Deseti HRVCON upućen je u aktivnost Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2 – SNMCMG2 (Standing NATO Mine Countermeasures Group 2). Ovaj HRVCON na čelu sa zapovjednikom, narednikom Vlahom Vlatkovićem, čine četiri protuminska ronitelja iz sastava Flote Hrvatske ratne mornarice, koji će u aktivnostima SNMCMG2 provesti naredna dva mjeseca. Kao i do sada, ova aktivnost provodi se u suradnji s talijanskom Ratnom mornaricom – četvorica protuminskih ronitelja HRM-a ukrcala su se u srijedu, 11. rujna, u talijanskoj luci La Spezia na brod lovac mina ITS “ALGHERO” (M5556) Ratne mornarice Talijanske Republike.

Uoči odlaska, pripadnike 10. HRVCON-a primio je načelnik Stožera – zamjenik zapovjednika HRM, kapetan bojnog broda Željko Jakus, u pratnji zapovjednika Flote HRM-a kapetana bojnog broda Darka Malečića i prvog dočasnika HRM-a časničkog namjesnika Marka Stjepanovića. Kbb Željko Jakus zaželio je četveročlanom timu puno uspjeha u još jednom profesionalnom izazovu te izrazio zadovoljstvo što pripadnici Hrvatske ratne mornarice sudjeluju u predmetnoj aktivnosti, istaknuvši kako je uz usredotočenost na izvršenje zadaća podjednako važno voditi računa i o vlastitoj sigurnosti.

Inače, talijanski lovac mina ITS “ALGHERO”(M5556) pridružio se Standing NATO Mine Countermeasures Group 2 (SNMCMG2) 01. rujna ove godine, i suradnja s 10. HRVCON-om bit će mu prva aktivnosti u okviru SNMCMG2. Cijeli hrvatsko-talijanski tim u okviru ove NATO aktivnosti očekuje provedba vježbe “Dynamic Move”.

*Photo: HRM/M.Siriščević

U aktivnostima Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2 (Standing NATO Mine Countermeasures Group 2 – SNMCMG-2) u Sredozemlju od ovoga travnja sudjeluje još jedan kontingent protuminskih ronitelja Hrvatske ratne mornarice. Sedmi hrvatski kontingent upućen je u srijedu 5. travnja 2023. u talijansku luku La Spezia, na brod lovac mina ITS „ALGHERO“ (M5556) Ratne mornarice Republike Italije. čime se nastavlja višegodišnja tradicija suradnje s Italijom na izvođenju ove NATO aktivnosti.

Tim protuminskih ronitelja iz sastava Flote Hrvatske ratne mornarice bit će u sastavu posade talijanskog broda do lipnja 2023. godine. Voditelj tima je stožerni narednik Goran Lišnjić.

Pred odlazak na zadaću, pripadnike 7. hrvatskog kontingenta za SNMCMG-2 primio je zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, kontraadmiral Ivo Raffanelli.

ITS NUMANA u provedbi vježbe “ARIADNE 2023” (Photo: MARCOM)

S prvim danom travnja svoju zadaću u SNMCMG-2 okončao je talijanski lovac mina ITS „NUMANA“, na kojem se nalazio 6.  HRVCON u ovoj NATO aktivnosti. Prethodno su snage i plovila u sastavu SNMCMG-2 uspješno provele vježbu „Ariadne 2023“ u Grčkoj, koja je trajala gotovo dva tjedna – od 06. do 17. ožujka. Tijekom početne faze vježbe, nazvane „lučka faza“ i održane u kretskom gradu Souda između 6. i 8. ožujka, pomorske jedinice izvele su niz protuminskih vježbi u različitim fiktivnim scenarijima s višestrukim prijetnjama. Nakon toga uslijedila je „morska faza“ vježbe od 9. do 16. ožujka. I zpovjednik ove skupine SNMCMG-2, turski kapetan Ahmet Serhat Akyazi,  i samo NATO Pomorsko zapovjedništvo bili su izuzetno zadovoljni provedbom ove vježbe, tvrdeći da se radi o visokom stupnju interoperabilnosti i pokazivanju visokog stupnja spremnosti unutar SNMCMG-2.

