Danas, u ponedjeljak 20. ožujka, 18 država potpisalo je projekt Europske obrambene agencije (European Defence Agency – EDA) kako za zajedničku nabavu streljiva za Ukrajinu, tako i za obnovu vlastitih nacionalnih zaliha streljiva pojedinih država članica. Ovaj projekt otvara put da EU članice i Norveška krenu u dva postupka: (1) dvogodišnju ubrzanu proceduru nabave granata kalibra 155 mm, te (2) sedmogodišnju proceduru nabave raznih tipova streljiva.

Ovaj EDA projekt za sada su potpisale Austrija, Belgija, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Luxembourg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Slovačka, Švedska i Norveška. Uz to, pojedine od preostalih država članica EU izrazile su namjeru naknadnog pridruživanja ovoj skupini država, ali nakon što o tome okončaju potrebna nacionalna postupanja.

Hrvatska uloga

U ime Republike Hrvatske, koja od početka aktivno sudjeluje u uspostavi ovog projekta EU zajedničke nabave, u spomenutim je aktivnostima sudjelovalo Ministarstvo obrane – a kad se u Bruxellesu 20. ožujka sazvalo Vijeće za vanjske poslove u formatu ministara vanjskih poslova i ministara obrane – nacionalnu delegaciju su predvodili Gordan Grlić-Radman te Mario Banožić. Baš je Banožić kao ministar obrane na marginama tog sastanka i potpisao tzv. „Projektni sporazum o zajedničkoj nabavi streljiva u okviru Projekta kategorije B Europske obrambene agencije“ – kao djelatni okvir za nastavak procesa zajedničke nabave streljiva kako za potrebe država članica, tako i Ukrajine.

Dok Predsjednik RH Milanović već duže javno upozorava na kritično stanje zaliha streljiva u OS RH, sada se i iz MORH-a čulo da je Republika Hrvatska „pravovremeno prepoznala važnost popune zaliha streljiva te se u tom kontekstu pridružila europskoj inicijativi čija je namjera olakšati i ubrzati popunu zaliha država članica“. Ili, kako je to objasnio Banožić – „Ministarstvo obrane kontinuirano prati stanje zaliha streljiva i sukladno s potrebama Oružanih snaga traži najbolje i najefikasnije načine popunjavanja. U vrijeme kada je zbog globalnih okolnosti otežana opskrba kako naoružanjem tako i streljivom, važno je da su skladišta adekvatno popunjena i da se održavaju sposobnosti Oružanih snaga“. Dodatno je zgodna i činjenica kako izgleda da će se taj isti mehanizam ujedno korisititi i za daljnju podršku Ukrajini, kojoj topničko i drugo streljivo predstavlja kritično bitni resurs u tekućoj obrani od ruske agresije.

Europski napor

EDA je projekt „Zajedničke nabave streljiva“ uspostavila u rekordnom roku ne bi li odgovorila na pozive da se grupno te ubrzano kupuje streljivo kroz okupljanje, koordinaciju i usklađivanje potrebnih ugovora s europskom obrambenom industrijom, Ovaj EDA projekt pruža čvrstu osnovu i za namjeru niza država EU članica da pod hitno zajedničkim postupkom pribave i streljivo koje je nužno potrebno Ukrajini. Time ovaj projekt šalje i vrlo jasnu poruku europskoj vojnoj industriji, a ujedno i jača EU podršku Ukrajini u okolnostima ruske agresije. Naime, zajednička nabava je najbolji put da se skupnom količinom nabavljanih roba ostvari i najveće moguće smanjenje cijena po komadu, dok se državama članicama omogućava da streljivo kupuju prema vlastitim nacionalnim potrebama i svojim planovima podrške Ukrajini. Ovaj sporazum, koji je po svojoj prirodi fleksibilan i uključiv, omogućava i svim ostalim EDA članicama da se u nekom kasnijem trenutku pridruže tom mehanizmu. Čelnik agencije EDA, Josep Borrell, je objasnio:

„Danas smo napravili korak naprijed. Ispunjavamo naša obećanja da ćemo osigurati Ukrajini dodatno topnčko streljivo. S današnjim potpisom, 18 država se izjasnilo da će skupno izrađivati i podnositi svoje narudžbe, i onda ih zajedno podnositi industriji kroz Europsku obrambenu agenciju. Ukrajinske vlasti su bile jasne o svojim potrebama i ovaj EDA projekt je dio europskog odgovora. Nabavljajući zajedno kroz ovaj EDA-okvir, i mobilizirajući podršku kroz Europski instrument za mir (European Peace Facility – EPF), mi ćemo u Ukrajinu isporučivati više roba i brže. Mi ovime ponovno lomimo predrasude i otvaramo potencijal EU suradnje u zajedničkoj nabavi“.

