Nakon godina pauze, danas su konačno održane sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu. Kako je bilo i najavljeno, izjava za medije nije bilo, a Ured predsjednika RH oglasio se priopćenjem koje prenosimo u cijelosti:

“U srijedu, 1. travnja 2026. godine u Banskim dvorima održane su sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu, koje su zajednički sazvali predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović te predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost raspravljalo se o aktualnim sigurnosnim pitanjima – o posljedicama rata na Bliskom istoku, utjecaju na cijene energenata te o drugim pitanjima od značaja za nacionalnu sigurnost. Na sjednici su usvojene Godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija za 2026. godinu, u skladu sa Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske, te je odobrena uspostava suradnje sigurnosno-obavještajnih agencija s inozemnim službama, u skladu s utvrđenim potrebama.
Na sjednici Vijeća za obranu raspravljalo se o jačanju obrambenih sposobnosti Republike Hrvatske, s naglaskom na projekte opremanja i modernizacije Hrvatske vojske.”

S potpuno istim priopćenjem oglasila se i Vlada RH.

*Photo: UPRH/Marko Beljan

Konačno se zna datum održavanja sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu, koje je nedavno inicirao premijer Andrej Plenković. Ured predsjednika RH poslao je priopćenje koje prenosimo u cijelosti:

Zadnje Vijeće za nacionalnu sigurnost održano je 2021. godine

“Predsjednik Republike Zoran Milanović i predsjednik Vlade Andrej Plenković danas su supotpisali pozive za sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost i sjednice Vijeća za obranu. Sjednice će se održati u srijedu, 1. travnja 2026. u Banskim dvorima.

Prvo će se u 13.00 sati održati sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, a nakon koje će se održati i sjednica Vijeća za obranu.”

O temama o kojima će se razgovarati ništa se ne kaže, a premijer Plenković tek je u subotu, 28. ožujka, rekao da je “dnevni red utvrđen“, te da očekuje da će svi članovi vijeća biti nazočni. Od zadnje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost od prije 5 godina sastav Vijeća se drastično promijenio, pa će nekima ovo biti prvi puta da sudjeluju u radu tog tijela.

Svatko tko je mislio da će se sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu uskoro održati, gadno se prevario. Nakon premijerovog prijedloga da se tijekom sljedećeg tjedna sazovu oba Vijeća, jučer se o tome s Korčule oglasio i predsjednik RH Zoran Milanović. „Svakako će se održati sjednica,ima razloga za to, ali nećemo žuriti jer ima vrlo ozbiljnih tema koje treba pripremiti“, rekao je Milanović u Veloj Luci, dodavši da je Vijeće koordinacijsko krovno tijelo koje u praksi i ne donosi nikakve izvršne odluke: „Tu sam ja, tu je Plenković  i ako je bilo što potrebno ja sam dostupan kada god treba. A sjednicu ćemo prirediti temeljito jer ima važnih pitanja i tema za ozbiljan razgovor“. A tema za razgovor ne nedostaje: „Sve može biti tema i o svakoj važnoj temi međunarodnog mira i sigurnosti, rata i mira koja se odnosi na Hrvatsku možemo razgovarati“, naglasio je predsjednik, podsjetivši da je premijer do sada četiri puta odbio njegov prijedlog da se održi sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost što sada nije slučaj: “On je predložio, ja sam prihvatio. Bit će brzo, ali ne sljedeći tjedan“.

Kako je premijer Plenković predložio i da se na sjednici Vijeća za obranu razgovara o obvezama i stanju u Oružanim snagama, Milanović je izričito rekao:

„Ja o stanju u vojsci razgovaram samo s Plenkovićem. Moj ozbiljni sugovornik je samo premijer kao predsjednik Vlade, a njegovi suradnici mogu biti dobrodošli sugovornici ako se za to stvore uvjeti“.

Predsjednik Milanović smatra kako bi tema za razgovor na Vijeću trebala biti i vanjska politika budući da on i premijer imaju različite stavove o politici Izraela, što se u konačnici prelijeva i na neka druga područja, primjerice na obranu. „Trebalo bi o tome razgovarati, ali nema načina da ja nekoga uvjerim u suprotno i sigurno se to neće promijeniti. Da pustim premijeru i njegovim pobočnicima da rade što hoće i da o tome šutim?”, upitao je i dodao kako, kada je politika Izraela u pitanju, jednako kao on “misli i značajna većina hrvatskih ljudi”:

“A zašto to Plenković i njegovi suradnici ne vide – ne znam. I nemam iluziju da se to može promijeniti u razgovoru. (…) „Ne očekujte nikakve tektonske pomake i promjene u stavovima. A ako netko smatra da je Izrael naš saveznik i prijatelj nema mu pomoći. To je moj stav kao i to da je Hrvatska trebala priznati Palestinu”,

zaključio je predsjednik Milanović.

