Operativna skupina kodnog naziva „ZeBRa“ predstavljena je u Ravnateljstvu policije u petak, 8. ožujka, na tematskoj konferenciji za medije. Svrha operativne radne skupine „ZeBRa“ je provođenje kompleksnih kriminalističkih istraživanja s ciljem razbijanja utvrđene kriminalne skupine koje djeluju u više zemalja, odnosno usmjeravanje takvih postupanja prema metama visoke vrijednosti – organizatorima zločinačkih udruženja koje se bave krijumčarenja migranata u EU. Ovaj oblik organiziranog kriminaliteta ima izražen međunarodni karakter, a kako bi se suradnja među državama i institucijama podigla na višu razinu, uz pomoć Europola, odlučeno je da se osnuje operativna skupina „ZeBRa“ pod vodstvom Republike Hrvatske, u kojoj će biti i sjedište. Republika Slovenija je suvoditelj operativne skupine, zemlja partner je Bosna i Hercegovina, a priključila se i Savezna Republika Njemačka, dok bi se uskoro trebala priključiti i Rumunjska, navodi Ravnateljstvo policije. ZeBRe su predstavili potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, kao i glavni ravnatelj policije Nikola Milina, a detalje o osnivanju i radu operativne skupine predstavio je pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac, zamjenik direktora SIPA-e Zoran Galić, direktor slovenske Uprave kriminalističke policije Damjan Petrič, te voditelj Europolovog Centra za borbu protiv krijumčarenja migranata Seweryn Stopa.

„Republika Hrvatska, unutar nekoliko godina, suočena je s migrantskim pritiskom koji posljedično sa sobom povlači i krijumčarenje kao jedan oblik organiziranog kriminaliteta, a posebno je aktivna zapadnobalkanska ruta, koja primarno ide preko Bosne i Hercegovine, odnosno preko Hrvatske u Sloveniju te prema zemljama odredišta u zapadnoj Europi“,

izjavio je načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac, dodavši kako Republika Hrvatska ima najdužu kopnenu granicu Europske unije, što predstavlja poseban izazov hrvatskoj policiji u borbi s nezakonitim migracijama i posljedično s time – s krijumčarenjem migranata. Gerovac je podsjetio da Uprava kriminalističke policije već nekoliko godina provodi operativnu akciju „Koridor“ koja funkcionira na području Republike Hrvatske i za cilj ima borbu protiv krijumčarenja ljudima.

Antonio Gerovac, MUP RH

Operativna skupina „ZeBRa“ će se najčešće nalaziti na području Policijske uprave karlovačke, ali ovisno o procjenama – djelovat će i u drugom policijskim upravama. Prema podacima Ravnteljstva policije, u najugroženija područja spadaju ličko-senjska, karlovačka te sisačko-moslavačka policijska uprava. Protekle godine zabilježeno je 1612 počinitelja i 1499 kaznenih djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma, prema čl. 326. Kaznenog zakona. U prva dva mjeseca 2024. godine, zaključno s današnjim danom, evidentirano je 437 počinitelja te 433 kaznenih djela. U odnosu na isti period prošle godine, radi se o povećanju za više od 320% što se kaznenih djela tiče, te 277% kad se govori o broju počinitelja.

„Tijekom svih postupanja policije, zabilježili smo 75 državljanstava kada govorimo o počiniteljima kaznenih djela. Nešto manje od 20% je krijumčara državljana Republike Hrvatske, a više od 80% su strani državljani, među kojima najviše participiraju državljani Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Ukrajine te Srbije“,

rekao je načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac.

Republika Hrvatska, kao članica Europske unije i Europola, aktivno sudjeluje u radu Europola i EMPACT prioriteta, među kojima je i krijumčarenje migranata, u čemu Hrvatska daje izniman doprinos kroz svoje obavještajne podatke koji se svakodnevno šalju nakon provedenih kriminalističkih istraživanja i aktivnosti.

