpg" alt="" width="300" height="241" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC01870_mala-300x241.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC01870_mala-768x616.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC01870_mala-69x55.jpg 69w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC01870_mala-310x249.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC01870_mala-50x40.jpg 50w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/DSC01870_mala.jpg 958w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Obilazak TT zbora na SRC Jarun povodom ovogodišnejg Dana OS RH</p></div>
<p><em>HRM će dobiti najviše od svih &#8211; dobit će osposobljene stručne ljude, koji će moći preuzeti odgovorne dužnosti, zapovijedanje brodovima, zapovijedanje divizijunima i, na kraju krajeva, i mornaricom. Studij će trajati 5 godina. <a href="http://obris.org/hrvatska/ustrojava-se-studij-vojnog-pomorstva-na-hvu/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">Nositelj ustrojavanja je Hrvatsko vojno učilište</a>, ali zapovjedništvo HRM-a je vrlo aktivno sudjelovalo u cijeloj pripremi za uspostavljanje tog studija &#8211; od izrade nastavnih planova i programa do izrade kompetencija koje ti ljudi moraju imati u konačnici, kada završe studij. Tako da će HRM, odnosno, ti mladi ljudi kada budu dolazili u Mornaricu, biti na najvišoj razini osposobljenosti za izvršavanje svojih namjenskih zadaća. Naravno, studij nije namjenjen samo za potrebe HRM-a, već će se na njemu školovati mladi ljudi za potrebe Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture. Vjerojatno će i neki drugi prepoznati mogućnost da se uključe u takav studij, u dogledno vrijeme. Već ima upita i od strane zemalja u regiji, njihovih Mornarica, da bi se i oni uključili &#8211; s obzirom na to o kakvim sposobnostima se radi, i što mi u stvari u konačnici očekujemo od tog časnika kad završi ovu izobrazbu.</em></p>
<p><em>Svi objekti i infrastruktura, koja se nalazi u Lori, bit će na raspolaganju studentima &#8211; počevši od smještajnih kapaciteta, kabineta, amfiteatara, učionica i sportskih sadržaja. Mi smo isto tako uključeni i kroz ljetne kampove, u kojima se planira ukrcaj na naše bodove, obuka u jedrenju i veslanju, odnosno poznavanju tradicionalnih pomoračkih vještina. To je jedna zaokružena priča, gdje HRM sa svojim djelatnicima, kako kroz predavanja, tako i praktičnu obuku, vrlo aktivno u svemu tome sudjeluje.</em></p>
<p><strong>Ministarstvo mora je obećalo dati na raspolaganje polaznicima brod &#8220;Kraljica mora“. No <a href="http://obris.org/hrvatska/skolski-brod-jadran-ipak-ne-krstari-oko-hrvatske/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">što je sa školskim brodom &#8220;Jadran&#8221;? </a>Kakav je tu stav i vaš, kao HRM, pogotovo s obzirom na nedavno odustajanje tog broda od kružne ture po Jadranu, upravo zbog protesta hrvatske strane?</strong></p>
<p><em><a href="http://obris.org/hrvatska/intervju-predrag-stipanovic-zapovjednik-hrm-1-dio/attachment/img_0117_mala/" rel="attachment wp-att-42752"><img class="alignright size-medium wp-image-42752" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0117_mala-300x225.jpg" alt="" width="300" height="225" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0117_mala-300x225.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0117_mala-768x576.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0117_mala.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0117_mala-73x55.jpg 73w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0117_mala-310x233.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0117_mala-75x55.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0117_mala-65x50.jpg 65w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Sam &#8220;Jadran&#8221; izlazi iz mojih ingerencija, odnosno iz ingerencija Hrvatske ratne mornarice. Vi znate da je to pitanje sukcesije i tima koji je radio na cijelom tom projektu. Poznato vam je da se poduzimaju određene aktivnosti kako bi taj brod se u konačnici i vratio Republici Hrvatskoj, jer je vezan za našu tradiciju, matična luka mu je bila ovdje u Splitu. Poznate su nam okolnosti kako je došlo da je taj brod zadržan u Crnoj Gori. Takav brod nam definitivno treba u sklopu provedbe ovog vojnog studija pomorstva i brodogradnje, jer na takvom brodu se stječu zaista one temeljne mornarske sposobnosti. Naime, bez poznavanja temeljnih mornarskih vještina, nema pravog mornara.</em></p>
<p><strong>Njegovo mjesto u Lori se znalo. Je li slobodno da ponovno prihvati „Jadran“?</strong></p>
<p><em>Složit ćete sa mnom &#8211; posve je nevažno gdje je nekad bilo mjesto veza „Jadrana“. A za svaki brod kojim bi povećali flotu HRM-a zasigurno će se naći odgovarajuće mjesto!</em></p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Bivša vojna bolnica &#8211; između privatnog, javnog i neodređenog</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/bivsa-vojna-bolnica-izmedu-privatnog-javnog-i-neodredenog/</link>
		<pubDate>Fri, 13 May 2016 17:08:13 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Ostalo]]></category>
		<category><![CDATA[CMS]]></category>
		<category><![CDATA[Kolinda Grabar Kitarović]]></category>
		<category><![CDATA[konverzija vojnih nekretnina]]></category>
		<category><![CDATA[Milan Bandić]]></category>
		<category><![CDATA[vojna bolnica]]></category>
		<category><![CDATA[vojna imovina]]></category>
