S početkom mjeseca studenog Ministarstvo obrane RH ponovno je upisano kao korisnik bivše i buduće vojarne u Belom Manastiru. Lokalna uprava tu je nekretninu prvo vratila Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, u čijoj su ingerenciji bivše vojne nekretnine, da bi potom to Ministarstvo prenijelo vojarnu u nadležnost Ministarstva obrane, koje je početkom ove godine najavilo ponovnu aktivaciju ovog objekta za potrebe obrane. Bude li sve prema planu, u novu vojarnu u Belom Manastiru vojska će useliti tijekom 2026. – MORH planira tamo smjestiti postrojbu razine bojne iz sastava Gardijske oklopno-mehanizirane brigade, ukupno između 600 do 800 ljudi, a nova postrojba koristit će i novu tehniku. „Bojna će koristiti borbena vozila pješaštva iz bojne ‘Sokolovi’ budući da će bojna ‘Sokolovi’ preuzeti BVP Bradley“, poručuju iz Ministarstva obrane.

Ulaz u vojarnu (Izvor: Grad Beli Manastir)

Gradonačelnik Belog Manastira Tomislav Rob (HDZ) uvjeren je da će aktivacija vojarne i dolazak prilično velikog broj vojnika pozitivno utjecati i na „gospodarstvo grada, demografiju i ekonomski razvoj grada kao dijela Osječko-baranjske županije“. Tu je Rob, barem što se demografije tiče, u pravu – tako je zabilježeno povećanje nataliteta i nakon povratka vojske u Vukovar. No šalu na stranu… Osim ovih uobičajeno očekivanih pozitivnih reperkusija, još je jedan bitan razlog zašto gradonačelnik Belog Manastira pozdravlja MORH-ove planove o novoj vojarni.

„Treba naglasiti i pozitivni sigurnosni aspekt dolaska vojnika na ovo područje s obzirom da se radi o graničnom području Republike Hrvatske, a imajući u obziru trenutnu sigurnosnu situaciju na globalnoj razini“,

kaže gradonačelnik Rob za portal Obris.org. Nema sumnje da bi se s njegovim riječima složio i ministar obrane Ivan Anušić koji u Mađarskoj vidi potencijalnu opasnost za RH, posebno nakon što je aktualni premijer Viktor Orban u nekoliko navrata, slučajno ili ne, manifestirao ideje o „velikoj Mađarskoj“ koja se proteže i na dijelove Lijepe naše.

Uređenje skloništa za pse u svibnju 2014. (Izvor: Grad Beli Manastir)

Vojarna u Belom Manastiru, veličine čak 7 hektara, proglašena je neperspektivnom u vrijeme vlade Ive Sanadera, a njeno napuštanje bilo je planirano do 2006. Pa ipak, to se dogodilo tek 5 godina kasnije – 2011. vojarna je predana Agenciji za upravljanje državnom imovinom. Potom ju je Milanovićeva Vlada privremeno koristila kao sklonište za pse nakon poplave u Gunji i privremeni smještaj za migrante tijekom migrantske krize. Tek u studenom 2020., temeljem Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, koji govori o darivanju bivših vojnih nekretnina jedinicama lokalne samouprave u svrhu realizacije niza projekata javne i društvene namjene, sada već bivša vojarna predana je gradu Belom Manastiru. Ugovor je potpisan 11. studenog 2020. godine, a već tada gradske su vlasti namislile u prostore bivše vojarne smjestiti lokalni DVD, Crveni križ i Baranjsku čistoću, koja je time dobila spremišta za vozila. To je trebalo biti privremeno dok se ne riješi sva potrebna dokumentacija, kako bi se pripremio teren za ozbiljne projekte, uključujući i one koji se financiraju sredstvima iz fondova EU. Štoviše, predstavnici Grada su u sklopu projekta „Izgradnja kapaciteta gradske uprave Grada Belog Manastira“ otišli do Čakovca kako bi razgledali tamošnji prostor bivše vojarne preuređen u Centar znanja. Primjer je to dobre prakse revitalizacije nekadašnjih vojarni u kvalitetan ekosustav javnih i obrazovnih institucija, poduzeća i udruga usmjerenih prema razvoju gospodarstva, složili su se belomanastirski gradski oci. Poučen dotadašnjim dobrim iskustvom privlačenja europskih novaca, gradonačelnik Rob razmišljao je i o novom europskom financijskom razdoblju od 2021. do 2027.

„Osim uređenja komunalne infrastrukture (sortirnica otpada, prometnice, nogostupi, javna rasvjeta, dječja igrališta), ponovno ćemo naglasak stavljati na gospodarstvo (nastavak razvoja poslovne zone, kuća baranjske začinske paprike, nastavak izgradnje vinskih cesta), učenje i obrazovanje (prenamjena bivše vojarne u centar izvrsnosti na području poljoprivrede, uređenje Umjetničke škole), razvoj civilnog društva uključujući sport i rekreaciju (gradski sportski park, rekreacijski centar Šećeransko jezero) i rješavanje socijalnih pitanja stanovnika (rješavanje stambenih pitanja, nastavak projekta ‘Zaželi’) i slično“,

najavio je gradonačelnik Rob u listopadu 2021. godine.

Gradonačelnik Tomislav Rob (Izvor: Grad Beli Manastir, Facebook)

Umjesto revitalizacije, vojarna je u međuvremenu toliko propala da je postala gradsko ruglo. Danas Rob za portal Obris.org kaže kako je dio problema proizašao iz činjenice da je Grad Beli Manastir vojarnu dobio tek na privremeno korištenje:

„Za svaki investicijski projekt koji se predviđao na lokaciji bila potrebna suglasnost Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kao i jasan poslovni plan za eventualnu dodjelu zemljišta. Interesa stranih ili domaćih investitora te gospodarstvenika za ‘brownfield’ investicije nije bilo prvenstveno zbog veličine parcele, dok je ista problematika priječila apliciranje i projektnu provedbu ideja Grada Belog Manastira na aplikaciju projekata financiranih iz  Europske unije s obzirom na udjele sufinanciranja“.

Zato je ideja slavonsko-baranjskih saborskih zastupnika, prije svega Stipana Šašlina, o povratku vojarne u Belom Manastiru pod okrilje vojske, primljena širom raširenih ruku. S time su se složili i premijer Plenković i bivši ministar obrane Banožić, dok je aktualni ministar Anušić pokrenuo provedbu ovog prilično zahtjevnog projekta. Već u veljači ove godine izmijenjen je prostorni plan Osječko-baranjske županije, a nakon sastanka Anušića te Roba započele su i geodetske izmjere vojarne. Temeljem tijekom ljeta raspisanog natječaja za izradu planske i projektne dokumentacije za izgradnju i sanaciju građevina i infrastrukture vojarne u Belom Manastiru, odabrana je zagrebačka tvrtka Elektroprojekt d.d. koja u roku od 6-8 mjeseci treba napraviti svu potrebnu dokumentaciju, uključivši i projekt sanacije te rekonstrukcije građevina, ali pripadajuće infrastrukture. Na području vojarne nalazi se 21 građevina, od kojih je većina u ruševnom stanju, pa iz MORH-a najavljuju početak pripremnih radova – raščišćavanje vojarne i uklanjanje devastiranih objekata u koje nije ekonomski isplativo ulagati – već do kraja ove godine. Dosadašnji korisnici – DVD, Crveni križ i Baranjska čistoća – već su iselili, a gradonačelnik poručuje da će svi biti adekvatno zbrinuti.