„Krenuli smo s ovom operativnom akcijom jer smo uspjeli pokazati da se radi o velikom izazovu za sigurnost Europe. Od 2016. godine do danas, u mandatu sadašnjeg Ravnateljstva policije, uhićeno je više od osam tisuća krijumčara i pomagača. Mi sve sa čime se nosimo svakodnevno komuniciramo s relevantnim upravama Europske komisije. Siguran sam da će vrijeme pokazati interes i potrebu zemalja na zapadnobalkanskoj ruti da se još jače implementiraju. To je jedini pravi i konkretan način kako doskočiti prekograničnom kriminalu. Od svih podataka vezanih uz krijumčarenje migranata koji se prikupljaju na razini Europola, Hrvatska participira s 35%, znači više od trećine svih operativnih podataka vezanih uz krijumčarenje dolazi od nas, što me čini posebno ponosnim i uvjerenim da radimo efikasan posao prepoznat na europskoj razini“,

izjavio je ministar Davor Božinović.

Dodatna vrijednost operativne radne skupine jest i činjenica da se kroz zajednički rad prikupljaju mnogobrojni kriminalističko-obavještajni podaci koji imaju vrijednost ne samo za članove operativne skupine, već i za zemlje članice i sam Europol. Nakon prikupljanja navedenih podatka, oni će putem SIENA kanala biti poslani Europolu, ali i svim državama članicama Europske unije kako bi na temelju njih i oni mogli planirati i svoje operativne aktivnosti na terenu. Osim policijske suradnje, uključeni su EUROJUST i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, kao i ostalih zemalja.

Damjan Petrič, slovenski MUP

Višemjesečno kriminalističko istraživanje „Veliki transport“, u suradnji SIPA-e, MUP-a RH i MUP-a Slovenije uz potporu Europola, odvijalo se na području Republike Hrvatske te paralelno s njim „ZIP“ na području Bosne i Hercegovine. Policijski službenici MUP-a RH i Državne agencije za istrage i zaštitu BiH u koordinaciji USKOK-a/Tužiteljstva BiH proveli su istodobnu realizaciju kriminalističkih istraživanja 6. veljače ove godine.

„Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako su pripadnici organizirane kriminalne skupine organizirali zakonit dolazak uglavnom državljana Turske u Bosnu i Hercegovinu te zatim njihovo nezakonito prebacivanje u teretnim vozilima preko područja Republike Hrvatske u druge zemlje Europske unije“,

objasnio je direktor slovenske Uprave kriminalističke policije Damjan Petrič i dodao kako je za učinkovitiji rad u području organiziranih oblika krijumčarenja ljudi vrlo važna međusobna suradnja kriminalističke policije te razmjena informacija. Prema podacima slovenskog MUP-a, u 2024. godini slovenska je policija do 6. ožujka 2024. obradila 127 slučajeva (u usporedbi s 32 u istom razdoblju prošle godine) u kojima su uhićena 144 krijumčara ljudi (142 stranca i 2 slovenska državljanina) s 803 ilegalna migranta. Pritvor je određen za 131 krijumčara osoba. Slovenska policija je u 2023. godini obradila 479 slučajeva (242 u 2022.), u kojima je uhićeno 557 krijumčara ljudi (548 stranaca i 9 slovenskih državljana) i 3280 ilegalnih migranata. Pritvor je određen za 514 krijumčara.

Zoran Galić, SIPA

U Republici Hrvatskoj su u završnoj realizaciji kriminalističkog istraživanja uhićena četiri bitna nositelja organizirane kriminalne skupine, dok je u Bosni i Hercegovini uhićeno 10 pripadnika organizirane kriminalne skupine povezane s krijumčarenjem ljudima.

„Mi smo vam pouzdan partner, želimo razvijati našu međusobnu suradnju i podizati je na jednu višu razinu. U svakodnevnoj smo komunikaciji i smatram da ćemo u budućnosti ostvariti još kvalitetnije rezultate“,

izjavio je zamjenik direktora SIPA-e Zoran Galić.

