Na današnjoj 181. sjednici Vlade RH ministri su usvojili Odluku o preuzimanju obveza Ministarstva obrane do 2029. za održavanje višenamjenskog borbenog aviona Rafale, što je pobliže objasnio državni tajnik u MORH-u Drago Matanović:

„Kao nastavak projekta opremanja avionima Rafale Ministarstvo obrane ima potrebu za dodatnim robama i uslugama za održavanje aviona Rafale i prateće opreme, kao i za nabavu zemaljske opreme u potpori operativnih sposobnosti aviona, nabavu sustava za pripremu i raščlambu misija elektroničkog ratovanja za avione Rafale koje je obrambeno važno za Republiku Hrvatsku radi osiguranja zahtjevanog stupnja raspoloživosti i operativnih sposobnosti aviona. U skladu s tim, ukupne obveze Ministarstva obrane od 2026. do 2029. godine iznose 64.006.780,00 eura, od čega su iznosi od 2027., 2028. i 2029. godine određeni kako se navodi u ovoj Odluci te se osiguravaju u Državnom proračunu na razdjelu Ministarstva obrane. Stoga se ovom Odlukom predlaže davanje prethodne suglasnosti Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava Državnog proračuna od 2027. Do 2029. Za kontinuirano održavanje višenamjenskog borbenog aviona Rafale i prateće opreme, i nabavu opreme u ukupnom iznosu 28.035.428,00 eura.“

Podijeljeno po godinama, najviše će se iz proračuna izdvojiti već sljedeće, 2027. – čak 18.970.539,92 eura, potom 2028. –   7.615.102,44 eura, te konačno 2029. – „tek“ 1.449.786,16 eura.

Donošenjem današnje odluke ujedno prestaje važiti slična Odluka o davanju suglasnosti Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u razdoblju od 2025. do 2027. godine za kontinuirano održavanje višenamjenskog borbenog aviona Rafale i prateće opreme od 14. studenog 2024. U rujnu 2024. daljnje održavanje i logistička potpora za borbene aviona Rafale prošlo je kroz saborski Odbor za obranu, a dva mjeseca kasnije Vlada je rezervirala sredstva u Državnom proračunu za razdoblje od 2025. do 2027. u iznosu od 24.563.067,10 eura. Ugovor koji je tada bio sklopljen s tvrtkom Dassault Aviation za kontinuirano održavanje aviona Rafale i prateće opreme koji osigurava usluge popravka, remonta, obnove resursa i periodičkih pregleda za komponente aviona i motora vrijedi još svega 3 mjeseca, odnosno do listopada 2026. godine. Za ovu godinu u proračunu je za održavanje i nabavu dodatne opreme osigurano 35.971.351,68 eura. Time je današnja odluka Vlade bila nužna za nastavak održavanja kako samih lovaca, tako i prateće opreme, za naredno razdoblje.

Vlada je danas na svojoj 171. sjednici prihvatila „Prijedlog zaključka o potpori suradnje na provedbi projekta u vezi s uspostavom proizvodnje streljiva.“  Prijedlog je šturo obrazložio potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, nakon čega su ministri jednoglasno izglasali ovu točku dnevnoga reda.

„Imajući na umu promjene sigurnosne okolnosti Vlada RH podržava izgradnju tvornice streljiva u Republici Hrvatskoj. U tom kontekstu Vlada podupire suradnje u provedbi projekata u vezi s uspostavom proizvodnje streljiva malog kalibra u Republici Hrvatskoj u partnerstvu s Beretta Holdingom i sklapanje Memoranduma o razumijevanju kako bi se načelno uredila daljnja suradnja na tom projektu. Pozdravljajući dosadašnje razgovore, ovim Zaključkom zadužuje se Ministarstvo obrane da u suradnji s Ministarstvom financija, Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom pravosuđa i uprave i digitalne transformacije, Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstvom gospodarstva i ostalim nadležnim tijelima u što kraćem roku poduzmu sve potrebne radnje za potpisivanje memoranduma o razumijevanju,“

rekao je Anušić u obrazloženju, ne iznoseći nikakve detalje.

O pregovorima s talijanskom Berettom u ožujku ove godine pisao je Jutarnji list, što je tada potvrdio i premijer Plenković:

„Nisu to pregovori koji se sada vode baš pred kamerama, ali mogu potvrditi da se vode razgovori, ako je riječ o Beretti, i s njima. Razmatralo se više lokacija, među kojima je lokacija kod Obrovca.“

Potencijalna lokacija buduće tvornice streljiva

Priču o tvornici streljiva pokrenula je vijećnica Mosta Silvija Mutić koja je od gradonačelnika Obrovca Ante Župana zatražila da potvrdi ili demantira informacije o mogućoj izgradnji takve tvornice u Kruševu kod Obrovca, pisao je Jutarnji list. Tada se kao moguća moguća lokacija spominjalo državno zemljište uz županijsku cestu 6025, koja povezuje Obrovac i Kaštel Žegarski, površine 24,5 hektara, za koje je prema prošlogodišnjim izmjenama i dopunama Prostornog plana grada Obrovca predviđena uspostava nove gospodarsko-proizvodne zone. Beretta je navodno u ozbiljnije razgovore s Ministarstvom obrane RH ušla prošle godine, a projekt bi se trebao realizirati u roku od najviše 2 godine. Do sada se govorilo da bi u slučaju pokretanja izgradnje tvornice streljiva država osigurala zemljište i infrastrukturu, dok bi investitor financirao izgradnju, opremanje i pokretanje proizvodnje. Vrijednost projekta iznosi oko 100 milijuna eura.

U posljednjih 10-ak godina, otkako se ozbiljnije počela razmatrati potreba za tvornicom streljiva, ovo je do sada najkonkretniji potez u tom smjeru.

Danas je u Zagrebu boravio Andrius Kubilius, povjerenik Europske komisije za obranu i svemir, što je obilježeno nizom događaja. Najprije je Vlada na svojoj 169. sjednici ovlastila ministre financija i obrane, Tomislava Ćorića i Ivana Anušića, da u ime RH potpišu Sporazum o zajmu u okviru instrumenta SAFE („Sigurnosna inicijativa za Europu). Ovim Sporazumom definiraju se prava i obveze RH i EK vezano uz financijsku pomoć u obliku zajma za financiranje ulaganja u okviru Nacionalnog plana obrambenih ulaganja (European Defence Industry Investment Plan) kojeg je Vlada usvojila 27. studenog prošle godine. Sredstva iz Sporazuma o zajmu isplaćuju se u obrocima (tranšama), ovisno o napretku u provedbi Plana te uz uvjet raspoloživosti sredstava na financijskim tržištima, a Ministarstvo financija i Ministarstvo obrane dužni su Bruxellesu podastrijeti odgovarajuću dokumentaciju, uključujući izvješća o napretku i izvješća o ispunjenju preuzetih obveza.

Kako smo već ranije pisali na portalu Obris.org, Hrvatska je iz programa SAFE dobila pravo na zajam u maksimalnom iznosu od 1,7 milijardi eura, od čega je iznos od 255 milijuna eura dobila na raspolaganje za plaćanje avansa (pretfinanciranja), a sredstva će iskoristiti za kupovinu njemačkih tenkova Leopard (1,14 milijardi eura), francuskih haubica CAESAR (301,6 milijuna eura), čeških kamiona TATRA (211,7 milijuna eura), te za pojedine vrste streljiva (46 milijuna eura).

Nakon ove Vladine formalnosti, u Banske je dvore stigao europski povjerenik Kubilius, a dočekali su ga već spomenuti ministri Ćorić i Anušić, te glavni domaćin – premijer Andrej Plenković. Nakon razmjene mišljenja o europskoj sigurnosnoj politici, ruskoj agresiji na Ukrajinu, transatlantskim odnosima te posljedicama rata na Bliskom istoku, povjerenik Kubilius potpisao je s ministrima Ćorićem i Anušićem Sporazum o zajmu u okviru Instrumenta „Sigurnosna inicijative za Europu“ (SAFE) između Europske unije i Republike Hrvatske. „To je važan financijski instrument koji su brojne države članice iskoristile kako bi uzele povoljan zajam na 45 godina za ulaganje u svoje obrambene sposobnosti“, istaknuo je premijer Plenković. Povjerenik Kubilius istaknuo je da nas „izazovi i prijetnje s kojima smo suočeni u globalnom kontekstu obvezuju na preuzimanje odgovornosti za jačanje europske sigurnosti i obrane“.

„Upravo je to cilj Instrumenta SAFE, koji je utemeljen na europskoj solidarnosti i koji je bez presedana. To je prvi puta da Europska unija osigurava financijske mogućnosti za ulaganje u jačanje naše obrane, pomažući državama članicama u provedbi ciljeva dogovorenih s NATO-om“,

kazao je Kubilius, zaključivši: „Hrvatska pokazuje jasno vodstvo preuzimanjem odgovornosti za vlastitu obranu, ali i za obranu cijele Europe“. „Hrvatska možda jest mala po veličini, ali ima velike obrambene ambicije,“ objavio je Kubilius na društvenim mrežama nakon sastanka u Banskim dvorima.

Za kraj današnjeg posjeta Zagrebu, povjerenik EK za obranu i svemir Andrius Kubilius posjetio je vojarnu „Pukovnik Marko Živković“ na Plesu, gdje je razgledao borbene avione Rafale, helikopter UH-60M Black Hawk, besposadne sustave Bayraktar TB-2, Orbiter 3B i FPV dronova hrvatske proizvodnje. Zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva brigadni general Krešimir Ražov upoznao je povjerenika Europske komisije Kubiliusa i ministra Anušića s modernim sposobnostima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, dok se ministar obrane Anušić pohvalio uspješno pokrenutim projektom temeljnog vojnog osposobljavanja.