„Nakon toga, u prvoj polovici 2025. godine planiran je početak sanacije postojećih građevina u koje je ekonomski isplativo ulagati te izgradnja nove infrastrukture za puni kapacitet vojarne. Završetkom tih radova, što se očekuje do sredine 2026., osigurat će se uvjeti za rad i smještaj oko 200 pripadnika Oružanih snaga RH. U drugoj fazi realizacije, tijekom 2026. i 2027. godine, planirana je izgradnja kapaciteta za smještaj i rad kompletne bojne sa zapovjedništvom i svim pratećim službama za 800 pripadnika Oružanih snaga RH“,

objasnili su nam svoje planove u Ministarstvu obrane.

Puno posla na uređenju vojarne za smještaj pripadnika OS RH (Izvor: Grad Beli Manastir)

MORH-ova gruba početna procjena investicije iznosi oko 28 milijuna eura, a očekuje se da će preciznija procjena investicije i dinamike realizacije biti poznata nakon završetka izrade planske dokumentacije. Financijska sredstva za projekt aktivacije vojarne u Belom Manastiru osigurana su u državnom proračunu za 2025., koji je upravo u procesu donošenja u Hrvatskom saboru.

*** ovaj tekst je dio projekta “U službi naroda” i objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti

Ministarstvo obrane RH kratko je u priopćenju izvjestilo o nesreći koja se jutros dogodila u vojarni u Dugom Selu. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

“U četvrtak 3. listopada 2024. godine u jutarnjim satima u vojarni „Pukovnik Milivoj Halar“ u Dugom Selu u prostoriji u sklopu kotlovnice došlo je do požara gdje je na mjestu događaja pronađeno tijelo pripadnika Oružanih snaga. Na teren su potom izašle sve nadležne službe.

Vojna policija provodi očevid te će utvrditi sve okolnosti koje su dovele do ovog nesretnog događaja.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Tihomir Kundid izražavaju najdublju sućut obitelji, kolegama i prijateljima preminulog pripadnika Oružanih snaga.”

U još uvijek važećem Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga RH (2015.-2024.), donesenom u vrijeme premijera Zorana Milanovića i ministra obrane Ante Kotromanovića, u poglavlju pod nazivom „Smjer razvoja u području objekata i infrastrukture“ definiraju se lokacije predviđene za planirani razmještaj Oružanih snaga RH. Pri tome, kako piše u aktualnom DPR-u, „uglavnom će se slijediti načelo da će se glavne vojarne koje nemaju kapacitet razvoja za više od 2000 osoba i nemaju vježbališta ili objekte za obuku smatrati neperspektivnima. Radi povećanja učinkovitosti na perspektivnim lokacijama, u prvom redu poligonima i vojarnama, okrupnjavat će se smještajni, obučni i logistički kapaciteti. Racionalizirat će se ukupan broj i ubrzati napuštanje i predaja neperspektivnih nekretnina radi smanjivanja troškova za njihovo osiguranje i održavanje.“ Jasno je tada napravljen i plan i pregled vojnih lokacija previđenih za napuštanje:

• do 2019. godine (vojarne „Kupa“  u Karlovcu, „Rudinšćak“u Dugom Selu, „Sv. Petar“ u Ogulinu, „Lučko“u Lučkom kod Zagreba, „Neretva“i luka u Pločama, te vojno-skladišni kompleksi „V-3“ u Delnicama, „Barutana“ Požega, „Gromačnik“ Slavonski Brod, „Jamadol“ Karlovac, „Panikovac“ Šibenik, „Brdo“ Petrinja, „Perušić“ u Perušiću, „Golubić“ u Kninu, „Jasikovac“ Gospić, „Lučani“ Sveti Rok, te Dom HV u Karlovcu)
• i do 2024. (vojarne „Benkovac“ u Benkovcu, „Skakavac“ Karlovac, „E. Kvaternik“ u Gospiću, „General A. Matijaš- Pauk“ u Kninu, „Bilogora“ u Bjelovaru, „Našice“ u Našicama, „Dračice“ Đakovo te Dom HV Osijek).

Novi hangar za UH-60M u vojarni Lučko (Foto: MORH/ F. Klen)

Danas, 2024. – dakle na samom kraju ovog planskog razdoblja, vidljiva su i pojedina odstupanja od ovoga plana. Tako je, primjerice, vojarna „Lučko“ umjesto preseljenja u vojarnu “Pukovnik Marko Živković“ na Plesu doživjela pravi preporod nakon kupovine helikoptera UH-60M Black Hawk. Ne samo što su 4 do sada kupljenja Black Hawka bazirana u Lučkom, već se za potrebu njihovog smještaja krenula sređivati infrastruktura i graditi smještajni i remontni hangari. Nažalost, zbog dolaska borbenih aviona „Rafale“ projekt sređivanja vojarne u Lučkom ponešto je usporio, no iz MORH-a tvrde da nipošto nije stao.

S popisa neperspektivnih vojarni brisana je i vojarna „Bilogora“ u Bjelovaru – tamo je i nadalje smještena Topničko-raketna pukovnija, te se iz nje obično ispraćaju hrvatski kontingenti za NATO aktivnost „jačanja Prednje prisutnosti“ (enhanced Forward Presence – eFP) u Poljskoj.

Svečanost otvaranja i imenovanja vojarne u Varaždinu imenom 7. gardijske brigade Puma (Photo: MORH/M. Čobanović)

Nije to jedino odstupanje od Dugoročnog plana razvoja. Najzornije se to vidjelo u mandatu ministra obrane Damira Krstičevića  i njegovog takozvanog „povratka vojske u gradove“. Kako bi vojnici „bili što bliže svojoj kući, obitelji i svome narodu“, Krstičević je iz mrtvila digao vojarne u Vukovaru, Sinju, Pločama, Varaždinu i Puli. U prvoj godini Krstičevićevog mandata otvorene su čak 2 vojarne. Najprije je u srpnju 2017. otvorena vojarna „126. brigade Hrvatske vojske“ u Sinju. Ta se vojarna nekada zvala “Kula”, kada je 2008. godine ukinuto Središta za obuku pješaštva (zbog prestanka obveze služenja vojnog roka) izgubila je svaku funkciju, a 2014. godine je predana Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom koji ju je potom 2017. ponovno vratio MORH-u na korištenje. U studenom 2017. službeno je otvorena nova vojarna u Vukovaru koja nosi ime „204. brigade Hrvatske vojske“ i u kojoj je tada bila smještena tek satnija s 85 vojnika inženjerijske postrojbe Gardijske-oklopno mehanizirane brigade sa sjedištem u Vinkovcima. Krstičević je tada najavio da će u toj vojarni, u kojoj su prethodno napravljeni obimni infrastrukturni radovi, biti smještena jedna bojna OS RH. U sklopu obilježavanja 27. obljetnice Hrvatske ratne mornarice u rujnu 2018. godine u Pločama svečano je otvorena vojarna „116. brigade Hrvatske vojske“ uz postrojavanje satnije mornaričko-desantnog pješaštva, koja je od tada pa nadalje smještena u vojarni u Pločama. U prosincu 2018. ponovno je vojska ušla u vojarnu u Varaždinu, koja je nakon obnove dobila ime „Sedma gardijska brigada Puma“. Iako je ta vojarna više o d 10 godina zjapila prazna, s tek ponekom braniteljskom udrugom i lokalnom plesnom školom kao povremenim korisnicima, lokalna vlast – unatoč najavama – nije našla nikakvu svrhu ogromnom prostoru u Optujskoj ulici, pa se dolazak 2. mehanizirane bojne Pume iz Našica u novouređene prostore vojarne u Varaždinu činio kao spasonosno rješenje. Gotovo godinu dana kasnije, u studenom 2019., vojska se vratila i u Pulu  -na dijelu bivšeg vojnog aerodroma uređena je vojarna „Hrvatski branitelji Istre“ za manju postrojbu Zapovjedništva za potporu, Pričuvnu pješačku pukovniju i središte za besposadne zrakoplovne sustave. “Koji god bili razlozi izmještanju i izbivanju vojske iz tih gradova, bila je to strateška pogreška, kako sigurnosna, tako i politička, ali i razvojna. Danas tu pogrešku ispravljamo i zaokružujemo ravnomjerni raspored Hrvatske vojske u svim dijelovima Lijepe naše za što sam se zauzimala od početka svog mandata”, rekla je na otvorenju nove pulske vojarne tadašnja predsjednica RH i vrhovna zapovjednica OS RH Kolinda Grabar-Kitarović.