Drugo bitno kriminalističko istraživanje jest „Ruta  23“ u kojem se radilo o krijumčarenju migranata iz Republike Srbije preko Dunava na područje Republike Hrvatske, gdje su krijumčari imali pripremljena skrovišta za prebačene migrante, a potom su ih kamionima i kombijima pokušavali prevesti na odredišta u druge zemlje Europske unije.  Glavni organizatori u krijumčarskoj skupini su državljani Republike Srbije i Republike Hrvatske, dok su vozači, vodiči i logističari bili državljani Srbije, Hrvatske, Kine, Bosne i Hercegovine i Švedske. Istraživanje je provedeno od strane PU osječko-baranjske u suradnji s PNUSKOK-om i Europolom, a podnijeta je kaznena prijava USKOK-u protiv ukupno osam osoba zbog počinjenja kaznenog djela zločinačko udruženje te zbog počinjenja ukupno 18 kaznenih djela krijumčarenja migranata koja su počinjena u sklopu tog zločinačkog udruženja.

Voditelj Europolovog Centra za borbu protiv krijumčarenja migranata Seweryn Stopa istaknuo je kako je Europol prepoznao značajno povećanje aktivnosti vezanih uz krijumčarenje migranata na području Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj i Sloveniji.

„Iz tog razloga smo preusmjerili naša sredstva i učinili ih dostupnima policijskim snagama u regiji. Prepoznali smo da rad u borbi protiv krijumčara migrantima jedino može biti učinkovit s koordiniranijim pristupom, u kojem Europol daje potpunu potporu zemljama članicama i partnerima. Vjerujemo da zaštita vanjske granice uvelike ovisi o suradnji među zemljama, što nam je i svima u interesu, te da ćemo u budućnosti moći razbiti razne organizacije koje se bave krijumčarenjem migranata na rutama u ovoj regiji. Zahvalan sam svim našim parterima na posvećenosti i potpori, a zajednički ćemo uspjeti očuvati sigurnost, pravdu i solidarnost osiguravajući sigurniju budućnost za sve nas“.

“Hrvatska policija radi odličan posao, međutim, jasno nam je da nam je potrebna pomoć drugih zemalja jer samo tako ćemo uspješno rješavati probleme i postići zajednički cilj, a to je da oni koji dolaze u Europu ulaze na regularan način, a da zakonitost toga jamče državne agencije i Europska komisija“,

zaključio je ministar Božinović.

*Photo: MUP RH i MUP RS

** Video: MUP RH

Hrvatski je Sabor jučer, svog posljednjeg radnog dana u 9. sazivu, usvojio Vladin prijedlog o sudjelovanju pripadnika OS RH u EU operaciji „EU NAVFOR MED IRINI“, i to sa 99 glasova „ZA“, 7 „PROTIV“ i 1 „SUZDRŽANIM“. Vlada RH ovaj je prijedlog uputila u saborsku proceduru prije samo 11 dana, odnosno na svojoj 229. sjednici, 7. svibnja ove godine. Tadašnji obrazlagatelj bio je sada već bivši ministar obrane Damir Krstičević, koji je rekao:

„Europska unija pokrenila je 25. ožujka 2020. godine operaciju ‘Europska unija Naval for Med Irini’ na Sredozemlju, otvoreno more oko Libije, kao dio sveobuhvatnih napora usmjerenih na pronalazak rješenja i uspostavu mira i stabilnosti u Libiji. Upućivanjem u ovu operaciju osigurao bi se nastavak i jačanje doprinosa RH u operacijama Europske unije. Ovo je posebno važno u trenutku kada Hrvatska predsjeda Vijećem EU, te nakon zatvaranja pomorske operacije ‘SOPHIA’ 31. ožujka 2020. godine. Visoki predstavnik EU Josep Borrell u više je navrata pozvao države članice na doprinos operaciji, te ukazao na važnost koju ova operacija ima u političkom, ali i sigurnosnom smislu za Europu. Uzimajući u obzir strateške nacionalne i vanjskopolitičke ciljeve RH, ciljeve Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU, te ciljeve ove operacije, predlaže se uključivanje Republike Hrvatske u provedbu operacije upućivanjem do 3 pripadnika Hrvatske vojske u 2020. i 2021. godini u ovu operaciju uz mogućnost rotacije“.

