Zbog MAGA politike Donalda Trumpa, odnosa prema Europi i pokretanja rata protiv Irana u kojem europski saveznici ne žele aktivno sudjelovati – pojavljuju se sve veće sumnje europskih država u američko poštivanje dogovora vezano za isporuku visokotehnoloških oružja.

Tako je Švicarska prošle jeseni zaustavila plaćanja za američke protuzračne sustave zemlja-zrak Patriot nakon što je saznala da će isporuke biti odgođene za nekoliko godina. No, švicarski javni servis SRF otkriva da zamrzavanje ima mali učinak: SAD je bez ikakvih konzultacija preusmjerio švicarska plaćanja namijenjena borbenom zrakoplovu F-35 kako bi pokrio troškove Patriota, objavljeno je prošli tjedan. Urs Loher, direktor Odjela nacionalnog naoružanja u švicarskom Saveznom uredu za nabavu obrambene opreme (Armasuisse), potvrdio je potez SAD-a i rekao SRF-u koliko je novca već prebačeno. Međutim, pod pritiskom američkih vlasti, ne može otkriti točan iznos. Opisuje ga samo kao “niski troznamenkasti iznos u milijunima” – što znači znatno više od 100 milijuna švicarskih franaka (126 milijuna dolara). SAD tako zaobilazi zamrzavanje plaćanja preusmjeravanjem sredstava za švicarske borbene zrakoplove F-35 u sustav Patriot. Kako je to moguće?, pitaju se švicarski mediji.

U SAD-u, poslovi s oružjem sa stranim zemljama uvijek idu putem američkog vladinog programa prodaje vojne opreme inozemstvu (FMS). Unutar ovog programa SAD održava fond za sve kupnje švicarskog oružja.  Bilo da se radi o F-35 ili o Patriot, sva švicarska plaćanja završavaju u ovom fondu. Ako jednom projektu nedostaje novca, SAD-u je dopušten pristup sredstvima za druge projekte. Upravo to američke vlasti sada rade: novac namijenjen programu F-35 koristi se za financiranje sustava Patriot.

„Ovo je vrlo nezadovoljavajuće“, kaže Loher. Preusmjeravanje sredstava stavlja švicarsko Ministarstvo obrane pod pritisak i ostavlja manjkove u proračunu za zrakoplove F-35. Krajem 2025. Ministarstvo je moralo prije roka prebaciti nekoliko desetaka milijuna franaka SAD-u kako bi popunilo prazninu. Ove rane uplate pojačavaju postojeće financijske probleme Ministarstva: ono se već bori s financiranjem odobrenih nabava oružja. Unatoč zamrzavanju plaćanja, očekuje se da će SAD ove godine nastaviti preusmjeravati sredstva za F-35 na sustav Patriot. Loher ipak brani zamrzavanje kao politički signal koji je pomogao potaknuti veću transparentnost SAD-a u vezi s dugim kašnjenjima. Kašnjenje u isporuci je, naime, razlog zašto je prije 2 mjeseca Švicarska počela otvoreno razmišljati o razvrgavanje ugovora o kupovini Patriota nakon što je iz SAD-a stigla obavijest o još jednom kašnjenju isporuke 5 naručenih sustava. Bern je počeo ozbiljno razmatrati europsku alternativu, francusko-talijanski sustav SAMP/T, koji bi navodno mogao biti isporučen već 2029. ako se naruči sada i odmah. Švicarski zakonodavci su frustrirani, a neki kažu da sustavi Patriot “možda uopće neće stići“.

„Frustrirajuće je kada nam nametnu zamrzavanje plaćanja, a novac se jednostavno preusmjeri“, kaže Werner Salzmann, senator i sigurnosni stručnjak iz desničarske Švicarske narodne stranke. Senator Josef Dittli iz desnocentrističke Radikalno-liberalne stranke dodaje da švicarsko Ministarstvo obrane očito nije shvatilo da je takav zaobilazni put moguć. Priska Seiler Graf, zastupnica Socijaldemokrata, osjeća se opravdanom u svom ranijem pozivu na otkazivanje kupnje Patriota. Njezina stranka općenito se protivi velikim američkom naoružanju. Salzmann također kaže da je njegovo povjerenje u Washington palo: „Ugovori FMS-a stvaraju sve više problema s tumačenjem. Moramo dobro razmisliti želimo li nastaviti potpisivati ​​takve sporazume.“

