Nakon pokušaja vojnog udara u Turskoj, na udaru snaga aktualne vlasti našli su se zapovjednici turskih oružanih snaga, kao i vojne baze u kojima su oni radili, ili za koje se sumnja da su na neki način imale dodira s pučistima. Za razliku od vojarni u Ankari i Istanbulu, ili vojne baze Incirlik, koje su preplavile turske snage reda, vojna baza u Izmiru gotovo da nije osjetila posljedice puča. Da podsjetimo, riječ je o NATO bazi, odnosno tamo smještenom zapovjedništvu, o kojem je nedavno bila riječ i na portalu Obris.org. Naime, prije nepuna tri tjedna ondje je dočasnik OS RH, nadnarednik Kristijan Njavro, stacioniran pri Zapovjedništvu kopnenih snaga NATO saveza (Allied Land Command – LANDCOM) primio visoku nagradu „SACEUR Recognition Award“. Nadnarednik Njavro na dužnost u LANDCOM-u u Izmiru raspoređen je u rujnu 2013. godine.

Nadnarednik Njavro – jedan od dvojice hrvatskih vojnika u Izmiru

Prema podacima Ministarstva obrane RH, u Turskoj su trenutno raspoređena ukupno 3 pripadnika OS RH – jedan od njih, u statusu hrvatskog vojnog izaslanika (brigadir Ivan Veingartner) smješten je u Ankari, te još dvojica u NATO zapovjedništvo u Izmiru. Od dvojice pripadnika OS RH stacioniranih u Izmiru, jedan je trenutno na sigurnome, na svom godišnjem odmoru u Hrvatskoj, dok je drugi i dalje u Turskoj na dužnosti. Iako baza u Izmiru nije predmet interesa turskih vlasti u potrazi za sudionicima te zagovornicima nesuđenog državnog udara, Ministarstvo obrane RH u stalnom je kontaktu s tamo raspoređenim pripadnikom OS RH, baš kao i s vojnim izaslanikom RH u Ankari.

Bude li potrebno, odnosno pogorša li se sigurnosna situacija u Turskoj, za daljnje poteze, kao i za eventualno povlačenje diplomatskog osoblja (koje uključuje i vojnog izaslanika) nadležno je Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske. Što se tiče pripadnika OS RH u Izmiru, u NATO zapovjedništvu, oni su pod brigom Saveza – pa je tako i izrada planova za eventualno povlačenje tamošnjeg NATO osoblja u nadležnosti spomenutog NATO zapovjedništva, naravno, u koordinaciji s državama članicama Saveza. No, nisu svi turski vojni kompleksi koje NATO koristi za sada prošli tako mirno.

Blokada zračne baze Incirlik

Zračna baza Incirlik

Dok, srećom, u NATO zračnoj bazi Incirlik nema niti jednog hrvatskog vojnika, taj je vojni kompleks od subote 17. srpnja popodne bio blokiran. Turske su vlasti zatvorile tamošnji zračni prostor, zaustavile su kopneni pristup bazi, a od subotu oko 7:30 ujutro prekinuta je bila i vanjska opskrba strujom – čime je dovedeno do privremenog suspendiranja svih aktivnosti ondje stacioniranih američkih zračnih snaga. Nakon razgovora i pregovora s turskim predstavnicima, jučer je otvoren zračni prostor iznad baze, i nakon više od 24 sata prekida ponovno su započele zračne operacije anti-ISIS koalicije. Pa ipak, pristup internetu izgleda da je ostao radikalno usporen, a napajanje električnom energijom ostalo je oslonjeno na američke interne izvore. Prvi letovi prema položajima ISIS-a u preko 120 kilometara udaljenoj Siriji ponovno su započeli u nedjelju oko 14:30 poslije podne, nekoliko sati nakon što je Turska odobrila otvaranje zračnog prostora. Pentagonov glasnogovornik Peter Cook rekao je kako je zračni prostor nad Incirlikom bio zatvoren kako bi se spriječio eventualan bijeg pučista, kao što je u subotu bio slučaj s helikopterom Black Hawk i 8-ero putnika, koji su iz Turske preletjeli u Grčku i tamo zatražili azil. Stupanj sigurnosti u bazi podignut je na najvišu razinu, DELTA, za američko osoblje uvedena su ograničenja unutar baze, dok je „lokalcima“ zabranjen pristup.

