Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman izjavio je tijekom boravka u Crnoj Gori 01. i 02. listopada da Hrvatska raspolaže dokumentacijom o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara koju potražuje od Crne Gore. Riječ je o vojnim brodovima, podmornici te vojnoj bolnici,  a povezujući potraživanja s neriješenom sukcesijom nakon raspada Jugoslavije. To je, prema Grlić Radmanu, jedan od uvjeta ulaska Crne Gore u Europsku uniju.

Jedna od točaka spoticanja – školski brod Jadran

Prije sastanka hrvatskog i crnogorskog povjerenstva o školskom brodu “Jadran” i drugoj vojnoj imovini, zakazanog za petak 9. listopada u Zagrebu, crnogorski ministar obrane Dragan Krapović poručio je da njegova vlada ne mijenja stav o vlasništvu nad brodom. Odbacio je i postojanje duga prema Hrvatskoj, navodeći da Podgorica nije službeno primila zahtjev o kojem je ranije javno govorio hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. Krapović je ocijenio da je Crna Gora spremna na suradnju i zajedničke obuke, ali ne prihvaća rješenje prema kojem bi “Jadran” plovio pod hrvatskom i crnogorskom zastavom, o čemu se razgovara već više od 10 godina. Riječ je o jedrenjaku čije je vlasništvo predmet višedesetljetnog spora, a o čemu smo i pisali na portalu Obris.org. Brod je služio za obuku Jugoslavenske ratne mornarice, a 1990. godine iz Splita je upućen na remont u Tivat. Ondje je ostao i nakon raspada Jugoslavije. Hrvatska svoj zahtjev uza povrat broda temelji na činjenici da je Split bio njegova matična luka.

Crnogorska strana – zahtjev je nerealan

I crnogorski predsjednik Jakov Milatović poručio je danas da europski put Crne Gore ne smije biti uvjetovan otvorenim bilateralnim pitanjima te je naglasio da zahtjev Hrvatske za povrat imovine vrijedne više od 2,7 milijardi dolara nije realan. Milatović tvrdi kako bi volio da odnosi Crne Gore i Hrvatske budu najbolji mogući, navodeći da se dvije države trebaju usredotočiti na zajedničku budućnost u okviru Europske unije. “Hrvatska je naš partner i prijatelj. Usredotočimo se više na ono što nas povezuje, a mnogo manje na ono što nas je razdvajalo u prošlosti. Završimo zajedno ovaj naš europski put i nađimo se zajedno u EU-u“, rekao je Milatović. On je podsjetio da su dužnosnici europskih institucija više puta poručili da europski put Crne Gore ne treba biti uvjetovan otvorenim bilateralnim pitanjima, ali je ukazao da je politička realnost često drugačija.

Ministar obrane Dragan Krapović i predsjednik CG Jakov Milatović

“O tako ozbiljnim iznosima treba razgovarati uz odgovarajuću dokumentaciju”, rekao je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, komentirajući izjavu svog hrvatskog kolege Gordana Grlića Radmana. „Drago mi je što pregovori o otvorenim pitanjima s Hrvatskom traju već više od dvije godine. Najvažnije je reći da se pregovori odvijaju prilično dobro. Ako smo prije tri ili četiri godine imali pitanja koja nisu bila ni otvorena, a sada su aktualizirana, mogu reći da smo o tome počeli razgovarati kao država, kao dvije susjedne i savezničke države”, rekao je Ibrahimović.

Inače, vlade dviju država formirale su povjerenstva za rješavanje dijela tih pitanja, a crnogorski ministar obrane Dragan Krapović sudjelovat će 9. listopada u Zagrebu na prvom sastanku crnogorskog i hrvatskog povjerenstva posvećenog statusu školskog broda “Jadran” i drugim pitanjima sukcesije vojne imovine.Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman je prošlog tjedna u Kotoru rekao da Hrvatska od Crne Gore ne potražuje samo školski brod “Jadran”, nego i drugu vojnu imovinu vrijednu više od 2,7 milijardi dolara. Kazao je da Zagreb posjeduje interaktivne mape i dokumentaciju o vojnoj imovini te je naveo da je Hrvatska 31. svibnja 1990. imala oko 207 plovila, a Crna Gora tridesetak, dok je godinu poslije, prema njegovim riječima, odnos bio obrnut.

EU put Crne Gore na hrvatskom jeziku?

Na putu Crne Gore u EU nedavno se pojavila i jedna bizarna informacija koja, doduše, pokazuje koliko je Hrvatska potrebna toj zemlji. Naime, Crna Gora možda neće uspjeti točno prevesti sve EU-propise prije ulaska u Uniju. Europska komisija razmatra nekoliko opcija za privremeno izuzeće, uključujući mogućnost da se zemlja u međuvremenu koristi jednim od postojećih jezika Unije, piše Euronews. Crna Gora ima za cilj postati 28. članica EU-a do 2028. godine. No, prije toga mora usvojiti i prevesti takozvanu pravnu stečevinu (acquis) – desetke tisuća propisa EU-a koji čine pravni okvir Unije. U Bruxellesu raste zabrinutost da Crna Gora neće dovršiti taj posao na vrijeme. „Crna Gora morat će osigurati prijevode pravne stečevine na svoj službeni jezik prije pristupanja te osposobiti dovoljan broj prevoditelja i tumača potrebnih za pravilno funkcioniranje institucija EU-a nakon pristupanja”, navodi se u pregovaračkom okviru te zemlje s EU-om. Podgorica je znatno uložila u svoje administrativne kapacitete i uvjerava da će posao biti dovršen na vrijeme. Ipak, Europska komisija već razmatra rezervne planove, rekli su europski dužnosnici za Euronews.

Dobivanjem suglasnosti Ministarstva financija za višegodišnje financiranje stvorile su se pretpostavke da MORH tijekom ovog mjeseca potpiše ugovor s izvođačem radova i krene u izgradnju dugo najavljivane nove vojarne u Belom Manastiru. Vlada je, naime, na jučerašnjoj 210. sjednici donijela Odluku o davanju prethodne suglasnosti Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u 2027. godini za izgradnju vanjske infrastrukture vojarne “Ban Josip Jelačić” u Belom Manastiru u iznosu od 5.164.201,76 eura. Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić tom je prilikom istaknuo važnost povratka OS RH u Beli Manastir:

“Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat od 2024. do 2028. godine određeno je da će Vlada vratiti Hrvatsku vojsku u Beli Manastir, obnoviti zapuštenu vojarnu te stvoriti uvjete za smještaj, život i rad do 800 pripadnika Hrvatske vojske. Povratak Hrvatske vojske u Beli Manastir važan je u sigurnosnom smislu jer na području Baranje trenutačno ne postoji ni jedna perspektivna vojna lokacija. Doprinijet će i gospodarskom razvoju tog dijela Hrvatske.”

Kako smo ranije pisali na portalu Obris.org, vojarna u Belom Manastiru u studenom 2024. godine vraćena je na upravljanje Ministarstvu obrane te je imenovana u vojarnu “Ban Josip Jelačić”.

Ministar Anušić najavio je da će radovi u vojarni biti provedeni u dvije faze.

“Prva faza odnosi se ostvarivanje uvjeta za život i rad 200 pripadnika Hrvatske vojske te obuhvaća uklanjanje postojećih građevina, oko 50 % izgradnje vanjske infrastrukture i uređenje okoliša te izgradnju građevina u vojarni. Druga faza obuhvaća radove i usluge za dosezanje uvjeta punog planiranog kapaciteta vojarne od 600 do 800 pripadnika te preostali dio izgradnje vanjske infrastrukture, građevina u vojarni i uređenje okoliša”.

