Izdaci za obranu dosegnuli su 2887 milijardi dolara u 2025. godini, što je realno povećanje od 2,9 posto u odnosu na 2024. godinu. Vojni izdaci smanjili su se u Sjedinjenim Državama, ali su porasli za 14 posto u Europi i za 8,1 posto u Aziji i Oceaniji. Tri najveća vojna potrošača – SAD, Kina i Rusija – potrošili su ukupno 1480 milijardi dolara, ili 51 posto ukupnog globalnog iznosa, prema novim podacima koje je u ponedjeljak 27. travnja,  objavio Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI). Ta ugledna institucija naglašava da globalni vojni izdaci i dalje nastavljaju rasti, posebno uz porast europskih i azijskih izdvajanja za oružje i vojnu opremu. Međutim, ovi podaci SIPRI-a odnose se na stanje u 2025 godini prije sukoba u Perzijskom zaljevu koji je, unatoč primirju, daleko od mira.

Globalni vojni izdaci porasli su u prošloj godini kao 11. godini za redom tog uzastopnog rasta. Time je globalni vojni izdatak – vojni izdaci kao udio bruto domaćeg proizvoda (BDP) – dosegao 2,5 posto, najvišu razinu od 2009, naglašava SIPRI. S 2,9 posto, godišnji porast potrošnje bio je znatno manji od povećanja od 9,7 posto zabilježenog 2024. Međutim, ovo usporavanje uglavnom se objašnjava padom američke vojne potrošnje. Izvan SAD-a, ukupna potrošnja porasla je za 9,2 posto u 2025.

Američki izdaci se smanjuju zbog Ukrajine

S 954 milijarde dolara, vojni izdaci Sjedinjenih Država bili su 7,5 posto niži u proškoj nego u 2024. godini. Pad je prvenstveno posljedica činjenice da tijekom godine nije odobrena nova financijska vojna pomoć Ukrajini. To je bilo u oštroj suprotnosti s prethodne tri godine, kada je odobreno ukupno 127 milijardi dolara. Međutim, SAD su povećale ulaganja u nuklearne i konvencionalne vojne sposobnosti kako bi održale dominaciju na zapadnoj hemisferi i odvratile Kinu u Indo-Pacifiku, što su ključni ciljevi nove Strategije nacionalne sigurnosti.

„Pad američkih vojnih izdataka u 2025. vjerojatno će biti kratkotrajan“, rekao je Nan Tian, ​​programski direktor SIPRI-jevog programa za vojne izdatke i proizvodnju oružja. „Potrošnja koju je američki Kongres odobrio za 2026. porasla je na više od 1 bilijuna dolara, što je znatno povećanje u odnosu na 2025., a mogla bi dodatno porasti na 1,5 bilijuna dolara u 2027. ako se prihvati najnoviji prijedlog proračuna predsjednika Trumpa.“

Nagli porast europske potrošnje

Glavni doprinos globalnom povećanju vojne potrošnje u 2025. godini bio je porast od 14 posto u Europi na 864 milijarde dolara. Potrošnja Rusije i Ukrajine nastavila je rasti u četvrtoj godini rata u Ukrajini, dok su kontinuirani napori europskih članica NATO-a na ponovnom naoružavanju doveli do najvećeg godišnjeg rasta potrošnje u srednjoj i zapadnoj Europi od kraja Hladnog rata, naglašava SIPRI.

Ruska pak vojna potrošnja porasla je za 5,9 posto u 2025. na 190 milijardi dolara, što joj daje obrambeni izdatak od 7,5 posto BDP-a. Ukrajina, sedmi najveći potrošač u 2025. godini, povećala je svoju potrošnju za 20 posto na 84,1 milijardu dolara, odnosno čak 40 posto BDP-a.

„U 2025. godini vojna potrošnja kao udio u državnoj potrošnji dosegla je najvišu razinu ikad zabilježenu i u Rusiji i u Ukrajini“, rekao je Lorenzo Scarazzato, istraživač u SIPRI-jevom programu za vojne troškove i proizvodnju oružja. „Njihova će potrošnja vjerojatno nastaviti rasti 2026. ako se rat nastavi, s porastom prihoda od ruske prodaje nafte i očekivanim velikim zajmom Europske unije od strane Ukrajine.“

Tako je 29 europskih članica NATO-a potrošilo ukupno 559 milijardi dolara u 2025., a 22 od njih imale su vojnu potrošnju od najmanje 2,0 posto BDP-a, prema metodologiji SIPRI-ja. Njemačka je bila najveći vojni potrošač u skupini, s rashodima koji su porasli za 24 posto u odnosu na prethodnu godinu, odnosno na 114 milijardi dolara. Njemački vojni teret premašio je prag od 2,0 posto prvi put od 1990. godine, dosegnuvši 2,3 posto BDP-a u 2025. godini. Vojna potrošnja Španjolske porasla je za 50 posto na 40,2 milijarde dolara, čime je njezin vojni izdatak prvi put od 1994. godine premašio 2,0 posto BDP-a. „U 2025. godini vojna potrošnja europskih članica NATO-a rasla je brže nego ikad od 1953. godine, što odražava kontinuiranu težnju za europskom samostalnošću uz sve veći pritisak Sjedinjenih Država da se ojača raspodjela tereta unutar saveza“, rekla je Jade Guiberteau Ricard, istraživačica u SIPRI-jevom programu za vojne rashode i proizvodnju oružja. „Kako se države trude ispuniti nove ciljeve potrošnje NATO-a dogovorene 2025. godine, postoji rizik da granice između vojnih i drugih rashoda „vezanih uz obranu i sigurnost“ postanu nejasne, smanjujući transparentnost i dodatno komplicirajući procjenu vojnih sposobnosti.“