Danas mu je iz Bruxellesa odgovorio premijer Plenković koji je, kako se čini, požalio što je pokušao inicirati sjednice ova dva Vijeća. On je poručio da sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu inicira “kad je stvarno bitno, i kada smatramo da postoje razlozi“. “Vidjet ćemo. Nije žurba, ovo je samo još jedan rat“, sarkastičan je danas premijer Plenković.

“Dakle, za razliku od njega (Milanovića), moje inicijative za sastancima Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu dolaze u trenucima kada su velike globalne krize koje imaju utjecaja i na nas”,

naglasio je Plenković, podsjetivši da je tako bilo i kada je “ruska vojska napravila invaziju na Ukrajinu“: “Pa i tad nije bilo potrebe da se nađemo, sad imate veliki rat na Bliskom istoku oko kojeg cijeli svijet treperi“, dodao je i upozorio kako u ovom trenutku raste cijena nafte na 116 dolara po barelu, a za 50 posto raste cijena plina.

“Mi potičemo, iniciramo, sastanak kad je stvarno bitno, i kada smatramo da postoje razlozi zašto bi bilo dobro da se ta tijela nađu, naglasio je Plenković te zaključio: “Al‘ budući da sastanka neće biti mi ćemo raditi svoje kao što radimo i do sada, štititi građane i gospodarstvo. Kad završe izleti, možda sastanka i bude, a možda i mi ne budemo imali vremena u budućnosti”.

Tako se u narednim danima ponovno treba očekivati salva optužbi s obje strane o tome tko, kada i kako saziva sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu. Nažalost, sjednice su ono što ne treba očekivati, kao ni svih proteklih godina.

*Photo: UPRH/Marko Beljan, A.Plenković/X

Rečeno – učinjeno! Nakon što je jučer najavio da će pisanim putem predložiti Predsjedniku Republike sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu, hrvatski premijer Andrej Plenković je danas iz Slavonskog Broda rekao da je sazivanje dvaju sjednica predložio s obzirom na globalne okolnosti – rusku agresiju na Ukrajinu, koja ulazi u petu godinu te rat na Bliskom istoku. Dodao je da to ima posljedice na Hrvatsku u energetskom, ekonomskom i socijalnom smislu te bi o njima bilo dobro raspraviti.

Također, u svijetlu preuzetih obveza na prošlogodišnjem summitu NATO-a u Haagu, Plenković smatra važnim da se održi i rasprava o daljnjem planu modernizacije Oružanih snaga RH i planovima Ministarstva obrane u idućim godinama. Podsjetio je i na NATO-ovu odluku o izdvajanju pet posto BDP-a za obranu do 2035., pri čemu je 3,5 posto usko vezano za obranu, a 1,5 posto za investicije koje su povezane s obranom, ali mogu imati i civilnu namjenu.

Predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću ponuđen je bilo koji termin tijekom sljedećeg tjedna. „Mislim da je u redu da ove teme stavimo na stol“, dodao je Plenković. Nije želio ništa prejudicirati za slučaj da Predsjednik odbije sazvati sjednice: „Vidjet ćemo što će biti ako odbije. Nećemo prejudicirati“.

Sjednice ova dva Vijeća u narednim danima očekuje i ministar pravosuđa Damir Habijan. On je nakon sastanka vladajuće koalicije napomenuo da bi se osim o ratu u Ukrajini i na Bliskom Istoku moglo porazgovarati i o pojačanom naoružavanju u susjednim zemljama, aludirajući tu na nedavnu srpsku nabavu kineskih raketa CM-400. U jučerašnjem priopćenju Ministarstvo obrane RH također je podržalo sazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu: “Podržavamo inicijativu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića za sazivanjem sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost jer vrijeme složenih sigurnosnih okolnosti zahtijeva okupljanje i konstruktivni razgovor umjesto javnog polemiziranja.”

Zadnja sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost održana je 09. studenog 2021., a Vijeća za obranu – 23. svibnja 2025. Sada je na predsjedniku Zoranu Milanoviću da prihvati ili odbaci Plenkovićev prijedlog za sazivanje sjednice oba tijela.

Dok se već danima nabacuju izjave između službenog Zagreba i Beograda o kineskim raketama za MiG-29, jučer (nedjelja, 15. ožujka) Ministarstvo obrane RH pobrinulo se i za još jednu verbalnu gimnastiku u našem vlastitom dvorištu. Naime, u sklopu RTL-ovog priloga o tome tko je znao i što je učinio po pitanju srbijanske nabave raketa CM-400, citirana je izjava predsjednika RH Zorana Milanovića o tome kako Hrvatska nema nikakvog interesa napasti Srbiju, kako je u jednoj od svojih izjava implicirao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

„Dakle, kako? S čim da napadnemo? Zašto? Prvi da napadnemo? Sa 17.000 vojnika od kojih nam je popunjeno 14.000?! Mi nemamo vojsku za to“,

rekao je Milanović.