		<category><![CDATA[vojne nekretnine]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://obris.org/?p=35102</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Od 2008. do 2013. godine ulična i dvorišna zgrada bivše Vojne bolnice Zagreb u Vlaškoj zjape prazne, a od tada &#8211; uz tek povremena i privremena događanja &#8211; nije donesen konkretan plan njene namjene. Nema tome dugo otkako je predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović opatrnula po Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom i njegovom gospodarenju bivšim vojnim nekretninama. &#8220;To [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p>Od 2008. do 2013. godine <a href="http://obris.org/hrvatska/od-vojne-bolnice-do-muzeja-ulicne-umjetnosti/" target="_blank">ulična i dvorišna zgrada bivše Vojne bolnice Zagreb u Vlaškoj zjape prazne</a>, a od tada &#8211; uz tek povremena i privremena događanja &#8211; nije donesen konkretan plan njene namjene.</p>
<p><a href="http://obris.org/hrvatska/bivsa-vojna-bolnica-izmedu-privatnog-javnog-i-neodredenog/attachment/koli/" rel="attachment wp-att-35103"><img class="alignright size-medium wp-image-35103" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/Koli-300x214.jpg" alt="" width="300" height="214" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/Koli-300x214.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/Koli-768x549.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/Koli-1024x732.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/Koli-77x55.jpg 77w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/Koli-310x222.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/Koli-75x55.jpg 75w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Nema tome dugo otkako je predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović opatrnula po Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom i njegovom gospodarenju bivšim vojnim nekretninama. &#8220;<em>To je sramota, zgrade propadaju, urušavaju se krovovi. Oni tom imovinom moraju upravljati, a ako ne žele – neka ih predaju lokalnoj samoupravi ili neka raspišu koncesiju</em>&#8220;, ljutila se Grabar Kitarović nakon obilaska otoka Molata. I bilo bi to sasvim u redu, da se predsjednica svakoga jutra ne budi s pogledom na jednu takvu sramotu, kojoj se počeo urušavati krov i otpadati fasada. Jer niti 500 metara od njenog stana, uspravnicom Bauerovom prema sjeveru, stoji nekadašnja austrougarska ljepotica, kojoj je višegodišnje upravljanje lokalne samouprave priuštilo oronulost i zaborav. Da je Grabar Kitarović zaista tako zabrinuta za neiskorišteni potencijal vojnih nekretnina, uključujući i zdanje u Vlaškoj 87, lupila bi šakom po stolu zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, pozvala bi na red njegovog nacionalnog koalicijskog partnera HDZ, i poduzela sve što može da se bivša vojna bolnica uredi i stavi u funkciju od prvenstveno javnog interesa.</p>
<p><a href="http://obris.org/hrvatska/bivsa-vojna-bolnica-izmedu-privatnog-javnog-i-neodredenog/attachment/vlaska-fronta-s-vlaske-ulice_mala/" rel="attachment wp-att-35105"><img class="alignleft size-medium wp-image-35105" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/Vlaska-Fronta-s-Vlaske-ulice_Mala-300x210.jpg" alt="" width="300" height="210" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/Vlaska-Fronta-s-Vlaske-ulice_Mala-300x210.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/Vlaska-Fronta-s-Vlaske-ulice_Mala-78x55.jpg 78w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/Vlaska-Fronta-s-Vlaske-ulice_Mala-310x217.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/Vlaska-Fronta-s-Vlaske-ulice_Mala.jpg 448w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>U ožujku 2008. godine, temeljem Ugovora o zamjeni nekretnina između Republike Hrvatske i Grada Zagreba, bivša vojna bolnica predana je Gradu u vlasništvo. Unatoč brojnim obećanjima i mahanjem velikim planovima, sve do 2013. ulična i dvorišna zgrada zjape potpuno prazne, prepuštene zubu vremena i povremenim &#8220;podstanarima&#8221;. U jesen 2013. najavljeno je održavanje 4. izdanja Muzeja ulične umjetnosti, na temu revitalizacije napuštenih gradskih prostora, i to baš u dvorišnoj zgradi bivše Vojne bolnice Zagreb. Dio je to projekta &#8220;Recovery the Streets&#8221;, financiranog sredstvima EU fonda &#8220;Kultura 2007.-2013.&#8221; u kojem tada sudjeluje pet europskih festivala ulične umjetnosti u Zaragozi (Španjolska), Kölnu (Njemačka), Toulouseu (Francuska), Besançonu (Francuska) i Zagrebu (Hrvatska). Ideja projekta bila je da se u svakom od gradova-sudionika pronađe neki zaboravljen, napušten i prazan prostor koji bi se – dok se čeka njegovo konačno privođenje svrsi ili neki novi projekti – revitalizirao uz pomoć intervencija međunarodnog umjetničkog tima.</p>
<p><a href="http://obris.org/hrvatska/bivsa-vojna-bolnica-izmedu-privatnog-javnog-i-neodredenog/attachment/muuvein-2/" rel="attachment wp-att-35107"><img class="alignright size-medium wp-image-35107" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/muuvein-300x300.jpg" alt="" width="300" height="300" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/muuvein-300x300.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/muuvein-155x155.jpg 155w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/muuvein-55x55.jpg 55w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/muuvein-310x310.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/muuvein-75x75.