Stabilna izdvajanja na Bliskom istoku

Vojna potrošnja na Bliskom istoku dosegla je procijenjenih 218 milijardi dolara u 2025., što je samo 0,1 posto više nego u 2024. Osim Izraela, većina ostalih velikih potrošača u regiji za koje su dostupni podaci povećala je svoju potrošnju.

Izraelski Iron Dome trenutno štiti nebo iznad Ujedinjenih Arapskih Emirata

Vojna potrošnja Izraela smanjila se za 4,9 posto na 48,3 milijarde dolara, što odražava smanjenje intenziteta rata u Gazi tijekom 2025. nakon sporazuma o prekidu vatre s Hamasom u siječnju 2025. Ipak, izraelska potrošnja ostala je 97 posto veća nego u 2022. Vojna potrošnja Turske porasla je za 7,2 posto u 2025. na 30,0 milijardi dolara, dijelom zbog tekućih vojnih operacija u Iraku, Somaliji i Siriji.

Iranska potrošnja smanjila se drugu godinu zaredom, pala je za 5,6 posto, odnosno na 7,4 milijarde dolara u 2025. Realno smanjenje posljedica je visoke godišnje inflacije od 42 posto, a potrošnja je porasla u nominalnom iznosu. „Unatoč nedavnim sukobima, iranska vojna potrošnja smanjila se u realnom iznosu zbog ekonomskih poteškoća“, rekla je Zubaida Karim, istraživačica u SIPRI-jevom programu za vojne rashode i proizvodnju oružja. „Međutim, službene brojke gotovo sigurno podcjenjuju stvarnu razinu iranske potrošnje – Iran također koristi izvanproračunske prihode od nafte za financiranje svoje vojske, uključujući proizvodnju projektila i dronova.“

Azija i Oceanija bilježe najbrži rast vojnih izdataka od 2009. godine

Vojni izdaci u Aziji i Oceaniji iznosili su ukupno 681 milijardu dolara u 2025. godini, što je 8,1 posto više nego u 2024. godini – najveći godišnji porast od 2009. godine. Kina, drugi najveći vojni potrošač na svijetu, povećala je svoje vojne izdatke za 7,4 posto na 336 milijardi dolara. Ovo je bio 31. uzastopni međugodišnji porast, jer je Kina nastavila svoj nastojanja za modernizacijom vojske. Čini se da obnovljena kampanja protiv korupcije u vojnoj nabavi nije ograničila potrošnju.

Japanski vojni izdaci porasli su za 9,7 posto i dosegli 62,2 milijarde dolara u 2025. godini, što je ekvivalentno 1,4 posto BDP-a – najvećem udjelu od 1958. godine. Vojni izdaci Tajvana porasli su za 14 posto, odnosno na 18,2 milijarde dolara (2,1 posto BDP-a), što je najveći godišnji porast od 1988. godine, u kontekstu intenziviranja vojnih vježbi Narodnooslobodilačke vojske oko otoka. „Američki saveznici u Aziji i Oceaniji, poput Australije, Japana i Filipina, troše više na svoje vojske, ne samo zbog dugotrajnih regionalnih napetosti, već i zbog rastuće neizvjesnosti oko američke podrške“, rekao je Diego Lopes da Silva, viši istraživač u SIPRI-jevom programu za vojne rashode i proizvodnju oružja. „Kao i u Europi, američki saveznici u Aziji i Oceaniji također su pod pritiskom Trumpove administracije da troše više na svoje vojske.“

Inače, kao što smo prije napisali, riječ je o troškovima u prošloj godini. Kako rat Irana te SAD-a i Izraela „guta“ milijarde dolara te prijeti globalnim gospodarskim i društvenim potresima, bit će zanimljivo pričekati prve pokazatelje koštanja tog sukoba.

Prema sve češćim napisima u svjetskim medijima počela je robotizacija ratovanja i klasični vojnici sve više će ustupati svoje mjesto robotima. Tako robot Phantom MK-1 izgleda kao vojnik s umjetnom inteligencijom. Obložen crnim čelikom s vizirom od zatamnjenog stakla, izaziva strah daleko iznad onoga što bi mogao izazvati vaš tipični humanoidni robot, objavio je Time na svojim internetskim stranicama. Nije riječ o nekom SF romanu ili o proslavljenoj franšizi „Terminator“, već o budućnosti koja je očito počela.