Iako to nije prvi puta da Milanović govori o brojnom stanju i nepopunjenosti OS RH, ta je izjava jako naljutila nekoga u MORH-u i Vladi, koji je jučer preko RTL-a poručio da je „izdaja što je Milanović otkrio podatak o broju vojnika koji Hrvatskoj nedostaju“.

Danas je iz Ureda predsjednika stiglo oštro priopćenje u kojem, među ostalim, piše:

„Svoju optužbu MORH objavljuje neslužbeno, vjerojatno preko svojih službenika kojima je oduzet certifikat sigurnosne provjere. Ured Predsjednika Republike stoga je odlučio službeno obavijestiti MORH kako su podaci o broju pripadnika OS RH javno objavljeni i javno su dostupni u Godišnjem izvješću o obrani za 2024. godinu koje je pripremio upravo MORH, a potpisao osobno ministar obrane. Ako ministar obrane i njegovi službenici ne znaju što piše u Godišnjem izvješću o obrani – a očito ne znaju – upućujemo ih da pročitaju što piše na stanici 23 i 24 u stavku 1.4.1. Da im olakšamo potragu za ‘klasificiranim podacima’, u javno objavljenom Godišnjem izvješću o obrani ministar obrane je napisao: ‘Brojno stanje Ministarstva obrane, koje uključuje Hrvatsku vojsku na dan 31. prosinca 2024. bilo je 15.558 osoba: 13.814 djelatnih vojnih osobe, od toga 1.989 žena i 1.744 državna službenika i namještenika, od toga 899 žena“.

Ured predsjednika iz pera Milanovićevog glasnogovornika Nikole Jelića nadalje „pomaže“ Ministarstvu obrane objavljujući link na kojem se može naći spomenuto Godišnje izvješće, uz napomenu da se na istom mjestu može naći i ranija godišnja izvješća o obrani s navedenim brojem pripadnika OS RH. Štoviše, „u Godišnjem izvješću o obrani za 2017. piše i koliko bi ih trebali imati“, napominje Ured predsjednika.

Kretanje broja ljudstva prema Godišnjem izvješću o obrani u 2024.

Sličan podatak može se pronaći i na web stranici Oružanih snaga RH. Doduše, posljednje relevantne informacije na www.osrh.hr datiraju iz 2020. godine, uključujući i brojčanu veličinu osnovnih ustrojstvenih cjelina OS RH. Kako je kronična zapuštenost elementarnih podataka o OS RH zavladala na spomenutoj internetskoj stranici, tako nakon 2020. nema informacija ni o  brojnosti Oružanih snaga. Podatak o brojnom sastavu pojedinih grana OS RH u međuvremenu je nestao i iz godišnjih izvješća, a sličice ministara obrane postale su ipak važniji dio ovih dokumenata.

Podaci o brojnosti u ustrojstvenim cjelinama 2020. godine objavljeni na web stranici OS RH

Zašto je tome tako? Kako se može vidjeti iz godišnjih izvješća, nije stvar u tome da je riječ o klasificiranim podacima (jer nije), nego se radi o nečijoj percepciji da bi takav podatak – iz ovih ili onih razloga – trebao biti klasificiran. To najbolje ocrtavaju dvije izjave koje je prenio Tportal na ovu temu. Tako je umirovljeni brigadir Marinko Ogorec izjavio: „Komunikaciju predsjednika Republike i Vlade, odnosno Ministarstva obrane, ne želim komentirati. No ako govorimo o broju vojnika u Oružanim snagama, ne vidim da se radi o posebno osjetljivom i zaštićenom podatku – na koncu, on se službeno prijavljuje i međunarodnim organizacijama poput OESS-a“. S druge strane, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ Gordan Akrap – uz napomenu da „ne može i ne želi komentirati dnevnopolitička zbivanja i odnose na relaciji predsjednika i Vlade“, načelno smatra: „Broj pripadnika Oružanih snaga jest klasificiran podatak, baš kao i razina njihove spremnosti, tehnologija i sredstva kojima raspolažu, metode djelovanja i slično“. Time prorektor Akrap pokazuje da baš kao ni pojedini službenici Ministarstva obrane, uključujući i samog ministra, nisu pročitali temeljne dokumente iz resora obrane.

No tek večeras službeno je reagiralo i Ministarstvo obrane RH priopćenjem u kojem se kaže:

„Predsjednik Zoran Milanović ponovno pokušava manipulirati i izvrtati činjenice o izjavama potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića kako bi pokušao obraniti svoje izjave u kojima iznosi klasificirane podatke.
Potpuno je netočna konstatacija u priopćenju Ureda predsjednika RH kako je ministar obrane Ivan Anušić prozvao predsjednika Milanovića da je iznio klasificirani podatak o brojnom stanju Hrvatske vojske. Brojno stanje, odnosno aktualni broj pripadnika Oružanih snaga RH objavljen je u Godišnjem izvješću o obrani za 2023. i 2024. godinu u sklopu poglavlja Obrambena politika i upravljanje resursima. Ali u tim izvješćima nije objavljen podatak o ustroju, odnosno potrebnom broju pripadnika Hrvatske vojske.