Vlada je potom jednoglasnim „ZA“ prijedlog ove odluke uputila u Sabor.

Kao što smo već ranije pisali, visoki povjerenik Borell naEU-ministarskom sastanku u Zagrebu početkom ožujka ove godine najavio je novu operaciju koja će naslijediti postojeću operaciju EU NAVFOR MED Sophia, oko koje su se u tom trenutku još lomila koplja među članicama EU. U konačnici je dogovoreno nekoliko ciljeva te operacije: (1) provedba embarga na oružje Libiji, uz pomoć zračnih, satelitskih i pomorskih resursa zemalja-članica EU, (2) doprinos provedbi mjera UN-a za sprečavanje nezakonitog izvoza nafte iz Libije, (3) izgradnja kapaciteta i osposobljavanje libijske obalne straže i mornarice, te (4) sprečavanje poslovnog modela mreža za krijumčarenje ljudi i trgovinu ljudima.

Ovdje spomenuti treći cilj bio je proteklih godina i u hrvatskom fokusu – iako je Hrvatska započela s angažmanom u EU NAVFOR MED Sophia u rujnu 2017. godine, i to upućivanjem 3 pripadnika HRM-a, s obučavanjem pripadnika libijske obalne straže započelo se nešto kasnije. U studenom 2018. u splitsku bazu Lora stigla je prva grupa pripadnika libijske ratne mornarice i obalne straže, druga grupa je na obuku stigla u veljači 2019., dok je treća grupa došla na 5 tjedana dugu obuku u lipnju 2019. Tri mjeseca kasnije, u rujnu prošle godine, u Split je stigla prva grupa libijskih mornara na napredni tečaj, no to je ujedno bio i posljednji tečaj u okviru operacije „Sophia“. Ukupno je kroz 4 održana tečaja obučeno 25 pripadnika libijske obalne straže i mornarice.

Kao što je prije 3 godine Hrvatska počela sudjelovanje u EU NAVFOR MED Sophia s 3 pripadnika HRM, tako će sada, odlukom Sabora, simbolično započeti i angažman u nasljednoj operaciji, EU NAVFOR MED IRINI. Iako su u prvom ovogodišnjem rebalansu obrambenog proračuna na stavku “EU misije i operacije” (A545067) bila dodana 2 milijuna kuna, državni tajnik Tomislav Ivić je kao predstavnik MORH-a u raspravi održanoj 15. svibnja saborskim zastupnicima rekao kako se 2020. u ovu operaciju predviđa slanje tek jednog časnika HRM, i to u njeno zapovjedništvo u Rimu. Toliko o važnosti ove operacije, hrvatskim strateškim ciljevima i važnosti hrvatskog predsjedanja Europskom unijom!

No ova operacija, iako je službeno zvono za početak odjeknulo 31. ožujka, još uvijek trpi porođajne muke. Tek su početkom svibnja pojedine zemlje-članice EU deklarirale svoje brodove za potrebe operacije IRINI – inicijalno, Francuska, Grčka i Italija doprinijet će operaciji svojim vojnim brodovima, Malta s jednim timom ljudi na brodu, dok će Njemačka, Luksemburg i Poljska sudjelovati s 3 izvidnička zrakoplova. Iako se od Njemačke očekivalo da igra jednu od ključnih uloga u operaciji, jednaku kao i u operaciji „Sophia“, njemačka ministrica obrane Annegret Kramp-Karrenbauer jasno je rekla da Njemačka nema namjeru slati ikakve brodove u operaciju IRINI. Konačno, 4. svibnja luksemburški avion SW3 Merlin III i francuski brod „Jean Bart“ (D615) započeli su s prvim aktivnostima na moru ispred Libije. Za razliku od Hrvatske, Slovenija je početkom svibnja odlučila da će sudjelovati u novoj operaciji IRINI u jednakom obimu kao što je sudjelovala u operaciji „Sophia“ – s do 12 pripadnika Slovenske vojske, višenamjenskim brodom VNL-11 „Triglav“ i posadom do 43 vojnika. No za početak, Slovenska vojska u zapovjedništvo operacije u Rimu šalje 2 svoja pripadnika.