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/muuvein-65x65.jpg 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/muuvein.jpg 720w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Organizator Muzeja ulične umjetnosti, udruga Centralna jedinica na čelu s direktoricom Ivanom Vukšić, u početku je razmišljao o smještanju Muzeja u prostor stare uljare u Branimirovoj ulici koja se, iako je također zaštićeni spomenik kulture i zjapi prazna, godinama skriva iza skela zbog, navodno, temeljite obnove. Vlasnik zgrade stare uljare, građevinsko poduzeće Tehnika, nije bilo zainteresirano za privremeno udomljavanje uličnih umjetnika, pa je, nakon početnih nesuglasica, Grad Zagreb Centralnoj jedinici ponudio dvorišnu zgradu u Vlaškoj 87, koja je po svim parametrima udovoljavala željama organizatora i zahtjevima projekta. Temeljem ugovora kojeg su potpisali zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i direktorica MUU Ivana Vukšić, dvorišna zgrada dana je na minimalno dvogodišnje korištenje, uz obavezu &#8220;<em>savjesnog odnošenja prema zgradi</em>&#8220;. To je uključivalo čišćenje zgrade, pretrpane kojekakvim smećem, te angažiranje osiguranja koje se brinulo o tome da posjetitelji ne oštećuju zgrade, izloške i ne lutaju dijelovima koji nisu predviđeni za Muzej i nisu očišćeni. Muzej ulične umjetnosti svoje jednodnevne postave prikazao je 2013. i 2014. godine, a u projektu je sudjelovalo ukupno 50 umjetnika iz Hrvatske i inozemstva. Po završetku programa, zgrada je ponovno očišćena, smeće je pokupljeno, a na zidovima su ostali samo umjetnički radovi pomiješani s ranije zatečenim grafitima.</p>
<div id="attachment_35109" style="width: 261px" class="wp-caption alignleft"><a href="http://obris.org/hrvatska/bivsa-vojna-bolnica-izmedu-privatnog-javnog-i-neodredenog/attachment/img_6153_mala/" rel="attachment wp-att-35109"><img class="size-medium wp-image-35109" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/IMG_6153_mala-251x300.jpg" alt="Prvi Dan D 2014. godine" width="251" height="300" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/IMG_6153_mala-251x300.jpg 251w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/IMG_6153_mala-46x55.jpg 46w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/IMG_6153_mala-310x370.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/IMG_6153_mala.jpg 336w" sizes="(max-width: 251px) 100vw, 251px" /></a><p class="wp-caption-text">Prvi Dan D 2014. godine</p></div>
<p>Muzej ulične umjetnosti otvorio je vrata i drugim umjetničkim projektima koji su tražili privremeni smještaj. &#8220;<em>To je potvrda našeg rada i želje da se ovakvi prostori populariziraju i stave u funkciju građanstva, ako već Grad ne zna što s njima</em>&#8220;, kaže Ivana Vukšić, uz napomenu da je cijeli projekt u evaluaciji dobio visoku ocjenu. Već 2014. u bivšoj vojnoj bolnici održan je međunarodni festival dizajna pod nazivom Dan D, u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva. Za razliku od MUU, dizajneri su dobili na korištenje uličnu zgradu, uredili je i postavili eksponate, a posjetitelji su mogli slobodno šetati, razgledavati i sudjelovati na predavanjima i radionicama (dok se Muzej ulične umjetnosti mogao razgledati tek u grupi, uz obaveznog vodiča). U sklopu festivala, održana je i <a href="http://obris.org/hrvatska/dodite-na-tribinu-kome-priopadaju-demilitarizirani-prostori/" target="_blank">tribina &#8220;Kome pri(o)padaju demilitarizirani prostori&#8221;</a> u organizaciji Centra za mirovne studije, a za posjetitelje su pripremljene sasvim prigodne razglednice uz &#8220;Pozdrav iz Vlaške 87&#8221;, adresirane na zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. &#8220;<em>Cilj je bio skrenuti pažnju gradonačelnika na još jednu gradsku nekretninu koja propada u centru grada, a istovremeno pokazati kako postoje brojne ideje kako da se ta zgrada stavi u uporabu za sve građane gr</em>ada&#8221;, pamti Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije.</p>
<div id="attachment_35111" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><a href="http://obris.org/hrvatska/bivsa-vojna-bolnica-izmedu-privatnog-javnog-i-neodredenog/attachment/img_6088_mala/" rel="attachment wp-att-35111"><img class="size-medium wp-image-35111" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/IMG_6088_mala-300x195.jpg" alt="Razglednice savjesnih građana nisu dirnule u srce zagrebačkog gradonačelnika" width="300" height="195" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/IMG_6088_mala-300x195.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/IMG_6088_mala-85x55.jpg 85w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/IMG_6088_mala-310x201.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/IMG_6088_mala-125x80.jpg 125w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/IMG_6088_mala.jpg 448w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Razglednice savjesnih građana nisu dirnule u srce zagrebačkog gradonačelnika</p></div>
<p>Bivša vojna bolnica ugostila je dizajnere i naredne, 2015. godine, ali već ove, 2016., festival seli u Pogon Jedinstvo. Iz Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada, na čelu s pročelnikom Damirom Lasićem, poručuju da se radi o gradskoj strategiji upravljanja gradskom imovinom:</p>
<blockquote><p><em>&#8220;Budući da je u tijeku ishođenje projektne dokumentacije za privođenje objekta konačnoj namjeni, ovaj ured dodjeljuje pojedine prostore isključivo za povremena (kratkotrajno na par dana) korištenja za održavanje manifestacija od općeg, kulturnog interesa, ili za snimanje filmova/serija&#8221;. </em></p></blockquote>
<p>Serije i filmovi u bivšoj vojnoj bolnici snimali su se još u vrijeme dok je ona imala redovne stanare, a tamošnja i tadašnja prisutnost Vojnog muzeja davala je pogodnost posudbe uniformi, naoružanja i ostale vojne opreme na licu mjesta. Posljednji film koji je snimljen u Vlaškoj 87 je Broj 55 redatelja Kristijana Milića, kojem je scenografija austrougarske vojarne bila idealna kulisa za ratni film o Domovinskom ratu, čija se radnja odvija u Kusonjama kod Pakraca. Dok je još Muzej ulične umjetnosti pripremao svoj prvi postav, a umjetnici oživljavali dvorišnu zgradu, u uličnoj zgradi i dvorištu bivše vojne bolnice već su se skupljali &#8220;branitelji&#8221; i &#8220;pobunjeni Srbi&#8221;, uz rondanje vojnih transportera i štektanje kalašnjikova. No za razliku od MUU i Međunarodnog festivala dizajna, koji su prostore u Vlaškoj koristili besplatno, filmaši su morali platiti naknadu.</p>