Jedini koji uporno iznosi podatke o nedostajućem broju pripadnika HV-a jest vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Milanović, a time otkriva klasificirani podatak. Prvo na Danu Hrvatske vojske 2024. godine kada je rekao da Hrvatskoj vojsci nedostaje 4.000 vojnika i jučer kada je iz njegovih izjava proizašlo da HV-u nedostaje 3.000 pripadnika. I to su podaci na koje se referirao ministar Anušić. U ovim sigurnosno i geopolitički globalno nestabilnim vremenima potpuno su nejasni motivi i potreba predsjednika Milanovića da u više navrata iznosi te klasificirane podatke o Hrvatskoj vojsci“.

Uz to, MORH, odnosno Samostalna služba za odnose s javnošću i vojna glasila, tvrdi da „Ministarstvo obrane ni u jednom službenom priopćenju ili reakciji nije navelo da je riječ o izdaji kada je riječ o iznošenju navedenih podataka, a neslužbene novinarske interpretacije ne komentiramo“.

Milanović i Hrg na obljetnici HVU (Photo: UPRH/Dario Andrišek)

Iako MORH nije spomenuo, a može se vidjeti u priopćenjima Ureda predsjednika – Milanović je o brojčanom stanju OS RH govorio i na obilježavanju 34. obljetnice Hrvatskog vojnog učilišta 19. prosinca prošle godine: “Nama nedostaje četiri tisuće vojnika, časnika i dočasnika i to moramo nekako popuniti,” rekao je predsjednik Milanović u lice tamo prisutnog državnog tajnika u MORH-u Branka Hrga. Kada se sve to zbroji, i MORH bi trebao objasniti svoje motive i potrebe da upravo sada počinju smetati Milanovićeve izjave koje nisu ni novost ni rijetkost.

Ovo će očito biti najaktualnija tema iz obrane sve do natezanja hoće li ili neće biti nove sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost (zadnja održana 9. studenog 2021. godine) ili Vijeća za obranu (koje se zadnji put sastalo prije gotovo godinu dana, 23. svibnja 2025. godine).

Tri i pol godine nije se sastalo Vijeće za obranu, već gotovo 6 mjeseci nema Dugoročnog plana razvoja OS RH,  a danas je u samo sat i pol dogovoreno ono što je bilo točka prijepora između predsjednika i premijera zadnjih godina. Premijer Plenković godinama je odbijao sjesti za isti stol s predsjednikom Milanovićem, međusobno su se častili brojnim uvredama, na posljednjoj sjednici Vijeća za obranu – održanoj u studenom 2021. godine – dvije zaraćene strane nisu se mogle dogovoriti niti o zapisniku niti o zajedničkom priopćenju, da bi sada sve misteriozno bilo pometeno pod tepih.

Vijeće za obranu počelo je danas točno u podne, a o ishodu sjednice prvo se priopćenjem oglasio Ured predsjednika. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Sjednica Vijeća za obranu održana je u petak 23. svibnja u Uredu predsjednika Republike Hrvatske. Na sjednici Vijeća za obranu razmotreni su strateški dokumenti iz područja obrane te su doneseni zaključci i preporuke iz područja obrane:

• Prihvaćen je nacrt Strategije obrane Republike Hrvatske i preporuka da se nacrt uputi u zakonom propisanu proceduru donošenja.
• Prihvaćen je nacrt Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2036. i preporuka da se nacrt uputi u zakonom propisanu proceduru donošenja.

U skladu sa Zakonom o obrani, sjednicu Vijeća za obranu zajednički su sazvali predsjednik Republike Zoran Milanović i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Na sjednici su bili svi članovi Vijeća za obranu: predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, načelnik Glavnog stožera OSRH general-pukovnik Tihomir Kundid, predsjednik Odbora za obranu Hrvatskog sabora Arsen Bauk i savjetnik Predsjednika Republike za obranu Ivica Olujić.

Vijeće za obranu je koordinacija tijela državne vlasti za usklađivanje stavova i donošenje zaključaka i preporuka iz područja obrane.”

Istovjetnim priopćenjem potom se oglasila i Vlada RH.

Bauk: “ne mogu se sjetiti da je bilo značajnijih razmimoilaženja”

O današnjoj sjednici Vijeća za obranu nešto više rekao je tek predsjednik saborskog Odbora za obranu Arsen Bauk, koji je po završetku Vijeća u Hrvatskom sboru održao mini press-konferenciju. Bauk je prvo ustvrdio da atmosfera na sjednici Vijeća za obranu nije bila onakva kakva je bila prije 3,5 godine, kao i da je načelno dogovoren tekst dvaju strataeških dokumenata o kojima se danas raspravljalo – preostaje još konačno usuglašavanje prijedloga Strategije obrane i Dugoročnog plaana razvoja OS RH i javno savjetovanje, nakon čega će ta dva dokumenta biti upućena  u saborsku proceduru.