“Drugi naraštaj spreman je za ulazak u vojarne već idući tjedan. Priziv savjesti i dalje je između 2 i 3 %. Povećali smo kapacitete s 800 na 900 ročnika po naraštaju, a do kraja kolovoza povećat ćemo kapacitet na 1000 ročnika po naraštaju na temeljnom vojnom osposobljavanju”,

rekao je Anušić, dodavši:

“Zadovoljni smo svime što činimo i generalno možemo podvući crtu i reći da ćemo do 2030. godine imati potpuno popunjenu pričuvu, popunjen profesionalni sastav Oružanih snaga Republike Hrvatske i potpuno opremljene Oružane snage Republike Hrvatske.”

Do kraja ove godine trebali bi se znati i detalji oko nabave novog sustava protuzračne obrane, dodao je ministar:

“Studije su napravljene, one će se vrlo brzo analizirati. Donijet će se određena odluka o konkretnom sustavu koji ćemo uzimati. Iamo nekoliko opcija – gledamo najbolje opcije, opcije koje su financijski, vremenom isporuke i njihovim operativnim sposobnostima najoptimalnije.”

Povjerenik Kubilius uzvratio je komplimentima na račun sposobnosti HRZ-a i hrvatskih FPV-dronova, te je pohvalio Hrvatsku kao izvrstan primjer drugim zemljama članicama Europske unije kako se ulaže u obranu.

*Photo: Vlada RH, MORH/J.Šeri

Aktualnim satom počela je jučer nova, 10. redu sjednica Hrvatskog sabora u ovom sazivu. Među ostalim pitanjima za članove Vlade, ministar obrane Ivan Anušić i premijer Plenković dobili su 3 pitanja – o programu temeljnog vojnog osposobljavanja, o spremnosti sustava obrane i aktualnoj sigurnosnoj situaciji, te o kineskim raketama CM-400 koje su se nedavno vidjele na borbenom zrakoplovu MiG-29 srpskog Ratnog zrakoplovstva. Ovo potonje je posebno zanimalo zastupnika Nina Raspudića, koji je od premijera tražio odgovor na pitanje je li već i ranije znao za te rakete i ako je znao – zašto nije odmah razgovarao i upozorio našim partnerima?! Premijer Andrej Plenković je u podužem odgovoru bez puno sadržaja rekao:

“Što se tiče informiranosti, ona je bila u potpunosti istovjetna svih ljudi u vrhu hrvatske države svih ljudi koji se bave sigurnošću, uključujući i Predsjednika Republike. O tome kad je to bilo – to Vam neću govoriti. Ali je sigurno bilo prije nego što su bile objavljene na Tango Sixu. Što se tiče naše komunikacije s partnerima, ona ima dvije razine: jedna je ona formalna, službena, kada je ta raketa snimljena na MiG-u 29, i nakon toga smo krenuli u službenu, formalnu komunikaciju sa partnerima u okviru NATO-a, i to kroz Sjevernoatlantsko vijeće putem naših diplomatskih predstavnika. Što se tiče neformalnih kontakata, oni su postojali i ranije, ali to u ovom trenutku nit’ je bitno hrvatskoj javnosti, a niti Vama. Ono što je važno – važno je da te igre tko je kad što rekao, koliko je bilo mjeseci je potpuno nebitno … Sve što o ovakvim stvarima znam ja – a vezano je za obranu – zna i ministar obrane. Sve što znam ja kao predsjednik Vlade zna i Predsjednik Republike. Prema tome, te sitne igrice tko je što znao – to je zabava za javnost i nekakvo politiziranje kojem u biti nema mjesta. Da je to neki problem onda bi ta tema bila otvorena na Vijeću za obranu ili Vijeću za nacionalnu sigurnost – a nije! – jer jako dobro znamo na koji način saznajemo te informacije i kada.”

Potom se i on dotaknuo sigurnosti, ali i svoje omiljene teme – kreditnog rejtinga Hrvatske:

“Što se tiče naše sigurnosti, Hrvatska ulaže u svoje obrambene sposobnosti više nego ikada. Naš je obrambeni proračun u mandatima moje 3 vlade povećan 3 puta. On je danas dosegnuo 2,1 % BDP-a – to vam je točno ono što (to sigurno zna gospodin Lalovac) … ako vam je kreditni rejting na razini investicijskog, i to na razini A ili A- onda su sredstva koja plaćate za međunarodna zaduženja, tj. kamate na njih, 1,5% BDP-a, a ne 3,5% BDP-a. Zemlja kojoj ostane 2% BDP-a zato što odgovorno upravlja javnim financijama ostvaruje gospodarski rast i ima snage financirati obranu sa puno više sredstava nego ranije. Zato jesmo raspravljali i o ulaganjima u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, protuzračnu obranu, snaženje naše Kopnene vojske, jednako tako snaženje Hrvatske ratne mornarice, povećanje materijalnih prava hrvatskih vojnika, prisutnost Hrvatske vojske u dijelovima Hrvatske iz kojih je bila povučena, i ono što je najbitnije – sa ovim sjajnim projektom temeljnog vojnog osposobljavanja – čestitam ministru Anušiću i svim kolegama u MORH-u koji su to proveli, kao i ministru Božinoviću za onaj dio koji se odnosi na služenje u Civilnoj zaštiti ili pak oni koji to žele uraditi kao civilni rok – mislim da stvaramo pretpostavke za jačanje, i to kadrovsko jačanje, dugoročno, Hrvatske vojske u bitno izmijenjenim sigurnosnim okolnostima. 2008., kada je Hrvatski sabor suspendirao tadašnji vojni rok, mi smo taman u Bukureštu dobili pozitivnu odluku za članstvo u NATO-u – to je vjerojatno bio signal, uz enorman broj priziva savjesti, da se takva odluka donese.

Danas su okolnosti drukčije, i hrvatska Vlada, i Ministarstvo obrane, a i svi drugi koji su involvirani,  ponašaju se sukladno okolnostima u kojima smo danas. Mislim da vodimo odgovornu politiku i zajedno s partnerima čuvamo hrvatsku sigurnost. Naoružanje koje mi nabavljamo ima obrambeni karakter. Hrvatska nema ambicije prema bilo čijem teritoriju, ali ima zadaću i odgovornost za njene obrambene sposobnosti i snagu Hrvatske vojske, policije i svih drugih sastavnica domovinske sigurnosti, bude takva da zna odgovoriti na sve eventualne ugroze.”

Ministar obrane Ivan Anušić odgovarao je na pitanja zastupnica Marijane Petir i Sanje Bježančević. Na pitanje o temeljnom vojnom osposobljavanju istaknuo je snažan interes mladih čime je izuzetno zadovoljan: “Mladi razumiju, hoće i žele služiti svojoj Domovini”. Dodao je da se druge države suočavaju s političkim i općim poteškoćama u privlačenju mladih na ovakav oblik osposobljavanja, dok je u Hrvatskoj situacija bitno drukčija. Projekt je pripremljen u vrlo kratkom roku, uz uspostavu svih potrebnih zakonskih i organizacijskih okvira, te se Hrvatska po tome ističe među državama članicama NATO-a i Europske unije, moguće čak i kao jedinstven primjer, zadovoljno je zaključio Anušić.

Što se pak drugog pitanja tiče, Anušić je istaknuo da se pitanja nacionalne sigurnosti razmatraju sustavno i institucionalno, kroz nadležne državne institucije, u suradnji s Hrvatskim saborom te u okviru sustava domovinske sigurnosti.

“Ono što je ključno jest da je Hrvatska započela povijesni proces modernizacije Oružanih snaga Republike Hrvatske – prvi takve vrste i takvog razmjera. Taj proces bit će dovršen do 2030. godine, kada će Oružane snage biti potpuno suvremeno opremljene i spremne za sve izazove”,

poručio je Anušić, dodavši da su OS RH već danas visoko spremne i osposobljene za izvršavanje svih svojih zadaća: “Hrvatska je sigurna i hrvatski narod je siguran, a tako će ostati i u budućnosti”.

Vlada je na prošlotjednoj 141. sjednici (četvrtak, 29. siječnja) donijela redoviti godišnji plan vježbi pod nepopularnim nazivom “Odluka o prelasku granice oružanih snaga država saveznica i Oružanih snaga Republike Hrvatske radi sudjelovanja na zajedničkoj obuci i vježbama u 2026. godini.” U odnosu na prošlu godinu, broj obuka i vježbi u Hrvatskoj je vrlo sličan – ove godine 1 obuka više u odnosu na 2025. (8 prema 7) te jednaki broj vježbi. Pogleda li se taj isti broj van granica Hrvatske, ove godine je za OS RH planirano 39 vježbi u inozemstvu, što je neznatno manje nego prošle godine kada ih je bilo 42.

Ovaj prijedlog obuka i vježbi na Vladi je, kao i obično, obrazlagao ministar obrane Ivan Anušić, koji je bio vrlo kratak:

“Ovom odlukom određuje se prelazak granica Republike Hrvatske oružanih snaga država saveznica i Oružanih snaga RH radi sudjelovanja na obuci i vježbama u 2026. godini. Predloženom odlukom odobrava se prelazak granice Republike Hrvatske oružanim snagama država saveznica radi održavanja 8 obučnih aktivnosti i 18 vježbi u Republici Hrvatskoj. Odobrava se prelazak granice Republike Hrvatske našim Oružanim snagama radi sudjelovanja u 39 vježbi u inozemstvu s oružanim snagama država saveznica. Pripadnici Hrvatske vojske sudjeluju na obuci i vježbama radi daljnjeg razvijanja operativne sposobnosti. Obuka i vježbe su sredstva za ocjenjivanje spremnosti i razine sposobnosti i interoperabilnosti.”