SW3 Merlin III nije čudotvorac koji može spasiti operaciju “Irini”

Međutim, kasni početak nove operacije nije jedini problem – tu je i novouspostavljeni mehanizam kontrole – za razliku od dosadašnjih operacija koje se provode u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, operacija IRINI svaka četiri mjeseca mora na potvrdu kod Političkog i sigurnosnog odbora Vijeća EU, ili se bez te potvrde operacija automatski prekida.  Tu je i cijeli niz „osigurača“ kako ova operacija ne bi bila fokusirana na spašavanje migranata na Sredozemlju – među ostalim, svakoj pojedinačnoj zemlji koja sudjeluje u operaciji IRINI omogućeno je da napusti određeno morsko područje odmah i na rok od 8 dana. Ovo je po mnogo čemu specifičnija operacija od dosadašnjih EU-aktivnosti na Sredozemlju, što je rezultat i neslaganja pojedinih EU članica – prvenstveno Italije – prema dosadašnjoj EU-politici prema migrantima na Mediteranu. Članice Europske unije prilično su se podijelile oko pitanja što napraviti s migrantima koje se spasi tijekom trajanja operacije IRINI,a koje Italija rezolutno odbija prihvatiti. Na kraju je Grčka pristala postati prihvatilište za takve spašene migrante, iako je ostalo nedorečeno što će se s njima događati nakon pristizanja u grčke luke. Jednako tako, EU nema odgovor na to kako osigurati kopnenu granicu između Egipta i Libije, kroz koju oružje i dalje ulazi u „Gadafijevu“ zemlju. To je priznao i sam Borrell, uz objašnjenje kako „IRINI nije rješenje, nego dio rješenja“.

Četiri mjeseca nakon početka drugog tečaja, u vojarni „Admiral flote Sveto Letica-Barba“ u Splitu, u ponedjeljak 17. lipnja 2019. godine, započeo je treći ciklus Temeljnog tečaja ronjenja („Basic Ship’s Divers Course“) za pripadnike Libijske ratne mornarice i obalne straže. Riječ je o aktivnosti koja se provodi u okviru operacije Europske unije EUNAVFOR MED SOPHIA, a čiji je načelni cilj borba protiv trgovine i krijumčarenja ljudi morskim putem, te presijecanje krijumčarskih ruta u južnom Mediteranu.

Kao i do sada, cilj tečaja je obuka za ronjenje na dubinama do 30 m i osposobljavanje za obnašanje dužnosti brodskog ronioca. Tečaj u trajanju od pet tjedana sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela (obuka na moru), te završnog ispita.

Gotovo istodobno, u Italiji je započeo i novi ciklus obuke pripadnika Libijske obalne straže u komunikaciji i odnosima s javnošću, koji već na prvi pogled ima bitno više polaznika od hrvatskog tečaja ronjenja.

Kako smo već ranije pisali, u Središtu za obuku HRM-a prvi ovakav tečaj za pripadnike Libijske ratne mornarice i obalne straže proveden je krajem 2018. godine, a drugi je započeo krajem veljače ove godine. Dok se o toj temi u Hrvatskoj više nije mnogo čulo, na internetskoj stranici operacije EUNAVFOR MED SOPHIA ostalo je zabilježeno da su 29. ožujka ove godine pripadnici Libijske obalne straže uspješno završili tečaj u Hrvatskoj, koji je bio fokusiran na procedure i tehnike pri ronjenju, kako bi Libijci u budućnosti mogli provoditi i podvodno održavanje plovila. Osim obuke ronjenja, 3 pripadnika Obalne straže i 3 pripadnika Libijske ratne mornarice tada su u Hrvatskoj prošla i obuku na teme ljudskih prava, prve pomoći i rodne politike.