Uhićenje zapovjednika baze Incirlik

U nedjelju rano ujutro objavljeno je kako je uhićen turski zapovjednik baze, general Bekir Ercan Van, zajedno s još 11 niže rangiranih pripadnika Oružanih snaga Turske i jednim policijskim službenikom. Američki dužnosnici potvrdili su da im je prije uhićena pristupio zapovjednik baze, i zatražio azil – koji mu ipak nije bio dodijeljen. Dva zamjenika glavnog državnog odvjetnika i 7 tužitelja/istražitelja upala su u bazu Incirlik, tražeći dokaze o vezi s pučistima. Posebno im je na meti 10. tankerska baza, za koju se sumnja da je služila za nadopunu gorivom pučističkim letjelicama. Tako je došlo i do uhićenja u Incirliku – nakon što su zrakoplovi F-16, kojima su u noći pokušaja državnog udara pilotirali piloti-pučisti, pokušali dotočiti gorivo iz zrakoplova-tankera kojima se rukovodilo iz turskog dijela baze.

Američki ministar obrane Ash Carter i zapovjednik general Bekir Ercan Van krajem 2015. godine

U turskoj se javnosti posljednjih dana spominje i „umiješanost SAD-a u organizaciju puča“, pa nema sumnje da će napeto stanje u Incirliku utjecati i na bilateralne vojne odnose između Turske i SAD-a. Gotovo nimalo tome nije pomogla ni izjava američkog veleposlanika u Turskoj, Johna R. Bassa, koji je ustvrdio da su „spekulacije da su SAD podržale pokušaj puča potpuno neistinite i narušavaju desetljećima dugo prijateljstvo“. Osim što SAD ovu bazu koriste za vođenje napada na Islamsku državu, u Incirliku Amerikanci skladište i dio svog taktičkog nuklearnog oružja (B61 termonuklearne bombe), pa pojedini zapadni stručnjaci već savjetuju da se ono premjesti u neku sigurniju te politički manje trusnu zemlju.

Makedonska je policija jučer rano ujutro u Skopju, Kočanima, Strugi i Probištipu privela ukupno devet osoba – jednog bivšeg dužnosnika Ministarstva obrane Republike Makedonije, i još osam osoba, a pod sumnjom da su pronevjerili oko 2,8 milijuna USD na poslovima remonta makedonskih vojnih helikoptera. Svi privedeni su makedonski državljani, a u operaciji koju je tamošnje Ministarstvo unutarnjih poslova nazvalo “Arsenal” fizički je privedeno zapravo bilo njih osam, dok je jedna osoba samo zadržana na bolničkome liječenju na kojem se već neko vrijeme nalazi.

Kaznena djela za koja se sumnjiči makedonsku devetorku vezana su uz program održavanja vojnih transportnih helikoptera Mi-8. Prema izjavi Ive Kotevskog, glasnogovornika Ministarstva unutarnjih poslova, ta su se kaznena djela odigrala između 2004. i 2009. godine, a šteta iznosi 2.768.000 USD ili 134.988.810 makedonskih denara (MKD). Riječ je tu bila o održavanju šest helikoptera koje je makedonska vojska kupila u Ukrajini, i koje se onda u Ukrajinu slalo i na remont. Za zahvate održavanja obavljene u poduzeću Ukrinmash (tvrtka kćer tamošnjeg državnog poduzeća Ukrspecexport) prikazivali su se nerealno veliki iznosi troškova. S obzirom na prirodu kaznenih djela za koja se sumnjiče privedeni – ne čudi da je među privedenima i svojedobni načelnik Sektora za logistiku pri Ministarstvu obrane Republike Makedonije, dok se neke od privedenih poduzetnika povezuje i sa strankom Socijaldemokratski savez Makedonije.

Ivo Kotevski, glasnogovornik MUP-a Republike Makedonije

“Servis je bio obavljen, plaćeni su traženi iznosi ukrajinskom poduzeću koje je obavilo servis helikoptera, no osim toga praktično je fiktivnim fakturama bio preplaćen velik dio iznosa koji je za tu svrhu odvojilo Ministarstvo obrane, a koji se nezakonito prelio poduzećima u Republici Makedoniji i izvan Republike Makedonije“

izjavio je na konferenciji za tisak Ivo Kotevski.