Evo s kime će i što vježbati OS RH tijekom ove 2026. godine:

Obuka u Republici Hrvatskoj:

• „AIRWEEKs”: s Oružanim snagama SAD. Cilj: dostizanje i održavanje sposobnosti i interoperabilnosti zračnih kontrolora bliske zračne potpore te uvježbavanje sa zračnim snagama SAD u Europi radi standardizacije postupaka. Aktivnost će se provoditi na vojnim lokacijama OS RH koje, pored sudjelovanja u obuci, pružaju potporu zemlje domaćina
• Obuka u okviru Međunarodnog središta za specijalne zračne operacije (MSAP-TC): u Međunarodnom središtu za specijalne zračne operacije u vojarni „Pukovnik Mirko Vukušić“ u Zemuniku Donjem radi provedbe obuke OS RH i drugih država saveznica za specijalne zračne operacije.

• Obuka za provedbu letačkih operacija iznad mora: s OS SAD radi održavanja sposobnosti za provedbu helikopterskih operacija iznad mora. OS RH, pored sudjelovanja u obuci, pružaju potporu zemlje domaćina

• Zajednička letačka obuka SOATU i razmjena iskustava sa zračnim snagama Kraljevine Nizozemske: ovisno o kalendaru obuke MSAP TC u Zemuniku Donjem, radi obuke zračnih snaga kroz zajedničku letačku obuku za specijalne zračne operacije. Obuka je namijenjena helikopterskim posadama za stjecanje osnovnih i naprednih SOATU kvalifikacija kao budućih interoperabilnih NATO  helikopterskih posada za specijalne zračne operacije 

• 

  Radno u MSAP-u (Photo: MORH/T. Brandt)

  Obuka zračnih snaga združene razine o povratku izoliranog osoblja pod prijateljski nadzor (MSAP JPRFT): ovisno o kalendaru obuke MSAP TC u Zemuniku Donjem, radi obuke letačkog sastava za specijalne operacije. Obuka je namijenjena helikopterskim posadama članica MSAP TC za stjecanje osnovnih i naprednih JPRFT kvalifikacija kao budućih interoperabilnih NATO helikopterskih posada za specijalne zračne operacije.

• Međunarodna letačka obuka (FRA NAVEX Mission): radi zajedničkog uvježbavanja OS RH i OS Francuske u provedi zračnih operacija, prikazivanja sposobnosti francuskog ratnog i svemirskog zrakoplovstva u raspoređivanju snaga izvan svoje zemlje uz mogućnost potpore prijma, opsluživanja i pripreme aviona od naših snaga uz moguću provedbu zajedničkih letačkih operacija.

• Združena letačka obuka hrvatskih i francuskih zračnih snaga na zrakoplovima Rafale: provodit će se dva puta u 2026. godini radi zajedničkog uvježbavanja zračnih snaga OS RH i OS Francuske u provedbi zračnih operacija. Prikazivanje sposobnosti francuskog ratnog i svemirskog zrakoplovstva u raspoređivanju snaga izvan svoje zemlje uz potporu prijma, opsluživanja i pripreme aviona od naših snaga uz provedbu zajedničkih letačkih operacija.

• Obuka akrobatske skupine „Red Arrows” Kraljevskog ratnog zrakoplovstva Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske: u prvom polugodištu 2026. godine u zračnom prostoru RH i baziranjem u vojarni „Pukovnik Mirko Vukušić“ u Zemuniku Donjem, radi uvježbavanja pilota akrobatske skupine. Cilj obuke je prikazivanje sposobnosti RAF-a u raspoređivanju vlastitih snaga izvan svoje zemlje uz potporu prijma, opsluživanja i pripreme aviona od strane naših snaga, uz provedbu zajedničkih letačkih operacija.

 Vježbe u Republici Hrvatskoj:

• „SKY SOLDIER – I“: u siječnju 2026. s OS SAD, OS RH pružaju potporu zemlje domaćina.

• „SKY SOLDIER – II“: u ožujku 2026. s OS SAD, OS RH pružaju potporu zemlje domaćina.

• „ADRIATIC PARTNERSHIP MIO/VBSS EXERCISE 26“: u travnju 2026. s oružanim snagama država saveznica radi uvježbavanja procedura taktičke razine za operacije presretanja na moru, operacija protiv krijumčarenja na moru te za zaštitu pomorske infrastrukture.

• „LOCKED SHIELDS 26“: u svibnju 2026. s oružanim snagama država saveznica radi povećanja kibernetičkih sposobnosti Zapovjedništva za kibernetički prostor OS RH. Na vježbi sudjeluju i druga tijela u RH.

• 

  Da li je Vlada uvrstila AIRVG kao vježbu povodom 35 godina OS RH?

  „Međunarodni zrakoplovni miting povodom 35. obljetnice ustrojavanja Hrvatske vojske – AIR SHOW“: u svibnju 2026.  uz sudjelovanje zrakoplovstava oružanih snaga država saveznica radi prikaza dostignutih sposobnosti OS RH i interoperabilnosti s oružanim snagama država saveznica.

• „BORBENA MOĆ 26“: u lipnju 2026. s oružanim snagama država saveznica i zapovjednim strukturama NATO-a radi uvježbavanja doktrinarnih rješenja, obrambenih i napadnih operacija te aktivnosti i zadaća OS RH koje proizlaze iz plana NATO-a za obranu i odvraćanje euroatlantskog prostora.

• „IEL MILU 26“: u lipnju 2026. s OS Gruzije i drugim oružanim snagama država saveznica radi povećanja operativnih sposobnosti inženjerijskih postrojbi kroz planiranje i provedbu operacija u višenacionalnom okruženju.

• „COMBINED ADRIATIC CYBER ENDEAVOUR 26“: u lipnju 2026. u okviru A5 inicijative radi jačanja sposobnosti obrane u kibernetičkom prostoru na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

• „SAVA STAR 26”: u rujnu 2026. s OS Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske radi uvježbavanja prijma, raspoređivanja, uvođenja i integracije snaga, povećanja operativnih sposobnosti i interoperabilnosti u zajedničkom djelovanju.

• „SKY SOLDIER III“: u listopadu 2026. s OS SAD, OS RH pružaju potporu zemlje domaćina.

• „NOBLE JOLT 26“: u studenome 2026. kao računalna simulacijska vježba OS RH s oružanim snagama država saveznica radi provjere dostignute razine sposobnosti oružanih snaga u planiranju i organizaciji provedbe zadaća združene logističke potpore koje proizlaze iz plana NATO-a za obranu i odvraćanje euroatlantskog prostora. Na vježbi sudjeluju i druga tijela u RH.

• „CYBER COALITION 26“: u studenom i prosincu 2026. kao simulacijska vježba s oružanim snagama država saveznica radi provjere dostignute razine sposobnosti OS RH za planiranje i organizaciju kibernetičke obrane, podizanje razine znanja ekspertize tehničkog osoblja u području kibernetičke obrane. Na vježbi sudjeluju i druga tijela u RH.

• „SKY SOLDIER IV“: u prosincu 2026. s OS SAD, OS RH pružaju potporu zemlje domaćina.

• „TROJAN FOOTPRINT 26“: s oružanim snagama država saveznica radi povećanja operativnih sposobnosti specijalnih snaga kroz planiranje i ocjenjivanje operacija u višenacionalnom okruženju.

• 

  Morane” – aktivnost hrvatskog i francuskog ratnog zrakoplovstva

  „FASF MORANE Concept“: s OS Francuske radi zajedničkog uvježbavanja u provedbi zračnih operacija. 

• „COMBAT MARINE 26“: s OS SAD radi uvježbavanja napadnih i obrambenih operacija uz provedbu gađanja na razini desetina/vod.

• „TAD-26“: s OS SAD radi uvježbavanja napadnih i obrambenih operacija uz provedbu gađanja na razini desetina/vod.

• „TORREJON ARCHER 26“: s oružanim snagama država saveznica radi uvježbavanja sustava za nadzor i zaštitu zračnog prostora za rad u kriznim situacijama i ratnom sukobu u sklopu NATO Integriranog sustava zračne i raketne obrane.

Vježbe u inozemstvu:

• „DYNAMIC FRONT 26“: u siječnju i veljači 2026. s oružanim snagama država saveznica u Rumunjskoj radi dostizanja operativne sposobnosti i interoperabilnost NATO topničkih zapovjedništava i postrojbi u vatrenoj potpori manevra tijekom provedbe savezničkih operacija uporabom digitalnog sustava za upravljanje vatrom i uporabom raketnog sustava.
• „DYNAMIC MANTA 26“: u ožujku 2026. s oružanim snagama država saveznica u Italiji radi podizanja razine i razvijanja znanja za dostizanje operativnih protupodmorničkih sposobnosti.
• „ARIADNE 26“: u ožujku 2026. s oružanim snagama država saveznica u Grčkoj radi povećanja sposobnosti planiranja, vođenja i analiziranja pomorskog minskog ratovanja i protuminskih sposobnosti.
• „CHALLENGE EAGLE”: u ožujku 2026. s OS Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske radi povećanja interoperabilnosti, poticanja međusobnog razumijevanja i jačanja obrambene suradnje u dinamičnom i izazovnom okruženju kroz zajedničku obuku.
• „ADRIATIC THUNDER 26“: u travnju 2026. s oružanim snagama država saveznica u SR Njemačkoj, Nizozemskoj, SAD i Poljskoj radi povećanja dostignute operativne sposobnosti i testirana nove tehnologije u provedbi više domenskih operacija modernog ratovanja u području odgovornosti Zapovjedništva snaga SAD u Europi.
• 

  Hrvatska kupovina Bayraktara nosi sa sobom i vježbe u Turskoj

  „ANATOLIAN PHOENIX 26“: u travnju 2026. s oružanim snagama Turske u Republici Turskoj radi uvježbavanja i povećanja operativne sposobnosti i besposadnih sustava.