I Finci sumnjaju …

Antti Häkkänen sa svojim poljskim kolegom Pawełom Zalewskim

Finski ministar obrane Antti Häkkänen najavio je da će njegova zemlja provjeriti hoće li oružje koje je Europa platila ukrajinskoj vojsci stići na odredište – u Ukrjainu. Europski saveznici zabrinuti su zbog iscrpljivanja američkih vojnih resursa zbog rata u Iranu i nakon medijskih najava da bi SAD mogao preusmjeriti oružje namijenjeno za Ukrajinu prema Bliskom istoku. Häkkänen je rekao da će Helsinki provjeriti poštuje li Washington ugovore potpisane s europskim zemljama NATO-a koje su kupile oružje za Ukrajinu od američkih vojnih dobavljača. Problem proizlazi iz izvješća Washington Posta da Pentagon razmatra preusmjeravanje ključne vojne opreme namijenjene ukrajinskim obrambenim snagama za rat u Iranu. „Svaki put procjenjujemo kako se novac troši i vjerujemo da mehanizam funkcionira. Ako naravno postoje problemi, onda to moramo ponovno procijeniti“, rekao je Häkkänen u emisiji 12 Minutes With na Euronewsu.

Ovo oružje uključuje vitalne sustave protuzračne obrane potrebne za presretanje ruskih projektila i dronova, kupljenih putem NATO-ovog sustava Prioritetne liste zahtjeva za Ukrajinu (PURL), koji omogućuje zemljama NATO-a da kupuju oružje za Ukrajinu od SAD-a. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je novinarima da bitna oprema za Kijev, uključujući presretače, “nastavlja pritjecati u Ukrajinu“. Međutim, postoji zabrinutost da će, kako rat u Iranu sve više odmiče, a američke vojne zalihe se smanjuju, biti donesena odluka o preusmjeravanju opreme prema Iranu. “PURL je do sada Ukrajini isporučio oko 75% svih projektila za ukrajinske baterije Patriot i 90% streljiva koje se koristi u drugim sustavima protuzračne obrane“, rekao je Rutte novinarima u sjedištu NATO-a u Bruxellesu u četvrtak, 26. ožujka.

Službeni Helsinki također čvrsto stoji iza toga da se neće uključiti u američko-izraelsku intervenciju u Iranu, unatoč izjavama američkog državnog tajnika Marca Rubia koje impliciraju da je podrška Washingtona Ukrajini ugrožena ako europski saveznici ne pomognu SAD-u u osiguravanju Hormuškog tjesnaca. U jedva prikrivenoj prijetnji saveznicima na putu za sastanak ministara vanjskih poslova G7 u Parizu, Rubio je rekao: „Ukrajina nije američki rat, a ipak smo toj borbi doprinijeli više nego bilo koja druga zemlja na svijetu. (…) „Dakle, to će biti nešto što će predsjednik morati uzeti u obzir u budućnosti“, dodao je Rubio. No, Häkkänen je rekao da Helsinki ne može preusmjeriti sigurnosne snage iz Finske u Zaljev, s obzirom na granicu od 1350 kilometara koju Finska dijeli s Rusijom. „Mi smo mala zemlja uz Rusiju“, rekao je, dodavši: „Svi naši resursi uključeni su u našu spremnost u ovom području, tako da nema opcija ili potencijala“ za djelovanje na Bliskom istoku.

U međuvremenu, finski predsjednik Alexander Stubb također je udvostručio otpor svoje zemlje američkim pozivima za pomoć. Rat s Iranom „nije stvar NATO-a“, rekao je u četvrtak navečer, jer je NATO obrambeni savez, rekao je Stubb na konferenciji za novinare nakon sastanka čelnika Zajedničkih ekspedicijskih snaga (JEC), multilateralne obrambene suradnje među nordijsko-baltičkim zemljama NATO-a.

Španjolska čvrsto “protiv”

Nakon što je odbila prihvatiti Trumpov zahtjev za izdvajanje u obranu od 5 % BDP-a, Španjolska je zatvorila svoj zračni prostor američkim zrakoplovima koji sudjeluju u napadima na Iran. To je korak dalje od ranije zabrane korištenja vojnih baza kojima zajednički upravljaju Španjolska i SAD. Španjolska ministrica obrane Margarita Robles je bila rezolutna: “Ne dopuštamo korištenje vojnih baza niti korištenje zračnog prostora za akcije povezane s ratom u Iranu“. Zatvaranje zračnog prostora prisiljava vojne zrakoplove da zaobiđu Španjolsku, članicu NATO-a, na putu do svojih ciljeva na Bliskom istoku. To ne uključuje izvanredne situacije, dodao je list El País.

A USS Gerald R. Ford u Splitu?