 Phantom MK-1 kao prvi „Terminator“

Robot Phantom MK-1 američke kompanije Foundation se navodno već testiraju u Ukrajini

„Mislimo da postoji moralni imperativ da se ovi roboti stave u rat umjesto vojnika“, kaže Mike LeBlanc, marinski veteran s 14-godišnjim stažem s više misija u Iraku i Afganistanu, koji je suosnivač Foundationa, tvrtke koja proizvodi Phantoma. Kaže da je cilj da robot koristi „bilo koju vrstu oružja koju čovjek može“. Phantom se testira u tvornicama i brodogradilištima od Atlante do Singapura. No, glavna tvrdnja je da će to biti prvi humanoidni robot na svijetu posebno razvijen za obrambene primjene. Ova tvrtka već ima ugovore vrijedne ukupno 24 milijuna dolara s američkom vojskom, mornaricom i zrakoplovstvom, uključujući ono što je poznato kao SBIR faza 3, što je učinkovito čini odobrenim vojnim dobavljačem. Također bi trebalo započeti s testovima “metode ulaska” s pripadnicima Marinskog korpusa, pri čemu se Phantomi obučavaju za postavljanje eksploziva na vrata kako bi pomogli vojnicima da sigurnije probiju lokacije.

 Testovi u Ukrajini

U veljači su dva Phantoma poslana u Ukrajinu – u početku za podršku izviđanju na prvoj crti. No, kompanija Foundation također priprema Phantome za potencijalno raspoređivanje u borbenim scenarijima za Pentagon, koji “nastavlja istraživati ​​razvoj militariziranih humanoidnih prototipova dizajniranih za djelovanje uz vojnike u složenim, visokorizičnim okruženjima”, kaže glasnogovornik. LeBlanc kaže da je tvrtka također u “vrlo bliskom kontaktu” s američkim Ministarstvom domovinske sigurnosti o mogućim zadaćama patroliranja Phantoma duž južne granice SAD-a. U samo nekoliko godina, brzo širenje umjetne inteligencije pretvorilo je ono što je nekoć bila distopijska znanstvena fantastika u stvarnost. LeBlanc tvrdi da su humanoidni vojnici prirodni nastavak postojećih autonomnih sustava poput dronova. U usporedbi s riskiranjem života mladih vojnika, sa svim političkim reakcijama i rizicima ratnih zločina i trauma uzrokovanih stresom, humanoidni roboti-vojnici nude otporniju alternativu, s većom suzdržanošću i preciznošću. Roboti ne pate od umora ili straha i mogu kontinuirano djelovati u ekstremnim uvjetima, a istovremeno su imuni na zračenje, kemikalije ili biološke agense. Štoviše, LeBlanc vjeruje da će divovske vojske humanoidnih robota na kraju poništiti taktičku prednost svake strane u bilo kojem sukobu, slično nuklearnim sredstvima odvraćanja – eksponencijalno smanjujući rizike od eskalacije.

Protuargument je, međutim, zastrašujući: humanoidni vojnici snižavaju političke i etičke barijere za pokretanje sukoba, zamagljuju odgovornost za bilo kakve zlouporabe i dodatno dehumaniziraju ratovanje. Trenutni protokoli Pentagona nalažu da se automatizirani sustavi mogu angažirati samo uz zeleno svjetlo koje će upaliti ljudi, a tvrtka inzistira da je to i njezina namjera za Phantom. Međutim, dronovi s umjetnom inteligencijom u Ukrajini već procjenjuju ciljeve i autonomno pucaju jer rusko ometanje radijskih veza čini daljinsko upravljanje neučinkovitim. Ako protivnik odluči dopustiti autonomno djelovanje vojnika s umjetnom inteligencijom, što će spriječiti SAD i njihove saveznike da uzvrate istom mjerom u magli rata?

„To je sklizak teren“, kaže Jennifer Kavanagh, direktorica vojne analize za think tank Defense Priorities sa sjedištem u Washingtonu: „Privlačnost automatizacije stvari i isključivanja ljudi iz procesa izuzetno je velika. Nedostatak transparentnosti između dviju strana bilo kojeg sukoba stvara dodatne zabrinutosti.“ SAD nisu same u istraživanju humanoidnih vojnika. Autoritarni režimi, uključujući Rusiju i Kinu, razvijaju tehnologiju dvojne namjene, suprotstavljajući se Zapadu u natjecanju za stvaranje sve snažnijih i učinkovitijih strojeva za ubijanje u ljudskom obliku. Utrka u naoružanju humanoidnih vojnika „već se događa“, kaže Sankaet Pathak, suosnivač i izvršni direktor Foundationa, prenosi Time.