Skupina se okoristila pri remontu u izvedbi kijevskog poduzeća Ukrinmash

Osim na račune niza poduzeća u samoj Makedoniji, novac koji je navodno pronevjeren u ovome poslu bio je iz Makedonije uplaćivan i na račune privatnih poduzeća na Cipru (“PTP Delikates (Cyprus) Trading LTD”), u Velikoj Britaniji (“KL Technoservices LTD”, Liverpool), te u Bugarskoj (“Drvomak”, Blagoevgrad). Osumnjičene osobe se navodno optužuje za djela “udruživanja u kriminalnu organizaciju”, “zloporabe službenog položaja i ovlasti”, “pranje novca te stjecanje protupravne koristi”, te “falsificiranje ili uništavanje poslovnih knjiga”. Dok se makedonsko Ministarsvo obrane oglasilo tek izjavama kako podržava istragu, te da surađuje s institucijama koje vode istragu, policija nije detaljnije komentirala činjenicu kako su svi ovi sumnjivi poslovi prošli ispod radara čitavome sustavu interne kontrole Ministarstva obrane Republike Makedonije. Ipak, naveli su da je jučerašnja akcija “Arsenal” došla kao plod dugog istražnog postupka provođenog pod okriljem Ministarstva unutarnjih poslova.

————————–

————————–

U petak, 8. kolovoza ove godine, čulo se da je u Iraku poginuo Emrah Fojnica zvani “Hattab” – poznatiji kao suoptuženik Mevlida Jašarevića u postupku povodom napada na veleposlanstvo SAD u Sarajevu, i onda oslobođen pred BiH sudom. On je nakon spomenutog suđenja iz Bosne prvo krenuo put Sirije, da bi zaključno “šehidio” pod oružjem i opasan samoubilačkim prslukom u Iraku, u sklopu oružanih snaga organizacije “Islamska država”. Samo dan kasnije slične su vijesti doprle do regionalnih medija i po pitanju Kosova. Naime, čulo se novosti o prestrojavanjima u redovima kosovskih islamista na bojištima Sirije i Iraka, te o pogibiji jednoga od njih u borbi. Na sve to se onda jučer nadovezala i službena reakcija državnih vlasti Kosova, koje su po dugotrajnim pripremama konačno krenule hapsiti niz pretežito mladih osoba širom države, vezanih s tamošnjom mrežom simpatizera oružanog islamizma, regrutera za odlazak na daleka ratišta, te povratnika s čitavoga niza bojišta o kojima posljednjih godina svakodnevno slušamo na vijestima. Te policijske aktivnosti nisu ni čudne, posebice ako se prisjetimo da je, uz Sandžak, i Kosovo posljednjih nekoliko godina bilo prilično aktivan regionalni izvor boraca za “sveti rat” – prvo u Siriji, a onda i u Iraku.

Vijesti iz Sirije

Pokojni Patriot Matoshi, uz još jedan kreativni kuriozitet iz oružarnice “Arapskog proljeća”

U nedjelju, 10. kolovoza, regijom su prozujale dvije vijesti, obje sastavljane iz objava na “džihadističkim portalima” o novostima s bojišta u Siriji te Iraku – jedna strukturna, te druga više osobna. Kao prvo, navodno je došlo do smjene na tamošnjem mjestu “komandanta albanskih boraca”. S tog je mjesta smijenjen Lavdrim Muxhaheri, koji se proslavio objavom slika egzekucije dječaka u Siriji na internetu, a naslijedio ga je određeni Ridvan Hakifi. O kakvom se zapovjednom mjestu radi nije do kraja jasno, iako procjene govore da je širom Sirije te Iraka aktivno nekoliko stotina džihad-dragovoljaca s Balkana, uključujući tu i barem 200 Albanaca s Kosova.

S druge strane, istom je prilikom došla i informacija o pogibiji još jednog takvog borca – Albanca iz Gnjilana, mjesta na istoku Kosova. Da je Patriot Matoshi negdje u Siriji navodno “šehidio” od snajperskoga metka, objavili su džihadistički portali, ne otkrivajući druge detalje. Pri tome, regionalni mediji navode kratko i da je spomenuti Matoshi prije svoga odlaska u Siriju bio učenik gnjilanske medrese, odnosno “miljenik lokalnog imama Zekirje Qazimija“.