U tom kontekstu je zanimljivo gledati reakcije na uplovljavanje američkog nosača USS Gerald R. Ford (CVN-78), koji je nakon sudjelovanja u operacijama protiv Irana najprije otplovio put Grčke, a onda se skrasio pred Splitom radi popravka i dopune. Dok službena priopćenja o njegovom dolasku u Hrvatsku naglašavaju transtlantske vrijednosti i dokaze prijateljstva, na društvenim se mrežama više nego ikada čuju glasovi protiv ovog dolaska, uz naglašeni strah da će Hrvatska time i sama postati meta iranskih ili pro-iranskih podržavatelja. Tome se priključila i saborska zastupnica Dalija Orešković, problematizirajući poštivanje Ustava RH u odluci o uplovljavanju nosača u hrvatske teritorijalne vode. “Gdje su stavovi drugih nositelja državne vlasti po pitanju davanja suglasnosti stranoj državi da usred ratnog sukoba kojeg je sama izazvala usidri svoj ratni brod ispred jednog od najvažnijih turističkih gradova uoči početka turističe sezone?,” pita se Orešković na društvenim mrežama. Iako je iznimno mala ili gotovo nikakva mogućnost da se posadi i samom nosaču dogodi išta lože u Hrvatskoj, ovakve reakcije samo su odraz sve manjeg povjerenja u SAD i podrške američkoj vanjskoj politici prema saveznicima i partnerima.

Kao što je portal Obris.org najavio, rano jutros pred Splitom se ukazao američki nosač aviona USS Gerald R. Ford (CVN-78), a posada je već tijekom prijepodneva preplavila Split, radujući se dugo iščekivanom odmoru. „Posada je uzbuđena što se vratila u Split na zasluženu slobodu“, rekao je kapetan David Skarosi, zapovjednik broda USS Gerald R. Ford. „Toliko su toga postigli od našeg prvog posjeta u listopadu. Iznimno smo zahvalni hrvatskoj zajednici što nam je ponovno otvorila svoj povijesni i prekrasni grad Split,“ prenijela je u priopćenju američka Šesta flota.

Hrvatsko Ministarstvo obrane, pak, u svom priopćenju tvrdi da se dolazak američkog nosača zrakoplova u Split odvija u sklopu planiranog posjeta splitskoj luci i održavanja. Grčki mediji su, međutim, izvijestili da je nosač napustio bazu u zaljevu Souda na Kreti ranije od planiranog, budući da su za petak i subotu bili najavljeni prosvjedi protiv uplovljavanja samog nosača, ali i protiv američke politike na Bliskom istoku. Kako bi izbjegli eventualne sukobe posade i lokalnog stanovništva, USS Gerald Ford preusmjeren je u Split, gdje ga ne očekuju ovakvi problemi.

Nosač aviona CVN-78 na Kreti je boravio od 23. do 26. ožujka, a tijekom tog vremena su stručnjaci tamošnjeg NATO Forward Deployed Regional Maintenance Centera – uključujući konstrukcijske inžinjere, brodske arhitekte i druge stručnjake – proveli  procjenu popravka štete nakon požara u glavnoj brodskoj praonici rublja. Osim toga, vojne i savezne civilne snage za provedbu zakona nastavile su istrage o požaru, dok su brodsko osoblje i lokalni industrijski partneri popravili dio odjeljaka zahvaćenih požarom.

Neslužbeno saznajemo da će nosač USS Gerald Ford ostati u Splitu do kraja idućeg tjedna, a kamo će nakon toga – nije sasvim izvjesno. Glasine govore o tome da će biti vraćen u matičnu luku kako bi nakon 9 mjeseci na moru bio podvrgnut masivnim radovima na svim sustavima koji su se tijekom plovidbe pokvarili na brodu.

Udarna skupina nosača zrakoplova Gerald R. Ford krenula je s pomorske baze Norfolk 24. lipnja 2025., provodeći operacije na području Arktičkog kruga, Sredozemlja, Kariba i Crvenog mora. “Potpora udarne skupine nosača zrakoplova višestrukim združenim i kombiniranim operacijama diljem svijeta učvrstila ju je kao najsposobniju, najprilagodljiviju i najsmrtonosniju vojnu silu na svijetu“, zaključuje u priopćenju američka Šesta flota.

Vlada je na zatvorenom dijelu današnje 156. sjednice donijela jednu naizgled formalnu odluku. “Donesena je Odluka o davanju odobrenja za uplovljavanje američkog ratnog nuklearnog broda u unutarnje morske vode Republike Hrvatske i boravak u luci“, stoji u škrtom priopćenju Vlade RH. U ovoj se odluci ne spominje ni ime broda, kao ni datum ni razlog dolaska, baš kao ni luka u kojoj će taj neki brod boraviti.