(Izvor: MORH/HRM/MARCOM)

U subotu, 2. travnja, ukupno treći po redu tim protuminskih ronitelja Flote HRM započeo je svoje zadaće u sklopu aktivnosti NATO skupine protuminskih snaga 2 (Standing NATO Mine Countermeasures Group 2 – SNMCMG-2). Hrvatski ronitelji tu će zadaću naredna dva mjeseca izvršavati na talijanskom lovcu mina na koji su se ukrcali u luci La Spezia. Tim broji 4 pripadnika HRM, na čelu sa stožernim narednikom Željkom Stankovićem.

Prije odlaska u Italiju, tim protuminskih ronitelja primio je zapovjednik HRM kontraadmiral Ivo Raffanelli koji im je poručio:

„Dobro upućen u vaše sposobnosti i obučenost, uvjeren sam da ćete u najboljem svjetlu prezentirati HRM, a tako i Oružane snage u cijelosti. Iako je riječ o trećem angažmanu ovakve vrste, budite pažljivi, usmjereni na zadaću, ali prije svega na svoju sigurnost“.

Vrlo sličnu poruku od zapovjednika Raffanellija čuli su i pripadnici prvog hrvatskog tima protuminskih ronitelja u veljači prošle godine, kao i članovi drugog tima krajem kolovoza 2021. godine.

Rumunjski ronitelj priprema minu za deaktiviranje (Photo: MapN)

Međutim, za razliku od dosadašnjih angažmana koji su se temeljili na bilateralnoj vojnoj suradnji s Ratnom mornaricom Italije, tim je od ove godine u sastavu deklariranih nacionalnih snaga za nedavno aktivirane NATO Snage za odgovor (NATO Response Force). U tom kontekstu talijanski mediji nagađaju da bi ova rotacija u SNMCMG-2 mogla potegnuti do Crnoga mora, kako bi tamošnjim NATO saveznicima pomogla u otkrivanju i deaktiviranju mina koje navodno plutaju tim morskim prostorom zbog ukrajinsko-ruskog rata.

Do sada je već u dva navrata bila otkrivena takva minska pomorska opasnost – jednom su turski ribari kod Bospora uočili plutajuću minu, a drugi put je jedna doplutala do rumunjskih teritorijalnih voda, točnije do akvatorija regije Cape Midia. Tu je minu uspješno uništio tim rumunjskih vojnih ronitelja, no stručnjaci upozoravaju na rastuću pomorsku opasnost dok se Ukrajina i Rusija međusobno optužuju za sijanje mina po Crnome moru.

Četiri pripadnika voda protuminskih ronitelja Flote HRM upućeni su u subotu, 6. veljače 2021. godine, u talijansku luku La Spezia, kako bi se ukrcali na brod lovac mina Ratne mornarice Italije, te time započeli sudjelovanje u aktivnostima Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2 (Standing NATO Mine Countermeasures Group 2, SNMCMG-2). Voditelj hrvatskog tima je nadnarednik Žan Marsel Bušić. Tim će na talijanskom lovcu mina boraviti tri mjeseca.

Ovo je prvi puta da Hrvatska sudjeluje u NATO aktivnosti SNMCMG-2. Priprema i ocjenjivanje pripadnika voda za ovu zahtjevnu zadaću provedeno je sukladno MAREVAL programu ocjenjivanja (ACO FORCE STANDARDS VOLUME VIII – MARITIME EVALUATION). Ovom aktivnosti HRM potvrđuje deklarirane sposobnosti iz područja protuminskog ratovanja, razmjestive sposobnosti, te sposobnosti pomorskog minskog ratovanja. Kako stoji na web stranici OS RH, ova zadaća podrazumijeva aktivnosti razmještaja u područje operacije, te autonomnost u svrhu provođenja misija protuminskih mjera usredotočenih na luke i pristaništa – koje obuhvaćaju detekciju, klasifikaciju, identifikaciju i uklanjanje (neutralizaciju) prethodno detektiranih morskih mina.

Upravo je jučer na svojoj 43. sjednici Vlada RH prihvatila „Prijedlog zaključka u vezi s Tehničkim dogovorom između Ministarstva obrane Talijanske Republike i Ministarstva obrane Republike Hrvatske u vezi s upućivanjem hrvatskih timova protuminskih ronitelja na brodove lovce mina Talijanske ratne mornarice u Stalnoj NATO skupini protuminskih snaga (SNMCMG2)“. Ovaj Tehnički dogovor potpisan je u La Speziji 13. studenoga 2020. i u Splitu 7. siječnja 2021., te je bio preduvjet za hrvatski angažman na talijanskom brodu u NATO aktivnosti SNMCMG-2. Prije negoli je Vlada jednoglasno prihvatila ovu točku dnevnoga reda, nadležni ministar Mario Banožić je rekao:

„Vezano za Talijansku Republiku i Ministarstvo obrane, odnosno Tehnički sporazum… Budući da dinamika izazova u području Sredozemlja zahtijeva prisutnost snaga na moru radi zaštite zajedničkih interesa, Hrvatski sabor je u studenom 2020. godine donio odluku o sudjelovanju OS RH u aktivnosti ‘Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2’ u koju je u 2021. i 2022. godini moguće uputiti do 5 pripadnika uz mogućnost rotacije. Ova aktivnost ima izravan učinak na potencijalne sigurnosne prijetnje, održavanje sigurnosti i stabilnosti, kako na Sredozemlju tako i na Jadranskom moru. Radi provedbe ove odluke Ministarstvo obrane s Ministarstvom obrane Talijanske Republike sklopilo je Tehnički dogovor kojim je omogućeno ustrojavanje zajedničkog tima protuminskih ronitelja na brodu talijanske Ratne mornarice. Ovime Republika Hrvatska izravno štiti nacionalne interese na moru te doprinosi savezničkim naporima pružanja zajedničke sigurnosti na moru. Budući da su visoki zahtjevi angažiranja mornaričkih snaga u stalnim pomorskim snagama NATO-a dio NATO ciljeva razvoja sposobnosti HRM, ovim vidom suradnje Republika Hrvatska jača i nacionalnu obrambenu sposobnost. Tehnički dogovor stupio je na snagu 7. siječnja 2021. godine, te predlažem da Vlada donese zaključak kako je s tim upoznata“.

Prilikom prošlotjednog ispraćaja četvorice protuminskih ronitelja u ovu za Hrvatsku novu NATO aktivnost, zapovjednik HRM kontraadmiral Ivo Raffanelli im je poručio:

„Iako je riječ o prvom angažmanu ovakve vrste, dobro upućen u vaše sposobnosti i obučenost, uvjeren sam da ćete u najboljem svjetlu prezentirati Hrvatsku ratnu mornaricu i Oružane snage u cijelosti“.

Naredna tri mjeseca 4 pripadnika HRM radit će rame uz rame s talijanskim roniteljima iz pomorske baze Varignano kod La Spezie.

Vlada je na jutrošnjoj 21. sjednici donijela niz odluka o sudjelovanju pripadnika OS RH u međunarodnim misijama i operacijama za 2021. i 2022. godinu. Kao što je već najavljeno, predloženo je značajno povećanje hrvatskog angažmana u NATO operaciji na Kosovu, a na popis aktivnosti uvrštena je i jedna nova – „Standing NATO Mine Countermeasures Group 2“. Obrazlagatelj ove objedinjene točke Vladinog dnevnog reda bio je ministar obrane Mario Banožić, koji je rekao:

„Sudjelovanje OS RH u operacijama potpore miru, misijama i drugim aktivnostima važan je instrument vanjske i sigurnosne politike Republike Hrvatske koji osigurava ispunjavanje nacionalnih interesa i vanjskopolitičkih prioriteta. To je jedna od triju misija Hrvatske vojske koja trenutno sudjeluje u 9 operacija, misija i aktivnosti s ukupno 142 pripadnika. Uzevši u obzir vanjskopolitičke prioritete, kao i iskazane potrebe na području misija, operacija i aktivnosti radi doprinosa međunarodnoj sigurnosti i ulozi odgovorne članice EU, NATO-a i Ujedinjenih naroda, predlaže se donošenje odluke o sudjelovanju OS RH uz mogućnost rotacija, i to u:

• operaciji potpore mira KFOR na Kosovu – prijedlog je da se u 2021./2022. godini može uputiti do 150 pripadnika uz korištenje do 2 helikoptera HRZ-a, povećanje bi se odnosilo na deklariranje lake pješačke satnije u sektoru ‘Zapad’;
• operacija potpore mira ‘Sea Guardian’ u Sredozemlju – predlaže se mogućnost upućivanja u ovu operaciju u 2021. godini do 35 pripadnika OS brodom HRM;
• aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Poljskoj – prijedlog je da se u 2021. godini može uputiti u ovu aktivnost do 90 pripadnika;
• aktivnost ‘Stalna NATO skupina protuminskih snaga 2’ – to je aktivnost mornaričkih snaga za saveznička protuminska djelovanja na moru, težišno angažirane na području Sredozemlja i Crnoga mora koji pridonosi razini sigurnosti na moru. To je prvo sudjelovanje Hrvatske vojske u ovoj aktivnosti i provelo bi se ustrojavanjem hrvatsko-talijanskog tima protuminskih ronitelja koji bi se nalazio na brodu Ratne mornarice Talijanske Republike. Predlaže se donošenje odluke o sudjelovanju u aktivnosti u 2021./2022. godini s do 5 pripadnika;
• operacija Europske unije EU NAVOR (umjesto NAVFOR, op.a.) Somalia ATALANTA – predlaže se mogućnost upućivanja u ovu operaciju 2021./2022. do 25 pripadnika;
• u operacije potpore miru UN-a predlaže se u 2021./2022. godini mogućnost upućivanja do 9 pripadnika u operaciju u Indiji i Pakistanu, u Zapadnu Saharu do 5 pripadnika, te u Libanon do 3 pripadnika.

Financijska sredstva za provedbu ovih odluka planirana su u Državnom proračunu RH za 2021. godinu i u projekcijama za 2022. godinu na razdjelu Ministarstva obrane“.

Vlada je jednoglasno uputila ovaj prijedlog prema Hrvatskom Saboru.

Neugodna novina

No ono što Banožić nije rekao je novost uvedena ove godine – Vlada, odnosno MORH, potiho su ukinuli podrobnije izvještavanje Hrvatskog sabora i nadležnog saborskog Odbora za obranu o sudjelovanju OS RH u međunarodnim misijama i operacijama. S ovogodišnjim odlukama o angažmanu OS RH uvedena je nova formulacija – „Izvješće o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji  potpore miru biti će dio Godišnjeg izvješća o obrani koje Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskome saboru“. Time se od Odbora za obranu i Hrvatskog sabora traži odgovornost za slanje hrvatskih vojnika van granica Lijepe naše bez ikakve obveze nadležnog obrambenog resora da saborske zastupnike podrobnije obavijesti o rezultatima i posljedicama takve odluke. Nakon što se već godinama prakticiralo Saboru jednostavno ne dostavljati obvezna izvješća, na ovaj se način dodatno učvršćuje praksa gotovo potpune konspirativnosti po pitanju inozemnih aktivnosti OS RH. Dapače, provedba nacionalnih odluka o međunarodnim misijama, kao STVARNO BITNOM vanjskopolitičkom i vojnom alatu države – odluka koje se obično donose širokim političkim konsenzusom – kroz Godišnje izvješće dobiva isti status kao i pitanja ravnopravnosti spolova ili djelovanje Vojnog ordinarijata u OS RH. Ovime se i dodatno marginalizira nadležno saborsko tijelo, kao i sam Sabor, koji su već do sada davali odobrenja na sudjelovanje u misijama ili za pojedine velike vojne nabave tek kada je cijela stvar već odavno dogovorena, a zeleno svjetlo parlamenta je tek dosadna formalistička točka na i.

Jačanje snaga u KFOR-u na Kosovu

Ispraćaj 34. HRVCON-a za Kosovo (Photo: OSRH/F. Klen)

Za povlačenje OS RH iz Afganistana bila je najavljena kompenzacija u nekoj drugoj NATO misiji ili operaciji. Prošloga je mjeseca jasno rečeno da će se ojačati hrvatski angažman na Kosovu, u NATO operaciji KFOR, a ovakvo povećanje snaga MORH obrazlaže zahtjevom Savezničkog zapovjedništva za operacije. Naime, kako stoji u popratnom dokumentu ovog Vladinog prijedloga, „budući da je Zapovjedništvo operacije KFOR putem nadređenog Savezničkog zapovjedništva za operacije učestalo izvještavalo saveznice o potrebi odgovarajuće popune operacije KFOR, Republika Hrvatska predlaže povećati hrvatski kontingent u operaciji potpore miru KFOR s dosadašnjih 40 na 150 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske s do dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, uz mogućnost rotacije“. Glavni razlog ovakve hrvatske odluke je podrška naporima NATO saveza u održavanju sigurnosti na Kosovu i široj regiji: „sigurnosna situacija u Republici Kosovo, koja ovisi o narušenim međuetničkim odnosima, neregularnim migracijama te regrutiranju boraca tzv. Islamske Države i njihovu povratku, od iznimne je važnosti zbog izravnih posljedica na odnose država jugoistočne Europe i stabilnosti cijelog područja. Narušavanje sigurnosti u Republici Kosovo može imati implikacije i na hrvatsko gospodarstvo“. Trenutačno je u operaciji KFOR raspoređen 33. hrvatski kontingent s 38 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva. Područja razmještaja su Priština, Ferizaj/Uroševac i kamp Villaggio pokraj Peći. U srijedu, 18. studenog, iz Zagreba je put Kosova ispraćen 34. hrvatski kontingent – za razliku od svojih ranijih kolega, 20 pripadnika 34. HRVCON-a krenulo je cestovnim putem prema Kosovu, preko Crne Gore i Albanije.