• ADRIATIC PARTNERSHIP MIO/VBSS EXERCISE 26“: u travnju 2026. s oružanim snagama država saveznica radi uvježbavanja procedura taktičke razine za operacije presretanja na moru, operacija protiv krijumčarenja na moru te za zaštitu pomorske infrastrukture.
• „CYBERNET“: u travnju i svibnju 2026. s oružanim snagama država saveznica u Nizozemskoj radi uvježbavanja međunarodnog tima za brzi odgovor u reakciji na računalno sigurnosni incident.
• „VALOR SHIELD“: u svibnju 2026. u Republici Kosovo radi povećanja operativne sposobnosti u potpori provedbe ocjenjivanja Kosovskih snaga sigurnosti.
• „BEYOND HORIZON 26“: u svibnju 2026. s oružanim snagama država saveznica u Bugarskoj radi uvježbavanja planiranja i provedbu zadaća vojne policije u združenoj operaciji u međunarodnom okruženju te osposobljavanja pripadnika OS RH za obnašanje dužnosti u zapovjedništvu bojne vojne policije.
• „ARCANE THUNDER 26“: u svibnju 2026. s oružanim snagama država saveznica u Poljskoj, SR Njemačkoj i drugim državama saveznicama radi povećanja operativnih sposobnosti i interoperabilnost NATO topničkih zapovjedništava i postrojbi uporabom sustava za upravljanje vatrom i sustava za nadzor interoperabilnosti s oružanim snagama država članica NATO-a.
• „STEADFAST DETERRENCE 26”: u svibnju 2026. s oružanim snagama država saveznica u državama saveznicama radi uvježbavanja zapovjedne strukture i NATO strukture snaga u provedbi aktivnosti odvraćanja i obrane u euroatlantskom prostoru na strateškoj i operativnoj razini.
• „LOCKED SHIELDS 26“: u svibnju 2026. s oružanim snagama država saveznica u Estoniji  radi povećanja kibernetičkih sposobnosti Zapovjedništva za kibernetički prostor OS RH.
• „ADRION 26“: u svibnju i lipnju 2026. s oružanim snagama Albanije, Crne Gore, Grčke, Italije i Slovenije u Republici Sloveniji radi uvježbavanja NATO procedura i postupaka za planiranje i provedbu međunarodnih mornaričkih operacija odgovora na krize.
• „GRIFFIN LIGHTNING 26“: u svibnju i lipnju 2026. s oružanim snagama Češke, Poljske i Slovenije u Republici Poljskoj radi uvježbavanja za planiranje i provedbu zadaća u združenoj operaciji u međunarodnom okruženju, a u sklopu NATO multinacionalnog korpusa za regiju sjeveroistok.
• „STEADFAST INTEREST 26“ provodit će se u svibnju i lipnju 2026. s oružanim snagama država saveznica u Rumunjskoj radi povećanja interoperabilnosti i dostizanja vojno obavještajnih standarda.
• „SHARP LYNX 26“: u svibnju i listopadu 2026. s oružanim snagama Gruzije, Češke, Poljske i Slovenije u Gruziji, radi osposobljavanja za planiranje i provedbu operacija vojne policije u međunarodnom okružju.
• „VIGOROUS WARRIOR 26“: u lipnju 2026. s oružanim snagama država saveznica u Estoniji radi unaprjeđenja sposobnosti medicinskog osoblja u terenskim uvjetima.
• „CWIX 26“: u lipnju 2026. s oružanim snagama država saveznica u Poljskoj radi testiranja, procjene i poboljšanja interoperabilnosti između NATO i nacionalnih komunikacijsko-informacijskih sustava s naglaskom na sustave koji će biti korišteni u NATO vođenim operacijama.
• „AMBER MIST 26“: u kolovozu i rujnu 2026. s oružanim snagama država saveznica u Republici Litvi radi uvježbavanja međunarodnog tima
  

  REPMUS – razni besposadni sustavi u pomorskim operacijama

  za brzi odgovor u reakciji na računalno sigurnosni incident.

• „REPMUS 26“: u rujnu 2026. s oružanim snagama država saveznica u Portugalu radi povećanja razine znanja o razvoju pomorskih besposadnih sustava koji će se koristiti u pomorskim operacijama NATO članica.
• „SAREX 26“: u rujnu 2026. na području isključivih gospodarskih pojasa RH i Italije radi uvježbavanja zapovjedništava pomorskih snaga obalnih straža RH i Italije za planiranje i vođenje operacija traganja i spašavanja na moru.
• „STEADFAST FOXTROT 26“: u rujnu 2026. s oružanim snagama država saveznica na području država saveznica radi uvježbavanja prijma, raspoređivanja, uvođenja i integracije snaga radi povećanja operativnih sposobnosti i interoperabilnosti u zajedničkom djelovanju tijekom razmještanja snaga NATO-a u područje operacije.
• „ORION 26“: u rujnu 2026. s Oružanim snagama Grčke u Helenskoj Republici radi ocjenjivanja i promicanja operativnih sposobnosti Zapovjedništva za specijalne operacije OS RH i Zapovjedništva specijalnih snaga OS RH.
• „STEADFAST DUEL 26”: u listopadu 2026. s oružanim snagama država saveznica na području država saveznica radi uvježbavanja na zapovjednom mjestu, zapovjedne strukture NATO-a i NATO strukture snaga za provedbu planova vezanih uz aktivnosti odvraćanja i obrane u euroatlantskom prostoru na operativnoj i taktičkoj razini uz sinkronizacijom s nacionalnim obrambenim planovima.
• „NOBLE JOLT 26“: u studenom 2026. s oružanim snagama država saveznica na području država saveznica kao računalna simulacijska vježba radi provjere dostignute razine sposobnosti oružanih snaga u planiranju i organizaciji provedbe zadaća združene logističke potpore koje proizlaze iz plana NATO-a za obranu i odvraćanje euroatlantskog prostora.
• „INIOCHOS 26“: u studenom 2026. s OS Grčke u Helenskoj Republici radi uvježbavanja za rad u NATO zapovjednoj strukturi i rad u Združenom zapovjedništvu zračnih NATO snaga u provedbi složenijih zračnih operacija.
• „STEADFAST DAGGER 26“: u studenom i prosincu 2026. s oružanim snagama država saveznica na području država saveznica radi uvježbavanja stožernog osoblja na strateškoj razini te provedbe vježbe zapovjedne strukture NATO-a i NATO strukture snaga u planiranju i provedbi operacija te izmještanju snaga za brzo djelovanje NATO-a.
• 

  Ove godine naglasak je i na kibernetičkoj obrani (Photo: MORH/T.Brandt)

  „CYBER COALITION 26“: u studenom i prosincu 2026. s oružanim snagama država saveznica na području država saveznica kao simulacijska vježba radi provjere dostignute razine sposobnosti oružanih snaga za planiranje i organizaciju kibernetičke obrane i podizanje razine znanja i ekspertize tehničkog osoblja u području kibernetičke obrane.

• „STEADFAST DART 26“: s oružanim snagama država saveznica na području država saveznica radi uvježbavanja razmještanja i planiranja operacija snaga za brzo djelovanje NATO-a.
• „SAVA 26“: u drugoj polovici 2026. godine s oružanim snagama država članica A5 Inicijative u Bosni i Hercegovini radi podizanja razine interoperabilnosti za provedbu združenog obavještajnog djelovanja.
• „TROJAN FOOTPRINT 26”: s oružanim snagama država saveznica na području država saveznica radi povećanja operativnih sposobnosti specijalnih snaga kroz planiranje i ocjenjivanje operacija u višenacionalnom okruženju.
• „ADRIATIC PARTNERSHIP MCM/DIVE 26“: s oružanim snagama država saveznica u Albaniji radi povećanja operativnih mornaričkih protuminskih sposobnosti.
• „STRONG BASTION 26”: s oružanim snagama država saveznica u Mađarskoj radi povećanja operativne sposobnosti Zapovjedništva Međunarodne divizije – Centar za operacije visokog intenziteta u dnevnim i noćnim uvjetima kroz integraciju novih pripadnika.
• „DECI 26“: s oružanim snagama država saveznica radi promicanja regionalne stabilnosti i suradnje, jačanja partnerskih sposobnosti u području civilno-vojne suradnje i upravljanja kriznim situacijama u okviru inicijative regionalne obrambene suradnje. Mjesto održavanja vježbe odredit će se naknadno.
• „CEDC 26“: s oružanim snagama država saveznica radi promicanja regionalne stabilnosti i suradnje, jačanja partnerskih sposobnosti u području civilno-vojne suradnje i upravljanja kriznim situacijama. Mjesto održavanja vježbe odredit će se naknadno.
• 

  “Milex” – vježba borbene skupine EU

  „SAFETY TRANSPORT 26“: s oružanim snagama država saveznica u državama saveznicama radi povećanja interoperabilnosti između oružanih snaga država saveznica za pružanje prometne potpore u području operacija, potpore planiranju prijma, raspoređivanja, uvođenja i integracije snaga u operacijama te razvijanje sposobnosti koordinacije s civilnim tijelima u provedbi operacija.