U mornaričkoj bazi Lora, sada splitskoj vojarni „Admiral flote Sveto Letica-Barba“, u četvrtak, 21. veljače 2019. godine započela je provedba temeljnog tečaja ronjenja (Basic Ship’s Divers Course) za pripadnike Libijske ratne mornarice i obalne straže. Riječ je o drugom takvom programu, kojeg Hrvatska ratna mornarica provodi zadnjih mjeseci. Naime, prvi takav tečaj za pripadnike Libijske ratne mornarice i obalne straže u Središtu za obuku Hrvatske ratne mornarice uspješno je proveden u studenom i prosincu 2018. godine, kada se u Hrvatskoj obučavalo pet Libijaca.

Nakon sigurnosnih i zdravstvenih provjera polaznika, započet je program obuke polaznika u trajanju od pet tjedana, koji se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela (obuka na moru), te završnog ispita. Cilj tečaja je obučiti libijsko osoblje za ronjenje na dubinama do 30 metara i osposobiti ih za obnašanje dužnosti brodskog ronitelja.

Ovo je nastavak aktivnosti i potpore Republike Hrvatske u okviru operacije Europske unije EUNAVFOR MED SOPHIA, koja za cilj ima borbu protiv trgovine i krijumčarenja ljudi morskim putem, te presijecanje krijumčarskih ruta u južnom Mediteranu.

U ime RH i Hrvatska ratna mornarica neposredno sudjeluje u ovoj EU operaciji od rujna 2017. godine. Do danas je ukupno šest časnika HRM-a bilo upućeno u Zapovjedništvo snaga (na zapovjedni brod) u području operacije, te se izmjenjuju svaka 4 mjeseca.

]]> https://obris.org/hrvatska/hrm-obucava-libijsku-obalnu-strazu/ Wed, 14 Nov 2018 20:39:18 +0000 http://obris.org/?p=52717  

Jedan od ciljeva EU operacije EU NAVFOR MED Sophia je obuka pripadnika Libijske obalne straže, čijem postizanju se prije godinu dana pridružila i HRM, koja je do sada u operaciji sudjelovala s po jednim časnikom u Zapovjedništvu snaga u Rimu. U ponedjeljak, 12. studenog, u vojarni „Admiral Sveto Letica-Barba“ u Splitu započela je ronilačka obuka pripadnika Libijske mornarice i obalne straže.

Pripadnici Libijske mornarice i obalne straže na obuci u Lori (Photo: HRM/D.Mišić)

Ukupno 5 pripadnika Libijske mornarice i obalne straže najprije je moralo proći sigurnosne i zdravstvene provjere, nakon čega su pristupili obuci u trajanju od 5 tjedana. Polaznici će kroz devet modula obuke steći stručna znanja i vještine nužne za obavljanje ronilačkih zadaća, a bit će im održana i predavanja s područja ljudskih prava te pružanja prve pomoći. U MORH-u kažu da provođenjem ove obuke Republika Hrvatska povećava svoj doprinos naporima Europske unije kojima se nastoji doprinijeti jačanju kapaciteta libijskih institucija, kako bi one mogle u što većoj mjeri samostalno obavljati zadaće izgradnje sigurnog i stabilnog okruženja. To je prvi puta da u HRM dolaze pripadnici Libijske mornarice i obalne straže na obuku pod okriljem Europske unije.

Do rujna ove godine, EU-obuku završilo je ukupno 237 pripadnika Libijske obalne straže. Kandidate za obuku najprije izaberu odgovarajuće libijske institucije, nakon čega oni prolaze kroz postupak provjere koji se provodi u nekoliko faza. Njih se provjerava kroz mehanizme prikupljanja i razmjene informacija kojima raspolaže zapovjedništvo operacije EU NAVFOR MED Sophia, kao i kroz odgovarajuće mehanizme i institucije samih EU-članica, te međunarodnih agencija poput Europola i Interpola. Portal EUobserver je sredinom rujna objavio da je za sada nepoznati broj pripadnika Libijske obalne straže pao na ovakvim sigurnosnim provjerama, te nije upućen na obuku u Europsku uniju nego je vraćen na posao u sastav Libijske obalne straže.