Ministarstvo obrane provelo je postupak javne nabave za izgradnju vanjske infrastrukture vojarne. Odabrana je ponuda ponuditelja Gravia d.o.o. iz Osijeka te je izrađen prijedlog ugovora u ukupnom iznosu od 5.664.201,76 eura s PDV-om.

Ukupne obveze Ministarstva obrane iznose, dakle, 5.664.201,76 eura, a prema dinamici izvršenja ugovora planira se plaćanje u 2026. godini u iznosu od 500.000,00 eura i u 2027. godini u iznosu od 5.164.201,76 eura. “Ovom Odlukom daje se prethodna suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2027. godini za izgradnju vanjske infrastrukture vojarne „Ban Josip Jelačić“ u Belom Manastiru u iznosu od 5.164.201,76 eura. Potrebna sredstva za 2026. i 2027. godinu osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2026. i projekcijama za 2027. i 2028. godinu na razdjelu i glavi Ministarstva obrane, u programu 2512 Infrastruktura i opskrba, aktivnosti A545076 Izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata i infrastrukture, izvoru financiranja 11 Opći prihodi i primici, na računu 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine,” napominje se u popratnom Vladinom dokumentu.

Vlada na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem

Inače, u ljeto 2025. godine započelo je rušenje postojećih uglavnom derutnih objekata u vojarni u Belom Manastiru. Izvođač radova na uklanjanju objekata bila je tvrtka Eurco d.d. iz Vinkovaca, dok je za stručni nadzor zadužen našički Valenčak d.o.o.. Paralelno je pripremljena i kompletna dokumentacija za novu infrastrukturu, koja obuhvaća vodovod, elektroenergetsku mrežu, kanalizaciju, termoenergetske sustave, odvodnju, prometnice i tehničku zaštitu. Plansku i projektnu dokumentaciju izradila je zagrebačka tvrtka Elektroprojekt d.d. Ukupno se očekuje izgradnja 13 novih objekata, što bi trebalo biti gotovo do ljeta 2028. To je kašnjenje povratka vojske u Baranju od čak dvije godine, budući je tada novi ministar obrane Ivan Anušić u siječnju 2024. u Hrvatskom saboru najavio da će do kraja 2026. taj projekt biti završen. Neizvjesno je i koja će postrojba OS RH biti smještena u Belom Manastiru – iako je prvotni plan predviđao smještaj bojne Sokolovi, opremljenu borbenim vozilima pješaštva M2A2 Bradley, no na posljednjoj sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, održanoj 28. rujna ove godine, ministar obrane Anušić naglasio je da je do sada uloženo 7,2 milijuna eura u vojarnu 132. brigade HV-a u Našicama, gdje se planira smještaj vozila Bradley.

Danas je u Banskim dvorima potpisan Ugovor za isporuku samohodnih lansera raketa K239 Chunmoo s pratećim sredstvima i sustavima, Ugovor za isporuku i integraciju upravljačko-zapovjednog sustava (C2) i Memorandum o razumijevanju između Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Ministarstva nacionalne obrane Republike Koreje o obrambenoj suradnji. Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić i predsjednik Uprave tvrtke Hanwha Aerospace Billy Boo-Hwan Lee potpisali su Ugovor za isporuku samohodnih lansera raketa K239 Chunmoo s pratećim sredstvima i sustavima, dok su ministar Anušić i potpredsjednik tvrtke WB Electronics Adam Bartosiewicz potpisali Ugovor za isporuku i integraciju upravljačko-zapovjednog sustava (C2). Memorandum o razumijevanju između Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Ministarstva nacionalne obrane Republike Koreje o obrambenoj suradnji potpisali su ministar obrane Ivan Anušić i ministar nacionalne obrane Republike Koreje Ahn Gyu-back koji boravi u posjetu Hrvatskoj. Upravo je pojačanu obrambenu suradnju između Hrvatske i Južne Koreje najavio ministar Anušuć kada je prije točno godinu dana boravio u Seulu sudjelujući na Seulskom obrambenom dijalogu (Seoul Defense Dialogue 2025).

Sve je to potpisano u nazočnosti premijera Andreja Plenkovića koji je tom prigodom istaknuo:

“Današnji dan vrlo je važan za modernizaciju i opremanje Hrvatske vojske, kao i za jačanje obrambene suradnje Republike Koreje i Hrvatske. To govorim zaista uvjeren da je ovo strateški iskorak jer s ovakvim naoružanjem Hrvatska dobiva sposobnosti kakve u ovom trenutku nema i kakve do sada nikada nije imala. Ovi su ugovori plod kontinuiranog partnerstva i bliske suradnje Hrvatske i Republike Koreje, koju razvijamo već 34 godine, od uspostave diplomatskih odnosa.”

„Chunmoo K239 nadopunit će ugovorene sustave HIMARS, povećati domet i vatrenu moć Hrvatske vojske, diversificirati dobavne pravce i dodatno jačati sposobnost odvraćanja“, nastavio je predsjednik vlade, referirajući se na raketni sustav koji je Hrvatska već ranije naručila iz SAD-a.

Ministar Anušić zadovoljan je potpisivanjem ovih ugovora važnih za modernizaciju OS RH:

“Drago mi je što smo danas došli do kraja velikog projekta opremanja OS RH raketnim sustavom Chunmoo, koji će nadograditi naš sustav sigurnosti i naših operativnih djelovanja, sustavom koji će nas približiti našim operativnim sposobnostima koje smo si zadali kroz dokumente i planove. Upravo će taj sustav, uz naše Rafalee, biti udarna snaga Oružanih snaga Republike Hrvatske”.

Kako je jučer najavio, Anušić je i danas istaknuo uključivanje domaćih tvrtki u projekte modernizacije Oružanih snaga:

“Naša hrvatska tvrtka Končar bit će uključena u realizaciju ovog projekta kroz godine koje su pred nama, što nam je iznimno bitno.”

Ministar je na kraju istaknuo prednosti južnokorejske industrije:

“Želim pohvaliti vašu industriju zbog konkurentnih cijena, vrhunske kvalitete i vrlo brze isporuke, što je vrlo bitno u ovim okolnostima. (…) Isporuka cijelog paketa planirana je u roku od 24 do 36 mjeseci“,

rekao je danas Anušić.

Njegov južnokorejski kolega, ministar nacionalne obrane Ahn Gyu-back rekao je da se prodaja sustava Chunmoo „pomno prati” u njegovoj zemlji te da je riječ o „kulminaciji” suradnje dviju država, geografski udaljenih, no sličnih po povijesnom putu borbe za sigurnost i neovisnost:

„Nalazimo se na različitim krajevima svijeta, no imamo zajedničke elemente povijesti – smješteni smo u važnim geopolitičkim prostorima, no imamo snažan duh kojim su naši narodi zadržali svoj identitet”.

Billy Boo-Hwan Lee, predsjednik Uprave tvrtke Hanwha Aerospace, istaknuo je da tvrtka želi „nastaviti i produbiti suradnju s Hrvatskom” te da će se „usredotočiti na prijenos tehnologije i znanja”. Hrvatsku je nazvao „dugoročnim partnerom” te izrazio nadu da će obrambena industrija Južne Koreje ovdje „pronaći mjesto”. Potpredsjednik tvrtke WB Electronics Adam Bartosiewicz naglasio je da je potpisivanje Ugovora još jedan dokaz da Europa pokazuje svoju odgovornost za sigurnost investirajući u obrambene sposobnosti i jačajući savezništvo s drugim zemljama koje dijele odgovornost za sigurnost.