Koliko košta povratak vojske u Sinj? (Photo: MORH/J.Kopi)

Iako su sve ove lokacije doživjele veće rekonstrukcije, uključujući i izgradnju objekata za smještaj pripadnika OS RH, Ministarstvo obrane RH nikada nije podvuklo crtu i objavilo ukupnu vrijednost ili trošak, kako se uzme, projekta “povratak vojske u gradove”. Tu se brojku tražilo i na saborskom Odboru za obranu, no MORH se i na to oglušio.

Krstičevićev nasljednik, Mario Banožić – iako je ranije bio na čelu Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, nije nastavio Krstičevićevim stopama, dok je aktualni ministar obrane Ivan Anušić najavio “povratak vojske u Baranju” i ponovnu aktivaciju vojarne u Belom Manastiru. Riječ je o jednom potpuno zapuštenom zdanju za kojeg je u tijeku izrada projekta ne bi li tijekom 2026. dobilo nove vojne stanare. I tu je riječ o bivšoj vojnoj imovini predanoj na upravljanje lokalnim vlastima koje su – osim velikih najava – na samoj lokaciji napravile jedno veliko ništa.

Bivše vojno obučno središte u Šepurinama – simbol propadanja nekadašnje vojne imovine

To je dobrim dijelom sudbina većina bivših vojnih objekata vraćenih državi i predanih na upravljanje lokalnim zajednicama. U ovom trenutku ne postoji ni neko samostalno tijelo koje bi se bavilo pitanjima prenamjene vojnih nekretnina. Na početku mandata prve Vlade Andreja Plenkovića to je radilo Ministarstvo državne imovine, no nakon odlaska ministra Gorana Marića Ministarstvo je ukinuto, a bivša vojna imovina prešla je u ingerenciju već spomenutog Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. U drugom mandatu premijera Plenkovića ukinut je i ovaj Ured, a upravljanje državnom imovinom raspodijeljeno je između CERP-a (Centra za restrukturiranje i prodaju) i nove tvrtke Državne nekretnine d.o.o. No dok se prvi bave trgovačkim društvima, a drugi stanovima i poslovnim prostorima od komercijalne vrijednosti, bivše vojne nekretnine kao državno neželjeno dijete ni u jednoj od ove dvije državne institucije nisu našle svoje mjesto, nego su prebačene direktno pod ingerenciju Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. No koliko još ima neiskorištene bivše vojne imovine u državnom portfelju, a koliko ih je predano lokalnim zajednicama – iz Ministarstva prostornog uređenja se ne može saznati, pa će ova pitanja ostati do daljnjeg otvorena. Zato i ne čudi da sa svakom MORH-ovom najavom ponovnog aktiviranja neke bivše vojarne u Ministarstvu, ali i lokalnim zajednicama, ispuste ogroman uzdah olakšanja –  jedna briga manje i jedan zapušteni prostor manje.

*ovaj tekst je dio projekta “U službi naroda” i objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić posjetio je u utorak, 30. srpnja, vojarnu “5. gardijske brigade Slavonski sokolovi” u Vinkovcima te ocijenio kako „Kad govorimo o kandidatima koji se odlučuju za dragovoljno vojno osposobljavanje te daljnju karijeru u Oružanim snagama RH, u prvih pet mjeseci ove godine postigli smo već 73 posto popunjenosti u odnosu na cijelu prošlu godinu“.

Kako je priopćilo Ministarstvo obrane (MORH),  Anušić je podsjetio kako je od početka njegovog mandata fokus na popularizaciji i približavanju vojnog poziva svakom građaninu Republike Hrvatske, a posebno mladima, budućim pripadnicima Hrvatske vojske. U tom je kontekstu rekao da popunjavanje Oružanih snaga RH mora biti kontinuirano i kvalitetno, te istaknuo kako jeovoliko visokapopunjenost vrlo dobar znak: “To je pokazatelj, kad govorimo o popularizaciji vojnog poziva, da postižemo rezultate te ćemo tako nastaviti i dalje.”

Ministar se osvrnuo i na sposobnosti besposadnih sustava, koje su mu u vinkovčkoj vojarni prezentirali pripadnici OS RH. Spomenuo je važnost tih sustava i njihovih sposobnosti te ulaganja u razvoj novih znanja i tehnologija. “Bitno je naglasiti da ove letjelice na svim ratištima dobivaju veliki primat u ratovanju, odnosno u premoći unutar samog sukoba, a to je posebno vidljivo u ratu u Ukrajini. I zato Oružane snage RH i Ministarstvo obrane nastavljaju zajednički razvijati nova znanja, vještine i tehnologije”, rekao je Anušić. MORH s domaćim tvrtkama ima potpisan sporazum o suradnji na području istraživanja i razvoja besposadnih sustava, u okviru kojeg vojska ima mogućnost testiranja i obučavanja na tim sustavima. S druge strane, te tvrtke dobivaju povratnu informaciju o iskustvima i potrebama vojske vezano uz spomenute sustave.

Ministar Anušić je posebno spomenuo i povratak OS RH u Beli Manastir. Istaknuo je kako se trenutačno provode potrebne prostorno-planske izmjene te da Oružane snage i Ministarstvo obrane RH rade na pripremama za spomenuti povratak. “Riječ je o dolasku razine jedne bojne, između 600 i 700 vojnika, krajem 2026. godine. Vrlo brzo započet ćemo gradnju novih i obnovu postojećih objekata u vojarni”, najavio  je ministar Anušić. Trenutno se, kaže, provode potrebne prostorno-planske izmjene, a Oružane snage i Ministarstvo obrane RH rade na pripremama za spomenuti povratak.