“U Dugoročnom planu razvoja predviđeno je također da Vlada u roku od 90 dana donese i odluku o provedbi tog Dugoročnog plana, koja će biti nešto detaljnija i  za javnost nešto interesantnija jer će tamo biti, pretpostavljam, navedeni i odeđeni tipovi vojne opreme i ono što će biti nabavljano za Oružane snage Republike Hrvatske. A također je u Planu razvoja predviđeno i da će se u sklopu Godišnjeg izvješća o obrani – koje je za 2024. primjerice već stiglo u Hrvatski sabor – kojeg Sabor redovno raspravlja, posebna točka biti i provedba Dugoročnog plana razvoja, jer zadnja dva koja su donesena nisu imala neki veliki utjecaj na to što se događalo u Oružanim snagama,”

rekao je Bauk. Pod točkom razno dotaknute su još neke teme, primjerice održavanje mimohoda i temeljno vojno osposobljavanje, no ni po tom pitanju nije bilo nekih značajnih razlika u pristupu između Vlade i Predsjednika RH. Daatum mimohoda povodom 30-obljetnice VRO Oluje je načelno dogovoren (spominje se 31. srpanj), ali prije službene objave još mora biti iskomuniciran i s Gradom Zagrebom. Bauk pretpostavlja da će se o temeljnom vojnom osposobljvanju ozbiljno razgovarati na sljedećoj sjednici Vijeća za obranu, nakon što Vlada obznani tekst izmjena Zakona o obrani:

“Čini mi se da – što se tiče samog trajanja i ostaloga – da je tu više-manje postignuta suglasnost. A što se tiče ciljeva, vjerujem da se radi o tome – i ono što sam javno komunicirao dosad – da želimo da i brojčani sastav Oružanih snaga, a i pričuve, dođu na razinu koja bi bila prihvatljiva jer trenutno – obzirom na manji broj građana ili mladih muškaraca i žena koji bi pristupili dragovoljnom služenju vojnog roka – taj broj trenutno nije na onoj razini na kojoj bi trebao biti.”

Na dokumentima o kojima se danas razgovaralo na sjednici Vijeća za obranu ranije su radili predstavnici i Vlade i Ureda predsjednika, pa je Vijeće sazvano tek kada su ti dokumenti u najvećoj mjeri usuglašeni. Bauk očekuje da će u velikoj mjeri takvo suglasje vladati i u Saboru,bez obzira kada do rasprava dođe – bilo u naredna 2 mjeseca, koliko je preostalo do saborske ljetne pauze, bilo na jesen, što je vjerojatnije.

*Photo: Ured predsjednika Republike Hrvatske/Filip Glas

Sada je već sasvim izvjesno – Vijeće za obranu konačno će se održati, i to u petak, 23. svibnja. Na dnevnom redu će biti rasprava o prijedlozima nekih strateških dokumenata u obrani, ali i prijedlog o uvođenju temeljnog vojnog osposobljavanja. Nakon 4 godine za isti će stol sjesti donedavni politički neprijatelji – predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković, koji su još donedavno zagađivali javni prostor međusobnim najnižim uvredama, a Oružane snage rastezali do mile volje natječući se tko je jači. No sve je to tajanstveno nestalo nakon zadnjih predsjedničkih izbora, pa je pomalo tragikomično  gledati kako su se ovih dana razni dužnosnici krenuli natjecati u što pomirljivijim izjavama.

Danas su u tome prednjačili predsjednik Sabora Gordan Jandroković i potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved. Jandroković je nakon sastanka vladajuće koalicije rekao da je pozitivna već sama činjenica da će se sjednica Vijeća za obranu održati nakon dugog razdoblja:

“Dogovorene su dvije teme: Strategija obrane i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga. Očekujem konstruktivan razgovor i pozitivan zaključak”,

poručio je predsjednik Sabora potvrdivši da rasprava o ovlastima Predsjednika Republike nije na dnevnom redu jer “vremena su vrlo složena i traže odgovornost od svih izabranih dužnosnika“.

Potpredsjednik Vlade Tomo Medved u današnjoj emisiji HRT-a “A sada Vlada” također je zazivao “meku” kohabitaciju premijera i predsjednika:

“Nadam se da će razdoblje pred nama biti usmjereno na kvalitetnu koordinaciju. Moramo zajednički odgovarati na sigurnosne izazove, osobito u ovom složenom geopolitičkom trenutku.”