Hrvatska je 4. europski kupac

Južnokorejski mediji naglašavaju da korejske obrambene tvrtke prodiru dublje u istočni bok NATO-a, šireći se izvan Poljske na balkanska i baltička tržišta, uključujući Estoniju i Hrvatsku. Naime, raketno sustav K239 Chunmoo kupile su za sada još i Norveška, Estonija i Poljska, koja za njih ujedno proizvodi i rakete. Poljska ostaje najveći kupac južnokorejskih lansera, koje lokalno gradi pod nazivom Homar-K, temeljem ugovora potpisanih 2022., 2024. i 2025. godine u ukupnoj vrijednosti većoj od 12 bilijuna wona (gotovo 9 milijardi USD). Sporazum vrijedan otprilike 4 milijarde dolara iz prosinca pokriva proizvodnju vođenih raketa CGR-080 u tvornici u Poljskoj od 2030. Norveška je u siječnju ove godine naručila 16 lansera u okviru ugovora vrijednog oko 922 milijuna dolara. Estonski centar za obrambena ulaganja potpisao je u prosincu 2025. ugovor vrijedan oko 290 milijuna eura za šest lansera Chunmoo i tri tipa projektila, a zatim je 11. svibnja 2026. dodao još tri lansera. Isporuke počinju u drugoj polovici 2027., a Hanwha je pristala uložiti otprilike petinu vrijednosti ugovora u estonsku industriju. Na 34. Međunarodnoj izložbi obrambene industrije MSPO, koji se do sutra (petak, 11. rujna) održava u poljskom Kielceu, Hanwha Aerospace i Hanwha Systems predstavili su sustave protuzračne obrane i bespilotne sustave, uključujući bespilotni površinski brod Striker-S opremljen lanserom Chunmoo, za koji tvrtke tvrde da je namijenjen programima modernizacije baltičke mornarice. Korea Aerospace Industries predstavila je lovce KF-21 i FA-50, od kojih je Poljska naručila 48 komada u 2022. godini.

Zamjena za Vulkan i Grad

Kupovinu samohodnog raketnog sustava (MLRS) K239 Chunmoo odobrila je Vlada RH na svojoj 198. sjednici, održanoj 04. rujna ove godine. Nabava ovog sustava objašnjena je nužnom zamjenom zastarjelih postojećih sustava SVLR Vulkan i Grad BM-21, te razvojem sposobnosti preciznog i masovnog vatrenog djelovanja po ciljevima na udaljenostima koje znatno nadilaze domet klasičnog cijevnog i raketnog topništva koje trenutno postoji u sastavu OS RH. Ministarstvo obrane RH odlučilo je od tvrtke Hanwha Aerospace nabaviti 18 samohodnih lansera K239 Chunmoo s raketnim streljivom, dok se Ugovorom s tvrtkom WB Electronics osigurava isporuka, instalacija i integracija zapovjedno-upravljačkog sustava, odnosno sustava TOPAZ za upravljanje bojištem, te platformu za digitalnu komunikaciju FONET. Ukupna vrijednost nabave je 435,2 milijuna eura bez PDV-a, odnosno 544.050.898,75 eura s PDV-om. Provedba je planirana za razdoblje od 2026. do 2029., a isporuka cijelog paketa u roku od 24 do 36 mjeseci. U 2028. godini Hrvatskoj će biti isporučeno 85 posto raketnog sustava Chunmoo, dok će isporuka cijelog sustava biti dovršena 2029. Riječ je o nabavi sveobuhvatnog pristupa (Total Package Approach), a sastoji se od lansera, streljiva, teretnih vozila za prijevoz streljiva, središta za upravljanje vatrom, obuke i tehničke dokumentacije, simulacijskih vježbovnih raketnih kontejnera, opreme za ispitivanje raketa te inicijalnih kompleta pričuvnih dijelova s južnokorejskom tvrtkom Hanwha Aerospace, dok se nabava upravljačko-zapovjednog sustava (C2), koji uvezuje sve elemente sustava ugovara s poljskom tvrtkom WB Electronics.

Prema ugovorom preuzetim obvezama, Ministarstvo obrane RH do kraja ove godine platit će 108.810.179,75 eura, u 2027. godini – 152.334.251,65 eura, u 2028. godini – 91.090.413,25 eura i u 2029. godini 191.816.054,10 eura. Ipak, čini se da je ova kupovina bila i pomalo neplanska budući da za nju nisu osigurana sredstva u proračunu za ovu 2026. Godinu, već će se osigurati preraspodjelom sredstava u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2026. i projekcijama za 2027. i 2028. godinu unutar razdjela  i glave Ministarstva obrane i unutar izvora 11 Opći prihodi i primici. Prema Vladi RH, potrebna sredstva za 2027. godinu u iznosu od 152.334.251,65 eura osigurat će se u okviru limita ukupnih rashoda Državnog proračuna Republike Hrvatske utvrđenih Odlukom o proračunskom okviru za razdoblje 2027. – 2029. Potrebna sredstva za 2028. godinu u iznosu od 91.090.413,25 eura, kao i sredstva za 2029. godinu u iznosu od 191.816.054,10 eura osigurat će se u okviru limita ukupnih rashoda koji su Ministarstvu obrane dodijeljeni Odlukom o proračunskom okviru za razdoblje 2027. – 2029.

*Photo: MORH/F.Klen

Potpisivanjem ugovora o nadogradnji borbenog komunikacijskog sustava Hrvatskog ratnog zrakoplovstva između Ministarstva obrane RH, tvrtke Thales i OIV-a 9. rujna 2026. službeno je započela provedba Ground-to-Air Networks (GAN) projekta. Ugovor vrijedan 33,2 milijuna eura bez PDV-a potpisali su potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, potpredsjednik prodaje za mrežne infrastrukturne sustave tvrtke Thales Group Christophe Laberty, te član Uprave i direktor OIV-a Denis Nikola Kulišić. Projektom koji će se provoditi od 2026. do 2030. godine modernizirat će se komunikacijski sustav HRZ-a, a ugovor je sklopljen nakon što je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 04. rujna donijela odluku o provedbi višegodišnje nadogradnje navedenog sustava. U projektu OIV sudjeluje kao lokalni partner i integrator, dok je Thales nositelj rješenja i tehnološki partner.

Ministar obrane Ivan Anušić istaknuo je kako je “u svu nabavu, modernizaciju i opremanje Oružanih snaga RH, za ono što nemamo iz vlastite proizvodnje i što nabavljamo od naših partnera i saveznika, uključena hrvatska industrija i hrvatske tvrtke”, te je tako OIV postao partner Thalesu.

“Potpisivanjem ovog Ugovora krećemo u realizaciju nadogradnje borbenog komunikacijskog sustava Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, čime dodatno unapređujemo sigurne komunikacije i prijenos podataka naših Rafalea te stvaramo potrebne komunikacijske sposobnosti za njihovo daljnje podizanje sa standarda F3-R na F4”,

rekao je Anušić dodavši da se s tom razinom dostiže trenutno najvišu moguću razinu sustava borbene komunikacije zaštićenih podataka na razini cijeloga svijeta.