Ministra su u vinkovačkoj vojarni dočekali predstavnici Oružanih snaga RH predvođeni načelnikom Glavnog stožera OSRH general-pukovnikom Tihomirom Kundidom. Tijekom posjeta ministar je obišao smještajne kapacitete, hangare borbene i neborbene tehnike i tehničku radionicu koju koriste pripadnici Hrvatske vojske koji su ondje smješteni. Prezentirana mu je i uporaba te mogućnosti besposadnih sustava u provedbi vojnih operacija. On je pak, u izjavi medijima, podsjetio da je na početku svojeg mandata najavio da će obilaziti vojarne i infrastrukturu koju koriste Oružane snage RH kako bi se upoznao s postojećim stanjem i kako bi se nastavila ulaganja u modernizaciju i osnaživanje materijalnih prava pripadnika HV-a. Istaknuo je da zadovoljan vojnik mora imati i adekvatan prostor i uvjete u kojima radi. “Danas obilazimo vojarnu u Vinkovcima. Cilj nam je nastaviti osnaživanje materijalnih prava, kao što to činimo od početka: od povećanja plaća, dnevnica i svega onoga što mora imati zadovoljan vojnik, pripadnik Oružanih snaga RH. Ništa nam ne vrijedi ni tehnika, ni oprema ako nemamo zadovoljnog i motiviranog vojnika”, poručio je Anušić.

*Photo: MORH/J.Kopi

Ušli smo u tjedan obilježavanja Dana OS RH i HKoV-a, koji ove godine obilježavaju 33. obljetnicu ustrojstva. Današnji dan započeo je polaganjem vijenaca na grobljima diljem Hrvatske, a završit će misnim slavljem u zagrebačkoj crkvi Sveta Mati Slobode. Za sutra prije podne najavljena je svečana akademija u Ministarstvu  obranu, na koju dolaze i premijer Andrej Plenković te predsjednik RH Zoran Milanović. Plenković će prije akademije položiti vijenac kod spomen-ploče na mjestu prve smotre Zbora narodne garde na stadionu u Kranjčevićevoj ulici, dok će Milanović predvečer u Uredu predsjednika upriličiti svečani prijem na kojem će uručiti odlikovanja i promaknuća pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Od sutra počinje i program namijenjen građanima – u nekoliko hrvatskih gradova održat će se Dani otvorenih vrata u tamošnjim vojarnama, ili pak TT zborovi na gradskim trgovima. U utorak, 28. svibnja, od 10 do 14 sati svoja vrata građanima će otvoriti:

• Vojarna „Pukovnik Predrag Matanović“ u Petrinji
• Vojarna 5. gardijske brigade „Slavonski sokolovi“ u Vinkovcima
• Vojarna 3. gardijske brigade „Kune“ u Đakovu
• Vojarna „132. brigade“ u Našicama
• Vojarna 9. gardijske brigade “Vukovi“ u Gospiću
• Vojarna „4. gardijske brigade Pauci“ u Kninu
• Vojarna „204. brigade Hrvatske vojske“ u Vukovaru
• Vojarna 7. gardijske brigade „Puma“ u Varaždinu
• Vojarna „123. brigade Hrvatske vojske“ u Požegi
• Vojarna „Bilogora“ u Bjelovaru
• Vojarna 116. brigade Hrvatske vojske“ u Pločama

Svi zainteresirani moći će sutra od 10:00 do 14:00 sati ondje razgledati izložbu vojne opreme i naoružanja, borbenu i neborbenu tehniku postrojbi Hrvatske vojske, borbena oklopna vozila, te se informirati o vojnom pozivu.

Srijeda je službeno “prazan” dan, osim što bi se na Jarunu u realnom vremenu trebala održati generalna proba programa koji će se održati dan kasnije, u četvrtak 30. svibnja.

TT zbor na Jarunu 2023. godine

Suprotno svim dosadašnjim običajima, središnji program obilježavanja Dana OS RH održat će se u četvrtak, 30. svibnja (umjesto uobičajenog održavanja za vikend) na zagrebačkom Jarunu. Program počinje u 08.30 i trajat će do 18 sati, a kao i uvijek na Jarunu će biti organizirana izložba naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme te proizvoda i usluga braniteljskih zadruga (MORH, MUP, MHB, HGSS, Hrvatska vatrogasna zajednica, Ravnateljstvo civilne zaštite i Hrvatski crveni križ), padobranski skok pripadnika OS i MUP-a RH, pokazne  vježbe pripadnika PZB i ZSS, te letački program HRZ-a. No on najvjerojatnije neće početi prije dolaska visokih državnih dužnosnika na Jarun, što je planirano za 17 sati. Oni koji se odluče namjenski doći upravo kako bi pratili letački program moći će uživati u preletu novog borbenog aviona Dassault Rafale te helikoptera OH-58D  i UH-60M Black Hawk, kao i u nastupu akro-grupe “Krila Oluje”.

Osim u Zagrebu, u četvrtak 30. svibnja prigodni program održat će se i u Splitu na gatu Svetog Nikole, u Osijeku na lijevoj strani Drave, kod Krunske utvrde i Katakombi, te u Puli na riječkom gatu. U sva ova 3 grada izložba naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme OS RH moći će se razgledati između 08:30 i 18 sati.

Današnji Aktualni sat Hrvatskog sabora bio je prvi u mandatu Ivana Anušića  kao ministra obrane. Anušić je bio pošteđen kritika s opozicijske strane, pa mu je „uklizao“ stranački kolega Stipan Šašlin, koji je u Sabor ušao upravo kao zamjenik zastupnika Ivana Anušića. Šašlina su zanimale dvije stvari za koje je zatražio  odgovor od ministra Anušića:

„Vi ste odmah po dolasku, odnosno odmah po preuzimanju mandata ministra obrane istaknuli da će hrvatski vojnik, dočasnik i časnik biti praktički u središtu Vašeg djelovanja, u središtu pozornosti, odnosno da će opremljenost, obučenost, uvjeti života i materijalna prava hrvatskih vojnika biti apsolutni prioritet u Vašem mandatu. Zanima me dokle se došlo u realizaciji ovih pitanja, posebno ono što me zanima – realizacija, odnosno provedba projekta povratka Hrvatske vojske u hrvatsko Podunavlje, odnosno u vojarnu Beli Manastir u Baranji?“.

Za vojarnu u Belom Manastiru Šašlin je i osobno zainteresiran, budući da dolazi iz Baranje, pa je to pitanje postavljao i ranije, sada već bivšem ministru Mariju Banožiću, ne krijući da je o tome osobno razgovarao i s premijerom.

Ministar Ivan Anušić počeo je odgovarati istim redoslijedom kako je Šašlin pitao – prvo o povećanju materijalnih prava pripadnika OS RH:

„Kad govorimo o materijalnim pravima pripadnika Oružnih snaga i djelatnika MORH-a, to je nešto što sam na početku samom rekao da ću na tom insistirati i, na kraju krajeva, to je i sam premijer rekao, da nam je centar pažnje i brige – kad govorimo o Oružanim snagama – čovjek, pripadnik Oružanih snaga, vojnik i mornar. Tako da smo već u okviru Zakona o Oružanim snagama promijenili, na zadnjoj ili predzadnjoj sjednici Vlade, a Uredbom već u 12. mjesecu smo to napravili, produžili smo rok sa 45 na 50 godina kad govorimo o umirovljenju vojnika ili mornara, što je do sada bio veliki problem jer su završavali nakon 45. godine navršene života… Odlazili su neki od pripadnika Oružanih snaga ne u mirovinu jer nisu ostvarivali osnovna prava za mirovinu. Sada to će svakako biti riješeno. Podigli smo 10 posto plaće djelatnicima MORH-a, njih 1.250, već u 12. mjesecu je ta odluka donešena, već su sada u 1. mjesecu primili po toj odluci veće plaće. Podignute su dnevnice između 25 i 30 posto za sve pripadnike naših kontingenata koji se nalaze u misijama diljem svijeta – ukupno njih je u ovom trenutku 312. I priprema Vlada Republike Hrvatske izmjenu koeficijenta kojima će pripadnicima Oružanih snaga plaće će se povećati čak do 40 posto u polovici ove godine. Kad govorimo o tome, jasno je apsolutno da su plaće i materijalna prava podignuti i da će u biti u narednih par mjeseci završen taj proces“.