(1) Ubrzana procedura za topničko streljivo 155 mm

Tijekom priprema za neformalni sastanak Vijeća ministara obrane, koji se održao u Stockholmu 7. i 8. ožujka, Borrell je predstavio tri usporedna modela za što masovniju i bržu isporuku topničkoga streljiva: (1) da se pomogne državama članicama u slanju takvog streljiva iz nacionalnih zaliha ili temeljem postojećih narudžbi, (2) da se ujedini potražnja i brzo krene u zajedničku nabavu za kalibar 155 mm, (3) da se poveća proizvodne kapacitete europske obrambene industrije.

Ovaj EDA projekt osigurava put za ostvarivanje drugog od navedenih modela, pružajući ubrzanu proceduru i omogućavajući pojednostavljivanje nabavnih procedura te ubrzano sklapanje ugovora. Države članice mogu za to povlačiti i naknade putem Europskog instrumenta za mir (EPF), europskog izvanproračunskog instrumenta za podršku EU Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (EU Common Foreign and Security Policy – CFSP).

(2) Sedmogodišnji projekt za razne tipove i kalibre streljiva

EDA još od studenog 2022. radi na tri područja za zajedničku nabavu: (1) streljivo, (2) osobna oprema vojnika, (3) zaštitna oprema za nuklearne, biološke, kemijske i radiološke (NBKR) prijetnje – sve to temeljem rada na identificiranju najvećih manjkova koji je izvela Zajednička namjenska skupina s državama članicama. Projekt „Zajednička nabava streljiva“ pruža sedmogodišnji okvir za države članice da zajedno pribavljaju razne tipove i kalibre streljiva (od 5,56 do 155 mm), ne bi li time nadopunjavale svoje nacionalne zalihe. Kako je to objasnio Jiří Šedivý, izvršni direktor EDA:

„Ovo je značajan trenutak za EU potporu Ukrajini, europsku obrambenu suradnju i EDA. Raspoloživost streljiva, kao i time pridruženo pitanje zaliha, predstavlja kritični ustanovljeni manjak koji utiče na spremnost oružanih snaga država članica te njihovu sposobnost ispunjavanja zadanih misija, dok istodobno podržavaju i Ukrajinu. EDA je stvorila fleksibilan i otvoreni projekt koji državama članicama omogućava da se pridruže, ako tako odluče, i ja očekujem prilazak i dodatnih država tijekom ovoga tjedna. Danas imamo okvir za isporuku – sada je na državama članicama da ga iskoriste, te za industriju da bude u stanju na njega odgovoriti“.

Kako navode mediji, Europska unija je do sada identificirala 15 odgovarajućih proizvođača u 11 država članica, te je Thierry Breton kao povjerenik Europske komisije zadužen za promicanje domaće proizvodnje tim povodom već započeo svojevrsnu turneju po zemljama EU. Cilj njegovih sastanaka su konzultacije s nositeljima pojedinih državnih vlasti i kontinentalne vojne industrije ne bi li se započelo pregovore s potencijalnim sudionicima ovog EDA projekta. Ujedno se i iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj čulo kako povjerenik Breton u nekom trenutku  planira posjetiti i Hrvatsku – no još nije jasno kojim bi se to resursima RH tu mogla uključiti u ovaj veliki industrijski poduhvat.

Kako je jučer priopćila Europska komisija, Hrvatska je postala jedna od 4 države Europske unije u kojoj će se skladištiti zalihe za kemijske, biološke, radiološke i nuklearne krize. Naime, radi unapređivanja EU spremnosti i odgovora na nuklearne, biološke, kemijske i radiološke prijetnje (NBKR), Europska komisija stvara strateške rezerve materijala potrebnog za uspješni odgovor kroz EU Mehanizam civilne zaštite (EU Civil Protection Mechanism) i Agenciju za spremnost i odgovor na zdravstvene krize (Health Emergency Preparedness and Response Aothority – HERA). U ponedjeljak, 20. veljače, Hrvatska, Francuska i Poljska pridružile su se Finskoj u smještaju RescEU zaliha vrijednih ukupno 545,6 milijuna eura. Te zalihe će uključivati protuotrove, antibiotike, cjepiva, sedative, te materijal za profilaktički tretman, kao i specifičnu NBKR opremu – kao što su detektori i materijal za dekontaminaciju, te osobnu zaštitu (npr. plinske maske i zaštitna odijela).