I egzoskeleti se testiraju u borbenim uvjetima

Egzoskeleti na ukrajinskim vojnicima kod Pokrovska

U modernom ratovanju, osim robota, pomoć vojnicima mogli bi biti i egzoskeletoni. Naime, ukrajinska vojska objavila je da prvi put testiraju egzoskelete u borbi, koristeći ih u logističkim i borbenim položajima na Pokrovskom frontu, objavio je Bussines Insider.  Tako je 7. zračno-desantni jurišni korpus objavio video svoje 147. zasebne topničke brigade u kojem demonstrira novu tehnologiju. Egzoskeleti su dizajnirani da se kopčaju u struku i na nogama, pri čemu se aparat omotava iza leđa korisnika i pomiče prema prednjem dijelu koljena. Također ima dva aktuatora na kuku koji služe kao šarke. Svaki egzoskelet namijenjen je smanjenju opterećenja mišića nogu za 30%, pomažući vojnicima da se kreću brzinom do 20 km/h na udaljenosti od oko 16 kilometara. Isječci prikazuju dva vojnika kako koriste egzoskelete za nošenje i utovar topničkih granata u francusku samohodnu haubicu CAESAR. Svaki dan topnici podnose teška fizička opterećenja. “Dnevno nose 15 do 30 granata, svaka teška 50 kg“, rekao je pukovnik Vitalii Serdiuk, zamjenik zapovjednika korpusa. Čini se da je egzoskelet sklopiv, a prema informacijama sam uređaj teži oko 2,2 kilograma. Natpisi na videu kažu da su egzoskeleti opremljeni umjetnom inteligencijom koja se u stvarnom vremenu prilagođava opterećenju vojnikovih nogu i kralježnice, omogućujući im funkcioniranje u 10 različitih načina rada. Ovo je prvi put da je neka ukrajinska jedinica isprobala takvu tehnologiju u borbi, a egzoskeleti koje su primili su probni uzorci.

Primjer japanskog egzoskeleta

SAD je također dizajnirao vlastite egzoskelete, poput vojnog SABER-a, mekog, nosivog egzoodijela koje se pričvršćuje na leđa i oko svake noge kako bi se smanjilo naprezanje kralježnice. Drugi primjer je Lockheed Martinov ONYX, egzoskelet za donji dio tijela s aktuatorima za koljena koji se omotava oko nogu, ali nije postao standardna oprema američke vojske.

Tako ćemo, uz revoluciju koji su unijeli dronovi u moderno ratovanje, očito imati i egzoskelete te humanoidne robote. Uz sve veću nazočnost robota u civilnom sektoru (primjer nedavne prezentacije sposobnosti robota kod ZG vatrogasaca), logično je da će napredni roboti preuzeti sve veću ulogu u modernim ratovima.

U 2025. godini, globalna obrambena potrošnja dosegla je 2,63 bilijuna USD – u odnosu na 2,48 bilijuna USD u 2024. godini. U realnom iznosu, međugodišnja potrošnja porasla je za 2,5%, što je, iako niže od rasta od 7-8% zabilježenog posljednjih godina, nastavilo uzlazni trend u odnosu na rekordnu potrošnju iz prethodne godine, izvijestio je Međunarodni institut za strateške studije (IISS). Međutim, rast je, nastavlja  IISS u svojoj analizi, bio neujednačen, posebno jer je smanjena vojna pomoć Ukrajini i zbog ograničenja konačnog obrambenog proračuna tada odlazećeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Joea Bidena dovela do smanjene potrošnje u SAD-u, trenda koji Trumpova administracija nastoji preokrenuti. Rast je također bio prigušen u službenoj ruskoj obrambenoj potrošnji jer je Moskva ostvarila učinkovitost u svom vojno-industrijskom kompleksu, a istovremeno je nastojala uravnotežiti već ionako značajan obrambeni teret sa širim fiskalnim ograničenjima.

Europa „konsolidira“ povećanje potrošnje

Njemački ministar obrane Boris Pistorius

Nasuprot tome, europska potrošnja nastavila je rasti rekordnim razinama, tako da je 2025. izdvojila gotovo 563 milijarde USD za obranu, gotovo 100 milijardi USD više nego godinu prije. U realnom smislu, to predstavlja povećanje od 12,6% u odnosu na prethodnu godinu, što je u skladu s realnim povećanjem zabilježenim 2024. godine. Potpomognute obećanjem članica NATO-a na Haaškom summitu u lipnju da će povećati potrošnju za obranu i sigurnost na 5% BDP-a do 2035. godine, takve su razine prkosile očekivanjima da će se rast potrošnje usporiti nakon početnog naglog porasta. Kao takva, europska potrošnja za obranu sada čini preko 21% ukupne globalne potrošnje, u odnosu na 17% u 2022. godini. Na temelju trenutnih proračunskih planova, očekuje se da će rast ostati povišen u 2026. godini, što ukazuje na održivi regionalni napor za jačanje europskih obrambenih sposobnosti, a ne na kratkoročnu reakciju na turbulentno sigurnosno okruženje.

Primarni izvor regionalnog rasta bila je, i ostat će u doglednoj budućnosti, Njemačka, gdje se financiranje obrane realno povećalo za 18% u 2025. godini i dosegnulo 95,0 milijardi eura (107 milijardi američkih dolara). To je uslijedilo nakon porasta od 23% u 2024. godini i znači da je Berlin činio četvrtinu ukupnog rasta europskih obrambenih izdataka u posljednje dvije godine. Nordijske zemlje također su predvodile povećanje potrošnje, s Danskom, Finskom, Norveškom i Švedskom ona je 2025. godine dosegla ukupnu potrošnju od 53,7 milijardi USD – više nego dvostruko od razine iz 2020. godine.