„Povratak vojske u Baranju“

Potom je Anušić objasnio i da je s početkom ove godine pokrenut projekt „povratka vojske u Baranju“:

„Kad govorimo o opremanju i kad govorimo o svemu onome što čini još život i rad i funkcioniranje pripadnika Oružanih snaga još kvalitetnijim i boljim, na tom programu i na tim projektima radimo i s njima ćemo vrlo brzo izaći i u javnost. Kad govorimo o drugom velikom projektu koji je bio najavljivan još prije nekoliko mjeseci, ja sam ga pokrenio zajedno sa Vladom Republike Hrvatske, dogovoreno je s premijerom, da projekt povratka Oružanih snaga u vojarnu Beli Manastir započne s ovom godinom u smislu realizacije projekta i on je započeo. Do kraja 2026. će biti i dovršen. Radi se o povratku između 650 i 850 pripadnika Oružanih snaga na razini jedne bojne, mehanizirane bojne, koja će vratiti se u vojarnu u Baranju.

Zbog čega u Baranju i zbog čega je to vrlo bitno? Iz nekoliko razloga. Prvo – sigurnosni razlozi – blizina granice na kojoj imamo dosta problema kad govorimo o migrantima i o sigurnosnim ugrozama koje su u ovoj geopolitičkoj situaciji današnjoj jasni i definirani. Kad govorimo o drugoj stvari – govorimo o demografiji jer je Baranja jedan od područja koje je demografski dosta stradalo u proteklih 20-ak godina, u stvari od završetka mirne reintegracije i od početka Domovinskoga rata. I definitivno broj ljudi koji će tamo doći, funkcionirati, živjeti i raditi će i u demografskom smislu koristiti i Belom Manastiru, naravno i Baranji i Osječko-baranjskoj županiji, ako govorimo naravno i o cijelom istoku Hrvatske. A naravno, i gospodarski aspekt toga je jasan i definiran. Vrijednost cijelog tog projekta je 28 milijuna eura i, kao što sam rekao, u iduće 3 godine, tj. do kraja 2026. godine – 2024., 2025., 2026. – taj projekat će biti u potpunosti završen“.

Vojarna na cesti D7 Osijek-Beli Manastir-mađarska granica (Photo: MORH)

Tako će povratak u Baranju koštati nevjerojatnih 210, gotovo 211 milijuna kuna, da bi se oživjela vojarna koja je, kako se to kolokvijalno kaže, na „pljunomet“ od granice, a time i u dometu topništva i bespilotnih letjelica neprijatelja u bilo kakvom potencijalnom sukobu sa susjedima. Naime, do granice sa Srbijom ima 20-ak km, a do mađarske granice je i manje – tek nekih 5-6 km. To je, naravno, ako se ide na revitalizaciju bivše vojarne, koja je u DPR-u iz razdoblja 2006.-2015. (dakle iz vremena HDZ-ove Vlade Ive Sanadera) bila proglašena neperspektivnom i za koju je tada bilo najavljeno napuštanje do 2006. godine. Vojarna je 2011. predana na upravljanje Agenciji za upravljanje državnom imovinom, koja ju je tek 9 godina kasnije, 2020. predala gradu Beli Manastir – koji potom nije znao što bi s njom niti je imao novaca da s njom išta poduzme, pa je u jedan njen dio smjestio dobrovoljna vatrogasna društva i Crveni križ. Milanovićeva Vlada privremeno ju je koristila kao azil za pse nakon poplava u Gunji, a onda i za smještaj migranata tijekom tzv. „velike izbjegličke krize“ 2015. godine. Bivši ministar obrane Mario Banožić revitalizaciju ove vojarne pravdao je potrebama hrvatskog sudjelovanja u Multinacionalnom divizijskom zapovjedništvu – Centar (MND-C), te u drugim NATO aktivnostima u susjednoj Mađarskoj.

I na prošlotjednoj 16. sjednici Vladinog Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem prezentiran je „Povratak Hrvatske vojske u Beli Manastir i stvaranje preduvjeta za početak rada pripadnika Hrvatske vojske u vojarni u Belom Manastiru“. U prezentaciji koju je održao ministar obrane Ivan Anušić navodi se da je riječ o površini zemljišta od 66.437 m², na kojem se nalazi 21 objekt – dio građevina je zapušten i devastiran, a dio je u uporabi zbog čega je za korisnike potrebno pronaći alternativnu lokaciju. Budući korisnici – pripadnici OS RH iz bojne „Sokolovi“ – u tu će vojarnu useliti zajedno s borbenim vozilima pješaštva (vjerojatno M80) koja se zamjenjuju s BVP Bradley. Dakle, u Baranju se planira slati postojeću bojnu Hrvatske kopnene vojske, čiji će se odlazak osjetiti u u Našicama, mjestu njenog dosadašnjeg stacioniranja – tako da tu nipošto nije riječ o ikakvom jačanju OS RH, već tek o još jednom prelijevanju postojećih resursa iz šupljeg u prazno.

Do kraja sljedeće godine (2025.) treba biti završena prva faza povratka procijenjene vrijednosti 10 milijuna eura – useljenje cca 200 pripadnika OS RH (zapovjedništvo smanjenog sastava i jedna satnija s opslužništvom), dok je druga faza (procjena ulaganja – 16 milijuna eura) predviđena u 2026. godini, pri čemu bi se razmještaj bojne odvijao parlelno sa stvaranjem potrebnih infrastrukturnih, tehničkih i logističkih preduvjeta za život i rad u vojarni. Do kraja ove godine potrebno je ostvariti određene preduvjete – (1) vratiti vojarnu u nadležnost MORH-a, te ujedno (2) pokrenuti status posebne namjene zemljišta i (3) ponovne uspostave sigurnosno-zaštitnih zona oko vojarne (izmjena prostorno planske dokumentacije), (4) iseliti trenutne korisnike, te (5) izraditi projektnu dokumentaciju i (6) ugovoriti radove cjelovite obnove. Vrijednost radova u ovoj „predfazi“ ugrubo se procjenjuje na oko 2 milijuna eura.

I dok ni nakon dvije godine hangari za helikoptere UH-60M Black Hawk u Lučkom nisu završeni, na Plesu, odnosno u vojarni „Pukovnik Marko Živković“, gradi se punom parom. U manje od godinu dana, štoviše od ožujka kada je zabijena prva lopata, itekako je vidljiv napredak u izgradnji smještajnih i remontnih hangara za nove borbene avione. U obilazak radova danas je otišao i premijer Andrej Plenković, praćen potpredsjednicima Vlade Tomom Medvedom i Ivanom Anušićem, no otišao je odmah nakon razgledavanja, nevoljan za ikakve izjave medijima. Zato je nakon poslijepodnevne sjednice Predsjedništva HDZ-a Plenković zadovoljno ustvrdio:

„Sjajno izgleda, veliki posao Ministarstva obrane. Vrlo dobro napreduje izgradnja hangara za Rafale koji će doći do kraja travnja. Sve što treba biti spremno – bit će spremno u roku, a takve su i procjene”.