<blockquote><p><em>&#8220;Ukoliko se prostor dodjeljuje za održavanje manifestacije koju provode udruge uz prethodno mišljenje, odnosno preporuku nadležnog ministarstva Republike Hrvatske ili nadležnog gradskog ureda, ugovor se sklapa bez naknade za korištenje, a ukoliko se prostor dodjeljuje za komercijalnu namjenu, odnosno snimanje spota, filma/serije, naknada za korištenje određuje se sukladno Zaključku o kriterijima za određivanje zakupnine za poslovni prostor (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/14 i 12/15) i Zaključku o utvrđivanju jediničnog iznosa zakupnine i načinu plaćanja zakupnine za građevinsko zemljište (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/15), prema mjesečnoj zakupnini&#8221;,</em></p></blockquote>
<p>pojašnjava pravila igre već spomenuti Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada.</p>
<p><a href="http://obris.org/hrvatska/bivsa-vojna-bolnica-izmedu-privatnog-javnog-i-neodredenog/attachment/vlaska_ulaz/" rel="attachment wp-att-35113"><img class="alignleft size-medium wp-image-35113" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/Vlaška_ulaz-225x300.png" alt="" width="225" height="300" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/Vlaška_ulaz-225x300.png 225w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/Vlaška_ulaz-41x55.png 41w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/Vlaška_ulaz-310x413.png 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/Vlaška_ulaz.png 381w" sizes="(max-width: 225px) 100vw, 225px" /></a>Posljednje tri godine, Vlaška je ugostila još nekoliko jednokratnih umjetničkih projekata, dok Grad smišlja što napraviti sa zapravo neželjenom nekretninom na atraktivnoj poziciji. Prema riječima Ivane Vukšić, nakon uspjeha Muzeja ulične umjetnosti, Gradu je predložen dugoročni projekt revitalizacije zgrade, koji nije zaživio dalje od preliminarnog sastanka: &#8220;<em>Zgrada ima nevjerojatan potencijal samo zbog svoje lokacije i količine slobodnog prostora, ali zbog svog stanja potrebna je izrazito velika investicija da se ponovno učini funkcionalnom</em>&#8220;.</p>
<p>Vijeće gradske četvrti Gornji grad-Medveščak u nekoliko je navrata tražilo od Grada pokretanje razgovora o budućnosti bivše VBZ, a jedino što su dobili bila je šutnja i ignorancija. Predsjednik Vijeća Luka Šimurina kaže kako to tijelo &#8220;<em>nema saznanja o eventualnim planovima za revitalizaciju postojećeg objekta</em>&#8220;, ali za svaki slučaj upućuje zainteresirane da priupitaju nadležne gradske urede.</p>
<div id="attachment_35118" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><a href="http://obris.org/hrvatska/bivsa-vojna-bolnica-izmedu-privatnog-javnog-i-neodredenog/attachment/dvoriste/" rel="attachment wp-att-35118"><img class="size-medium wp-image-35118" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/dvorište-300x225.png" alt="Pogled iz ulične prema dvorišnoj zgradi" width="300" height="225" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/dvorište-300x225.png 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/dvorište-73x55.png 73w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/dvorište-310x233.png 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/dvorište-75x55.png 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/dvorište-65x50.png 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/dvorište.png 677w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Pogled iz ulične prema dvorišnoj zgradi</p></div>
<p>Gradski uredi, prije svega onaj za imovinu Grada, te za obrazovanje, kulturu i sport, ponavljaju sada već desetak godina staru priču o &#8220;<em>smještaju gradskih obrazovnih ustanova</em>&#8220;, za što se radi projektna dokumentacija (i tako već godinama). Štoviše, iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport potvrđeno nam je pokretanje postupka &#8220;<em>za izradu projektne dokumentacije za prenamjenu ulične zgrade bivše Vojne bolnice za potrebe preseljenja Glazbene škole Elly Bašić, koja trenutno radi na lokaciji u Medvedgradskoj ulici</em>&#8220;. Ravnateljica škole Mirela Buchberger priznaje da &#8220;<em>imaju potrebu rješavanja prostornih problema</em>&#8220;, ali o mogućnosti preseljenja u Vlašku &#8220;<em>ne može dati konkretne odgovore</em>&#8220;. Konkretniji je krajem prošle godine bio gradonačelnik Bandić, najavivši uređenje Vlaške za potrebe preseljenja GŠ Elly Bašić. Radovi bi, prema Bandiću, trebali početi već u svibnju ove i završiti u siječnju 2017. godine. No u proračunu za ovu godinu ne vide se sredstva osigurana za tu namjenu, pa ne treba isključiti mogućnost da velike Bandićeve najave o izgradnji, dogradnji i obnovi 6 vrtića, 9 dvorana i 11 škola nisu ništa drugo nego obećanja uoči lokalnih izbora sljedeće godine. Ne treba zanemariti ni ocjene struke iz 2008. prema kojima je Vlaška 87 potpuno neprikladna za smještaj učenika i umjetničkih škola. Jedno je sigurno:</p>
<blockquote><p><em>&#8220;Treba paziti da namjena bude od javnog interesa na način da se da prednost onom javnom interesu kojega nema ili je u deficitu u urbanoj slici grada ili za kojega ne postoji neki drugi alternativni gradski prostor&#8221;,</em></p></blockquote>
<p>smatra Gordan Bosanac, dodajući kako je &#8220;<em>važno da se o tome raspravi i pokuša naći konsenzus među različitim opcijama od javnog interesa koje postoje oko tog prostora</em>.&#8221;</p>