Za neke zemlje „ proširenje definicije „obrane“

Španjolski premijer Pedro Sanchez je jedan od rijetkih koji je protiv Trumpovog zahtjeva o 5%

Rast je zabilježen i u zemljama s fiskalnim ograničenjima, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, iako su se ograničenja razlikovala. Zemlje koriste razne mjere za potporu povećanju obrambene potrošnje, uključujući šire smanjenje javne potrošnje, proširenje definicije „obrane“, korištenje izvanproračunskih mehanizama dopunskog proračuna i poticanje privatnog financiranja obrane. Zemlje se također snalaze u ravnoteži i tretmanu potrošnje dok nastoje ispuniti obvezu od 3,5% BDP-a za osnovnu obranu, uz 1,5% dodijeljenim potrošnji koja podržava obranu. Nasuprot tome, španjolska vlada bila je ambivalentnija, a premijer Pedro Sánchez navodno je pisao glavnom tajniku NATO-a Marku Rutteu u pripremi za lipanjski summit. Premijer Španjolske je tada naglasio da je obećanje od 5% „nerazumno“ s obzirom na veće razine duga, povezane inflacijske pritiske i oportunitetne troškove ulaganja u druge sektore. Velik dio nedavnog povećanja europskih obrambenih izdataka može se pripisati pritisku SAD-a, pri čemu je predsjednik Donald Trump više puta izrazio frustraciju zbog uočenog “zabušavanja”. Uz to, nedavna povećanja najnoviji su primjeri šireg trenda, gdje europski obrambeni izdaci kontinuirano rastu od 2014., kada je Rusija izvršila invaziju na Krim. Doista, 2026. bit će 12. uzastopna godina realnog rasta.

Ruski izdaci se smanjuju?

Umjesto 3 dana, ruska vojska ratuje u Ukrajini već petu godinu

Ruski rat protiv Ukrajine ušao je u novu fazu sukoba, iako je rast izdataka usporen u usporedbi s prethodnim godinama. U 2025. godini Rusija je imala službeni obrambeni proračun od 13,5 bilijuna rubalja (161,2 milijarde USD), a izdaci su porasli na procijenjenih 15,6 bilijuna rubalja (186,2 milijarde USD) prema široj NATO-ovoj definiciji obrane. U realnom smislu, ovi vojni izdaci porasli su za samo 3%, u usporedbi s porastom od 56,9% u 2024. godini. Unatoč tome, izdaci su i dalje činili preko 7,3% BDP-a, što je više nego dvostruko više od 3,6% u 2021. godini, prije nego što je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju. Prema proračunu za 2026., vojni izdaci će ove godine pasti, ali mogu odražavati uspješne napore za smanjenje rasipanja i neučinkovitosti te ih treba uzeti u obzir i u kontekstu da su se vojni izdaci efektivno utrostručili od 2021. Nadalje, čak i uz širu mjeru NATO-a, takve procjene vjerojatno podcjenjuju stvarne financijske troškove rata, s mnogim drugim troškovima skrivenim unutar klasifikacija središnje potrošnje, poput socijalne skrbi i decentralizirane potrošnje u regionalnim proračunima. Za usporedbu, ukrajinski obrambeni proračun od 44,4 milijarde USD i dosegao je preko 20% BDP-a, a financiranje obrane sada je ključno pitanje za Kijev i njegove saveznike.

I Azija troši velik novac – Kina glavni pokretač

U Aziji su obrambeni izdaci također nastavili rasti, a ukupni iznos dosegao je 573 milijarde USD, izvijestio je IISS. U realnom smislu, 2025. godine zabilježen je porast od 5,7%, što je nešto više od međugodišnjeg povećanja od 5,5% u 2024. godini. Međutim, isključujući Kinu – za koju The Military Balance procjenjuje da ima osnovni obrambeni proračun od 1,81 bilijuna CNY (251,3 milijarde USD) – realni rast u Aziji smanjuje se na samo 3,7%. Kina ostaje glavni pokretač obrambenih izdataka u regiji, kako zbog vlastitog rastućeg obrambenog proračuna, tako i zbog zabrinutosti među susjedima zbog strateških namjera Pekinga. Ta je zabrinutost porasla u državama saveznicama Zapada, poput Australije, Japana i Južne Koreje, što znači da se rast potrošnje pomaknuo prema tim zemljama, a dalje od gospodarstava u nastajanju u regiji. Međutim, u 2025. godini rast je došao i od manjih obrambenih potrošača poput Indonezije i Singapura.Ipak, unatoč nedavnoj potrošnji, dosljedan porast u Kini tijekom posljednjeg desetljeća nadmašio je rast u široj regiji u većini godina. Kao rezultat toga, udio Pekinga u regionalnoj obrambenoj potrošnji porastao je na gotovo 44% u 2025., u odnosu na 39% u 2017.