Na mjestu nekadašnjeg hangara niknula su 3 nova objekta

Radovi su zaista ogromni – najprije je trebalo ukloniti stare hangare, da bi potom na njihovom mjestu niknuli novi i to, kako  se kaže, od nule – od postojećih objekata ništa nije ostalo iskorišteno. Ukupna površina kompleksa u gradnji je 20.000 kvadrata, raspodijeljenih na pet objekata. Do sada je izgrađena i u fazi je opremanja zgrada za pripadnike eskadrile, u kojoj će također biti smješten i simulator letenja te uvježbavanja pilota. U gradnji su još 4 objekta – hangar za održavanje aviona, predviđen za istovremeno održavanje do 4 aviona, potom hangar za održavanje motora (uključujući i namjenske radioničke, testne, te uredske prostore), a tu je još i skladište pričuvnih dijelova, te hangar za smještaj aviona. Naravno, još od ranije je tu, gotovo pa u istome nizu, i hangar za dežurni borbeni dvojac.

„Ovo što ste vidjeli su objekti koji  će biti potpora Rafaleima – kako u njihovom skladištenju, u držanju, tako u njihovom … obuci pilota i onog sustava održavanja samih aviona kroz  sustave  mehanike i svega onoga što je potrebito. Nešto manje od 37 milijuna eura vrijedi ovaj cijeli kompleks. U zadanom roku je započet, u zadanom roku će biti završen, i bit će spreman za prihvat Rafalea koji će stići ovdje u svibnju”,

rekao je novinarima nakon obilaska potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić. Anušić je potpuno uvjeren da će prva grupa Rafalea (njih ukupno 4) sletjeti u Hrvatsku u travnju, odnosno u svibnju sljedeće godine, dok je za preostalih 8 aviona „dinamika isporuke nastavak do 2025. godine, ako se ne varam, jedan po jedan će se isporučivati. Kako budu bili spremni tako će se dostavljati našim Oružanim snagama”.

Budući hangar za održavanje aviona

Načelnik GSOSRH, admiral Robert Hranj, također je zadovoljan tempom kojim se odvija ovaj, kako je rekao, „izuzetno složen i zahtjevan projekt”:

Zgrada za eskadrilu je već izgrađena

„To je u stvari samo pokazatelj da avioni sami po sebi nisu dovoljni, oni traže infrastrukturu iza koje slijede tehničari, piloti koji se paralelno tome obučavaju, i modernizacija radara koja je paralelna tome. Svi ti projekti zajedno dat će nam jednu novu sposobnost, sposobnost zaštite i obrane hrvatskog neba, i za sada ovaj projekt ide svojom planiranom dinamikom”.

„Sve će biti kako je planirano – dolazak aviona u prvom… u proljeće iduće godine bi trebao biti popraćen sa svim sadržajima potrebnim za njihov prihvat, održavanje, smještaj ljudi, napredni sustav za planiranje, i simulator, i sve ostalo”, nabrojao je brigadni general Michael Križanec, zapovjednik HRZ-a, dodavši kako zahvaljujući tvrtkama koje rade na izgradnji nije bilo nikakvih prekida u funkcioniranju ni 91. krila niti ZTC-a.

Budući hangar za smještaj aviona

Izgradnja novih objekata na Plesu, kako je rekao ministar Anušić, vrijedna je nešto malo manje od 37 milijuna eura, uključujući i opremanje novoizgrađenih prostora. Kako je pojasnio Ivica Grebenar, ravnatelj Uprave za materijalne resurse u Ministarstvu obrane, cijela ova infrastruktura rađena je na temelju internih procjena i razina ambicije:

Hangar za održavanje motora i skladište rezervnih dijelova su u ‘sirovijoj’ izgradnji

„Mi smo utvrdili koliki broj zrakoplova treba doći, koje radove moramo, odnosno želimo provoditi, koliko želimo biti samostalni u održavanju, u opsluživanju i korištenju tih zrakoplova. I savjetovali smo se, naravno, sa originalnim proizvođačem zrakoplova koji nam je dao onda minimalne uvjete koji se moraju zadovoljiti i došli smo do ovoga. (…) Ovo je najveće ulaganje u infrastrukturu u obrani otkad postoji država Hrvatska, prema tome ne smijemo si dozvoliti grešku. A ti zrakoplovi kad dođu – to je takva tehnologija da ih ne možemo smjestiti negdje privremeno, moraju biti adekvatno smješteni”.

Sve se to odvija pod budnim okom francuskih stručnjaka:

„Praćenje projekta ide od onih najnižih razina koje su faktički na tjednoj razini, ‘project review management’ je svakih 2 mjeseca, a 2 puta godišnje imamo tzv. ‘steering committee’ – krajem prošlog tjedna je bio drugi sastanak upravnog odbora ovog projekta – to su 2 ‘national armament directora’, francuski i ja sam hrvatski. Tako da imamo od onih najnižih razina do onih strateških razina”.

Zadnju riječ, što se infrastrukture tiče, opet će imati Francuzi – hrvatske Oružane snage neće moći zaprimiti niti jedan objekt bez odgovarajućih francuskih certifikata. Svi pokazatelji su u zelenom, zadovoljno ističe Grebenar, i za razliku od Black Hawkova – Rafalei će na vrijeme dobiti svoj novi smještaj u Hrvatskoj.

Stražnja strana hangara za održavanje aviona – s prostorijama za tehničko osoblje

Osim prijedloga državnog proračuna za sljedeću godinu, Vlada je na jučerašnjoj 262. sjednici usvojila „Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2024. godini  za izvođenje radova u  vojarni ‘Pukovnik Milivoj Halar’ Dugo Selo“. O čemu se tu radi – na sjednici je objašnjavao ministar obrane Mario Banožić:

„Razvoj i održavanje obrambenih sposobnosti i održavanje potrebne razine opremljenosti Hrvatske vojske zadaća je sustava upravljanja kroz djelatnosti opremanja, modernizacije i izgradnje infrastrukture. Vlada i Ministarstvo obrane odlučni su u daljnjem unapređenju i modernizaciji sposobnosti Hrvatske vojske jer je to izravan ulog u sigurnost i potpunu implementaciju NATO Ciljeva sposobnosti. Ove godine u području izgradnje vojne infrastrukture Ministarstvo obrane sklopilo je ugovore u vrijednosti od oko 64 milijuna eura. U vojarni ‘Pukovnik Milivoj Halar’ u Dugom Selu planira se izgradnja vojne građevine posebnog karaktera u sklopu Centra za obuku vodiča i službenih pasa ‘Satnik Krešimir Ivošević’, te namijenjena je za Vojnu policiju. Ministarstvo obrane provelo je postupak javne nabave za izvođenje radova na izgradnji građevine i u skladu s odabranom ponudom ukupne obveze Ministarstva obrane za ’23. i ’24. iznose 2.061.000 eura. U skladu sa Zakonom o proračunu predlaže se odluka kojom se daje suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u 2024. godini za izvođenje radova za tu građevinu u iznosu od 1.600.000 eura“.

Građevina koju spominje Banožić je višenamjenski smještajni objekt, veličine 1002,47 kvadrata, a namijenjen je za potrebe Vojne policije. Radovi – odnosno novi višenamjenski objekt – trebao bi biti izgrađen do 1. rujna 2024. godine, do kada MORH očito mora platiti sve do posljednjeg centa. Osim izgradnje novog objekta, MORH traži i uređenje pristupnih kolnih i pješačkih puteva do nje, površine za pristup vatrogasnih i ostalih vozila intervencije, te parkirališta za smještaj „prometa u mirovanju“ (ukupno 18 parkirališnih  mjesta).