• SAFETY FUEL 26“: s oružanim snagama država saveznica u državama saveznicama radi povećanja interoperabilnosti oružanih snaga država saveznica za pružanje potpore u opskrbi gorivima.
• „MILEX 26”: s oružanim snagama država saveznica u Mađarskoj radi uzbunjivanja snaga Borbene skupine EU, uvježbavanja sustava zapovijedanja i nadzora snaga između Strateškog operativnog zapovjedništva i Zapovjedništva snaga Europske unije.

Vlada je na jutrošnjoj 131.  sjednici donijela četiri odluke o nabavi vojne opreme putem europskog programa SAFE (Security Action for Europe) – riječ je o nabavi sustava protudronske zaštite, 18 francuskih haubica Caesar, 44 tenka Leopard 2A8 i 420 teških terenskih kamiona TATRA. Ovaj paket opreme je ukupne vrijednosti  od 1,7 milijardi eura, a kako je reko premijer Plenković –

„riječ je o provedbi zajma koji smo uzeli iz EU instrumenta SAFE, a sve su to ulaganja koja će nam pridonijeti da u sljedećim godinama ispunimo i ciljeve koje smo preuzeli kao država na summitu NATO-a.“

Prošloga tjedna na 129. sjednici Vlada je usvojila Prijedlog nacionalnog plana obrambenih ulaganja u okviru SAFE mehanizma, kojeg je potom do 30. studenog morala predati na evaluaciju Europskoj komisiji. Ove je nabave odobrio i saborski Odbor za obranu na zatvorenoj sjednici održanoj 30. listopada.

Končar i protudronska zaštita

Ministar obrane Ivan Anušić obrazlagao je jutros sve 4 točke dnevnog reda, prvi čemu je prva bila nabava sustava za protudronsku borbu:

„Oružane snage RH prepoznale su nove prijetnje te su pokrenule razvoj nove  sposobnosti – kroz taktičku studiju iskazale zahtjev za opremanje sa dva sustava u stacioniranoj inačici za zaštitu kritične vojne infrastrukture, i dva mobilna sustava integrirana na vozila u svrhu opremanja brigade srednjeg pješaštva. To je višefazni razvojni projekat. Opremanje protudronskim sustavima predstavlja strateški iskorak u razvoju nacionalnih obrambenih  sposobnosti te  jačanju domaće industrije i tehnološke baze“.

Ova se nabava, nastavio je Anušić,provodi sklapanjem petogodišnjeg okvirnog sporazuma između Ministarstva obrane i tvrtke Končar Digital d.o.o. koja će biti sistem integrator te proizvođač dijela opreme poljske tvrtke APS, što će omogućiti prijenos znanja i dijela proizvodnje sustava „SKYcrtl“ u RH, čime se osigurava razvoj domaćih sposobnosti, održavanje i dugoročna potpora sustavu. „Ovom su odlukom za ovu nabavu  pribavlja nefinancijska imovina Ministarstva obrane u iznosu 156,25 milijuna eura“, zaključio je Anušić.

Sukladno Vladinoj odluci, nabava sustava za suprotstavljanje bespilotnim zrakoplovnim letjelicama (sustav za protudronsku borbu) provest će se u razdoblju od 2026. do 2029. godine, a tako će se i plaćati. Konkretno, već sljedeće 2026. godine – 62 milijuna eura, 2027. godine – svega 8 milijuna eura, 2028. godine – 43.250.000,00 eura, te 2029. godine – 43.000.000,00 eura.  Cijena od 156.250.000,00 eura odnosi se na cijenu s PDV-om, dok sam protudronski sustav bez PDV-a košta 125.000.000 eura.

Samohodna haubica CAESAR MK2

Potom je došla na red dugo najavljivana nabava francuskih samohodnih haubica 155 mm CAESAR MK2.

„To je nastavak opremanja topničko-raketnih postrojbi Hrvatske kopnene vojske modernim topničkim oružanim sustavima u kalibru 155 mm, koji udovoljavaju zahtjevima moderne bojišnice i NATO ciljeva sposobnosti. Oružane snage RH izradile su taktičku studiju u kojoj je samohodna haubica CAESAR 6*6 MK2 ocijenjena kao najbolji izbor, te su iskazali potrebu za opremanje s 18 haubica“,

rekao je ministar Anušić, dodavši:

„Zajednička nabava provodi se putem francuske Agencije za naoružanje te je potpisan okvirni sporazum kojim se definiraju uvjeti pristupanju zajedničkoj nabavi i načinu provedbe. Takav sporazum potpisale su Estonija, Bugarska, Portugal i  Slovenija“.

Nabava haubica CAESAR provest će se kroz dva paketa:

„Osnovni paket nabavlja se putem francuske Agencije za  naoružanje kroz zajedničku nabavu. Dodatni paket nabavlja se sklapanjem ugovora između Ministarstva obrane i tvrtke KNDS kao glavnog dobavljača uz potporu francuske Agencije za naoružanje. Nabava osnovnog i dodatnog paketa vrijednosti 328.089.223,00 eura s projekcijom ekonomskog povećanja cijene čini jedinstven postupak opremanja te se planira sklapanje ugovora za oba paketa istovremeno“,

naglasio je Anušić.

Potrebna sredstva za nabavu sustava samohodnih haubica 155mm CAESAR MK2 na kotačima s pratećim sredstvima i sustavima osiguravaju se u Državnom proračunu Republike Hrvatske dijelom kroz EU financijski instrument Security Action for Europe (SAFE) te dijelom u izvoru financiranja 11 „Opći prihodi i primici“. Kroz EU financijski instrument Security Action for Europe (SAFE) osigurat će se iznos od 301.589.223,00 eura u razdoblju od 2026. do 2030. godine. Preostali iznos od 26.500.000,00 eura osigurat će se u razdoblju od 2026. do 2030. godine na izvoru 11 „Opći prihodi i primici“ i to za razdoblje od 2026. do 2028. godine u Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. i projekcijama za 2027. i 2028. godinu na razdjelu i glavi Ministarstva obrane u programu 2510 „Opremanje i modernizacija“, aktivnosti A545042 „Opremanje materijalno tehničkim sredstvima“, na računu 42 „Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine“, a za 2029. i 2030. godinu prioritetno će se osigurati prilikom izrade državnog proračuna Republike Hrvatske za te godine na razdjelu i glavi Ministarstva obrane. Haubica CAESAR platit će se u 5 rata,i to: 2026. – 127.911.167,00 eura, 2027. – 69.426.256,00 eura, 2028. – 73.455.756,00 eura, 2029. – 42.973.077,00 eura, te 2030. godine – 14.322.967,00 eura. Pri tome je zanimljivo da konfiguracija haubica CAESAR 6*6 u pravilu dolazi na podvozju kamiona Renault Sherpa 5 ili Unimog U2450L, dok Hrvatska ujedno odlučuje i o kupovini teških kamiona Tatra, čiji je model 817 podloga za sustav CAESAR u konfiguraciji 8*8 – pa bi čovjek tu ipak očekivao određeno logističko ujedinjavanje.

Njemački tenkovi Leopard 2A8

Sljedeća je na Vladinom dnevnom redu bila nabava tenkova Leopard 2A8, simulatora i logističke potpore. Ministar Anušić podsjetio je  kako je do toga došlo:

„Za ustupljena materijalna sredstva Ukrajini potkraj 2024. godine Savezno ministarstvo obrane SR Njemačke uplatilo je u Državni proračun na razdjel Ministarstva obrane 144.800.000,00 eura. Ta su sredstva namijenjena za nabavu novih tenkova Leopard 2A8. Radi modernizacije oklopno-mehaniziranih snaga Hrvatske kopnene vojske Ministarstvo obrane iskazalo je interes za pristupanje programu zajedničke nabave tenkova Leopard 2A8 te je provedeno niz aktivnosti sa Saveznim ministarstvom obrane SR Njemačke pod čijim vodstvom se provodi ova zajednička nabava“,

Oružane snage RH izradile su Taktičku studiju „Opremanje glavnom platformom borbenog tenka“ i „Iskaz potreba korisnika“ u kojima su iskazani taktički zahtjevi i potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske za nabavom glavnog borbenog tenka, 44 komada, simulatora i logističke potpore s produženim jamstvom (u trajanju od  5 godina), što će se provesti u razdoblju od 2026. do 2033. godine, navodi se u popratnom Vladinom dokumentu. Ministarstvo obrane RH sklopit će ukupno 3 ugovora: (1) s tvrtkom KNDS Deutschland GmbH & Co. KG o isporuci tenkova Leopard 2A8 Republici Hrvatskoj, (2) s tvrtkom KNDS Deutschland GmbH & Co. KG o isporuci simulatora i opreme, i (3) o pružanju usluge produženog jamstva u trajanju od pet godina počevši od isporuke prvog tenka.

Ukupne obveze Ministarstva obrane za nabavu glavnog borbenog tenka Leopard 2A8, simulatora i logističke potpore s produženim jamstvom Ministarstva obrane iznose 1.483.938.969,77 eura, od čega u 2026. godini 311.442.034,64 eura, u 2027. godini 384.370.633,92 eura, u 2028. godini 112.540.435,02 eura, u 2029. godini 289.137.399,51 eura, u 2030. godini 286.983.072,94 eura, u 2031. godini 36.493.158,85 eura, u 2032. godini 37.428.177,52 eura i u 2033. godini 25.544.057,37 eura. Potrebna sredstva za nabavu tenkova Leopard 2A8, simulatora i opreme u iznosu od 1.140.387.021,00 eura osigurat će se u razdoblju od 2026. do 2030. godine u Državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu i glavi Ministarstva obrane kroz EU financijski instrument Security Action for Europe (SAFE). Potrebna sredstva za pružanje usluge produženog jamstva, ekonomsko uvećanje cijena i plaćanje PDV-a u iznosu od 343.551.948,77 eura u razdoblju od 2026. do 2033. godine osigurana su za razdoblje od 2026. do 2028. godine u Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcijama za 2027. i 2028. godinu na razdjelu i glavi Ministarstva obrane, u izvoru 11 „Opći prihodi i primici“, u programu 2510 „Opremanje i modernizacija“, aktivnosti K545080 „Opremanje glavnim borbenim tenkom“, a za razdoblje od 2029. do 2033. godine prioritetno će se novci osigurati prilikom izrade državnog proračuna Republike Hrvatske za navedene godine, opet na razdjelu i glavi Ministarstva obrane.