Na Bliskom Istoku stalni problemi

Obrana na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi (MENA) porasla je realno za 4,5% u 2025. godini, a kolektivni proračuni dosegli su 219 milijardi USD, isključujući strano vojno financiranje (FMF) iz SAD-a. Rast je bio donekle skroman u usporedbi s realnim porastom od 10% u 2024. godini, pri čemu je ukupni porast u 2025. godini predstavljao najniži porast od 2022. godine. Ipak, rast tijekom cijele godine ostaje veći od povijesnih trendova, gotovo dvostruko veći od desetogodišnjeg prosjeka regije od 2,3% između 2011. i 2021. godine. Uporni i povišeni rast odražava pojačanu nestabilnost u regiji uzrokovanu dvogodišnjim ratom između Izraela i Hamasa, takozvanim “12-dnevnim ratom” između Irana i Izraela, kao i napadima SAD-a i Izraela na iranska nuklearna postrojenja 2025. godine.

Tako je, u 2025. godini Saudijska Arabija ostala najveći potrošač u regiji, iako je njen udio pao posljednjih godina. Kao takvi, Alžir i Izrael i dalje potiču regionalni rast, čineći gotovo 70% porasta u 2025. Kao postotak BDP-a, obrambena potrošnja stalno se povećavala, s regionalnim prosjekom koji je porastao na 4,3% u 2025., u odnosu na 3,5% u 2022.

Ostatak svijeta također troši više na obranu

Obrambena potrošnja porasla je i u drugim dijelovima svijeta, nastavlja IISS. U Latinskoj Americi nominalna obrambena potrošnja porasla je za 5,4%, nastavljajući povratak rastu zabilježen 2024. nakon godina pada povezanog s pandemijom COVID-19. Oporavak je zabilježen i u realnom iznosu, s ukupnom potrošnjom koja je sada usporediva s razinama prije pandemije. Međutim, rast nije uspio pratiti tempo u većim regionalnim vojskama, a niski porasti potaknuli su operativne rezove u Brazilu i Kolumbiji.

U međuvremenu, u subsaharskoj Africi, obrambena potrošnja porasla je realno za 19%, što je najveći međugodišnji porast u više od desetljeća. Ukupna obrambena potrošnja porasla je na 23,6 milijardi USD jer su vlade reagirale na pogoršanje sigurnosnog okruženja – uključujući rat u Sudanu, sve krhkije mirovne sporazume u Etiopiji i Južnom Sudanu, kao i tekući sukob u istočnoj Demokratskoj Republici Kongo. Jedan od najznačajnijih doprinosa ovom povećanju ima Nigerija, koja je gotovo udvostručila svoj obrambeni proračun s 1,07 milijardi u 2024. na 2,04 milijarde USD u 2025. To predstavlja realni porast od 75%, što je još značajnije u kontekstu teške krize troškova života u toj zemlji.

Nasuprot tome, Južna Afrika, najveći potrošač u regiji, zabilježila je realni pad, s udjelom 3,15 milijardi USD za 2025., a koja je nominalno porasla za samo 0,9%. To je značilo realni pad od 2,5% u usporedbi s prethodnom godinom, nastavljajući dugoročnu stagnaciju obrambene potrošnje zemlje i proširujući jaz između vojnih sposobnosti i vanjskopolitičkih ambicija.

Izgledi

Poljska vojska je uzor velikih ulaganja u obranu

Rast u 2025. bio je široko rasprostranjen, potaknut pojačanim regionalnim sigurnosnim problemima, ocjenjuje IISS. Revizije planova potrošnje bile su sveprisutne i značajne u 2025., posebno u Europi kao odgovor na zabrinutost zbog putanje transatlantskih odnosa. Dodatni proračuni još uvijek se koriste diljem svijeta jer zemlje nastoje povećati potrošnju kako bi ispunile hitne zahtjeve. Dok je Njemačka restrukturirala fiskalna pravila kako bi omogućila porast osnovne obrambene potrošnje kada joj istekne poseban fond za obranu 2027., očekuje se da će ih zemlje poput Poljske, Japana i Tajvana nastaviti koristiti u kratkom roku.

Dubai Airshow 23 održan je od 13. do 17. studenog na Međunarodnoj zračnoj luci Al Maktoum. Dok je pokazao da je tržište komercijalnih, putničkih, aviona konačno živnulo nakon sušnih godina koronavirusa i praznih kabina, vojni dio ovog zrakoplovnog sajma potvrdio je da bogate arapske zemlje ne moraju štedjeti kad kupuju nove borbene letjelice.

Dok čekaju najnovije Rafale F4, domaćini UAE diče se lovcima F-16F Desert Falcon i Mirage 2000-9

Nerijetko u sastavu svojih zračnih snaga zemlje poput Katara, Saudijske Arabije i domaćina ove priredbe, Ujedinjenih Arapskih Emirata, za srodne taktičke misije na raspolaganju imaju i više tipova borbenih zrakoplova. To je nešto što je štedljivim zemljama zapadnoeuropske demokracije danas nezamislivo. Dok se u Europi traži da što manje tipova zrakoplova radi čim više zadaća, a logistička potpora da je što jednostavnija i jeftinija, u bogatim zemljama Zaljeva često u svom naoružanju imaju letjelice koje su na tržištima konkurencija jedna drugoj.