Medved je pritom podsjetio na porast izdvajanja za obranu:

“Od 2016. godine Vlada snažno investira u sektor obrane. Tada smo na raspolaganju imali 534 milijuna eura, a danas ulažemo 1,5 milijardi eura”,

rekao je Medved, naglasivši kako više od 20 posto tih sredstava ide za modernizaciju i opremanje. Upravo će novi strateški dokumenti usmjeriti ta ulaganja i postaviti okvir za novu fazu razvoja sektora obrane, smatra Medved, nakon čega će uslijediti izmjene Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama. I on je potvrdio da se pritom neće dirati u ovlasti Predsjednika:

“Ne govorimo o redefiniranju uloge predsjednika Republike, već o stvaranju preduvjeta za uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja mladih. Moramo imati ljude spremne za profesionalne postrojbe, ali i sposobne za pričuvu.”

Zakoni će tijekom lipnja biti upućeni u javno savjetovanje, a Medved očekuje širu društvenu raspravu te podršku i s Pantovčaka:

“Vjerujem da će predsjednik Milanović podržati prijedloge na sjednici Vijeća, te da će oni biti podržani i kroz daljnju raspravu u Saboru.”

Iako je godinama tražio od predsjednika Milanović da se ispriča zbog vrijeđanja HDZ-a i njenih članova, kao i njega osobno, što je bio uvjet da  se uopće razgovara o ključnim pitanjima, premijer Andrej Plenković sve je to zanemario. Jučer je iz Ženeve poručio:

“Očekivanja su da raspravimo dvije teme koje su na dnevnom redu. Jedna je Strategija obrane koju smo dostavili Uredu predsjednika prije više od nekoliko tjedana. Druga je Dugoročni plan razvoja obrane. I jedan i drugi dokument mislim da su kvalitetno pripremljeni i mislim da će se oni prihvatiti, odnosno raspraviti, a kasnije ih Vlada šalje u daljnju proceduru. (…) Ne vidim da će biti nekih velikih prijepora oko ova dva dokumenta”.

Plenković je i danas u Karlovcu  najavio da će osnova Vijeća za obranu biti dva strateška dokumenta, te da se još uvijek poliraju neke sitnice: “Dokumenti su pripremljeni, vode se konzultacije oko nekih sitnih detalja.”

“Bolje ikad nego nikad“, komentirao je danas u Brelima predsjednik Zoran Milanović. Nedavno je, rekao je predsjednik RH, dogovoreno da se sjednica Vijeća za obranu održi između dva kruga lokalnih izbora kako bi se raspravili određeni dokumenti s područja obrane i sada je došlo to vrijeme:

Zoran Milanović u Brelima (Photo: UPRH/Filip Glas)

“Neki dokumenti su i u mojoj ingerencije, a neke Vlada, odnosno vladajuća većina, može donijeti formalno i bez mene, ali bilo bi dobro da se dogovorimo jer kasnije to može imati daljnje reperkusije na upravljanje vojskom. Tu je potreban neprestani razgovor i dogovor ako je moguće. Ja ne mogu odrediti kolika će biti izdvajanja za obranu u Hrvatskoj, to radi Vlada, ali onda preuzima i odgovornost za uspjeh ili neuspjeh“.

Predsjednik Milanović potvrdio je da bi se trebalo razgovarati i o ponovnom uvođenju vojnog roka, „ali sa svim ograničenjima koja nameće hrvatski Ustav“, dodavši da se svatko od toga može izuzeti i tražiti civilnu formu služenja vojnog roka: „Mislim da je ovo kako je zamišljeno bolje od onoga što imamo trenutno. Trenutno nemamo ništa“.

Pritom je istaknuo zabrinutost zbog trenutnog stanja pričuve:

“Mislim da ostajemo bez pričuve, a pričuvnici su ljudi koji su imali neku vojnu obuku. Zadnja vojna obuka je bila bazična 2007. godine. Dakle, to su ljudi koji su sad 18 godina stariji i uskoro neće biti za ono što vojska zahtijeva. Potrebno je motivacijom i pozivom nagovoriti jedan veći broj ljudi da se uključe u obuku koja bi trajala dva mjeseca. Kraće ne može i to je prekratko. Ali, i to je bolje nego što je bilo do sada“.