„Projekt predstavlja jedan od ključnih iskoraka u razvoju komunikacijskih sposobnosti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva nakon uvođenja višenamjenskih borbenih aviona Rafale te će dodatno ojačati interoperabilnost s NATO saveznicima. Njegovom provedbom uspostavit će se nacionalna mreža od sedam zemaljskih radijskih lokacija povezanih s operativnim središtem putem suvremene komunikacijske infrastrukture, čime će se osigurati pouzdana i otporna glasovna komunikacija između operativnih centara i zrakoplovnih platformi te potpuna kompatibilnost s nacionalnim i savezničkim snagama. Posebno nam je važno što ova suradnja potvrđuje da hrvatska kompanija može ravnopravno sudjelovati u realizaciji tehnološki zahtjevnih rješenja zajedno s vodećim svjetskim partnerima poput Thalesa. Zahvaljujemo Ministarstvu obrane Republike Hrvatske na ukazanom povjerenju te smo ponosni što u ovom strateški važnom projektu sudjelujemo kao lokalni partner i integrator, zajedno s Thalesom kao vodećim tehnološkim partnerom“,

rekao je član Uprave i direktor OIV-a Denis Nikola Kulišić.

“Upravo ovaj projekt dobar je primjer takvog pristupa. Odašiljači i veze postali su partner Thalesu, a prijenos tehnologije i znanja već je u tijeku. Posebno je važno što će Odašiljači i veze kroz ovu suradnju steći tehnologiju i znanje koje će moći primjenjivati i na drugim projektima, uključujući pružanje usluga i na međunarodnom tržištu. Isti pristup primjenjujemo i u drugim velikim projektima opremanja Hrvatske vojske. Već sutra potpisujemo ugovor o nabavi 18 južnokorejskih samohodnih višecijevnih lansera raketa K239 Chunmoo, a i u taj je projekt uključena hrvatska tvrtka Končar, koja će preuzeti ulogu u održavanju sustava i drugim aktivnostima potrebnima za njegovo normalno funkcioniranje nakon što prijeđe u posjed Oružanih snaga Republike Hrvatske. Naš je cilj da hrvatske tvrtke budu aktivni partneri u proizvodnji, održavanju, razvoju i daljnjoj primjeni sustava koje nabavljamo. Sve nabave, opremanja i sve što ide uz to uvijek promatramo i kroz mogućnost povratne aktivnosti, odnosno nastojimo uključiti hrvatske tvrtke kako bi gospodarski i tehnološki napredovale te bile sposobne pratiti opremanje i modernizaciju Oružanih snaga Republike Hrvatske”,

istaknuo je ministar Anušić.

GAN predstavlja Thalesovo rješenje za ground-to-air komunikaciju koje objedinjuje glasovnu komunikaciju, taktičke podatkovne veze (Tactical Data Links – TDL) i kibernetičku sigurnost. Projekt će uspostaviti nacionalnu mrežu od sedam zemaljskih radijskih lokacija povezanih s operativnim središtem, čime se osigurava pouzdana i otporna glasovna komunikacija između operativnih centara i zrakoplovnih platformi te potpuna kompatibilnost s nacionalnim i savezničkim snagama. Thales u projektu nastupa kao nositelj rješenja i tehnološki partner, dok Odašiljači i veze sudjeluju kao lokalni partner i integrator, odgovoran za koordinaciju s Ministarstvom obrane i Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom, izradu studija radio-pokrivanja, pripremu lokacija za instalaciju i sudjelovanje u integraciji sustava, provedbu ispitivanja na terenu, edukaciju korisnika te pružanje tehničke i logističke potpore tijekom životnog ciklusa sustava.

Sudjelovanje u GAN projektu nastavak je uspješne suradnje OIV-a i Thalesa, koja je dodatno potvrđena stjecanjem statusa ključnog industrijskog partnera Thales Grupe u Hrvatskoj nakon jednogodišnjeg procesa evaluacije i usklađivanja. Projekt se pritom oslanja na dugogodišnje iskustvo OIV-a u upravljanju nacionalnom komunikacijskom infrastrukturom, radu na lokacijama od strateškog značaja te implementaciji složenih komunikacijskih i sigurnosnih sustava.

Christophe Laberty istaknuo je zadovoljstvo sudjelovanjem Thalesa u projektu jačanja obrambenih sposobnosti Republike Hrvatske te posebno suradnjom s Odašiljačima i vezama kao hrvatskim partnerom:

“Thales je ponosan što će sudjelovati u jačanju obrambenih sposobnosti Republike Hrvatske i zahvalan Oružanim snagama RH na pruženoj mogućnosti za uporabu svoje provjerene i pouzdane visoke tehnologije.”

Vlada je na svojoj prošlotjednoj 198. sjednici donijela odluku o nadogradnji borbenog komunikacijskog sustava Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva u razdoblju od 2026. do 2030. godine. Nadogradnja obuhvaća opremanje potrebnim komunikacijskim podsustavima te opremom za zaštitu podataka i komunikacija, a provest će se u suradnji s tvrtkama THALES iz Francuske Republike i Odašiljači i veze d.o.o. iz Zagreba. „Ukupna vrijednost nefinancijske imovine koja se pribavlja i ukupne obveze Ministarstva obrane iznose 41.061.558,75 eura, od čega: u 2026. godini 17.879.850,00 eura, u 2027. godini 9.075.584,00 eura, u 2028. godini 7.555.088,00 eura, u 2029. godini 4.089.700,00 eura i u 2030. godini 2.461.336,75 eura. Potrebna sredstva za 2026., 2027. i 2028. godinu osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2026. i projekcijama za 2027. i 2028. godinu na razdjelu i glavi Ministarstva obrane, u programu 2510 Opremanje i modernizacija, aktivnosti A545042 Opremanje materijalno tehničkim sredstvima, izvoru financiranja 11 Opći prihodi i primici, na računu 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine. Potrebna sredstva za 2029. i 2030. godinu prioritetno će se osigurati prilikom izrade državnog proračuna za navedene godine, u okviru limita koji će Ministarstvu obrane biti dodijeljeni za pojedinu godinu,“ stoji u popratnom Vladinom dokumentu. Vlada je ujedno dala i prethodnu suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u razdoblju od 2027. do 2030. godine za nadogradnju borbenog komunikacijskog sustava Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva u ukupnom iznosu od 23.181.708,75 eura, po godinama i iznosima:

Godina –  Iznos:

2027.   9.075.584,00 eura
2028.   7.555.088,00 eura
2029.   4.089.700,00 eura
2030.   2.461.336,75 eura.

Za nadogradnju borbenog komunikacijskog sustava HRZ-a dobiveno je mišljenje Odbora za obranu Hrvatskog sabora, i to najvjerojatnije na zatvorenoj sjednici održanoj 19. svibnja ove godine.

*Photo: MORH/J.Šeri

Krajem studenog prošle godine Vlada je razriješila dužnosti glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića, ali do danas nije imenovala njegovog nasljednika. Inspektorat od tada vodi tadašnji Mikulićev zamjenik Ivan Samac, ali ne kao glavni državni inspektor već kao vršitelj dužnosti. Iako je glasnogovornik Vlade Marko Milić najavljivao da će već u prvim tjednima siječnja ove godine imenovanje Mikulićevog nasljednika doći na red: „Naći će se odgovarajuća osoba za mjesto koje je izuzetno važno za rad Vlade i svih institucija“, već u ožujku se iz Vlade moglo čuti da Inspektorat ionako radi sve poslove iz svoje ingerencija pa imenovanje novog državnog inspektora nije hitno. Korak dalje otišao je sam premijer Plenković na jučerašnjoj press-konferenciji povodom odlaganja opasnog otpada u Lici, kada je na novinarsko pitanje „Kada ćemo dobiti novog državnog inspektora?“ odgovorio: „Kada procijenimo da je to potrebno. I nismo si dali rok da ga imenujemo. Institucija normalno rad“. Na novinarsko insistiranje o čemu ovisi procjena o potrebi imenovanja državnog inspektora, Plenković je nonšalantno odgovorio: „O našoj procjeni“.