Koliko će koštati tri puta veći kontingent za Kosovo, Ministarstvo obrane i Vlada RH ne navode, već se pozivaju na uobičajenu frazu o tome da su „Financijska sredstva za provedbu ove Odluke osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu i u okviru su limita određenih za Ministarstvo obrane Smjernicama za izradu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. i projekcijama za 2022. i 2023.“. Ova namjerno mutna formulacija prati i odluke za sve ostale operacije, odnosno misije.

Operacije na Sredozemlju – „Sea Guardian“ i SNMCMG 2

Kod operacije „Sea Guardian“ ništa se ne mijenja – Hrvatska nastavlja svoje sudjelovanje u ovoj NATO operaciji s jednim brodom Hrvatske ratne mornarice i s timom za pregled isključivo nevojnih brodova koji odobrava zapovjednik broda. U ovoj operaciji bilo bi angažirano do 35 pripadnika OS RH iz sastava HRM s mogućnošću rotacije. Kako smo već pisali, u rujnu ove godine brod HRM-a RTOP-42 „Dubrovnik“ bio je i zapovjedni brod u ovoj sredozemnoj operaciji.

FGS RHEIN, zapovjedni brod SNMCMG2, 2018. posjetio je Split (Photo: HRM/M.Siriščević)

Od sljedeće godine OS RH bi trebale ući u novu NATO aktivnost – u onu pod okriljem „Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2“, odnosno „Standing NATO Mine Countermeasure Group 2“ (SNMCMG 2), koja je inače sastavnica Snaga brzog odgovora. Kako je već ministar Banožić rekao, radi se o namjenski organiziranim mornaričkim snagama trenutačno raspoloživim za saveznička protuminska djelovanja na moru, i težišno angažiranima u području Sredozemlja i Crnog mora, u kojima bi Hrvatska doprinosila do 5 pripadnika HRM-a. Unutar plana angažiranja za 2021. i 2022. predviđeno je angažiranje na širem području Jadranskog mora (Otrantska vrata), Crnom moru, te središnjem dijelu Sredozemlja, unutar teritorijalnog mora država članica NATO-a. Kako piše u Vladinom obrazloženju, „sudjelovanje u ‘Stalnoj NATO skupini protuminskih snaga 2’ podrazumijeva provedbu zadaća neborbenih djelovanja s težištem na zajedničkom uvježbavanju i održavanju sposobnosti snaga te doprinos stvaranju cjelovite pomorske situacijske slike u realnom vremenu. Osim toga, ‘Stalna NATO skupina protuminskih snaga 2’  ostvaruje značajan doprinos vidljivosti Saveza kao primjer suradnje u svrhu ostvarivanja zajedničkih interesa u području pomorske sigurnosti“, a nije na odmet spomenuti ni da su visoki zahtjevi interoperabilnosti i kompatibilnosti za angažiranje mornaričkih snaga u Stalnim pomorskim snagama NATO-a dio ciljeva razvoja sposobnosti Hrvatske ratne mornarice. OS RH do sada nisu sudjelovale u operativnoj aktivnosti SNMCMG 2, ali je njihova dosadašnja suradnja bila uspješna i provodila se godinama zajedničkim uvježbavanjima tijekom posjeta „Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2“ Republici Hrvatskoj i sudjelovanjem na NATO mornaričkim vježbama. O ustrojavanju kombiniranog hrvatsko-talijanskog tima protuminskih ronitelja, stacioniranog na brodu Talijanske Ratne mornarice sklopit će se poseban bilateralni sporazum između Hrvatske i Italije. Pri tome, s obzirom na kombiniranu prirodu ove aktivnosti, dug zapovjedni lanac od pripadnika OS RH do samih OS RH, i izuzetno široko određen prostor djelovanja, ovo je aktivnost za koju posebno brine smanjeno izvještavanje kako javnosti, tako i Hrvatskoga sabora.

eFP Poljska i ATALANTA – bez promjena

I sljedeće godine u NATO aktivnosti „ojačane Prednje prisutnosti“ (eFP) u Poljskoj Hrvatska namjerava sudjelovati s najviše 90 pripadnika OS RH, i to – kao i do sada – u multinacionalnoj borbenoj skupini pod vodstvom SAD-a. I nadalje će to biti bitnica samohodnih višecijevnih lansera raketa, koja je u Poljskoj protekle 3 godine bila vrlo zapažena.