<div id="attachment_35120" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><a href="http://obris.org/hrvatska/bivsa-vojna-bolnica-izmedu-privatnog-javnog-i-neodredenog/attachment/topnicka_ilica/" rel="attachment wp-att-35120"><img class="size-medium wp-image-35120" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/topnička_Ilica-300x202.jpg" alt="Nekad Domobranska vojarna, danas Katoličko sveučilište i shopping centar" width="300" height="202" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/topnička_Ilica-300x202.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/topnička_Ilica-82x55.jpg 82w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/topnička_Ilica-310x209.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/05/topnička_Ilica.jpg 642w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Nekad Domobranska vojarna, danas Katoličko sveučilište i shopping centar</p></div>
<p>Da se bivša Vojna bolnica kojim slučajem nalazi u New Yorku, u kojem trenutno živi i radi Ivana Vukšić, sigurno bi bila brzo iskorištena, ali ne u umjetničke svrhe, nego za skupocjene stanove. Nešto slično događa se na drugom dijelu Zagreba, u bivšoj austrougarskoj &#8220;Domobranskoj vojarni&#8221;, kasnije vojarni Hrvatske vojske &#8220;Kralj Tomislav&#8221;. Ona je 2006. predana u vlasništvo Katoličkoj crkvi, koja je sićušan dio prostora na jedvite jade prenamijenila u Hrvatsko katoličko sveučilište, da bi dobar dio ostatka iznajmila, među ostalim i privatnoj tvrtki za izgradnju shopping centra. <a href="http://obris.org/hrvatska/poziv-na-predstavljanje-publikacije-o-prenamjeni-vojnih-nekretnina/" target="_blank">Prevaga privatnog nad javnim interesom</a> na atraktivnoj lokaciji u Ilici ne smije biti recept i za Vlašku 87.</p>
<p>&nbsp;</p>
<ul>
<li><strong>ovaj tekst o sudbini bivše Vojne bolnice Zagreb objavljen je 27. travnja 2016. pod originalnim naslovom &#8220;Između privatnog, javnog i neodređenog&#8221; na portalu Kulturpunkt, te je dostupan na adresi  http://www.kulturpunkt.hr/content/izmedu-privatnog-javnog-i-neodredenog. Prvi dio serijala o prošlosti bolnice u Vlaškoj 87 objavljen je 19. travnja 2016., i može se pročitati na adresi http://www.kulturpunkt.hr/content/kronika-jednog-propadanja</strong></li>
</ul>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Još jedan mali korak BiH prema MAP-u</title>
		<link>https://obris.org/nato/jos-jedan-mali-korak-bih-prema-map-u/</link>
		<pubDate>Tue, 24 Mar 2015 22:30:45 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Bosna i Hercegovina]]></category>
		<category><![CDATA[NATO]]></category>
		<category><![CDATA[Regija]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[BiH]]></category>
		<category><![CDATA[konverzija vojnih nekretnina]]></category>
		<category><![CDATA[Ministarstvo obrane BiH]]></category>
		<category><![CDATA[Republika Srpska]]></category>
		<category><![CDATA[vojna imovina]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://obris.org/?p=27764</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Prije punih 5 godine, u travnju 2010. godine, ministri vanjskih poslova država-članica NATO-a složili su se oko toga da će primiti BiH u Akcijski plan za članstvo u Savezu („Membership Action Plan“ – MAP). Pritom su postavljeni i uvjeti, a jedan od njih je bio da će NATO prihvatiti prvi godišnji MAP za BiH tek kada imovina vezana uz obrambeni sektor (poput [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2015/03/bih-nato-600x250.jpg"><img class="alignright size-medium wp-image-27766" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2015/03/bih-nato-600x250-300x125.jpg" alt="" width="300" height="125" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2015/03/bih-nato-600x250-300x125.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2015/03/bih-nato-600x250-132x55.jpg 132w, https://obris.org/wp-content/uploads/2015/03/bih-nato-600x250-310x129.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2015/03/bih-nato-600x250.jpg 600w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Prije punih 5 godine, u travnju 2010. godine, ministri vanjskih poslova država-članica NATO-a složili su se oko toga da će primiti BiH u Akcijski plan za članstvo u Savezu („Membership Action Plan“ – MAP). Pritom su postavljeni i uvjeti, a jedan od njih je bio da će NATO prihvatiti prvi godišnji MAP za BiH tek kada imovina vezana uz obrambeni sektor (poput vojarni, poligona i raznih vrsta zemljišta) bude registrirana kao imovina države i zemljišnoknjižno provedena za Ministarstvo obrane kao korisnika. Cjelokupni <a title="Skroman početak povrata vojne imovine u BiH" href="http://obris.org/nato/skroman-pocetak-povrata-vojne-imovine-u-bih/" target="_blank">postupak uknjižbe </a>sukladan je odluci Ustavnog suda BiH, koja je potvrdila obvezu da se imovine uknjiži na državu BiH sukladno Zakonu o obrani, kao i Odluci Predsjedništva o 63 perspektivne vojne lokacije, te Sporazumu o sukcesiji. No, tijekom proteklih pet godina taj je proces vrlo često <a title="Napokon dogovor o vojnoj imovini" href="http://obris.org/nato/napokon-dogovor-o-vojnoj-imovini/" target="_blank">zapinjao zbog političkih prepucavanja i igara </a>između  entiteta u BiH.</p>