Kada će se imenovati novi zamjenik načelnika GS OS RH? (Izvor: Nova studio/Vecteezy.com)

Takvo upražnjeno mjesto na čelu jedne ipak bitne državne institucije, nažalost, već postaje pravilo a ne izuzetak. Hrvatska već godinama u cijelom nizu država, kako širom EU tako i u SAD-u, nema imenovane nego tek izvanredne i opunomoćene veleposlanike ili privremene otpravnike poslova. No ni u sigurnosnom i obrambenom resoru stvari ne stoje dobro. Za početak, od ožujka 2024. upražnjeno je mjesto zamjenika načelnika Glavnog stožera OS RH. Dotadašnji zamjenik, general-pukovnik Siniša Jurković, 17. ožujka 2024. imenovan je novim glavnim inspektorom obrane, a na njegovo mjesto do danas nije imenovan nitko. Dvije i pol godine nemamo zamjenika načelnika GS!

Nemamo ni ravnatelja civilne obavještajne agencije. Otkako je SOA-u napustio dotadašnji ravnatelj Daniel Markić i otišao u Bruxelles na dužnost direktora Obavještajno-analitičkog centra EU (EU INTCEN), SOA nema imenovanog ravnatelja. SOA-om trenutno rukovodi zamjenik ravnatelja Hrvoje Omrčanin, imenovan na tu dužnost 5. srpnja 2024. do imenovanja novog ravnatelja. Kad će to biti – ne zna se. Dakle, pune 2 godine Hrvatska nema ni ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije!

Od prvog dana kolovoza ove godine Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“ nema zapovjednika jer je dosadašnji zapovjednik, general-bojnik Slaven Zdilar, stekao uvjete za mirovinu. Njegov dosadašnji zamjenik, brigadir Damir Stručić, nije imenovan novim zapovjednikom HVU-a, već – „primateljem poslova, zadaća i odgovornosti“. Do kada – ne zna se.

Sasvim je izgledno da će do kraja godine bez zapovjednika ostati i Hrvatska kopnena vojska i Hrvatska ratna mornarica. Oba zapovjednika – Beretin i Dojkić – stječu uvjete za mirovinu, čime će mjesta zapovjednika 2 važne grane OS RH ostati upražnjena.

Damir Trut, posljednji “redovni” ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite

No nisu upražnjene samo funkcije za koje je potrebna suglasnost premijera i predsjednika RH, odnosno dogovor predsjednika i ministra obrane. Već mjesecima zjape prazna i mjesta za koja je potrebno tek imenovanje Vlade RH. Na primjer, mjesto ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite pri Ministarstvu unutarnjih poslova. Nakon što je zbog isteka mandata 9. rujna prošle godine razriješen dotadašnji ravnatelj Damir Trut, Vlada do danas nije imenovala novog šefa Ravnateljstva civilne zaštite. Taj posao od 10. rujna 2025. obavlja Neven Karas, dotadašnji pomoćnik ravnatelja Ravnateljstva CZ i zamjenik gradonačelnika Velike Gorice. Njegov mandat može trajati najduže 6 mjeseci, odnosno do imenovanja novog ravnatelja, objavila je Vlada, no za četiri tjedna bit će punih godinu dana otkako je Karas „ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite“ i otkako ovo Ravnateljstvo nema svog ravnatelja.

Nakon Ivica Grebenara nije imenovan novi ravnatelj Uprave za naoružanje

Ništa bolja situacija nije ni u Ministarstvu obrane. Naime, nakon „provedenih javnih natječaja“, Vlada je 24. srpnja ove godine napokon imenovala ravnatelje uprava u MORH-u. Tako je Ivan Jušić imenovan novim/starim ravnateljem Uprave za ljudske potencijale, Lučiana Klobas-Dobrović je i nadalje ravnateljica Uprave za proračun i financije, dok je stanoviti Zlatko Lovrić novi ravnatelj Uprave za infrastrukturu i potporu umjesto dosadašnjeg ravnatelja Ante Modrića. Ali… prema novom unutarnjem ustrojstvu Ministarstvo obrane ima i Upravu za naoružanje (bivšu Upravu za materijalne resurse, koja je sada podijeljena na Upravu za naoružanje i Upravu za infrastrukturu i potporu). No Uprava za naoružanje nema ravnatelja i nije jasno kada će ga dobiti. Od 15. travnja 2021. temeljem odluke Vlade RH ravnateljem Uprave za materijalne resurse bio je imenovan Ivica Grebenar, a po isteku 4-godišnjeg mandata Vlada ga je proglasila „ovlaštenim za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za naoružanje“. S danom 31. prosinca 2025. Grebenar je na vlastiti zahtjev razriješen tog „ovlaštenja“, a od tada pa do danas nije imenovan novi ravnatelj Uprave za naoružanje, što je u najmanju ruku neobično uzme li se u obzir Vladino hvalisanje o velikoj modernizaciji hrvatskih Oružanih snaga. MORH nema ni čelnog čovjeka Uprave za obrambenu politiku. Nakon što je sada već bivša ravnateljica Dunja Bujan otišla na porodiljni dopust, Nikolina Volf je „ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za obrambenu politiku“. No u posljednjim Vladinim imenovanjima s kraja srpnja, ni Volf ni itko drugi nije bio imenovan ravnateljem spomenute Uprave.

Posljednje 3 spomenute funkcije ne ovise o dogovoru premijera i predsjednika države, već su u isključivoj nadležnosti Vlade RH i nema vidljivih ni jasnih razloga zašto su ta mjesta ostala upražnjena. Ako je riječ tek o – kako bi rekao premijer – „našoj procjeni“ kada će se popuniti upražnjena mjesta, onda je ili riječ o institucijama koje su samo puki ukras, ili je Vlada jednostavno neozbiljna i neodgovorna.

Dva mjeseca nakon što je Vlada RH prihvatila „Zaključak o potpori suradnje na provedbi projekta u vezi s uspostavom proizvodnje streljiva“ zajedno s talijanskom kompanijom Beretta, danas je otišla korak dalje usvojivši „Zaključak o prihvaćanju nacrta Memoranduma o razumijevanju u vezi suradnje i provedbe projekta uspostave proizvodnje streljiva“. Na jutrošnjoj 190. sjednici Vlade, posljednjoj prije ljetne stanke, ministar obrane Ivan Anušić podsjetio je na Vladin Zaključak s kraja svibnja ove godine, te obrazložio drugi korak:

„U skladu s tim izrađen je nacrt Memoranduma o razumijevanju između Ammolux S.A. u ime Beretta Holdinga i Vlade Republike Hrvatske u ime Republike Hrvatske i financijskog investitora, i time je stvoren načelni okvir za potrebe sklapanja ugovora i osnivanja novog društva posebne namjene u Hrvatskoj. Navedenim nacrtom Memoranduma o razumijevanju obuhvaćena je svrha i opseg, faze ovog projekta i njegova lokacija, korporativna struka i vlasništvo, financijski okvir te obveze strana i upravljanje. Memorandum o razumijevanju predstavlja Pismo namjere i ne stvara pravno obavezujuće obaveze za strane osim odredaba koje se odnose na povjerljivost i obavezu primjene hrvatskog zakonodavstva.“