S novim prijedlozima o angažmanu OS RH u NATO aktivnostima, Poljska i Kosovo će postati dvije zemlje s najvećim udjelom hrvatskih vojnika. U listopadu 2017. u sastavu prvoga hrvatskoga kontingenta u Poljsku je upućena bitnica samohodnih višecijevnih lansera raketa i 78 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Od listopada 2017. godine do listopada 2020. provedeno je ukupno šest rotacija, a trenutno je u Poljskoj raspoređen 6. HRVCON s 80 pripadnika OS RH.

Ništa novoga nema ni u hrvatskom sudjelovanju u EU operaciji NAVFOR ATALANTA u Somaliji. Hrvatska će se i sljedeće godine protiv piratstva u južnom Crvenom moru, Adenskom zaljevu i dijelu Indijskog oceana boriti s najviše 25 pripadnika OS RH (uz mogućnost rotacije), što opet znači i mogućnost upućivanja novog AVPD tima na neki od brodova iz sastava UN-ovog Svjetskog programa za hranu. Posljednji hrvatski AVPD tim vratio se iz operacije ATALANTA početkom studenog ove godine.  Uz to, časnici OS RH nekoliko su puta popunjavali pozicije na vojnim brodovima drugih zemalja te u logističkoj bazi u Džibutiju, kao i jednu poziciju u Operativnom zapovjedništvu operacije u španjolskoj Roti, i to modelom stalne šestomjesečne rotacije (što je tip djelovanja o kojem se opet zasebno ne izvještava Hrvatski sabor).

Operacije UN-a – čista simbolika

Donacija HRVCON-a u misiji UNMOGIP 2015. godine lokalnoj školi u Pakistanu (Photo: HR UNMOGIP Tim)

Kao i posljednje dvije, tako će i naredne dvije godine OS RH biti angažirane u operaciji UN-a u Indiji i Pakistanu (UNMOGIP), u Zapadnoj Sahari (MINURSO), te u Libanonu (UNIFIL), s ukupno 17 pripadnika OS RH. Iako su svojedobno UNMOGIP i UNIFIL bile operacije s dosta brojnim hrvatskim kontingentima, to je posljednjih godina opet svedeno na simbolični angažman do najviše 9, odnosno do 3 pripadnika OS RH, što će se nastaviti i 2021./2022. godine (uz mogućnost rotacije). Sudjelovanje OS RH u operaciji u Zapadnoj Sahari smanjilo se još i više – odlukom Vlade RH od 31. listopada 2018. u operaciju se moglo uputiti do osam pripadnika OS RH, dok je stvarno upućeno po sedam pripadnika u jednoj rotaciji. Od listopada 2019. u operaciji MINURSO sudjeluje šest pripadnika OS RH u svojstvu vojnih promatrača, a od rujna 2020. sudjeluje pet pripadnika po rotaciji. Potvrdi li Sabor Vladin današnji prijedlog, naredne dvije godine nastavit će se upućivati do 5 hrvatskih vojnika u Zapadnu Saharu. No razlog ovakvog smanjivanja ne leži u Hrvatskoj, nego u Ujedinjenim narodima – naime, tijekom 2019. godine došlo je do preustroja strukture snaga u operaciji MINURSO, čime je smanjen broj međunarodnih vojnih promatrača za 15 posto, a uslijedilo je i daljnje smanjenje proračuna operacije. To je opet dovelo do novog smanjenja broja međunarodnih vojnih promatrača za još 10 posto, što u 2020. predstavlja ukupno smanjenje za 25 posto. Budući da Hrvatska ne sudjeluje ni u jednoj drugoj misiji ili operaciji na afričkom kontinentu, nastavit će svoje simbolično sudjelovanje u UN-ovoj sve manjoj operaciji MINURSO.