Međutim…

Jučer je grčka televizija Skai objavila da američki nosač aviona USS Gerald R. Ford (CVN-78) neće ostati u bazi u zaljevu Souda na Kreti, kamo je doplovio 23. ožujka, već odlazi u Hrvatsku. Kao razlog ovako naglog odlaska, TV Skai navodi najavljene prosvjede protiv američke baze na Kreti i protiv rata u Iranu. Naime, za petak i subotu, 27. i 28. ožujka, najavljeni su “antiratni” i “antiimperijalistički” prosvjedi u gradu Hania, neposredno uz bazu kolokvijalno nazvanu Souda Bay. Za petak su najavljeni prosvjedi na glavnom gradskom trgu protiv pristajanja nosača USS Gerald Ford, dok se za subotu poziva na mobilizaciju građana na cijelog Kreti radi prosvjeda protiv “krvavog ratnog stroja SAD-a, Izraela i NATO-a“. To nije ni prvi ni zadnji ovakav prosvjed – i prije mjesec dana Krećani su prosvjedovali tražeći zatvaranje baze u zaljevu Souda. Prema lokalnim medijima, za razliku od prethodnog posjeta, tijekom ova tri dana posadi nije bio dopušten uobičajeni veliki odmor u gradu.

Na grčkim forumima korisnici – pozivajući se na satelitske snimke – javljaju da se nosač već danas otisnuo s Krete. USS Gerald Ford (CVN-78) uplovio je u NATO kompleks Marathi Pier u zaljevu Souda u ponedjeljak, 23. ožujka, kako bi tijekom narednih tjedan dana obavio nužne popravke i radove na održavanju nakon neslavne epizode u američkoj operaciji “Epic Fury”. Osim dugotrajnih problema sa sustavom kanalizacije, nosač je tijekom akcija protiv Irana zadesio i požar u glavnoj praonici rublja, koji je nanio veliku štetu. Požar je izbio 2. ožujka, zahvativši pritom i oko 100 ležajeva, dok je više od 200 članova posade zatražilo liječničku pomoć zbog udisanja dima. Većina je, prema američkim dužnosnicima, kasnije vraćena na dužnost. Službeni izvori američke Mornarice objavili su da brodski pogonski sustav pritom nije oštećen, te da je nosač u potpunosti operativan unatoč požaru.

USS Gerald Ford (CVN-78) bio je posljednji put u Hrvatskoj u listopadu 2025., da bi temeljem naredbe američkog ministra obrane Petea Hegsetha bio preusmjeren u Venezuelu, a nakon toga prema Bliskom istoku. Sada se ponovno vraća u Hrvatsku. Time je ovaj relativno novi nosač angažiran na raznim zadaćama već punih 9 mjeseci, a sve u očekivanju svog prvog dužeg i ozbiljnijeg remonta – što je vjerojatno i jedan od uzroka problema u kojima se našao na ovako dugoj plovidbi.

USS Gerald R. Ford isplovljava iz Marseillea (Photo: U.S. Navy/Mass Communication Spec)

Dvije godine nakon prvog posjeta, u Split ponovno stiže američki nosač aviona USS Gerald R. Ford (CVN 78). Hrvatska Vlada je na zatvorenom dijelu prošlotjedne 120. sjednice dala odobrenje za uplovljavanje broda u unutarnje morske vode Republike Hrvatske i boravak u luci, a neslužbeno se saznaje da ovaj američki nosač sutra stiže u (ili točnije – pred) Split.

Veleposlanstvo SAD-a u Hrvatskoj  napominje da se radi o planiranom posjetu u sklopu tekućeg raspoređivanja CVN 78 u području operacija Šeste flote SAD-a, kako bi se “podržala spremnost za ratovanje i pomorska sigurnost američkih pomorskih snaga Europa-Afrika, te kako bi se ojačale obveze SAD-a, saveznika i partnera u pogledu stabilnosti i sigurnosti u Europi. Rutinski posjeti lukama poput ovog jačaju obrambena partnerstva i odražavaju bliski odnos između Sjedinjenih Država i Hrvatske, cijenjene saveznice u NATO-u,”  zaključuje američko Veleposlanstvo u svom priopćenju.

USS Gerald R. Ford(CVN 78) je od početka listopada u Mediteranu te je, među ostalim, provodio zadaće zajedno s talijanskim patrolnim brodom ITS Paolo Thaon di Revel (P430), vodećim brodom Stalne NATO-ove skupine za protuminske protumjere 2 (SNMCMG2).