Ugovaranjem zajedničke nabave tenkova Leopard 2A8 do kraja 2025. godine osigurat će se isporuka tenkova Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2028. do 2030. godine, a ugovor bi se trebao potpisati sljedećeg tjedna prilikom posjeta premijera Plenkovića Berlinu. U izjavi medijima  nakon sjednice Vlade Anušić je pokušao opravdati visoku cijenu ovog tenka:

„Tenk posjeduje protudronsku, to jest protuoklopnu zaštitu Trophy, koji je u ovom trenutku jedini tenk na svijetu koji ima upravo taj sustav zaštite. Postoji razlog zašto je skup. To su u ovom trenutku najbolji tenkovi na svijetu koji se u ovom trenutku na tržištu mogu kupiti“.

Za sve to će se obuke, istaknuo je ministar, provoditi u Hrvatskoj:

„Sastavni dio nabave je i simulator na kojem će naši, ovaj, vojnici vježbati. Imat ćemo suradnju s Oružanim snagama Savezne Republike Njemačke i njihova iskustva i znanje će nam pomoći u tome svemu“.

Dok dio o najboljim (zasigurno i najskupljim) tenkovima zacijelo stoji, teško je ne uočiti da spomenuti samozaštitini sustav Trophy koncerna Rafael ipak koriste u zemlji podrijetla, Izraelu – kako na tenkovima Merkava 4, tako i na pojedinim tamošnjim tipovima oklopnih transportera.

Veliki paket kamiona Tatra

Posljednja „obrambena“ točka današnje Vladine sjednice odnosila se na veliku nabavu teških terenskih kamiona Tatra T-815-7. Ova se nabava objašnjava nedostatnošću, starosti, visokim troškovima održavanja postojećim kamiona, kao i izostankom obnavljanja nebojnim vozilima OS RH, zbog čega je načelnik GS OS RH dao „vojni savjet za opremanje vojnim kamionima taktičke izvedbe 6*6 i 8*8 u količini  od 420 komada“.

„Ministarstvo obrane Češke Republike ponudilo je Ministarstvu obrane Republike Hrvatske pristupanje Okvirnom sporazumu o zajedničkoj nabavi teških teretnih kamiona sklopljenom između Ministarstva obrane Češke Republike, Ministarstva obrane Slovačke Republike i tvrtke Tatra Defence Systems. Nakon razmatranja dobivene ponude i iskazanih potreba Oružanih snaga Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane provelo je niz aktivnosti radi pokretanja postupka nabave kroz pristupanje Ministarstva obrane Republike Hrvatske Okvirnom sporazumu. Uvažavajući prednosti pristupanja zajedničkoj nabavi i realne potrebe, upućeno je neobvezujuće pismo Ministarstvu obrane Češke Republike, kojim je iskazan interes Ministarstva obrane Republike Hrvatske za pristupanje Okvirnom sporazumu i zajedničkoj nabavi u razdoblju od 2026. do 2030. godine“,

obrazložio je ministar Ivan Anušić. Posebno je naglasio da potpisivanje Okvirnog sporazuma o nabavi vojnih terenskih kamiona TATRA uključuje i „ugovor između tvrtke Đuro Đaković Specijalna vozila d.d. i tvrtke Tatra Defence Systems prema kojem će se završna montaža kamiona i njihovo cjelokupno održavanje provoditi u tvrtki Đuro Đaković Specijalna vozila“.

Ova nabava vrijedna je 212.286.643,22 eura (odnosno 5.130.755.880,00 čeških kruna), od čega će se u 2026. godini platiti 49.796.452,48 eura (1.203.530.460,00 čeških kruna), u 2027. godini – 49.796.452,48 eura (1.203.530.460,00 čeških kruna), u 2028. godini – 49.796.452,48 eura (1.203.530.460,00 čeških kruna), u 2029. godini – 34.875.525,67 eura (842.906.580,00 čeških kruna) i u 2030. godini – 28.021.760,11 eura (677.257.920,00 čeških kruna). Potrebna sredstva u iznosu od 212.286.643,22 eura osigurat će se u razdoblju od 2026. do 2030. godine u Državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu i glavi Ministarstva obrane kroz EU financijski instrument Security Action for Europe (SAFE).

Vlada je jednoglasno prihvatila sve 4 odluke o velikim vojnim nabavama, a sada je na Europskoj komisiji da prihvati hrvatski Nacionalni plan obrambenih ulaganja i sukladno tome za Republiku Hrvatsku formalno odobri zajam iz programa SAFE u ukupnom iznosu od 1,7 milijardi eura.

Vlada je na današnjoj 129. sjednici donijela „Zaključak o prihvaćanju Prijedloga nacionalnog plana obrambenih ulaganja u okviru SAFE mehanizma“. Prijedlog nacionalnog plana obrambenih ulaganja (European Defence Industry Investment Plan) podržalo je Međuresorno povjerenstvo za razvoj i jačanje obrambenih sposobnosti i obrambene industrije na sjednici održanoj 5. studenoga 2025., a koji je preduvjet za korištenje Instrumenta „Sigurnosna inicijativa za Europu“ – SAFE (Security Action for Europe).

Ministar obrane Ivan Anušić objasnio je da je RH, u skladu s odlukom Međuresornog povjerenstva za razvoj i jačanje obrambenih sposobnosti i obrambene industrije u Republici Hrvatskoj, u srpnju 2025. iskazala interes za sudjelovanje u Instrumentu „Sigurnosna inicijativa za Europu“ – SAFE.

„Ministarstvo obrane je kroz pet projekata izradilo Nacionalni plan obrambenih ulaganja koji predstavlja formalni zahtjev Europskoj komisiji za zajam u sklopu Instrumenta kreditiranja SAFE“,

rekao je ministar Anušić.

Riječ je o nabavi 44 borbena tenka Leopard 2A8, zajedničkoj nabavi 18 samohodnih haubica CAESAR, nabavi teških terenskih kamiona TATRA pogona 6*6 i 8*8 te dva projekta nabave ubojnih sredstava za potrebe Oružanih snaga RH.

U skladu sa Zaključkom Ministarstvo obrane dostavit će Nacionalni plan obrambenih ulaganja Europskoj komisiji – rok za podnošenje nacionalnih planova svih država zainteresiranih za program SAFE je kraj ovog mjeseca – 30. studeni. Nakon toga Komisija će ocijeniti te planove, a prve isplate mogu se očekivati početkom sljedeće godine.

Hrvatskoj 1,7 milijardi eura

Europska komisija je 9. rujna ove godine objavila okvirnu raspodjelu sredstava iz kreditnog programa za obranu SAFE vrijednog 150 milijardi eura, od kojih bi Hrvatska trebala dobiti milijardu i 700 milijuna eura. Inicijalno je 19 država članica izrazilo interes za korištenje povoljnih zajmova, pri čemu su najveće iznose zatražile i dobile Poljska (43,7 milijardi), Rumunjska (16,7 milijardi), Francuska i Mađarska (16,2 milijarde), te Italija (14,9 milijardi).

Projekti koji će se moći financirati iz SAFE-a podijeljeni su u dvije kategorije. U prvu spadaju proizvodnja streljiva i raketa, topnički sustavi, oprema za kopneno ratovanje, uključujući opremu za vojnike, zaštitu kritične infrastrukture, opremu za kibernetičku sigurnost i poboljšanje vojne mobilnosti. Druga kategorija za koju će važiti nešto stroži uvjeti, uključuje sustave protuzračne i raketne obrane, pomorske sposobnosti, bespilotne letjelice i protudronske sustave, kao i svemirske sposobnosti i usluge, uključujući njihovu zaštitu. Druga kategorija uključuje, između ostalog, umjetnu inteligenciju i opremu za elektroničko ratovanje.

Premijer Plenković je na 110. Vladinoj sjednici održanoj 30. lipnja potvrdio da je Hrvatska izrazila interes za sudjelovanje u programu SAFE:

„Mi smo kao Vlada oformili međuresorno povjerenstvo za razvoj i jačanje obrambenih sposobnosti i obrambene industrije, jučer smo održali sastanak i sukladno pravilima novoga instrumenta na razini EU podnijeli inicijalni iskaz interesa za korištenje zajma za ulaganja u obrambene sposobnosti u iznosu 1,8 milijardi eura“.

Plenković je tada najavio da će se ta sredstva iskoristiti za nabavu najmodernijeg naoružanja i streljiva:

„Time ćemo ulagati u najmodernije naoružanje, koje bi realizirali u partnerstvu s nizom europskih zemalja, a posebno je važno da imamo projekt proizvodnje malih dronova, FPV dronova, koji bi bili razvijeni od naše kompanije“.