Odgovor policije na Kosovu

S takvim imamima, ali i povratnicima iz rata u redovima islamista, jučer se u jutarnjim satima konačno pozabavila i policija Kosova. U akciji više stotina redovitih i interventnih policajaca, a protiv osoba osumnjičenih da su ratovali u Siriji i Iraku, 11. kolovoza uhićeno je 40 ljudi iz Prištine, Peći, Gnjilana, Uroševca, Prizrena i Mitrovice. Prema izjavama iz policije – “Tokom akcije je izvršen pretres 60 lokacija i uhapšeno je 40 osoba pod sumnjom da su izvršili krivična djela protiv ustavnog poretka i sigurnosti Republike Kosovo, a prema Krivičnom zakonu Kosova“, dok je navodno kao dio pravne osnove njihova uhićenja istaknuta i činjenica da oružane frakcije u čijim su se redovima oni borili UN i međunarodna zajednica smatraju terorističkim organizacijama. Riječ je tu prvenstveno o skupinama ISIS, sada “Islamska država”, te sirijska Al Nusra – u čijim je redovima, prema policijskom priopćenju, do sada u borbama poginulo 16 osoba s Kosova.

O svemu tome jučer je u Prištini Ured državnog odvjetnika Kosova organizirao i izvanrednu konferenciju za medije, na kojoj su se javnosti obratili za ovaj slučaj zadužen državni odvjetnik Blerim Isufaj, vršitelj dužnosti glavnog državnog odvjetnika Sylë Hoxha, Sevdije Morina iz Specijalnog tužilaštva i glasnogovornik policije Baki Kelani. Oni su naglasili da je ova istraga širokih razmjera, provođena uz sudjelovanje svih regionalnih direktorata policije na Kosovu, rezultat oko dvije godine aktivnog policijskog praćenja osumnjičenih osoba. Uz to, oni su istaknuli:

“Tijekom akcije obavljena je pretraga 60 lokacija i uhićeno je 40 osoba pod sumnjom da su počinili kaznena djela protiv ustavnog poretka i sigurnosti Kosova“, priopćila je policija na Kosovu, dodajući i da je spomenuta operacija poduzeta u koordinaciji s Državnim odvjetništvom Kosova “zbog opasnosti i značaja za nacionalnu sigurnost i zaštitu ustavnog poretka, očuvanja reda i zakona i poštivanja prava svih građana“.

Sevdije Morina, vršiteljica dužnosti glavnog državnog odvjetnika u Specijalnom državnom odvjetništvu Kosova

Kod privedenih osoba pronađene su i eksplozivne naprave, oružje te streljivo različitih kalibara – što je sve onda policija i oduzela. Tek u dva navrata su se porodice protivile uhićenju, a kako je istakla Sevdije Morina, vršiteljica dužnosti glavnog državnog odvjetnika u Specijalnom državnom odvjetništvu Kosova, “Imamo i drugih slučajeva potrage za imamima džamija i osobama raznih profila“, što i ne čudi ako znamo da je među pretraženim lokacijama bilo i nekoliko priručnih džamija. O svemu tome se moglo ponešto čuti i od Bajrama Rexhepija, ministra unutarnjih poslova Kosova na odlasku, koji je povodom jučerašnjih uhićenja za medije izjavio kako je ova akcija provedena nakon višemjesečne istrage, a da se privedene trenutno ispituje pred nadležnim sudovima u Prištini, Mitrovici, Uroševcu, Prizrenu, Đakovici i Peći. Pri tome, izvori se slažu da spomenuta policijska akcija i dalje traje.

Kako se doznaje iz diplomatskih izvora u Prištini, od ukupnoga broja privedenih njih je šest bilo uhićeno u južnome dijelu Mitrovice, a čitavu je ovu operaciju kosovska policija izvela samostalno, bez pomoći ili prisustva osoblja misije EULEX. Pa ipak, o svemu je tome objavljeno vrlo malo informacija – kako o dokaznom materijalu prikupljenom pri uhićenjima, tako i o točnome identitetu mnoštva privedenih većinom mlađih osoba, koje su opisane tek inicijalima i mjestima rođenja. Riječ je o:

• L. R. (1990) – Priština• A. V. (1991) – Priština• Š.D. (1962) – Priština• H. N. (1988) – Priština• B. K. (1983) – Priština• K. B. (1986) – Priština• A. B. (1987) – Priština• V. K. (1985) – Priština• E. L. (1994) – Gnjilane• F. R. (1978) – Gnjilane• H. E. (1971) – Gnjilane• B. S. (1992) – Gnjilane• H. A. (1994) – Gnjilane• K. R. (1989) – Gnjilane• I . H. (1993) – Gnjilane• B. H. (1976) – Ferizaj• F. D. (1987) – Ferizaj• Z. B. (1984) – Ferizaj• A. L. (1982) – Ferizaj• E. B. (1978) – Ferizaj• F. B. (1983) – Ferizaj• B.Š. (1982) – Ferizaj• A. B. (1987) – Ferizaj• M. B. (1988) – Ferizaj• J. B. (1990) – Ferizaj• I . M. (1989) – Ferizaj• S. H. (1973) – Prizren• F. K. (1982) – Prizren• I. R. (1977) – Prizren• M. B. (1984) – Prizren• K. B. (1981) – Prizren• B. L. (1978) – Peć• B. I. (1987) – Peć• M. H. (1961) – Peć• B. K. (1988) – Peć• A. I. (1978) – Mitrovica• S. K. (1975) – Mitrovica• V. G. (1983) – Mitrovica• J. H. (1975) – Mitrovica• S. S. (1981) – Mitrovica

Reakcije dužnosnika i političara na Kosovu

Predsjednica Republike Kosovo Atifete Jahjaga pozdravila je jučerašnju akciju Policije Kosova riječima: “Kosovo neće biti utočište ekstremizma i institucije Kosova nikada neće dozvoliti da se naša zemlja pretvori u izvor kriminalnih i terorističkih aktivnosti koje dovode u opasnost mir, stabilnost i ustavni poredak“. Uz ocjene da je cilj ove operacije bio višestruk – onemogućavanje daljnjeg uključivanja građana Kosova u takve terorističke organizacije, ali i smanjivanje rizika od terorizma te kriminala na samome Kosovu – ona je posebno zahvalila i pripadnicima Kosovske obavještajne agencije te Policije Kosova na identifikaciji ljudi koji predstavljaju terorističku prijetnju za Kosovo i njegove strateške partnere.

Nakon odvojenih sastanaka s generalnim direktorom Kosovske policije Shpendom Maxhunijem, direktorom Kosovske obavještajne agencije (KOA) Bashkimom Smakajem, kao i vršiteljem dužnosti državnog odvjetnika Sylë Hoxha, Jahjaga je sa svim tim aktivnostima institucija Kosova u borbi protiv ekstremizma danas upoznala i predstavnike diplomatskih misija zemalja velike petorke, tzv “kvinte” – Francuske (veleposlanik), Italije (zamjenik voditelja misije u veleposlanstvu), Njemačke (zamjenik veleposlanika), SAD i Velike Britanije (veleposlanik). Naglašavajući suradnju s prijateljskim zemljama na iskorjenjivanju takvih prijetnji, Jahjaga je očekivano pokupila velike pohvale za aktualni poduhvat, te obećanja o suradnji na ovim temama.

No, uz predsjednicu, i Vlada Kosova je izričito podržala uhićenja osoba osumnjičenih za ratovanje u redovima terorističkim organizacija na Bliskome istoku. U priopćenju Vlade Kosova navodi se: “Vlada Republike Kosova poziva građane Kosova da se odlučno suprostavljaju bilo kom obliku izražavanja ekstremizma. Međuvjerska i međuetnička tolerancija, suradnja i međusobna komunikacija uvijek su bili i ostaju vrijednosti koje se u našem društvu ne mogu dovoditi u pitanje. Svako ugrožavanje ovih fundamentalnih vrijednosti našeg društva će se nemilosrdno kažnjavati“. Ujedno, ističe se i kako će državni organi Kosova odlučno braniti građanske euroatlantske vrijednosti, osobne slobode građana, sekularizam, te ustavna i zakonska prava svih zajednica koje žive na Kosovu.

Hashim Thaçi, premijer Republike Kosovo na odlasku, oglasio se ovim povodom na društvenim mrežama, ističući: “Kao što sam najavio prošle nedelje, državni organi su počeli širu akciju protiv osumnjičenih za učešće u ratu u Siriji i Iraku. Četrdeset lica je uhapšeno pod sumnjom za učešće u ratovima u inostranstvu, čime ugrožavaju našu i nacionalnu bezbednost i ustavni poredak“. Uz to, “Mi smo odlučni da zaustavimo ovo zlo i nećemo se na ovome zaustaviti. Ponavljam, Kosovo neće biti plodna zemlja za neprijatelje evro-atlantskih vrednosti Kosova, ljudskih sloboda, potpunih verskih sloboda i ustavnog sekularnog sistema“, napisao je Thaçi.