Situacijska vježba iz područja KBRN održana u travnju 2023. u vojarni “Pukovnik Milivoj Halar” (Photo: MORH/T.Brandt)

Temeljem provedenog postupka javne nabave, koji je započeo u travnju, a završio u kolovozu ove godine, HSB-GRADNJA iz Slavonskog Broda izabrana je među ukupno 4 ponuditelja (ART-Graditeljstvo, Graditelj svratišta, HSB-GRADNJA i Hidroing) kao najbolji ponuditelj za izgradnju objekta u vojarni u Dugom Selu. Ukupna vrijednost ovog posla iznosi 2.061.268,21 eura, od čega će MORH dokraja ove godine platiti 461.268,21 euro, a sljedeće godine spomenutih 1,6 milijuna eura. Potrebna sredstva za 2023. i 2024. godinu osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. i projekcijama za 2024. i 2025. godinu na razdjelu i glavi Ministarstva obrane, u programu 2504 „Opremanje, modernizacija i izgradnja“, aktivnosti A545076 „Izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata i infrastrukture“, na računu 42 „Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine“.

Doduše. prema postojećem DPR-u, vojarna „Pukovnik Milivoj Halar“ proglašena je neperspektivnom, osim za Centar za obuku službenih pasa. Nedavno je u tu vojarnu smješten i dio nesretnog Vojnog muzeja, zbog obnove potresom oštećenih zgrada na Hrvatskom vojnom učilištu. No, uzme li se u obzir i netom dogovorena gradnja novog višenamjenskog objekta, čini se da barem dio vojarne u Dugom Selu ipak dobiva novi život.

Nakon što je u petak, 25. lipnja, orkansko nevrijeme praćeno velikom tučom poharalo požeški kraj, ostale su velike štete kako u samoj Požegi, tako i u okolnim mjestima. Požeško-slavonska županica Antonija Jozić danas je proglasila stanje prirodne nepogode za područje gradova Požega, Pleternica i Kutjevo, te za općine Jakšić i Kaptol. Svi koji su pretrpjeli veliku materijalnu štetu na poljoprivrednim i građevinskim objektima trebaju je prijaviti mjerodavnim gradskim i općinskim povjerenstvima u roku od osam dana. Ukupna takva šteta od nevremena 25. lipnja 2021. godine trenutno je procijenjena na nekoliko stotina milijuna kuna.

U pomoć je danas uskočila i Vlada RH, koja je na 65. po redu sjednici donijela nekoliko odluka – prva se odnosi na posezanje u Proračunsku zalihu Državnog proračuna radi ublažavanja i djelomičnog uklanjanja posljedica prirodne nepogode, druga na pomoć poljoprivrednicima, a ostale četiri odluke odnose se na sanaciju školskih ustanova, objekata pravosudnih tijela, vojarne „123. brigade HV“, te na aktivnosti i projekte obrane od poplava na području Požeško-slavonske županije. Zanimljivo je da se tek danas na Vladi moglo čuti o štetama u požeškoj vojarni, koje iznose više od 5 milijuna kuna, što zaista nije malo. Ministar obrane Mario Banožić Vladu ukratko je javnost izvijestio o brojnim oštećenjima raznih objekata u požeškoj vojarni „123. brigade Hrvatske vojske“:

„Snažno nevrijeme koje je pogodilo područje Požege nanijelo je štete u vojarni ‘123. brigade Hrvatske vojske’ u Požegi. Od 76 objekata u tom vojnom kompleksu oštećeno je njih 25 kojima se koristi Hrvatska kopnena vojska, Zapovjedništvo za potporu i Hrvatsko vojno učilište. U vojarni su smješteni prostori za polaznike na temeljnoj vojnoj obuci i izobrazbi, službe logistike, te dočasničke škole. U vojarni u Požegi provodi se dragovoljno vojno osposobljavanje gdje mladi ročnici i ročnice stječu temeljna vojna znanja i vještine, te se osposobljavaju za obnašanje prvih dužnosti u Hrvatskoj vojsci. Prema prvim procjenama šteta u vojarni iznosi oko 5,2 milijuna kuna. Ministarstvo obrane provest će radnje za uklanjanje posljedice šteta u toj vojarni, a financijska sredstva osigurat će preraspodjelom u Državnom proračunu za 2021. godinu na poziciji Ministarstva obrane“.

Tu treba povući paralelu s odlukama koje je Vlada donijela neposredno prije ove o sanaciji šteta u vojarni. Tako je Vlada usvojila prijedloge zaključaka o sanaciji školskih ustanova i objekata pravosudnih tijela na području Požeško-slavonske županije, prema kojima Vlada RH „osigurava sredstva za potpunu sanaciju prema procijenjenim iznosima, umanjenim za iznose koji će biti naplaćeni od osiguravajućih društava, a u maksimalnom iznosu do 5 milijuna kuna“. Sredstva će se povući iz proračuna Ministarstva pravosuđa i uprave, odnosno Ministarstva znanosti i obrazovanja, iz stavki namijenjenih kapitalnim investicijama u osnovnom i srednjem školstvu, odnosno uređenju i opremanju pravosudnih tijela. S druge strane, Ministarstvo obrane samo će ukloniti štetu, nema osiguranja pri osiguravajućim društvima, i nema za takve nepredvidive potrebe unaprijed rezerviranih sredstava u dijelu proračuna koji je namijenjen za izgradnju i održavanje vojnih nekretnina, nego će se novac za saniranje štete namaknuti preraspodjelom već alociranih sredstava u proračunu MORH-a. To je u najmanju ruku čudno gospodarenje, koje očigledno ne uzima u obzir problem sve učestalije elementarne nepogode i šire klimatske promjene koje se intenziviraju – teme koje su posljednje vrijeme čvrsto na dnevnome redu kako NATO saveza, tako i obrambenih sektora brojnih partnerskih država. Ovakvo gospodarenje teško će brzo i djelotvorno izaći na kraj sa sve češćim takvim nemilim događajima, s kakvima se i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske susrelo više puta u posljednjih godinu i pol – spomenimo tu samo štete u Zagrebu od potresa u ožujku 2020., u Petrinji od potresa u prosincu 2020., a sada i od nevremena u Požegi.

Danas do podneva izmješteni su građani Petrinje koji su nakon potresa od 6,2 privremeni smještaj našli u vojarni „Pukovnik Predrag Matanović“ u Petrinji. Kako je potvrdio glasnogovornik Medvedovog Stožera, Mladen Pavić, „u petak prijepodne završeno je premještanje na sigurno 338 osoba iz zgrade u vojarni u Petrinji, u kojoj je od razornog potresa organiziran prihvatni centar za stanovnike i štićenike domova za starije. U vojarni je bilo 338 ljudi ukupno, od toga 116 štićenika doma za starije i nemoćne iz Petrinje i 222 domicilna stanovnika“. Štićenici petrinjskog Doma, teško oštećenog u potresu, smješteni su u domove za starije u Ličko-senjskoj županiji i gradu Zagrebu, te u lječilištu u Topuskom. Akcija premještanja starijih osoba započela je još sinoć,kada je u Topusko premješten dio štićenika Doma za starije i nemoćne osobe, a završen je danas prije podne, potvrdio je načelnik Stožera civilne zaštite Sisačko-moslavačke županije Roman Rosavec. Pripadnici OS RH sudjelovali su u jučerašnjem premještanju prvih 50 nepokretnih osoba, a nastavili su s angažmanom i jutros na premještanju daljnjih 60 starijih ljudi. Njihovo je premještanje bio prioritet, budući da vojarna nije prikladna za smještaj nepokretnih, starijih i nemoćnih osoba.