Potpisivanje ovog pravno neobvezujućeg dokumenta samo koji sat kasnije popraćeno je velikom pompom kao da će sutra prva lopata iskopati mjesto za kamen temeljac. Memorandum su, u nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, potpisali potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, predsjednik i glavni izvršni direktor Beretta Holdinga Pietro Gussalli Beretta te financijski investitor Ivan Kapetanović. Uoči potpisivanja, premijer Plenković je rekao da se na ovom memorandumu radilo više od godinu dana, istaknuvši da je to prvi korak prema izgradnji tvornice streljiva u Obrovcu u Zadarskoj županiji. Naveo je da je Beretta Holding obiteljska kompanija iz Italije, ali je u biti globalna kompanija s 500 godina kontinuiteta, tradicije u industriji proizvodnje naoružanja i zato, kako je rekao, ovakvim sporazumom u biti počinje dugoročno strateško partnerstvo između Hrvatske i Beretta Holdinga. Naglasio je da se radi o širem kontekstu ulaganja obrambenu industriju, kao i to da je iznimno važno što će se “ekosustav obrambene industrije oplemeniti partnerstvom kakvo do sada nismo imali“, spomenuvši pritom i velik iskorak koji je nedavno napravio DOK-ING privlačeći njemački Rheinmetall. „Ovaj projekt bit će partnerstvo koje će dodatno osnažiti investicije u Zadarsku županiju“, naglasio je Plenković, dodavši da će i taj kraj dobiti novo ulaganje i radna mjesta, a to znači i mogućnost da se razvija na sasvim drugi način.

Glavni izvršni direktor Beretta Holdinga Pietro Gussalli Beretta istaknuo je da se ovdje radi o dugoročnom ulaganju te da njegova obitelj vjeruje u takve vrste ulaganja. Zahvalio je Vladi na potpori projektu, izrazivši nadu da je potpisivanje sporazuma početna točka investicije. Rekao je da je riječ o ulaganju od kojeg će koristi imati i europsko i globalno tržište i dodao da će njegova kompanija dati sve od sebe da maksimalno podupre projekt.

Prije potpisivanja konačnog ugovora između Vlade RH i Beretta Holdinga – što ovaj današnji Memorandum NIJE! – proteći će još neko vrijeme, pa nije ni čudo da se danas nije htjelo govoriti o konkretnim rokovima. Štoviše, današnji protokol nije dozvoljavao ni novinarska pitanja, kojih bi zasigurno bilo. Prije svega o ulozi „financijskog investitora“ te tko je spomenuti Ivan Kapetanović i čiji novac ulaže u projekt izgradnje tvornice streljiva. On bi mogao biti i najslabija karika u ovom poslu, pa s te strane nije ni čudo da novinarska pitanja nisu bila dozvoljena.

Zato talijanski mediji iznose nešto više detalja. Tako talijanski Il Sole 24 Ore javlja da sporazum između talijanske tvrtke Ammolux S.A. sa sjedištem u Luksemburgu i hrvatske Vlade predviđa izgradnju nove tvornice u Obrovcu. Riječ je o zajedničkom ulaganju u iznosu od 125 milijuna eura, pri čemu će Beretta imati udio od 50% + 1 dionice, a preostale dionice bit će podijeljene između hrvatske vlade i privatnog investitora Ivana Kapetanovića. Beretta će također biti odgovorna za transfer tehnologije, upravljanje lancem opskrbe i postavljanje proizvodne linije. Očekuje se da će pogon biti operativan do sredine 2029.; a nakon što bude u potpunosti operativan, zapošljavat će otprilike 250 ljudi i očekuje se da će ostvarivati ​​godišnje prihode od 70 do 80 milijuna eura. Il Giornale d’Italia piše da je predsjednik uprave i izvršni direktor Pietro Gussalli Beretta objasnio da će Grupa postati većinski dioničar jer će proizvodi planirani za novi pogon uvelike komplementirati ostatak odjela za streljivo. U Europi, napomenuo je, Beretta već ima tvornice streljiva u Njemačkoj, Švedskoj, Mađarskoj i Švicarskoj. Kalibar koji se trenutno djelomično proizvodi u švicarskoj tvornici proizvodit će se u Hrvatskoj, a namijenjen je za strojnice montirane na tenkove. Nadalje, nova tvornica proizvodit će i kapisle, koje se trenutno proizvode u Njemačkoj. Prema Gussalli Beretti, projekt predstavlja dugoročnu obvezu konsolidacije obrambene industrijske baze u Europi, iskorištavajući tehnologije, industrijsku stručnost razvijenu tijekom vremena i lokalna partnerstva.

Međutim, prije svega treba još potpisati i pravno važeći ugovor, no poznavajući kako to ide u Hrvatskoj, možemo oprezno zaključiti – živi bili pa vidjeli.

*Photo: MORH/F.Klen, Vlada RH

Na današnjoj 181. sjednici Vlade RH ministri su usvojili Odluku o preuzimanju obveza Ministarstva obrane do 2029. za održavanje višenamjenskog borbenog aviona Rafale, što je pobliže objasnio državni tajnik u MORH-u Drago Matanović:

„Kao nastavak projekta opremanja avionima Rafale Ministarstvo obrane ima potrebu za dodatnim robama i uslugama za održavanje aviona Rafale i prateće opreme, kao i za nabavu zemaljske opreme u potpori operativnih sposobnosti aviona, nabavu sustava za pripremu i raščlambu misija elektroničkog ratovanja za avione Rafale koje je obrambeno važno za Republiku Hrvatsku radi osiguranja zahtjevanog stupnja raspoloživosti i operativnih sposobnosti aviona. U skladu s tim, ukupne obveze Ministarstva obrane od 2026. do 2029. godine iznose 64.006.780,00 eura, od čega su iznosi od 2027., 2028. i 2029. godine određeni kako se navodi u ovoj Odluci te se osiguravaju u Državnom proračunu na razdjelu Ministarstva obrane. Stoga se ovom Odlukom predlaže davanje prethodne suglasnosti Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava Državnog proračuna od 2027. Do 2029. Za kontinuirano održavanje višenamjenskog borbenog aviona Rafale i prateće opreme, i nabavu opreme u ukupnom iznosu 28.035.428,00 eura.“

Podijeljeno po godinama, najviše će se iz proračuna izdvojiti već sljedeće, 2027. – čak 18.970.539,92 eura, potom 2028. –   7.615.102,44 eura, te konačno 2029. – „tek“ 1.449.786,16 eura.

Donošenjem današnje odluke ujedno prestaje važiti slična Odluka o davanju suglasnosti Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u razdoblju od 2025. do 2027. godine za kontinuirano održavanje višenamjenskog borbenog aviona Rafale i prateće opreme od 14. studenog 2024. U rujnu 2024. daljnje održavanje i logistička potpora za borbene aviona Rafale prošlo je kroz saborski Odbor za obranu, a dva mjeseca kasnije Vlada je rezervirala sredstva u Državnom proračunu za razdoblje od 2025. do 2027. u iznosu od 24.563.067,10 eura. Ugovor koji je tada bio sklopljen s tvrtkom Dassault Aviation za kontinuirano održavanje aviona Rafale i prateće opreme koji osigurava usluge popravka, remonta, obnove resursa i periodičkih pregleda za komponente aviona i motora vrijedi još svega 3 mjeseca, odnosno do listopada 2026. godine. Za ovu godinu u proračunu je za održavanje i nabavu dodatne opreme osigurano 35.971.351,68 eura. Time je današnja odluka Vlade bila nužna za nastavak održavanja kako samih lovaca, tako i prateće opreme, za naredno razdoblje.