Tijekom jučerašnjeg dana prenesene su i izjave koje je povodom ove policijske akcije Thaçi dao novinarima američkog Wall Street Journala, gdje on po pitanju broja albanskih boraca u Siriji i Iraku ističe da se ondje ipak radi o “desetinama, a ne stotinama pojedinaca“. Pri tome, velik je problem i njihovo novačenje putem interneta, budući je “mali broj njih ohrabren kroz društvene medije“. S druge strane: “Međutim neki su potpali pod uticaj nekih imama (hodža), koji su se nedavno vratili s Bliskog istoka“, smatra Thaçi dodajući i da Kosovo po tim pitanjima blisko saradjuje sa SAD, EU i Turskom, ne bi li se predusrelo građane Kosova na putu u Irak i Siriju. On je ponovio i da će Kosovo iskoristiti sve svoje snage, ne bi li omelo sve pojedince ili grupe pri ugrožavanju međuvjerske tolerancije na Kosovu.

O spomenutoj operaciji kosovske policije imala je ponešto za reći i Alijansa za budućnost Kosova (Aleanca për Ardhmërinë e Kosovës – AAK) Ramusha Haradinaja, osobe koja je kontinuirano bila najoštrija u stavovima protiv albanskih radikalnih islamista, koji je ratnike s Kosova u Siriji te Iraku nazivao i “fekalijama kosovskog društva“. Generalni sekretar ABK Burim Ramadani je jučerašnja hapšenja islamista opisao kao neophodna za sprečavanje opasnosti po nacionalnu sigurnost, život i imovinu građana Kosova, dodajući da je ovakve operacije trebalo poduzeti i mnogo ranije, ali “bolje ikad nego nikad“.

Posljednji haaški bjegunac uhapšen je na Fruškoj Gori

Bijeg uoči hapšenja

Haaški sud 2004. godine podignuo je optužnicu protiv bivšeg predsjednika tzv. Republike Srpske Krajine za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, te da je kao predsjednik tzv. RSK sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu. 13. srpnja 2004. optužnica s potpisom tadašnje haaške tužiteljice Carle del Ponte predana je srpskim vlastima zajedno s nalogom za hapšenje u roku od 72 sata, a Hadžić je pobjegao samo 17 sati prije isteka tog roka. Iako se smatralo da se skriva na Fruškoj Gori, u jednom od tamošnjih vojnih kompleksa, nikada nije poduzeta ozbiljna potraga.

2004. Goran Hadžić postaje haaški optuženik

U listopadu 2010. Srbija je raspisala nagradu od milijun eura za informacije koje bi dovele do Hadžićevog uhićenja. Istovremeno je i američki State Department raspisao nagradu od 5 milijuna dolara. Nakon Ratka Mladića, koji je pronađen i uhapšen prije nepuna 2 mjeseca, Goran Hadžić posljednja je stepenica na putu Srbije prema EU. Nakon Hadžićevog hapšenja, procjene su da će Srbija već ove jeseni dobiti status zemlje-kandidatkinje.

Reakcije

Vijest o Hadžićevom uhićenju službeno je objavio srpski predsjednik Boris Tadić, ističući da Srbija “ne želi ništa zauzvrat od EU, jer je hapšenje Gorana Hadžića bila naša obaveza i mi smo to uradili. Time je Srbija”, dodao je Tadić, “‘zatvorila posebno teško poglavlje suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju”.
Zajedničkom izjavom oglasili su se predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, predsjednik Vijeća EU-a Herman Van Rompuy i šefica europske diplomacije Catherine Ashton, hvaleći pritom “odlučnost i kompromis” Srbije u suradnji s EU-om i Haaškim sudom. ‘Ovo je važan korak Srbije u profiliranju njezine europske perspektive, ali i u poštivanju međunarodne pravde. Čestitamo odlučnost političkih vođa u Srbiji na tome putu’, kaže trojac u priopćenju. Čestitkama se pridružio i predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek, ističući kako je vijest o uhićenju Gorana Hadžića vrlo važna za stabilnost regije, ali i za integraciju Srbije u EU.
Zadovoljna je i bivša glavna tužiteljica ICTY-a Carla del Ponte: “Srpska vlada uhićenjem je učinila golem korak prema demokratskoj i mirnoj budućnosti zemlje”, rekla je del Ponte napominjući da će Srbiji biti sada lakši put prema članstvu u Europskoj uniji. Osim toga, “uhićenje je golem uspjeh za međunarodno pravosuđe i sada je mandat Vijeća sigurnosti UN-a ispunjen”, poručila je bivša glavna haaška tužiteljica.