<p>Pet godina kasnije, točnije u četvrtak, 19. ožujka, Ministarstvo obrane BiH priopćilo je o dovršetku pripreme dokumentacije potrebne za proces uknjižbe 63 perspektivne vojne lokacije na državu BiH. Dvije lokacije u Čapljini već su uknjižene na državu, dok je za treću potrebno izvršiti neke tehničke pretpostavke, pa tek onda uknjižbu. Za dvije vojne lokacije u Orašju i Žepču sve je pripremljeno i spremno za upućivanje u proceduru prema Vijeću ministara BiH, koje bi potom trebalo ovlastiti ministra obrane BiH Zekerijaha Osmića da potpiše ugovor o preuzimanju.</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2015/03/vlasnistvo.png"><img class="alignleft size-full wp-image-27768" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2015/03/vlasnistvo.png" alt="" width="250" height="237" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2015/03/vlasnistvo.png 250w, https://obris.org/wp-content/uploads/2015/03/vlasnistvo-58x55.png 58w" sizes="(max-width: 250px) 100vw, 250px" /></a>Trenutno je u Federaciji BiH za uknjižbu spremno ukupno 20 lokacija, od čega je za 14 lokacija dokumentacija poslana u Pravobraniteljstvo BiH sa zahtjevom za uknjižbu na državu BiH. Prvi komplet dokumentacije, kažu u MO BiH, poslan je Pravobraniteljstvu još 21. studenog 2014. godine. Istodobno, u Republici Srpskoj vodi se velika pravna bitka ne bi se započelo i s procesom uknjižbe tamošnjih vojnih nekretnina. Za sada je za lokaciju u Han Pijesku tek nepobitno utvrđena nadležnost Suda BiH, od kojeg se očekuje rješavanje spora oko vlasništva na toj lokaciji. Za lokaciju Bileća Ministarstvo obrane BiH uputilo je prigovor Geodetskoj upravi Republike Srpske tražeći poništenje prethodno donesenog rješenja prema kojem se vojna imovina u Bileći preknjižila na općinu Bileća – Ministarstvo obrane BiH tu traži vraćanje u prethodno stanje. Ovih dana Ministarstvo obrane BiH treba Pravobraniteljstvu BiH dostaviti dokumentaciju za još 4 lokacije iz Republike Srpske radi uknjižbe na državu BiH.</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2015/03/OS-BiH_grb.jpg"><img class="alignright size-medium wp-image-27770" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2015/03/OS-BiH_grb-300x284.jpg" alt="" width="300" height="284" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2015/03/OS-BiH_grb-300x284.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2015/03/OS-BiH_grb-57x55.jpg 57w, https://obris.org/wp-content/uploads/2015/03/OS-BiH_grb-310x294.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2015/03/OS-BiH_grb.jpg 550w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Vlasti u BiH nadaju se kako će ovaj sramežljivi početak označiti i širi početak procesa ispunjavanja uvjeta za aktivaciju MAP-a, za što do sada nije bila dovoljna činjenica da je prije 5 godina BiH promptno ispunila jedan drugi uvjet – slanje pješačke postrojbe u operaciju ISAF u Afganistanu. Zapovjednik NATO stožera u Sarajevu general Christopher J. Perry izjavio je u veljači ove godine kako se nada da će tijekom 2015. biti aktiviran Akcijski plan za članstvo BiH u NATO-u.</p>
<p>„<em>Događaju se određeni pomaci pa se nadam da će biti odblokirano pitanje uknjiženja vojne imovine i da će stvari u BiH krenuti naprijed“</em>, rekao je tada Perry dodavši da, iako je konačni cilj članstvo u NATO-u, najveću vrijednost za Bosnu i Hercegovinu tu nosi sam proces pristupanja, jer on podrazumijeva stvaranje transparentnosti, odgovornosti i sposobnosti tamošnjih Oružanih snaga.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Devastacija vojnih nekretnina na BiH način</title>
		<link>https://obris.org/regija/devastacija-vojnih-nekretnina-na-bih-nacin/</link>
		<pubDate>Wed, 20 Aug 2014 22:15:59 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Igor Tabak]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Bosna i Hercegovina]]></category>
		<category><![CDATA[Regija]]></category>
		<category><![CDATA[konverzija vojnih nekretnina]]></category>
		<category><![CDATA[OS BiH]]></category>
		<category><![CDATA[vojna imovina]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://obris.org/?p=24100</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Na manje ili više stotu obljetnicu njene izgradnje, televizijski kanal Al Jazeera Balkans odlučio se detaljnije pozabaviti sudbinom sarajevske vojarne poznate pod današnjim nazivom &#8220;kasarna Safet Hodžić&#8221;. Riječ je tu o iznimno markantnome objektu na brdu, po mnogima svojedobno i najljepšoj zgradi u Sarajevu, koju i izvan Bosne i Hercegovine mnogi znaju kao mjesto s kojeg su snimane završne scene pogleda [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/Untitled7.jpg"><img class="size-medium wp-image-24102 alignleft" alt="" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/Untitled7-300x171.jpg" width="300" height="171" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/Untitled7-300x171.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/Untitled7-96x55.jpg 96w, https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/Untitled7-310x177.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/Untitled7.jpg 1024w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Na manje ili više stotu obljetnicu njene izgradnje, televizijski kanal Al Jazeera Balkans odlučio se detaljnije pozabaviti sudbinom sarajevske vojarne poznate pod današnjim nazivom &#8220;kasarna Safet Hodžić&#8221;. Riječ je tu o iznimno markantnome objektu na brdu, po mnogima svojedobno i najljepšoj zgradi u Sarajevu, koju i izvan Bosne i Hercegovine mnogi znaju kao mjesto s kojeg su snimane završne scene pogleda na grad u kultnome filmu &#8220;Valter brani Sarajevo&#8221;. Ovaj kompleks je od svog začetka pa sve do danas vojni &#8211; svoj je vijek započeo 1914. kao vojarna nazvana po vojskovođi Eugenu Savojskome, ne bi li već 1915. bio preimenovan u &#8220;Kasarnu Jajce &#8221; &#8211; prema K&amp;K vojnoj bolnici koja je ondje uselila iz svojih dotadašnjih prostora u gradu Jajcu. Nakon korištenja u doba JNA, objekt na istočnome ulazu u Sarajevo završio je s imenom &#8220;Kasarna Safet Hadžić&#8221;, ali devastiran &#8211; početno još u doba rata, ali i kasnije. Kako se navodi u sarajevskoj općini Stari Grad &#8211; nakon rata je šteta ondje iznosila oko 40 posto, dok se sada barata procjenama od oko 80 posto oštećenja.</p>