Vlada je danas na svojoj 171. sjednici prihvatila „Prijedlog zaključka o potpori suradnje na provedbi projekta u vezi s uspostavom proizvodnje streljiva.“  Prijedlog je šturo obrazložio potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, nakon čega su ministri jednoglasno izglasali ovu točku dnevnoga reda.

„Imajući na umu promjene sigurnosne okolnosti Vlada RH podržava izgradnju tvornice streljiva u Republici Hrvatskoj. U tom kontekstu Vlada podupire suradnje u provedbi projekata u vezi s uspostavom proizvodnje streljiva malog kalibra u Republici Hrvatskoj u partnerstvu s Beretta Holdingom i sklapanje Memoranduma o razumijevanju kako bi se načelno uredila daljnja suradnja na tom projektu. Pozdravljajući dosadašnje razgovore, ovim Zaključkom zadužuje se Ministarstvo obrane da u suradnji s Ministarstvom financija, Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom pravosuđa i uprave i digitalne transformacije, Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstvom gospodarstva i ostalim nadležnim tijelima u što kraćem roku poduzmu sve potrebne radnje za potpisivanje memoranduma o razumijevanju,“

rekao je Anušić u obrazloženju, ne iznoseći nikakve detalje.

O pregovorima s talijanskom Berettom u ožujku ove godine pisao je Jutarnji list, što je tada potvrdio i premijer Plenković:

„Nisu to pregovori koji se sada vode baš pred kamerama, ali mogu potvrditi da se vode razgovori, ako je riječ o Beretti, i s njima. Razmatralo se više lokacija, među kojima je lokacija kod Obrovca.“

Potencijalna lokacija buduće tvornice streljiva

Priču o tvornici streljiva pokrenula je vijećnica Mosta Silvija Mutić koja je od gradonačelnika Obrovca Ante Župana zatražila da potvrdi ili demantira informacije o mogućoj izgradnji takve tvornice u Kruševu kod Obrovca, pisao je Jutarnji list. Tada se kao moguća moguća lokacija spominjalo državno zemljište uz županijsku cestu 6025, koja povezuje Obrovac i Kaštel Žegarski, površine 24,5 hektara, za koje je prema prošlogodišnjim izmjenama i dopunama Prostornog plana grada Obrovca predviđena uspostava nove gospodarsko-proizvodne zone. Beretta je navodno u ozbiljnije razgovore s Ministarstvom obrane RH ušla prošle godine, a projekt bi se trebao realizirati u roku od najviše 2 godine. Do sada se govorilo da bi u slučaju pokretanja izgradnje tvornice streljiva država osigurala zemljište i infrastrukturu, dok bi investitor financirao izgradnju, opremanje i pokretanje proizvodnje. Vrijednost projekta iznosi oko 100 milijuna eura.

U posljednjih 10-ak godina, otkako se ozbiljnije počela razmatrati potreba za tvornicom streljiva, ovo je do sada najkonkretniji potez u tom smjeru.

Danas je u Zagrebu boravio Andrius Kubilius, povjerenik Europske komisije za obranu i svemir, što je obilježeno nizom događaja. Najprije je Vlada na svojoj 169. sjednici ovlastila ministre financija i obrane, Tomislava Ćorića i Ivana Anušića, da u ime RH potpišu Sporazum o zajmu u okviru instrumenta SAFE („Sigurnosna inicijativa za Europu). Ovim Sporazumom definiraju se prava i obveze RH i EK vezano uz financijsku pomoć u obliku zajma za financiranje ulaganja u okviru Nacionalnog plana obrambenih ulaganja (European Defence Industry Investment Plan) kojeg je Vlada usvojila 27. studenog prošle godine. Sredstva iz Sporazuma o zajmu isplaćuju se u obrocima (tranšama), ovisno o napretku u provedbi Plana te uz uvjet raspoloživosti sredstava na financijskim tržištima, a Ministarstvo financija i Ministarstvo obrane dužni su Bruxellesu podastrijeti odgovarajuću dokumentaciju, uključujući izvješća o napretku i izvješća o ispunjenju preuzetih obveza.

Kako smo već ranije pisali na portalu Obris.org, Hrvatska je iz programa SAFE dobila pravo na zajam u maksimalnom iznosu od 1,7 milijardi eura, od čega je iznos od 255 milijuna eura dobila na raspolaganje za plaćanje avansa (pretfinanciranja), a sredstva će iskoristiti za kupovinu njemačkih tenkova Leopard (1,14 milijardi eura), francuskih haubica CAESAR (301,6 milijuna eura), čeških kamiona TATRA (211,7 milijuna eura), te za pojedine vrste streljiva (46 milijuna eura).

Nakon ove Vladine formalnosti, u Banske je dvore stigao europski povjerenik Kubilius, a dočekali su ga već spomenuti ministri Ćorić i Anušić, te glavni domaćin – premijer Andrej Plenković. Nakon razmjene mišljenja o europskoj sigurnosnoj politici, ruskoj agresiji na Ukrajinu, transatlantskim odnosima te posljedicama rata na Bliskom istoku, povjerenik Kubilius potpisao je s ministrima Ćorićem i Anušićem Sporazum o zajmu u okviru Instrumenta „Sigurnosna inicijative za Europu“ (SAFE) između Europske unije i Republike Hrvatske. „To je važan financijski instrument koji su brojne države članice iskoristile kako bi uzele povoljan zajam na 45 godina za ulaganje u svoje obrambene sposobnosti“, istaknuo je premijer Plenković. Povjerenik Kubilius istaknuo je da nas „izazovi i prijetnje s kojima smo suočeni u globalnom kontekstu obvezuju na preuzimanje odgovornosti za jačanje europske sigurnosti i obrane“.

„Upravo je to cilj Instrumenta SAFE, koji je utemeljen na europskoj solidarnosti i koji je bez presedana. To je prvi puta da Europska unija osigurava financijske mogućnosti za ulaganje u jačanje naše obrane, pomažući državama članicama u provedbi ciljeva dogovorenih s NATO-om“,

kazao je Kubilius, zaključivši: „Hrvatska pokazuje jasno vodstvo preuzimanjem odgovornosti za vlastitu obranu, ali i za obranu cijele Europe“. „Hrvatska možda jest mala po veličini, ali ima velike obrambene ambicije,“ objavio je Kubilius na društvenim mrežama nakon sastanka u Banskim dvorima.

Za kraj današnjeg posjeta Zagrebu, povjerenik EK za obranu i svemir Andrius Kubilius posjetio je vojarnu „Pukovnik Marko Živković“ na Plesu, gdje je razgledao borbene avione Rafale, helikopter UH-60M Black Hawk, besposadne sustave Bayraktar TB-2, Orbiter 3B i FPV dronova hrvatske proizvodnje. Zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva brigadni general Krešimir Ražov upoznao je povjerenika Europske komisije Kubiliusa i ministra Anušića s modernim sposobnostima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, dok se ministar obrane Anušić pohvalio uspješno pokrenutim projektom temeljnog vojnog osposobljavanja.

“Drugi naraštaj spreman je za ulazak u vojarne već idući tjedan. Priziv savjesti i dalje je između 2 i 3 %. Povećali smo kapacitete s 800 na 900 ročnika po naraštaju, a do kraja kolovoza povećat ćemo kapacitet na 1000 ročnika po naraštaju na temeljnom vojnom osposobljavanju”,

rekao je Anušić, dodavši:

“Zadovoljni smo svime što činimo i generalno možemo podvući crtu i reći da ćemo do 2030. godine imati potpuno popunjenu pričuvu, popunjen profesionalni sastav Oružanih snaga Republike Hrvatske i potpuno opremljene Oružane snage Republike Hrvatske.”