Konkretno, prema tadašnjem planu, zajam putem mehanizma SAFE Vlada, odnosno MORH, namjeravali su iskoristiti za borbeni tenk Leopard 2A8, samohodnu haubicu CAESAR, protuzračne sustave kratkog i vrlo kratkog dometa Mistral, teška teretna motorna vozila 6*6 i 8*8, streljivo 155 milimetara, modularno dalekometno streljivo AASM Hammer, streljivo 120 milimetara za tenk Leopard 2A8, te proizvodnju FPV dronova. Od tada do danas taj se plan donekle promijenio, pri čemu je najveći gubitnik domaća proizvodnja FPV dronova koja je u potpunosti ispala iz Nacionalnog plana obrambenih ulaganja.

Najavljeno – učinjeno! U Europskoj uniji službeno je odobren  program od 150 milijardi eura (170 milijardi dolara) za zajedničku nabavu za potrebe europske obrane. Točnije, Europsko vijeće je jučer, 27. svibnja, usvojilo uredbu kojom se uspostavlja instrument Sigurnosne akcije za Europu (SAFE). SAFE je novi financijski instrument EU-a koji će podržati one zemlje članice koje žele ulagati u obrambenu industrijsku proizvodnju kroz zajedničku nabavu, fokusirajući se na prioritetne sposobnosti. Tako će SAFE financirati hitna i velika ulaganja u Europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu (European defence technological and industrial base – EDTIB). Cilj je povećati proizvodni kapacitet, osiguravajući da obrambena oprema bude dostupna kada je to potrebno, te riješiti postojeće nedostatke u sposobnostima – u konačnici jačajući opću obrambenu spremnost EU-a. SAFE (Security Action For Europe) regulativu predložila je u još ožujku Europska komisija kao odgovor na pozive iz država članica za financijsku i političku potporu ususret novoj obrani, kao i za ostvarenje ciljeva koje gura NATO, a prije svega SAD insistirajući na 5-postotnom izdvajanju za obranu.

Konačna uredba o SAFE, u koju je RFE/RL imao uvid prije njezina odobrenja, jasno navodi da su “prijetnje koje predstavljaju Rusija i Bjelorusija od posebne hitnosti i relevantnosti” i treba im se brzo suprotstaviti. Zbog vremena potrebnog za razvoj obrambenih proizvoda i povećanje kapaciteta industrijske proizvodnje diljem EU-a, bit će “od vitalnog značaja” da Unija počne podržavati države članice “što je prije moguće kako bi mogli vrlo brzo slati narudžbe.”

Bruxelles je prvo odgovorio na pozive država članica pokretanjem Nacionalna klauzula EU-a o odstupanju od fiskalnih pravila za vojne troškove, što znači da “prekomjerni” izdaci za stavke kao što su oružje i streljivo neće biti obračunati u sklopu kaznenih mjera za zemlje koje krše EU ograničenja potrošnje. Jučer je na svojoj 93. sjednici i hrvatska Vlada prihvatila zahtjev za aktiviranje nacionalne klauzule o odstupanju od fiskalnih pravila vezano uz rashode za obranu. Kako je rekao ministar financija Marko Primorac:

“Hrvatska za sada nema potrebe za iskorištavanjem mogućnosti koje proizlaze iz ovoga zahtjeva, ali u kontekstu geopolitičkih napetosti vidimo ovo prije svega kao jednu vrstu osiguranja ukoliko bude potrebe za korištenjem mogućnosti koje proizlaze iz ove klauzule.”

SAFE – temelj za ReArm Europe

SAFE je prvi stup ReArm Europe Plana/Readiness 2030 Europske komisije, koji predlaže povećanje više od 800 milijardi eura u obrambenoj potrošnji. Ostali stupovi su: povećanje financiranja nacionalne obrane aktiviranjem nacionalne klauzule o izlasku iz Pakta o stabilnosti i rastu; učiniti instrumente EU-a kao što su kohezijski fondovi fleksibilnijima kako bi se omogućila veća ulaganja u obranu; nadopunjavanje javnog financiranja doprinosima Europske investicijske banke; i mobiliziranje privatnog kapitala.

“Usvojili smo prvi veliki obrambeni investicijski program na razini EU-a vrijedan 150 milijardi eura. Ovo nije samo uspjeh predsjedanja, već i EU-a u cjelini. Ovo je instrument bez presedana koji će ojačati naše obrambene sposobnosti i podržati našu obrambenu industriju. Što više ulažemo u našu sigurnost i obranu, to bolje odvraćamo one koji nam žele zlo”,

rekao je Adam Szłapka, poljski ministar za Europsku uniju, u trenutku dok Poljska ulazi u zadnji mjesec svog predsjedanja Europskom Unijom.

Kroz SAFE će EU osigurati do 150 milijardi eura koji će biti isplaćeni zainteresiranim državama članicama na zahtjev, a na temelju nacionalnih planova. Isplate će biti u obliku dugoročnih zajmova po konkurentnim cijenama, koje će otplaćivati ​​države članice – korisnice sredstava. Kako bi se osigurala ekonomija razmjera i interoperabilnost te smanjila moguća fragmentacija EDTIB-a, države članice – korisnice će morati provoditi, u načelu, zajedničke nabave koje uključuju najmanje dvije zemlje kako bi se kvalificirale za zajmove. Kao odgovor na trenutnu geopolitičku situaciju i hitnu potrebu za velikim ulaganjem u obrambenu opremu, SAFE će također iznimno dopustiti nabavu koja uključuje samo jednu državu članicu na ograničeno vremensko razdoblje.

Uključivanje trećih zemalja

SAFE otvara i novo poglavlje u suradnji s trećim zemljama. Ukrajina i zemlje EEA-EFTA-e bit će tretirane pod istim uvjetima kao i države članice: ne samo da će se moći pridružiti zajedničkim nabavama, nego će se moći i kupovati od europskih obrambenih poduzeća. SAFE nudi mogućnost sklapanja dodatnog bilateralnog ili multilateralnog sporazuma s tim trećim državama, prema kojima bi se mogli otvoriti uvjeti prihvatljivosti. SAFE će također omogućiti zemljama pristupnicama, zemljama kandidatima, potencijalnim kandidatima i zemljama koje su potpisale partnerstva za sigurnost i obranu s EU-om, poput Ujedinjenog Kraljevstva, da se pridruže zajedničkim nabavama.

Prihvatljive aktivnosti financirane putem SAFE odnosit će se na popis prioritetnih područja koje je utvrdilo Europsko vijeće 6. ožujka 2025. i bit će podijeljene u dvije kategorije obrambenih proizvoda:

1. streljivo i projektili; topnički sustavi, uključujući mogućnosti dubinskih preciznih udara; kopnene borbene sposobnosti i njihove sustave podrške, uključujući vojničku opremu i pješačko oružje; zaštita kritične infrastrukture; cyber; vojna mobilnost uključujući protu-mobilnost;
2. sustavi protuzračne i proturaketne obrane; pomorske površinske i podvodne sposobnosti; dronovi i sustavi protiv dronova; strateški pokretači, kao što su strateški zračni most, opskrba gorivom zrak-zrak i C4ISTAR sustavi kao i svemirska sredstva i usluge; zaštita svemirskih dobara; umjetna inteligencija i elektroničko ratovanje.

Obrambeni proizvodi koji pripadaju kategoriji 2 podliježu strožim uvjetima prihvatljivosti, zahtijevajući da proizvođači imaju mogućnost odlučivanja o definiciji, prilagodbi i evoluciji dizajna obrambenog proizvoda koji se nabavlja. Za obje kategorije proizvoda ugovori o nabavi morat će osigurati da trošak komponenti podrijetlom izvan EU-a, država EGP-EFTA-e i Ukrajine, nije veći od 35 % procijenjene cijene komponenti krajnjeg proizvoda

Hrvatska je spremna za ReArm Europe

Hrvatska obrambena industrija spremna je za korištenje potencijala novog ReArm programa EU, za što je u tijeku priprema baze razvojnog potencijala, projektnih prijedloga i aktivnosti, čulo se u četvrtak, 22. svibnja, naa izbornoj skupštini Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije (HKKOI).

Goran Basarac, novi/stari predsjednik HKKOI

“Klaster HKKOI okupio je sve dionike hrvatske obrambene industrije, koji u svojim proizvodnim programima i istraživačko-razvojnim aktivnostima podržavaju daljnji razvoj sektora obrambeno-sigurnosne industrije RH. Ima 76 aktivnih članova iz industrije, akademske zajednice te lokalne (regionalne) samouprave koja podržava razvoj sektora, te razvija i bazu projekata hrvatske obrambene industrije za ReArm Program EU-a kako bi se iskoristili puni potencijal industrije i investicijske prilike na EU razini“,

istaknuli su tom prilikom istaknuti članovi Klastera. Članice HKKOI spremne su i za rad u Međuresornom povjerenstva za razvoj i jačanje obrambenih sposobnosti i obrambene industrije u RH, kao i pružiti punu podršku u realizaciji prilika koje se otvaraju hrvatskoj obrambenoj industriji. Također rade i na zajedničkoj koordinaciji s drugim industrijskim udruženjima u EU, za zajedničke pripreme projekata ili inicijativa s tvrtkama i institucijama u EU.

Držvni vrh na obilježavanju Dana OS RH (Photo: MORH/J.Kopi)

O važnosti jačanja obrambene industrije govorilo se posredno i nadanašnjoj svečanojakademijipovodom Dana OS RH. Tako se ministar Ivan Anušić osvrnuo i na sigurnosne izazove današnjice, poručivši da Hrvatska mora biti svjesna globalne nestabilnosti te spremna odgovoriti na moguće prijetnje. Istaknuo je kako vojska nije samo zaštitna snaga već i potencijalni pokretač gospodarskog razvoja.

“Pogledajmo Poljsku, Njemačku, Francusku – države koje su na vojnoj industriji gradile snažne ekonomije. I Hrvatska može tim putem”,

naglasio je Anušić.