<div id="attachment_24108" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/valter.jpg"><img class="size-medium wp-image-24108 " alt="" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/valter-300x196.jpg" width="300" height="196" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/valter-300x196.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/valter-1024x671.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/valter-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/valter-310x203.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/valter.jpg 1487w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Das ist Walter!</p></div>
<p>Spomenuti kompleks smješten u starome dijelu Sarajeva, između Bijele i Žute tabije (tvrđave) na Vratniku, istaknut na vrhu brda i okružen bedemom. On je i dalje formalno pod vojnom upravom, iako Oružane snage BiH ovu vojarnu smatraju neperspektivnom te opasnom za posjetioce, budući se njeno desno krilo već davno krenulo urušavati, a i lijevo krilo polagano kreće istim putem. Dok se već duže priča o turističkom potencijalu ovoga kompleksa, brojne ideje za njegovo uređenje (od davanja na korištenje kulturnim institucijama do prodaje kao hotela) do danas nisu urodile ikakvim plodom. &#8220;<em>Posljednjih sedam-osam godina je taj objekt prepušten sam sebi. Ministarstvo obrane BiH proglasilo je objekt neperspektivnom i neprofitabilnom vojnom imovinom. Sada se kroz Parlament BiH, na inicijativu Predsjedništva, treba vratiti vlasniku &#8211; a to je općina Stari Grad &#8211; no to stoji</em>“, ističe načelnik te općine Ibrahim Hadžibajrić.</p>
<h3>Užasna realnost</h3>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled11.png"><img class="size-medium wp-image-24103 alignleft" alt="" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled11-300x226.png" width="300" height="226" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled11-300x226.png 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled11-72x55.png 72w, https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled11-310x234.png 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled11-65x50.png 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled11.png 635w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Na prvi pogled, a posebno iz daljine, spomenuta vojarna i ne izgleda tako loše &#8211; dapače, čak se čini da je ona u prilično boljem stanju od onoga što spominju upućeni. No, štete su jasno vidljive izbliza &#8211; većina krova je uništena, a ogromne grede prijete s visine onima koji se ipak usude ući u prostor ovih zgrada. Zidovi su ogoljeni, mnogo je različitog otpada na sve strane, dok zrakom dominira miris truleži i vlage. Navodno više ne služe svrsi ni brojni okolni potporni zidovi &#8211; koji su sam  krug vojarne odvajali od njenog okruženja, a propali su i nekad lijepi vrtovi u kompleksu.</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled41.png"><img class="size-medium wp-image-24104 alignright" alt="" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled41-300x226.png" width="300" height="226" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled41-300x226.png 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled41-72x55.png 72w, https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled41-310x234.png 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled41-65x50.png 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled41.png 635w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Od načelnika lokalne samouprave Hadžibajrića saznaje se kako je Jugoslavenska narodna armija još 1990. godine napustila &#8220;Jajce kasarnu&#8221;. Od tada pa sve do započinjanja rata bili su vođeni pregovori &#8211; ne bi li se pravo korištenja ovoga kompleksa uz određenu naknadu prenijelo na lokalnu općinu. Sve je to prekinuo rat, nakon kojeg je i sam Daytonski sporazum dodatno zapečatio ikakvu vojnu svrhu ovih objekata. Naime, prema njegovim odredbama &#8211; svi objekti udaljeni manje od 800 metara zračne linije od granice dvaju BiH entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, ne mogu imati vojnu namjenu. No, od tada pa do danas nije se tu promijenilo mnogo &#8211; čak ni nakon početka reformi obrambenoga sektora BiH 2005. godine, i uspostave zajedničkih Oružanih snaga Bosne i Hercegovine od 1. siječnja 2006. godine.</p>
<blockquote><p>&#8220;<em>Dosta stvari se riješilo od 2005. godine u oba entiteta. Primjer je Lukavica koja je bila najveći regrutni centar, a danas se tu napravio grad. Problem je nesposobnost nas Bošnjaka, ako ćemo se tako dijeliti, jer su svi objekti ovdje i trebali su se riješiti. Postoji projekt obnove i revitalizacije kasarne koja se mora sačuvati u cjelini. Da li će namjena biti hotel ili ministarstvo nebitno je – bitno je da se napravi</em>“,</p></blockquote>
<p>komentira Hadžibajrić sudbinu devastiranog vojnog kompleksa na istočnome rubu Sarajeva.</p>