Evakuacija korisnika petrinjskog staračkog doma (Photo: HKoV)

Preostala 222 stanovnika Petrinje nisu premještani van grada, već su samo iseljeni iz zgrade vojarne u kojoj su do sada boravili i smješteni su u drugu zgradu unutar vojarne. Pavić je napomenuo da su civili iseljeni zbog mogućeg statičkog poremećaja zgrade uslijed učestalih potresa: „Na toj zgradi vojarne ne radi se o naročitim, oku vidljivim oštećenjima, ali zbog mogućeg statičkog poremećaja vojarne, statičari su preporučili iseljenje osoba jer je riječ o velikom broju ljudi u jednom objektu“. Oštećenja su nastala u pojedinačnim potresima i kumulativno u naknadnim podrhtavanjima tla, koji i dalje tresu Petrinju i okolicu, što je u specijalnoj radijskoj emisiji „Hrvatski radio za Banovinu“ jutros potvrdio i drugi šef Stožera civilne zaštite Tomo Medved. Zbog kontinuiranih podrhtavanja u Petrinji i okolici, istaknuo je Medved, dolazi do novih oštećenja već oštećenih objekata, zbog čega statičari moraju neprestano obnavljati svoje procjene o oštećenjima. Medved je ujedno potvrdio i da su oštećeni objekti u petrinjskoj vojarni.

Još jučer je u programu televizije N1 ministar obrane Mario Banožić izjavio da su u vojarni u Petrinji nastala određena oštećenja:

„Nažalost, mi smo danas sa statičarima utvrdili da su nastala oštećenja na pojedinim našim objektima tako da ćemo morat ići na smanjenje broja ljudi i to ćemo napraviti u suradnji s ostalim civilnim institucijama da dio ljudi jednostavno preuzmu na sebe, pogotovo ovaj dio koji su vezani za staračke domove, da oni budu adekvatni unutar drugih staračkih domova… Na taj način pokušat čim prije pristupit sanaciji jer vidimo koliko je bila potreba takvih objekata na takvom jednom području kao što je bila petrinjska vojarna. Ona je u konačnici postala u jednom trenutku spas“.

Glasnogovornik Medvedovog Stožera Mladen Pavić jutros je rekao da objekti s oštećenjem neće dobiti crvenu naljepnicu, te da se radi o preventivnom iseljenju civila. Ministarstvo obrane u današnjem priopćenju napominje da se radi o „oštećenjima kao što je napuknuće žbuke“, te da će se sanaciji oštećenja pristupiti odmah: „Na terenu su angažirane stručne službe koje u suradnji s projektantima, statičarima i konstruktorima obavljaju detaljniji pregled objekata petrinjske vojarne kako bi se u konačnici mogli poduzeti daljnji koraci u cilju otklanjanja nastalih oštećenja“.

Zanimljivo je da o svemu tome ravnatelj civilne zaštite i pomoćnik ministra unutarnjih poslova Damir Trut ne zna ništa. On je, naime, jutros razgovarao s novinarima o potrebama i već riješenim zamjenskim smještajem za građane na potresom razorenim područjima, te je na pitanje novinara ima li još ljudi vojarni rekao: „U vojarni ljudi? Ima, kako ne“. Na opasku novinara da su iz MORH-a izvijestili da je u tijeku evakuacija jer su objekti oštećeni, Trut je odgovorio: „Ako su vas iz MORH-a obavijestili, izvijestili, to je valjda njihova informacija. Ja nemam tu informaciju“. „Ja nemam trenutno tu informaciju“. ponovio je Trut još jednom na novinarsko insistiranje o stanju u petrinjskoj vojarni. To je zoran primjer dvovlašća u Stožeru civilne zaštite, na koji smo upozoravali kada je početkom tjedna objavljeno da se unutar Stožera formira dodatno tijelo s dodatnim članovima i novim predsjedavajućim.

Inače, prema Trutovim riječima, prehranu na petrinjskom području preuzet će u potpunosti Crveni križ i najvjerojatnije državna tvrtka Pleter, no nije rekao kada će to biti, budući se tek izrađuju kriteriji po kojima će se moći dobivati kuhani obroci. Podsjetimo da sve od prošlotjednih potresa barem dio kuhanja hrane i dalje obavljaju samoorganizirani dragovoljni kuhari, koji su ostavili svoje ionako zatvorene restorane i priskočili na mjesto katastrofe.

Petrinja – vojarna za 21. stoljeće

Vojarna „Pukovnik Predrag Matanović“ u Petrinji najmodernija je vojarna u sastavu OS RH, zbog čega joj se godinama tepa da je „vojarna za 21. stoljeće“. Njena modernizacija teče već punih 15 godina – započela je 2006. godine u vrijeme mandata ministra obrane Berislava Rončevića, a prema tadašnjim planovima trebala bi završiti ove godine. Još 2015. godine na portalu Obris.org upozoravali smo na besmislenost ovakve višedesetljetne izgradnje i modernizacije, jer kao što smo tada rekli – kada 2021. dođe kraju rekonstrukcija i modernizacija petrinjske vojarne, ona će zbog zuba vremena i aktivnog korištenja taman biti spremna za novu obnovu i modernizaciju. Nažalost, dogodilo se da su tome 28. i 29. prosinca pridonijeli i jaki potresi s epicentrom nedaleko od Petrinje.

Za to vrijeme na Krešimircu…

Ulaz u MORH nakon potresa 29.12.2020. (Photo: MORH/Twitter)

Uzgred budi rečeno, potres koji se dogodio 29. prosinca 2020. ponovno je oštetio i središnju zgradu Ministarstva obrane na Krešimirovom trgu. MORH o tome uglavnom šuti – osim male crtice na svom Twitter računu gdje je napomenuo da su “unatoč velikoj materijalnoj šteti sve djelatnice i djelatnici MORH-a i OS RH dobro i nalaze se na sigurnom“, ali je zato stidljivo u jednu od galerija fotografija uključio i fotografije zgrade neposredno nakon potresa. Naime, uslijed potresa, pred sam ulaz u MORH pao je komad zida i pukom srećom nije nikoga ozlijedio, iako na tom mjestu često znaju stajati vojni policajci, vozači, i drugi djelatnici i posjetitelji Ministarstva obrane.

Taj dio zida iznad ulaza već je bio prilično oštećen u zagrebačkom potresu 22. ožujka 2020., no nije bio saniran. To smo primijetili i početkom studenog, kada je ministar Banožić davao izjavu o tada aktualnom sukobu s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem, dok je jučer prilikom Banožićevog gostovanja na N1 bila uočljiva policijska traka koja onemogućava kretanje u blizini oštećenog MORH-ovog sjedišta.

Ulaz u MORH, stanje 02. studenog 2020. (Photo: Obris)

Ulaz u MORH, stanje 29. prosinca 2020. (Photo: MORH/J.Kopi)