Milanović je usput komentirao i najave o mogućem povećanju izdvajanja za obranu na čak 5 posto BDP-a:

Ministar obrane Ivan Anušić i načelnik GS OS RH general Tihomir Kundid – u očekivanju Vijeća za obranu

„To nije zakon. Dakle, ako NATO donese takvu odluku na sljedećem samitu, to nema zakonski karakter. Hrvatska se sigurno neće protiviti takvim zaključcima, ali da ćemo ih biti u stanju provesti – nećemo. To je previše. Trenutno trošimo manje od dva posto. A dva posto je trenutno dvije milijarde dolara. A sad pazite što je pet posto, to je pet milijardi jer, prema zadnjim podacima, naš ukupni nominalni BDP je praktički 100 milijardi dolara. Dakle, zvuči jako puno, ali pitanje je što s tim možeš kupiti.“

Oprema je, kaže Milanović,  užasno skupa, a i ne može se više dobiti u nekom kraćem roku, kao što je bilo prije rata u Ukrajini:

“Mi ne možemo kupovati od Kineze ili od Rusa, to je kraj priče. Onda smo na jako suženom tržištu. A jako suženo tržište znači monopol i mogućnost svakog odsustva kompetitivne utakmice. A to na kraju netko treba platiti, a to plaćaju hrvatski ljudi, građani, porezni obveznici. I nema tu Vlada nekakav manevarski prostor, ali ono što može je da cijelo vrijeme vodi računa o tome da to ne preplaćujemo jer cijene su nezamislive s obzirom na to što sustavi pružaju i što potencijalni protivnik može imati da ih neutralizira i uništi. Ogromni su to novci.”

I tako se u općem suglasju dočekuje sjednica Vijeća za obranu kada će “plameni jazavac”, “54-godišnji  šmrkavac”, “herojski zec” i  “korumpirani ludonja” napokon sjesti za isti stol i razgovarati kao odrasli ljudi.

Da su odnosi na relaciji Markov trg-Pantovčak ipak zatoplili, pokazuje i današnji odgovor Ureda predsjednika RH na jučerašnje priopćenje Vlade. Jučer je, naime, Vlada RH prema Uredu predsjednika uputila prijedloge Strategije obrane i DPR OS  RH uz  prijedlog da se o tome razgovara na sjednici Vijeća za obranu. Danas je iz Ureda predsjednika stigao odgovor kojeg prenosimo u cijelosti:

Zadnje Vijeće za obranu održano je u studenom 2021.

“Predsjednik Republike Zoran Milanović pozdravlja činjenicu što je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković prihvatio njegov prijedlog da se sazove sjednica Vijeća za obranu na kojoj će se raspravljati o nacrtu Strategije obrane Republike Hrvatske i nacrtu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske. Ured Predsjednika Republike Hrvatske zaprimio je nacrte spomenutih dokumenata koji će narednih tjedana biti analizirani kako bi se na sjednici Vijeća za obranu o istima mogla provesti temeljita rasprava.

Predsjednik Republike suglasan je s prijedlogom predsjednika Vlade RH da se sjednica Vijeća za obranu održi tijekom mjeseca svibnja. Točan termin održavanja sjednice te dodatne teme o kojima bi Vijeće za obranu trebalo raspravljati, kao što je prijedlog uvođenja obveznog vojnog roka, usuglasit će Ured Predsjednika Republike i Ured predsjednika Vlade RH.”

Vijeće za obranu zadnji put je održano 09. studenog 2021. godine. Tada se “zaraćene” strane nisu mogle dogovoriti o zajedničkom priopćenju, a kako su se odnosi dodatno zaoštravali (a Ured predsjednika i Vlada RH sporili djelomično i o formalnim sitnicama) Vijeće za obranu nakon toga više nikada nije održano. Jedna od posljedica ovakvog odnosa je i nepostojanje Dugoročnog plana razvoja OS RH, budući je dosadašnji DPR istekao sa zadnjim danom prošle godine.

Nakon višegodišnjeg mudrovanjaa, čekanja i pregovaranja, nacrti Strategije obrane i Dugoročnog plana razvoja OS RH konačno su dospjeli u fazu da mogu biti poslani iz Vladine radionice u Ured predsjednika  RH. O tome je  danas poslijepodne stiglo kratko priopćenje iz Vlade RH, u kojem se navodi:

“Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je uputio predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću nacrt Strategije obrane Republike Hrvatske i nacrt Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz prijedlog da se o tim dokumentima raspravi na sjednici Vijeća za obranu.

Nakon toga, ovi dokumenti bit će upućeni u formalnu proceduru donošenja, u skladu sa Zakonom o obrani.

Predsjednik Vlade u dopisu je predložio da predstojnici ureda u izravnoj komunikaciji dogovore precizan termin sjednice, kao i druge teme koje se mogu raspraviti na sjednici Vijeća za obranu.”

Time su usvojena dva od tri prijedloga Zorana Milanovića nakon što je u siječnju ponovno pobijedio na predsjedničkim izborima. On je, naime, tada zatražio sazivanje 16. sjednice Vijeća za obranu na kojoj bi prva tema bila”priprema i usvaajanje Strategije obrane RH, druga – priprema i usvajanje DPR OS RH, a treća – razmatranje potrebe i provedbe uvođenja obveznog vojnog roka u RH.