Nakon proglašenja sankcija, al-Milad je izbačen iz Libijske obalne straže

Iako se iz Bruxellesa nije moglo čuti ništa o razlozima odbijenica, EUobserver upozorava na glasine o tome da su se pripadnici raznih libijskih milicija i krijumčari ljudima infiltrirali u Libijsku obalnu stražu. Nedavni slučaj zapovjednika postrojbe Libijske obalne straže u mjestu Zawiyah ukazao je na neke od tih spornih veza. Naime, Abd al-Rahmana al-Milada i još 5 pripadnika Libijske obalne straže sankcionirali su Ujedinjeni narodi zbog sumnje na trgovinu ljudima i krijumčarenje migranata. Među ostalim, utvrđeno je da je al-Milad zajedno sa svojim podređenima sudjelovao u namjernom potapanju plovila s migrantima, koristeći pri tome vatreno oružje, kao i druge nasilne metode. Tako “prikupljene” migrante brodolomce on bi predao u sabirni centar al-Nasr u gradu Zawiyah, u kojem su dalje primjenjivali razne brutalne metode prema migrantima. Centar vodi jedna od tamošnjih milicija, s kojom je zapovjednik al-Milad „surađivao“ i na švercu ukradenog goriva iz lokalne rafinerije gdje je šef osiguranja bio njegov bratić. Tijekom istrage, UN je al-Milada povezao s nekolicinom trgovaca ljudima, čiju je zaštitu uživao on sam, ali im ju je i pružao, djelujući kao zapovjednik Obalne straže prema “konkurentskim” trgovcima i krijumčarima.

Čini se kako al-Milad nije prošao EU-obuku, ali je otkriveno da je u svibnju 2017. u Rimu sudjelovao na radionici koju je financirala EU, a organizirala Međunarodna organizacija za migracije (IOM). Time je al-Milad došao pod istragu Ujedinjenih naroda, koji su mu u konačnici izrekli međunarodne sankcije.

Drugog dana sastanka ministara obrane zemalja-članica NATO-a u Bruxellesu postignut je dogovor o novom angažmanu Saveza. Glavni tajnik Jens Stoltenberg objavio je da će se ratni brodovi Saveza razmjestiti u Egejskom moru, ne bi li zaustavili krijumčarenje migrantima iz Turske u Grčku. Time su uslišeni zahtjevi ministara obrane Turske, Grčke i Njemačke koji su jučer, prvog dana sastanka, službeno zatražili pomoć u tom dijelu Europe. Njemačka ministrica obrane Ursula von Der Leyen na jučerašnjoj press-konferenciji podržala je turski zahtjev za intenziviranjem nadzora u Egejskom moru, naglašavajući kako

„glavni cilj mora biti prepoznavanje komercijalnog profila krijumčara, te sprečavanje i zaustavljanje ilegalne imigracije“.

Stoltenberg je danas izričito naglasio kako NATO-brodovi „neće zaustavljati ili vraćati plovila s izbjeglicama“, kako je sugerirala Turska, već će „pridonositi prikupljanjem važnih informacija i nadzorom u svrhu suprotstavljanja trgovini ljudima“. Njemačko-turska suradnja po ovom pitanju dogovorena je u ponedjeljak, 08. veljače, prilikom posjeta njemačke kancelarke Angele Merkel Turskoj. Najava da će te dvije zemlje problem migrantskog toka podići na razinu NATO-a prilično je iznenadile ostale članica Saveza, no Njemačka je očito bila vrlo uvjerljiva budući je angažman službeno dogovoren u samo 3 dana.

Ovu operaciju predvodit će Stalna pomorska skupina 2 NATO-saveza (Standing NATO Maritime Group 2 – SNMG2), koja je prije godinu dana prošla i kroz Hrvatsku, a sada se nalazi pod njemačkim zapovjedništvom. Nova operacija će se voditi u suradnji s grčkom i turskom obalnom stražom. Njihova je učinkovitost do sada bila više nego upitna, budući da se zbog male udaljenosti između turske obale i najbližih grčkih otoka krijumčari više ni ne ukrcavaju na plovila s migrantima, već ih sami otisnu s turske obale i puštaju da doplutaju do Kosa, Chiosa ili Lesbosa. Prema podacima UN-ove Agencije za izbjeglice, samo u ovoj godini (dakle u nepunih mjesec i pol) ovom je pomorskom rutom u Grčku došlo gotovo 75.000 migranata i izbjeglica.