Zbog geopolitike, ovim zemljama ipak za kupovinu još nije na raspolaganju američki F-35 Lightning II, što daje dodatnu šansu europskim proizvođačima borbenih aviona. I nije ni čudo da na Dubai Airshow, zrakoplovnu izložbu koja je treća u svijetu nakon sajmova u Parizu i Londonu, dolazi tko god je imalo bitan i sa Zapada i s Istoka. Uz sve zapadne svjetske igrače, ovdje ozbiljan nastup imaju i Rusi, Kinezi, Koreanci…

Kineski školsko-borbeni dvomotorac Hongu L-15 sudjelovao je i u letačkom programu. UAE su navodno ugovorile kupnju prvih 12 aparata, po svoj prilici za svoju akrogrupu „Al Fursan“

F-35, Rafale i Su-35…

Satnica Melanie Kluesner nastavnica je letenja i demonstrira sposobnosti F-35A

U letačkom programu, američki F-35A bio je jedini lovac 5. generacije koji je predstavio svoje sposobnosti. Doletio iz Zrakoplovne baze RAF Lakenheath u Velikoj Britaniji, demonstrirao je da mu ne treba puno prostora na nebu da se u zračnoj borbi okrene ka protivniku. Nisam ga vidio na statičkom dijelu izložbe, ali jesam njegovog pilota. Pardon – pilotkinju. Satnica Melanie Kluesner nastavnica je letenja na F-35 i budući da je na ramenu imala amblem Demo tima F-35, zaključujem da je letački program ovog supermodernog mlažnjaka u Dubaiju njeno djelo.

Kao i većinu pratitelja zrakoplovnih zbivanja u Hrvatskoj danas, najviše me zanimalo što se sve može vidjeti od francuskoj svenamjenskog lovca Rafale, koji bi se od naredne godine trebao naći u sastavu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. UAE su naručili 80 primjeraka lovca Rafale u najnovijoj varijanti F4. Francuski proizvođač Dassault Aviation iskoristio je Dubai Airshow da obilježi 50 godina suradnje s UAE pa je Rafale C imao dobro pozicionirano mjesto na statici. Rafale je u letačkom programu sudjelovao svaki dan, zanimljivim nastupom, a mene se najviše dojmila njegova brzina valjanja (roll rate). To bi trebalo da vještom i uvježbanom pilotu pomogne da u zračnoj borbi brzo promijeni smjer.

Francuski Dassault Aviation na statiku je doveo jedan od dva Rafalea koji su preletjeli Zagreb

Tajnoviti Francuzi, Rafale su na statici predstavili avion bez  broja koji označava eskadru, odnosno zrakoplovnu bazu iz koje je predstavljeni avion. No temeljem broja na vertikalnom stabilizatoru na repu i slova u preostaloj oznaci eskadrona, zaključio sam da se radi o aparatu Rafale C, registarskog broja 148 i eskadronske oznake 30-VA, koji je u paru s drugim aparatom iz baze BA 113 Mont-de-Marsan preletio Zagreb 25. studenog 2021. godine, u povodu dolaska francuskog predsjednika Macrona i potpisivanja ugovora o kupnji 12 Rafalea za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (HRZ), u standardu opreme F3-R. U letačkom programu je, pak, sudjelovao Rafale čiji je broj eskadre također bio prefarban, ali slovna oznaka eskadrona ukazuje da se vjerojatno radi o aparatu registracije 7-GZ iz francuske baze BA104 Al Dhafra u Emiratima (baza je u stvari od UAE, ali Francuzi imaju svoju oznaku za nju).

Obilazeći oko Rafalea na statici, primijetim da, za razliku od onda kad je nadlijetao Zagreb, ovaj avion sada na vertikalnom stabilizatoru ima moderniji detektor približavanja protivničke rakete nove generacije DDM-NG. Nisam dirao rukom, ali dva kućišta od infracrvenih i TV optičko-elektroničkih senzora OSF, na nosu ispred vjetrobranskog stakla, čini mi se da su u stvari spužva/pur-pjena i da zapravo ovaj avion te uređaje – nema. Da ih ima, mogao bi bez upotrebe radara pratiti toplinsku i/ili TV sliku objekta djelovanja u zraku ili na tlu te laserom mjeriti daljinu do cilja. Imajući to u vidu, ona medijima često ponavljana rečenica da će HRZ dobiti Rafale „identične kakve ima i ratno zrakoplovstvo Francuske“ gubi smisao. Jer ispada da ni svi francuski Rafalei nisu isto opremljeni. Budući da premijer Plenković očigledno tempira predizbornu kampanju s planiranim dolaskom prvih Rafalea u Hrvatsku, onda bi se trebalo postarati da budu opremljeni kako je i obećano (puni F3-R standard) da ne bi bilo velikih razočaranja (i posljedičnih izbornih iznenađenja).

Izbliza se vidi da optoelektronski uređaji na ovom Rafaleu nisu pravi. Kakve će dobiti HRZ?