Do sada je predsjednik Milanović isticao da se nema namjeru očitovati o dokumentima koji su pripremljeni jednostrano, bez sudjelovanja Ureda predsjednika. Hoće li i u ovom slučaju biti tako, saznat ćemo možda već i večeras ako Ured predsjednika na Vladino priopćenje dogovori vlastitim priopćenjem. Ili su “zbog mira u kući” radili tajni pregovarački kanali koji su usuglasili ova dva neophodno potrebna dokumenta, i ujedno odustali od zadiranja u predsjedničke ovlasti kroz izmjene Zakona o obrani koje su još nisu našle na dnevnom redu.

Baš kada se činilo da će „tvrda kohabitacija“ Vlade i Predsjednika RH donekle omekšati, Ured predsjednika danas je objavio priopćenje u kojem ponovno podsjeća Vladu da RH mora imati „imati jedinstvenu i usklađenu vanjsku politiku koju ravnopravno i zajednički oblikuju i provode Vlada Republike Hrvatske i Predsjednik Republike”. Ovoga puta povod je hrvatsko stajalište o rezoluciji o ratu u Ukrajini koja se priprema za današnju sjednicu Ujedinjenih naroda povodom treće obljetnice ruske agresije. Jutarnji list objavio je da su se zbog tog dokumenta, kojeg SAD pokušavaju ignorirati i bojkotirati, tijekom vikenda sastali posebni savjetnik premijera Mate Granić i savjetnik Predsjednika RH Neven Pelicarić. U današnjem priopćenju iz Ureda predsjednika stoji da je Predsjednik opet, po tko zna koji put, tek obaviješten o namjerama RH:

“Ured Predsjednika Republike obaviješten je o stavu Vlade RH o rezolucijama o ratu u Ukrajini o kojima bi se trebalo glasati u Ujedinjenim narodima. Međutim, prije nego što je zauzela svoj stav o spomenutim rezolucijama, Vlada RH o tom stavu nije se konzultirala s Predsjednikom Republike. Dakle, Predsjednik Republike nije sudjelovao u oblikovanju stava koji je Vlada RH proteklih dana iznosila u institucijama Europske unije i Ujedinjenih naroda.“

Vezano uz donošenje rezolucije u UN-u, navodi se u priopćenju, predsjednik Milanović smatra da je

„UN svakako jedan od ključnih međunarodnih foruma na kojima treba pokušati doći do rješenja i okončanja rata u Ukrajini, kao i uz izravne pregovore zaraćenih strana. Predsjednik Republike od hrvatske diplomacije očekuje da u UN-u podrži svako rješenje koje doprinosi miru u Ukrajini bez obzira na to kakve stavove o tome zauzimaju drugi međunarodni čimbenici.“

Zbog toga Milanović ponovno poziva Vladu na sukreiranje vanjskopolitičkih stavova koje bi se moglo provoditi kroz kreiranje novog tijela – Vijeća za vanjsku politiku:

„S obzirom na brze i dramatične promjene međunarodne političke i sigurnosne situacije, predsjednik Milanović opetovano poziva Vladu RH da se žurno uspostavi stalni sustav oblikovanja i provođenja vanjske politike kako bi Republika Hrvatska mogla brzo odgovoriti na promjene i izazove u međunarodnoj politici. Predsjednik Milanović predlagao je ranije uspostavu Vijeća za vanjsku politiku te isto ponovo predlaže, uvjeren kako se na taj način najefikasnije može oblikovati i potom provoditi vanjska politika. U međuvremenu, dok se predloženi format suradnje ne uspostavi, jedini način Ustavom predviđenog oblikovanja i provođenja vanjske politike jest izravan razgovor i dogovor Vlade RH i Predsjednika Republike.“

Od inauguracije Zorana Milanovića 18. veljače ove godine,  od nekoliko dužnosnika HDZ-a čule su se izjave o tome kako se Predsjedniku u drugom mandatu treba dati prilika za bolju suradnju s Vladom. Tome u prilog idu i neke naznake da se priprema i sjednica Vijeća za obranu koju je Milanović tražio pred kraj svog prvog predsjedničkog mandata. Tako je u četvrtak, 20. veljače, potpredsjednik HDZ-a Branko Bačić izjavio da će se sjednica Vijeća za obranu održati „vrlo brzo“, nakon što se „fino dorade“ dokumenti koji bi bili podloga raspravi – Strategija obrane RH, Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH te zakoni o obrani i o službi u Oružanim snagama. Nakon  „fine dorade“, dokumenti će biti poslani Predsjedniku RH na proučavanje, nakon čega je moguće održavanje sjednice Vijeća za obranu na čiji se dnevni red mogu staviti i neke druge teme, rekao je Bačić. No kako je Milanović 5 godina svog prvog mandata potrošio na objašnjavanje da on nije tu da proučava i prima na znanje Vladine prijedloge već da sudjeluje  u njihovom kreiranju, upitno je koliko brzo i je li uopće moguće održavanje Vijeća za obranu u ovakvim okolnostima. Čini se da je oko sukreiranja vanjske i obrambene politike opet u pitanju jedan veliki „déjà vu“.