Uspostava ove 4 točke sa zalihama predstavlja rezultat međusektorske suradnje između EU tijela zaduženih za zdravstvo i civilnu zaštitu. Kad jednom budu uspostavljene, države članice će moći tražiti mobilizaciju sredstava iz takvih zaliha putem Centra za koordinaciju odgovora na krize (Emergency Response Coordination Centre – ERCC). Paralelno s tim, Komisija je pokrenula i dodatni poziv za podnošenje prijedloga, vrijedan ukupno oko 636 milijuna eura, ovoga puta fokusiran na odgovor u slučaju pojave patogena s pandemijskim potencijalom, NBKR prijetnji i otpornosti na antibiotike. Janez Lenarčič, povjerenik EK zadužen za upravljanje krizama,  rekao je:

„Zahvaljujem se svim ovim četirima državama članicama za njihovu posvećenost jačanju otpornosti EU na NBKR prijetnje. Ruski agresivni rat protiv Ukrajine vrlo jasno ukazuje na potrebu da se ojača EU spremnost na NBKR rizike i to osiguravanjem adekvatnog i efikasnog odgovora na EU razini korištenjem sustava RescEU,“

dok je Stella Kyriakides, EU povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane, naglasila:

„Današnje RescEU NBKR zalihe, financirane kroz HERA ojačat će EU zdravstvenu sigurnost i spremnost. Identificirali smo NBKR kao prioritetnu zdravstvenu prijetnju na koju se trebali pripremiti na EU razini. Medicinske protumjere moraju biti brzo raspoložive ako kemijska, biološka, radiološka ili nuklearna prijetnja postane stvarnost. To je bitan dio jake europske zdravstvene unije.“

Do sada je NBKR pomoć bila mobilizirana kroz EU Mehanizam civilne zaštite, od 26 zemalja članica i iz već postojećih RescEU strateških rezervi. To je obuhvaćalo kemijske detektore, radiometrijske instrumente, dekontaminaciju i opremu za osobnu zaštitu, uz dodatno i terapijska sredstva kao što su tablete kalijevog jodida, te protuotrove. Pa ipak, nedavna pandemija je pokazala manjak rezervi osnovnih medicinskih protumjera – kao što je bazična osobna medicinska zaštitna oprema. Buduće prijetnje, možda korona virus, ili NBKR incidenti mogli bi nadići sposobnosti pojedinih EU zemalja članica da si međusobno pomažu, posebno u slučaju da je više europskih zemalja suočeno s istim tipom nesreće u isto vrijeme. Tome bi trebale doskočiti nove zalihe nad kojima bi bdjeli ECHO (European Civil Protection nd Humanitarian Aid Operations), te HERA (European Health Emergency Preparednes and Response Authority). Naime, u srpnju 2022. HERA je objavila prioritetnu listu 3 najvažnije zdravstvene prijetnje koje traže koordinaciju odgovora na EU razini u medicinskom kontekstu. Ove 3 prijetnje, s potencijalom širenja širom zemalja članica, su: (1) patogeni s visokim pandemijskim potencijalom, (2) nuklearne, biološke, kemijske i radiološke prijetnje, te (3) prijetnje koje proizlaze iz otpornosti na antibiotike. Ovo aktualno uspostavljanje strateških rezervi predstavlja direktni odgovor na drugu od spomenutih prijetnji. Ove rezerve bit će 100% financirane s EU razine, a Europska komisija će zadržati kontrolu nad njihovim djelovanjem u uskoj suradnji s državama kod kojih su pohranjene. U slučaju potrebe, ove RescEU strateške rezerve trebaju pružiti pomoć primarno zemljama članicama EU, i drugim državama koje sudjeluju u Europskom mehanizmu civilne zaštite.

Kako saznaju hrvatski mediji, u Hrvatskoj bi se trebalo skladištiti takvih roba u vrijednosti od oko 50 milijuna eura. Čitav bi taj poduhvat trebao zaživjeti u idućih 48 mjeseci, a njegov je nositelj Ministarstvo unutarnjih poslova – odnosno, konkretno, njegovo Ravnateljstvo civilne zaštite. To je bitno jer će MUP RH ujedno biti zadužen i za raspisivanje natječaja za popunu takvih strateških zaliha, što bi možda moglo otvoriti dodatnog prostora i za hrvatske ponuditelje. Za sada nije jasno hoće li tako pribavljene zalihe biti čuvane u nekim novim skladištima, ili će se koristiti postojeći prostori Civilne zaštite. Kako izgleda, ovo je druga takva inicijativa s lokacijom u Republici Hrvatskoj, budući je 6. travnja prošle godine Europska komisija već objavila vijesti o formiranju EU skladišta opreme za dekontaminaciju ljudi, infrastrukture, vozila i kritične opreme u Njemačkoj, Španjolskoj i Hrvatskoj. Riječ je o projektu vrijednom 66,7 milijuna eura, kojeg također u potpunosti financira Europska unija.