Tri i pol godine nije se sastalo Vijeće za obranu, već gotovo 6 mjeseci nema Dugoročnog plana razvoja OS RH,  a danas je u samo sat i pol dogovoreno ono što je bilo točka prijepora između predsjednika i premijera zadnjih godina. Premijer Plenković godinama je odbijao sjesti za isti stol s predsjednikom Milanovićem, međusobno su se častili brojnim uvredama, na posljednjoj sjednici Vijeća za obranu – održanoj u studenom 2021. godine – dvije zaraćene strane nisu se mogle dogovoriti niti o zapisniku niti o zajedničkom priopćenju, da bi sada sve misteriozno bilo pometeno pod tepih.

Vijeće za obranu počelo je danas točno u podne, a o ishodu sjednice prvo se priopćenjem oglasio Ured predsjednika. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Sjednica Vijeća za obranu održana je u petak 23. svibnja u Uredu predsjednika Republike Hrvatske. Na sjednici Vijeća za obranu razmotreni su strateški dokumenti iz područja obrane te su doneseni zaključci i preporuke iz područja obrane:

• Prihvaćen je nacrt Strategije obrane Republike Hrvatske i preporuka da se nacrt uputi u zakonom propisanu proceduru donošenja.
• Prihvaćen je nacrt Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2036. i preporuka da se nacrt uputi u zakonom propisanu proceduru donošenja.

U skladu sa Zakonom o obrani, sjednicu Vijeća za obranu zajednički su sazvali predsjednik Republike Zoran Milanović i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Na sjednici su bili svi članovi Vijeća za obranu: predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, načelnik Glavnog stožera OSRH general-pukovnik Tihomir Kundid, predsjednik Odbora za obranu Hrvatskog sabora Arsen Bauk i savjetnik Predsjednika Republike za obranu Ivica Olujić.

Vijeće za obranu je koordinacija tijela državne vlasti za usklađivanje stavova i donošenje zaključaka i preporuka iz područja obrane.”

Istovjetnim priopćenjem potom se oglasila i Vlada RH.

Bauk: “ne mogu se sjetiti da je bilo značajnijih razmimoilaženja”

O današnjoj sjednici Vijeća za obranu nešto više rekao je tek predsjednik saborskog Odbora za obranu Arsen Bauk, koji je po završetku Vijeća u Hrvatskom sboru održao mini press-konferenciju. Bauk je prvo ustvrdio da atmosfera na sjednici Vijeća za obranu nije bila onakva kakva je bila prije 3,5 godine, kao i da je načelno dogovoren tekst dvaju strataeških dokumenata o kojima se danas raspravljalo – preostaje još konačno usuglašavanje prijedloga Strategije obrane i Dugoročnog plaana razvoja OS RH i javno savjetovanje, nakon čega će ta dva dokumenta biti upućena  u saborsku proceduru.

“U Dugoročnom planu razvoja predviđeno je također da Vlada u roku od 90 dana donese i odluku o provedbi tog Dugoročnog plana, koja će biti nešto detaljnija i  za javnost nešto interesantnija jer će tamo biti, pretpostavljam, navedeni i odeđeni tipovi vojne opreme i ono što će biti nabavljano za Oružane snage Republike Hrvatske. A također je u Planu razvoja predviđeno i da će se u sklopu Godišnjeg izvješća o obrani – koje je za 2024. primjerice već stiglo u Hrvatski sabor – kojeg Sabor redovno raspravlja, posebna točka biti i provedba Dugoročnog plana razvoja, jer zadnja dva koja su donesena nisu imala neki veliki utjecaj na to što se događalo u Oružanim snagama,”

rekao je Bauk. Pod točkom razno dotaknute su još neke teme, primjerice održavanje mimohoda i temeljno vojno osposobljavanje, no ni po tom pitanju nije bilo nekih značajnih razlika u pristupu između Vlade i Predsjednika RH. Daatum mimohoda povodom 30-obljetnice VRO Oluje je načelno dogovoren (spominje se 31. srpanj), ali prije službene objave još mora biti iskomuniciran i s Gradom Zagrebom. Bauk pretpostavlja da će se o temeljnom vojnom osposobljvanju ozbiljno razgovarati na sljedećoj sjednici Vijeća za obranu, nakon što Vlada obznani tekst izmjena Zakona o obrani:

“Čini mi se da – što se tiče samog trajanja i ostaloga – da je tu više-manje postignuta suglasnost. A što se tiče ciljeva, vjerujem da se radi o tome – i ono što sam javno komunicirao dosad – da želimo da i brojčani sastav Oružanih snaga, a i pričuve, dođu na razinu koja bi bila prihvatljiva jer trenutno – obzirom na manji broj građana ili mladih muškaraca i žena koji bi pristupili dragovoljnom služenju vojnog roka – taj broj trenutno nije na onoj razini na kojoj bi trebao biti.”

Na dokumentima o kojima se danas razgovaralo na sjednici Vijeća za obranu ranije su radili predstavnici i Vlade i Ureda predsjednika, pa je Vijeće sazvano tek kada su ti dokumenti u najvećoj mjeri usuglašeni. Bauk očekuje da će u velikoj mjeri takvo suglasje vladati i u Saboru,bez obzira kada do rasprava dođe – bilo u naredna 2 mjeseca, koliko je preostalo do saborske ljetne pauze, bilo na jesen, što je vjerojatnije.

*Photo: Ured predsjednika Republike Hrvatske/Filip Glas

Osnovano je Međuresorno povjerenstvo radi jačanja obrambenih sposobnosti i kapaciteta obrambene industrije, odlučeno je danas, u utorak 6. svibnja, na 89. sjednici hrvatske Vlade. Prema toj odluci, Međuresorno povjerenstvo analizirat će, koordinirati i pratiti korištenje različitih izvora financiranja strateški važnih projekata radi jačanja obrambenih sposobnosti i kapaciteta obrambene industrije te pratiti provedbu projekata koji će biti financirani iz tih izvora. Također, povezivat će obrambeni i znanstveno-istraživački sektora radi tehnološkog razvoja i poticanja istraživanja i razvoja obrambenih proizvoda i tehnologija te raditi analizu financijskih učinaka povećanih proračunskih izdvajanja za obranu, uključujući mogućnost aktiviranja nacionalne klauzule o odstupanju u okviru Pakta o stabilnosti i rastu.

Inače, hrvatska obrambena industrija svoje aktivnosti koordinira kroz zasebnu Koordinaciju unutar Hrvatske udruge poslodavaca od ožujka ove godine. A unutar Hrvatske gospodarske komore djeluje i zajednica hrvatske obrambene industrije. Na nedavnoj manifestaciji ASDA 2025  hrvatska obrambena  industrija predstavila se domaćoj i stranoj javnosti, prema mišljenju mnogih uspješno, a o čemu je portal Obris. Org već izvještavao.

“ASDA 2025” – ministar Anušić s predstavnicima tvrtke DOK-ING

Na čelu novoosnovanog povjerenstva je predsjednik Vlade Andrej Plenković, a zamjenik mu je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić. Osim njih, u Povjerenstvu su još i: Tomo Medved (potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja, predsjednik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti), dr. sc. Marko Primorac (potpredsjednik Vlade i ministar financija), Oleg Butković (potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture), dr. sc. Davor Božinović (potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova),  Ante Šušnjar (ministar gospodarstva), dr. sc. Gordan Grlić Radman (ministar vanjskih i europskih poslova), dr. sc. Radovan Fuchs (ministar znanosti, obrazovanja i mladih), Damir Habijan (ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije), te Zrinka Raguž (državna tajnica koja upravlja Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije). Kako je na sjednici Vlade naglasio državni tajnik u MORH-u Branko Hrg, svaki član Međuresornog povjerenstva će dodatno odrediti svog zamjenika.

Novo Međuresorno povjerenstvo trebalo bi višestruko pomoći domaćoj obrambenoj industriji

Ciljevi i zadaće Međuresornog povjerenstva su koordinacija i praćenje provedbe prijedloga iz Bijele knjige o europskoj obrani – Spremnost 2030., radi što učinkovitijeg korištenja instrumenata i koordinacijskih mehanizama Europske unije, NATO-a i drugih organizacija za razvoj i jačanje obrambenih sposobnosti i obrambene industrije u Republici Hrvatskoj. Također to je i izrada i praćenje provedbe planova razvoja obrambenih sposobnosti u Republici Hrvatskoj te planova razvoja nacionalne i europske obrambene industrije u komplementarnosti s NATO planovima i ciljevima sposobnosti, kao i investicijskih obrambeno-industrijskih planova za financiranje, uključujući i istraživanje i razvoj inovativnih rješenja i proizvoda visoke tehnologije. Povjerenstvo će se baviti i izradom analiza prioritetnih potreba krajnjih korisnika u obrambenom sektoru koji će služiti kao podloga za donošenje odluka i usmjeravanje nadležnih tijela prilikom sudjelovanja u koordinacijskim mehanizmima Europske unije, NATO-a i drugih organizacija, uključujući provedbu zajedničkih nabava s drugim državama članicama Europske unije i NATO-a te odgovarajućim partnerima iz trećih zemalja. Analizirati će se i međuresorna koordinacija i sustavno praćenje korištenja različitih izvora financiranja strateški važnih projekata radi jačanja obrambenih sposobnosti i kapaciteta obrambene industrije, kao i praćenje provedbe projekata koji će biti financirani iz navedenih izvora.

Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske, u suradnji s Ministarstvom obrane, obavlja stručne i koordinativne poslove za ovo Međuresorno povjerenstvo, te prati i koordinira provedbu zaključaka Međuresornog povjerenstva u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave, naglašava Vlada.