Do kraja ove godine trebali bi se znati i detalji oko nabave novog sustava protuzračne obrane, dodao je ministar:

“Studije su napravljene, one će se vrlo brzo analizirati. Donijet će se određena odluka o konkretnom sustavu koji ćemo uzimati. Iamo nekoliko opcija – gledamo najbolje opcije, opcije koje su financijski, vremenom isporuke i njihovim operativnim sposobnostima najoptimalnije.”

Povjerenik Kubilius uzvratio je komplimentima na račun sposobnosti HRZ-a i hrvatskih FPV-dronova, te je pohvalio Hrvatsku kao izvrstan primjer drugim zemljama članicama Europske unije kako se ulaže u obranu.

*Photo: Vlada RH, MORH/J.Šeri

Aktualnim satom počela je jučer nova, 10. redu sjednica Hrvatskog sabora u ovom sazivu. Među ostalim pitanjima za članove Vlade, ministar obrane Ivan Anušić i premijer Plenković dobili su 3 pitanja – o programu temeljnog vojnog osposobljavanja, o spremnosti sustava obrane i aktualnoj sigurnosnoj situaciji, te o kineskim raketama CM-400 koje su se nedavno vidjele na borbenom zrakoplovu MiG-29 srpskog Ratnog zrakoplovstva. Ovo potonje je posebno zanimalo zastupnika Nina Raspudića, koji je od premijera tražio odgovor na pitanje je li već i ranije znao za te rakete i ako je znao – zašto nije odmah razgovarao i upozorio našim partnerima?! Premijer Andrej Plenković je u podužem odgovoru bez puno sadržaja rekao:

“Što se tiče informiranosti, ona je bila u potpunosti istovjetna svih ljudi u vrhu hrvatske države svih ljudi koji se bave sigurnošću, uključujući i Predsjednika Republike. O tome kad je to bilo – to Vam neću govoriti. Ali je sigurno bilo prije nego što su bile objavljene na Tango Sixu. Što se tiče naše komunikacije s partnerima, ona ima dvije razine: jedna je ona formalna, službena, kada je ta raketa snimljena na MiG-u 29, i nakon toga smo krenuli u službenu, formalnu komunikaciju sa partnerima u okviru NATO-a, i to kroz Sjevernoatlantsko vijeće putem naših diplomatskih predstavnika. Što se tiče neformalnih kontakata, oni su postojali i ranije, ali to u ovom trenutku nit’ je bitno hrvatskoj javnosti, a niti Vama. Ono što je važno – važno je da te igre tko je kad što rekao, koliko je bilo mjeseci je potpuno nebitno … Sve što o ovakvim stvarima znam ja – a vezano je za obranu – zna i ministar obrane. Sve što znam ja kao predsjednik Vlade zna i Predsjednik Republike. Prema tome, te sitne igrice tko je što znao – to je zabava za javnost i nekakvo politiziranje kojem u biti nema mjesta. Da je to neki problem onda bi ta tema bila otvorena na Vijeću za obranu ili Vijeću za nacionalnu sigurnost – a nije! – jer jako dobro znamo na koji način saznajemo te informacije i kada.”

Potom se i on dotaknuo sigurnosti, ali i svoje omiljene teme – kreditnog rejtinga Hrvatske:

“Što se tiče naše sigurnosti, Hrvatska ulaže u svoje obrambene sposobnosti više nego ikada. Naš je obrambeni proračun u mandatima moje 3 vlade povećan 3 puta. On je danas dosegnuo 2,1 % BDP-a – to vam je točno ono što (to sigurno zna gospodin Lalovac) … ako vam je kreditni rejting na razini investicijskog, i to na razini A ili A- onda su sredstva koja plaćate za međunarodna zaduženja, tj. kamate na njih, 1,5% BDP-a, a ne 3,5% BDP-a. Zemlja kojoj ostane 2% BDP-a zato što odgovorno upravlja javnim financijama ostvaruje gospodarski rast i ima snage financirati obranu sa puno više sredstava nego ranije. Zato jesmo raspravljali i o ulaganjima u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, protuzračnu obranu, snaženje naše Kopnene vojske, jednako tako snaženje Hrvatske ratne mornarice, povećanje materijalnih prava hrvatskih vojnika, prisutnost Hrvatske vojske u dijelovima Hrvatske iz kojih je bila povučena, i ono što je najbitnije – sa ovim sjajnim projektom temeljnog vojnog osposobljavanja – čestitam ministru Anušiću i svim kolegama u MORH-u koji su to proveli, kao i ministru Božinoviću za onaj dio koji se odnosi na služenje u Civilnoj zaštiti ili pak oni koji to žele uraditi kao civilni rok – mislim da stvaramo pretpostavke za jačanje, i to kadrovsko jačanje, dugoročno, Hrvatske vojske u bitno izmijenjenim sigurnosnim okolnostima. 2008., kada je Hrvatski sabor suspendirao tadašnji vojni rok, mi smo taman u Bukureštu dobili pozitivnu odluku za članstvo u NATO-u – to je vjerojatno bio signal, uz enorman broj priziva savjesti, da se takva odluka donese.

Danas su okolnosti drukčije, i hrvatska Vlada, i Ministarstvo obrane, a i svi drugi koji su involvirani,  ponašaju se sukladno okolnostima u kojima smo danas. Mislim da vodimo odgovornu politiku i zajedno s partnerima čuvamo hrvatsku sigurnost. Naoružanje koje mi nabavljamo ima obrambeni karakter. Hrvatska nema ambicije prema bilo čijem teritoriju, ali ima zadaću i odgovornost za njene obrambene sposobnosti i snagu Hrvatske vojske, policije i svih drugih sastavnica domovinske sigurnosti, bude takva da zna odgovoriti na sve eventualne ugroze.”

Ministar obrane Ivan Anušić odgovarao je na pitanja zastupnica Marijane Petir i Sanje Bježančević. Na pitanje o temeljnom vojnom osposobljavanju istaknuo je snažan interes mladih čime je izuzetno zadovoljan: “Mladi razumiju, hoće i žele služiti svojoj Domovini”. Dodao je da se druge države suočavaju s političkim i općim poteškoćama u privlačenju mladih na ovakav oblik osposobljavanja, dok je u Hrvatskoj situacija bitno drukčija. Projekt je pripremljen u vrlo kratkom roku, uz uspostavu svih potrebnih zakonskih i organizacijskih okvira, te se Hrvatska po tome ističe među državama članicama NATO-a i Europske unije, moguće čak i kao jedinstven primjer, zadovoljno je zaključio Anušić.

Što se pak drugog pitanja tiče, Anušić je istaknuo da se pitanja nacionalne sigurnosti razmatraju sustavno i institucionalno, kroz nadležne državne institucije, u suradnji s Hrvatskim saborom te u okviru sustava domovinske sigurnosti.

“Ono što je ključno jest da je Hrvatska započela povijesni proces modernizacije Oružanih snaga Republike Hrvatske – prvi takve vrste i takvog razmjera. Taj proces bit će dovršen do 2030. godine, kada će Oružane snage biti potpuno suvremeno opremljene i spremne za sve izazove”,

poručio je Anušić, dodavši da su OS RH već danas visoko spremne i osposobljene za izvršavanje svih svojih zadaća: “Hrvatska je sigurna i hrvatski narod je siguran, a tako će ostati i u budućnosti”.