Poslastica na nebu bio je nastup nekoliko akrogrupa. Talijanske „Frecce Tricolori“ sa školsko-borbenim mlažnjacima Aermacchi MB339PAN ovdje su čest gost, uz domaću akrogupu „Fursan El Emarati“ na gotovo identičnim MB339NAT. Na lovačkim avionima Su-35 bili su „Ruski vitezovi“ i Kinezi s akrogrupom „Ba Yi“ na lovcima J-10B i J-10C. Indijci su bili sa svojom akrogrupom „Sarang“ na helikoperima HAL Dhruv.

„Ruski vitezovi“ letjeli su na lovcima Su-35

Dvosjedni katarski F-15QA Ababil pokazao je da modernizirani F-15 leti bolje nego ikad

Pravo iznenađenje letačkog programa bio je dvosjedni F-15QA Ababil, posebna varijanta moderniziranog američkog lovca F-15EX Eagle II, za zračne snage Katara. Sada opremljen digitalnim upravljačkim sustavom fly-by-wire, F-15 u letu nikada nije bolje izgledao. Motori su mu u svim manevrima pružali dovoljnu rezervu snage, a kad je radio zvono – na trenutak mi se činilo kao da gledam Su-27. Rječnikom kompjutorskih igrica – činilo se kao da jedan dobro poznati avion sada u istoj igrici gledam s mnogo boljim frame rateom.

UAE, kao domaćini, svojim proizvođačima objedinjenim u grupu EDGE, prirodno, dali su najbolje središnje mjesto, kako u izložbenoj dvorani, tako i vani na statici. I više je nego dojmljivo koliko su uznapredovali u programima bespilotnih letjelica i dronova-kamikaza. Imaju ih od onih najmanjih pa do letjelica klase poznatog turskog Bayraktara. Uz svaku od borbenih letjelica bili su izloženi i paketi navođenog zrakoplovnog naoružanja zrak-zemlja domaće proizvodnje Al Tariq i Thunder P-32. Oni omogućuju da montiranjem na klasičnu avio-bombu ona postaje precizni projektil.

Emirati imaju više projekata bespilotnih letjelica u različitim klasama. Ovo je Jeniah

Geopolitika i tihe sankcije

Rusi su predstavili helikoptere ANSAT, Ka-32A11M, Mi-171A3 i Ka-52…

Posljedice međunarodnih gospodarskih sankcija za Rusiju mogle su se primijetiti u činjenici da je ruski prostor na statici bio na samome kraju (ili početku) pa je bio teško dostupan svakom tko nije baš tražio gdje se nalaze. Ruski adut bili su helikopteri (jurišni Ka-52 Aligator, koji na svojim leđima nosi veliki teret borbi u Ukrajini, sudjelovao je i u letačkom programu), ali i najnovija varijanta strateškog transportera Iljušin Il-76MD-90A. Sinkro par lovaca Su-35 iz sastava šestorke „Ruskih vitezova“ podsjetio je koji lovac najljepše leti na aeromitinzima.

Zanimljiva je bila situacija s izraelskim izlagačima. Renomirane tvtke IAI, Elbit i Rafael imali su, očigledno ranije zakupljen, izvrsno pozicioniran prostor u dvorani. Prvoga dana bili su vidljivi s gamom bespilotnih letjelica i pametnim naoružanjem, no vidno slabo posjećeni zbog očiglednog pada popularnosti uslijed velikog broja civilnih žrtava sukoba u Gazi. Suočeni s ovom situacijom, već drugog ili trećeg dana čini se da su se Izraelci potpuno povukli, jer su njihovi štandovi zjapili prazni, pa neupućeni promatrač nije mogao biti siguran da li gosti sajma bojkotiraju Izraelce ili Izrael bojkotira sajam.

Osim helikoptera, Rusi su predstavili i rakete za svoj lovac 5. generacije Su-57

Od vojnih posjetitelja iz regije, na izložbi Dubai Airshow 23 bio je ministar obrane Bosne i Hercegovine (kojeg je službeno primio i izvršni ministar obrane UAE), te zapovjednik Ratnog zrakoplovstva i PZO Vojske Srbije. Iz MORH-a ili HRZ-a nisam vidio nikog, iako jedan od pratećih događaja Dubai Airshowa bude i međunarodna konferencija zapovjednika zračnih snaga. Ipak, „hrvatski“ trenutak na izložbi doživio sam kad sam s članovima talijanskih „Frecce Tricolori“ spomenuo da poznajem neke od pilota „Krila Oluje“. Odmah su živnuli i prokomentirali kako vole doći u Zadar, vježbati ponekad s akrogrupom HRZ-a. Pilotski majstorluk svugdje se, izgleda, priznaje, čak i ako niste na licu mjesta.

Zrakoplovstvo Kopnene vojske UAE došlo je sa AH-64E Longbow Apache, najmodernijom inačicom ovog jurišnog helikoptera

Od egzotike, specijalne snage UAE imaju i naoružanu varijantu Air Tractora AT-802i

* gost autor/foto: Antonio PRLENDA, vojni komentator