U Europi je trenutno krijumčarenje migranata i izbjeglica postao gotovo unosniji posao od šverca drogom. Direktor Europola Robert Mark Wainwright izjavio je sredinom siječnja da su tijekom prošle godine krijumčari ljudi rekordno zaradili između 3 i 6 milijardi dolara, iskorištavajući pri tome jad i nevolju izbjeglica iz Afrike i Azije.

„Posao s krijumčarenjem ljudi sada je ‘Liga šampiona’ među krim-poduhvatima u Europi, i potpuno se približio dominirajućoj trgovini nedopuštenim opijatima“,

rekao je Wainwright britanskom Independentu.

Detektirane mreže krijumčara i povezanost s organiziranim kriminalom (izvor: Europol, 2015.)

Migranti, bez izuzetka, plaćaju kriminalcima između 3 i 6 tisuća dolara za put do Europe. Cijena varira ovisno o zemlji porijekla migranta- tako npr. Sirijci plaćaju veću cijenu, jer moraju platiti već i sam izlazak iz zemlje bez da ih kontroliraju snage sigurnosti, potom plaćaju lažne dokumente u Turskoj, pa ukrcaj na gumenjak ili neko drugo plovilo prema Grčkoj. Kada se dokopaju europskih obala, plaćaju novi danak krijumčarima koji će ih provesti kroz balkanske zemlje kako bi došli do schengenske zone i prilike za sigurniji život negdje u Njemačkoj, Austriji ili Švedskoj. Na cijelom tom putu treba računati i na krađu životne ušteđevine, ili otmice djece i drugih članova obitelji i traženje otkupnine za njih. Krijumčarska se mreža proteže od sub-saharske Afrike do Skandinavije, i uključuje nekoliko desetaka tisuća ljudi uključenih u trgovinu. No Europol je prošle godine identificirao tek 10.700 sumnjivaca. Krijumčarska mreža uključuje sitne kriminalce, izrađivače lažnih putovnica, i taksiste koji prevoze migrante u svim zemljama migrantske rute i preko granica. Institucije Europske unije uglavnom su fokusirane na migrante, njihovu registraciju i smještaj, pa se u Europolu sada nadaju da će se NATO-snage više posvetiti baš krijumčarima i kriminalcima.

Ministar obrane RH Josip Buljević na sastanku ministara obrane NATO-a

Hoće li i na koji način i Hrvatska sudjelovati u novoj NATO operaciji još nije poznato. U NATO Stalnoj pomorskoj skupini 2 djeluju Njemačka, Grčka, Italija, Nizozemska, Španjolska, Turske, Velika Britanija i SAD, dok ostale zemlje-članice daju svoj doprinos povremeno, ovisno o potrebi. O potrebi ovisi i konfiguracija SNMG 2, koja se generalno sastoji od 4 do 8 fregata ili razarača, i jednog broda za podršku. Zapovjedništvo snaga rotira se u intervalu od godinu dana među zemljama-sudionicama. Hrvatska na prostoru Egejskog mora, točnije na grčkim otocima, sudjeluje u sklopu FRONTEX-ove operacije „Poseidon Sea“, odnosno „Poseidon Rapid Intervention“, s nekoliko pripadnika MUP-a i jednim plovilom. Odluči li se za sudjelovanje u ovoj novoj NATO-operaciji, nema sumnje da će nositelj hrvatskog doprinosa biti MORH, odnosno OS RH, za što će zeleno svjetlo prije toga morati dati i Hrvatski sabor.

* Ovaj je tekst priređen u sklopu suradnje “Udruge OBRIS – Obrana i sigurnost” s “Platformom za međunarodnu razvojnu suradnju Hrvatske – CROSOL”. Riječ je o aktivnosti koju podržava Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva kroz svoj program “Tematski fond – “Demokratizacija i razvoj civilnog društva 2.0