<h3>Investitori zainteresirani &#8211; pomaka nema</h3>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled62.png"><img class="size-medium wp-image-24105 alignleft" alt="" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled62-300x226.png" width="300" height="226" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled62-300x226.png 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled62-72x55.png 72w, https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled62-310x234.png 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled62-65x50.png 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled62.png 635w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Lokalne vlasti vole istaknuti i razne prednosti obnove ovih još uvijek vojnih objekata. Po njima bi radove izvodila domaća poduzeća, što bi navodno zaposlilo najmanje 100 osoba &#8211; &#8220;no na taj način nitko ne razmišlja“, pa će ova vojarna i nadalje biti &#8220;ruglo grada&#8221;. Pri tome, širokogrudno ističu i &#8211; &#8220;<em>Ne mora to uraditi ni općina Stari Grad, neka se neka druga institucija pokrene, obnovi kasarnu, nađe investitora, samo da se to sredi i napravi</em>&#8220;. Troškovi obnove spomenute vojarne procjenjuju se na nekoliko desetina milijuna eura, a navodno ni taj iznos nije obeshrabrio potencijalne investitore iz Europe te država Perzijskoga zaljeva. Tu Ibrahim Hadžibajrić opisuje jedan susret od prije nekoliko godina:</p>
<blockquote><p>&#8220;<em>Prije dvije godine, tokom Sarajevo Business Foruma, došli su mi ministri iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i kažu: &#8216;Nas su poslali vama da vidimo šta se može uraditi, mi se ne smijemo vratiti bez investicije od nekoliko desetina miliona eura&#8217;. Tako su mi doslovno rekli, a kad sam im odgovorio kako im ništa ne mogu ponuditi, jer je takva situacija sa Jajce kasarnom zbog koje su i došli, oni su ostali bez teksta</em>&#8220;.</p></blockquote>
<p>Kao poželjno rješenje u niz navrata spominjalo se preuređenju ove vojarne u elitni hotel. Taj bi zahvat povećao smještajne kapacitete na prostoru centralnog Sarajeva, a ujedno bi dao poticaj i za bolju regulaciju prometa prema čitavom tom dijelu grada &#8211; gdje bi širenje tamošnje glavne prometnice ujedno riješilo i glavno „usko grlo“ prometnoga sustava u tom dijelu Sarajeva. Nešto slično su mediji čuli i iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo.</p>
<blockquote><p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled9.png"><img class="size-medium wp-image-24106 alignright" alt="" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled9-300x226.png" width="300" height="226" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled9-300x226.png 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled9-72x55.png 72w, https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled9-310x234.png 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled9-65x50.png 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2014/08/untitled9.png 635w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>&#8220;<em>Pretvaranje objekta u hotel visoke kategorije bi mogao da bude začetak elitnog turizma u Sarajevu. Naime, od ukupno 61 hotela, koliko ih ima u Sarajevu, samo su tri hotela sa pet zvjezdica i deset sa četiri zvjezdice. Imajući u vidu činjenicu da kategorizacija smještajnih objekata u BiH i nije baš u skladu sa svjetskim standardima, možemo slobodno tvrditi da Sarajevo nije primamljiva destinacija za zahtjevnije goste. Krajnje je vrijeme da se u ovoj oblasti napravi neki pomak</em>&#8220;,</p></blockquote>
<p>istaknula je Asja Hadžiefendić-Mešić, glasnogovornica ove institucije. Iako oni zbog tamošnjeg osebujnog sustava prijave turista nisu u stanju dati ikakve konkretnije brojke o turizmu u Sarajevu &#8211; ipak su zamijetili kako glavni grad BiH posljednjih godina ugošćuje sve više stranih turista, među kojima izgleda ima i dosta ljubitelja arhitekture, kulture, te povijesti. Upravo je ta publika &#8211; koja često u Turističko-informativnome centru na Baščaršiji pita o mogućnostima obilaska ovog vrlo vidljivog kompleksa &#8211; ujedno i najviše razočarana kada sazna da tako nešto nije moguće.</p>
<p>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8211;<br />
<object id="flashObj" width="480" height="270" classid="clsid:d27cdb6e-ae6d-11cf-96b8-444553540000" codebase="http://download.macromedia.com/pub/shockwave/cabs/flash/swflash.cab#version=6,0,40,0" bgcolor="#FFFFFF"><param name="flashVars" value="videoId=1724393651001&amp;playerID=917389801001&amp;playerKey=AQ~~,AAAA1DWaSzk~,CZSkTksiPhQqITLsbi03E4KbEIFdh_zL&amp;domain=embed&amp;dynamicStreaming=true" /><param name="base" value="http://admin.brightcove.com" /><param name="seamlesstabbing" value="false" /><param name="allowFullScreen" value="true" /><param name="swLiveConnect" value="true" /><param name="allowScriptAccess" value="always" /><param name="src" value="http://c.brightcove.com/services/viewer/federated_f9?isVid=1&amp;isUI=1" /><param name="flashvars" value="videoId=1724393651001&amp;playerID=917389801001&amp;playerKey=AQ~~,AAAA1DWaSzk~,CZSkTksiPhQqITLsbi03E4KbEIFdh_zL&amp;domain=embed&amp;dynamicStreaming=true" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="always" /><param name="swliveconnect" value="true" /><param name="pluginspage" value="http://www.macromedia.com/shockwave/download/index.cgi?P1_Prod_Version=ShockwaveFlash" /><embed id="flashObj" width="480" height="270" type="application/x-shockwave-flash" src="http://c.brightcove.com/services/viewer/federated_f9?isVid=1&amp;isUI=1" flashVars="videoId=1724393651001&amp;playerID=917389801001&amp;playerKey=AQ~~,AAAA1DWaSzk~,CZSkTksiPhQqITLsbi03E4KbEIFdh_zL&amp;domain=embed&amp;dynamicStreaming=true" base="http://admin.brightcove.com" seamlesstabbing="false" allowFullScreen="true" swLiveConnect="true" allowScriptAccess="always" flashvars="videoId=1724393651001&amp;playerID=917389801001&amp;playerKey=AQ~~,AAAA1DWaSzk~,CZSkTksiPhQqITLsbi03E4KbEIFdh_zL&amp;domain=embed&amp;dynamicStreaming=true" allowfullscreen="true" allowscriptaccess="always" swliveconnect="true" pluginspage="http://www.macromedia.com/shockwave/download/index.cgi?P1_Prod_Version=ShockwaveFlash" bgcolor="#FFFFFF" /></object><br />
&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8211;</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
	</channel>
</rss>
