Druga polovica prošloga tjedna bila je vrlo radna za ministra obrane Ivana Anušića. Najprije je u četvrtak, 12. veljače, u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara obrane NATO saveza, u sklopu kojeg je onda održano i Vijeće NATO-Ukrajina, kao i sastanak Ukrajinske obrambene kontaktne skupine (UDCG) u tzv. Ramstein formatu. Sastanak ministara obrane NATO-a bio je prilika da se razgovara o daljnjem unapređenju NATO agende odvraćanja i obrane, kao i borbenih sposobnosti savezničkih snaga te o dodatnom osnaživanju potpore Ukrajini. Bila je to ujedno i prilika da se ministar Anušić pohvali dosadašnjim napretkom u nacionalnom resoru obrane:

“Hrvatska je na prvi ovogodišnji sastanak ministara obrane NATO-a došla s ispunjenim NATO ciljem, imamo 2,10 posto BDP-a izdvajanja za obranu. Taj smo cilj dosegnuli u 2025. godini. Na današnjem je sastanku potvrđeno da su sve članice NATO-a dostigle 2 posto, odnosno 2 posto i više obrambenih izdvajanja. Hrvatska je izuzetno aktivna kada je riječ o jačanju naših obrambenih kapaciteta i podizanju razine sigurnosti u ovim složenim geopolitičkim uvjetima. Hrvatska vojska, naime, prolazi najveću modernizaciju u zadnjih 30-ak godina, kontinuirano podižemo standard hrvatskim vojnicima i uveli smo temeljno vojno osposobljavanje koje ulaskom ročnika u vojarne započinje 9. ožujka”,

poručio je ministar Anušić kroz priopćenje MORH-a. Anušić je posebno istaknuo uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja kao veliki korak u podizanju spremnosti i sigurnosti jedne zemlje.

Inicijativi o zajedničkim ulaganjima u proizvodnju dronova i protudronskih sustava Hrvatskoj, Nizozemskoj i Latviji priključila se i Španjolska, najavio je Anušić:

“Uz Nizozemsku, Latviju i Hrvatsku od danas je s nama i Španjolska i nas četiri članice NATO saveza krećemo u zajedničku proizvodnju, distribuciju dronova i protudronske zaštite.” 

Vezano uz instrument nazvan Sigurnosna akcija za Europu (SAFE), namijenjen za jačanje europskih obrambenih sposobnosti kroz zajedničku nabavu, iz koje je Hrvatskoj odobreno 1,7 milijardi eura, Anušić je izjavio da “prva tranša ide“: “Mi smo ugovorili opremu i naoružanje kroz SAFE program i ona će biti isporučena do kraja 2028.”

Već u petak 13. veljače Anušić se pridružio premijeru Plenkoviću u Munchenu na tamošnjoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. Anušić je održao više sastanaka na marginama Minhenske sigurnosne konferencije, među kojima i trilateralni sastanak s ministrima obrane Albanije i Kosova.

„Deklaraciju koju smo lani potpisali konzumiramo, radimo zajedno, kreiramo zajedničke aktivnosti i tehničku potporu u smislu obrambene industrije i suradnje naših oružanih snaga. U toj deklaraciji apsolutno ništa nije sporno i, naravno, niti ikoga njome ugrožavamo. Moram to reći jer pretpostavljam da je to tema broj jedan, koliko vidimo, u regionalnim medijima. Imamo nove planove i nove sastanke i nove aktivnosti i u ovoj godini“,

rekao je ministar obrane. Samo par dana ranije službeni Beograd je burno reagirao na sastanak načelnika glavnih stožera oružanih snaga Hrvatske, Albanije i Kosova, a i predsjednik Vučić je ponovno govorio o stvaranju koalicija koje kao predstavljaju prijetnju za Srbiju.

Odgovarajući na pitanja novinara, ministar Anušić istaknuo je i to da se Hrvatska apsolutno zalaže za stabilnost i za cjelovitost NATO saveza: „NATO je najjači vojni savez na svijetu i taj savez mora preživjeti ovu krizu i ja se iskreno nadam da hoće. Hrvatska će se zalagati da upravo to tako bude“. Ministar Anušić na marginama Minhenske konferencije susreo se i s Amirom Baramom, državnim tajnikom u Ministarstvu obrane Države Izrael uoči službenog posjeta toj zemlji krajem veljače, najavio je MORH.

Drugog dana boravka u Munchenu, u subotu 14. veljače, ministar Anušić je s izaslanstvom Ministarstva obrane posjetio tvrtku KNDS, proizvođača tenkova Leopard čiju najnoviju verziju zajednički nabavljaju Norveška, Nizozemska, Litva, Češka i Hrvatska. Hrvatskoj delegaciji predstavljene su sposobnosti novih borbenih tenkova Leopard 2A8, a Anušić je ponovio da će prvi Leopardi 2A8 – opremljeni najsuvremenijim ofenzivnim sustavima i sustavom aktivne zaštite Trophy – u  Hrvatsku će stići 2028. godine, kako je navedeno u nedavno potpisanom ugovoru.

*Photo: NATO, MORH/J.Šeri

Europski parlament u izvješću usvojenom u srijedu, 11. veljače, ističe partnerstva EU-a u području sigurnosti i obrane kao ključna za učinkovito reagiranje na nove prijetnje i jačanje globalne uloge EU-a. Tekst je odobren s 440 glasova “za”, 119 “protiv” i 85 “suzdržanih”. Također tijekom današnjeg dana Europsko vijeće stavilo je na raspolaganje program SAFE osam država članica EU-a i to: Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Danskoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Portugalu i Rumunjskoj.

U tekstu, koji je pripremio Odbor za sigurnost i obranu EP-a , tvrdi se da su partnerstva EU-a za sigurnost i obranu (SDP) – koja nastoje ojačati zajedničke napore u sigurnosti i obrani između EU-a i ključnih bilateralnih partnera – ključna za učinkovito reagiranje na trenutne i buduće sigurnosne prijetnje te za jačanje uloge Unije kao globalnog strateškog aktera. Parlament smatra ta partnerstva nužnošću, a ne opcijom, jer podržavaju stratešku autonomiju EU-a, a istovremeno ostaju u potpunosti komplementarna NATO-u i utemeljena na multilateralnoj suradnji, objavio je EP.

S druge strane, Europsko Vijeće je danas usvojilo skup provedbenih odluka kojima se financijska pomoć u okviru programa SAFE stavlja na raspolaganje osam država članica EU-a: Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Danskoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Portugalu i Rumunjskoj . “Današnje odluke pokazuju da EU ne govori samo o obrani – mi ostvarujemo rezultate. Kroz SAFE jačamo našu sigurnost tamo gdje je to najvažnije”, riječi su Vasilisa Palmasa, ministar obrane Cipra, čija zemlja trenutno predsjeda EU-om.

Veleposlanici EU-a odobrili su i drugu skupinu provedbenih odluka Vijeća o financijskoj pomoći Estoniji, Grčkoj, Italiji, Latviji, Litvi, Poljskoj, Slovačkoj i Finskoj, a očekuje se da će ih Vijeće formalno usvojiti 17. veljače. Današnja odluka uslijedila je nakon pozitivne ocjene Europske komisije o nacionalnim planovima ulaganja u obranu država članica. Njome se otvara put prvom valu pristupačnih, dugoročnih zajmova (SAFE) koje će Komisija odobriti, a koji će zemljama sudionicama omogućiti nabavu moderne obrambene opreme i jačanje njihove obrambene spremnosti.

Partnerstvo EU i Kanade kroz SAFE

Osim toga, Vijeće je donijelo odluku kojom se EU ovlašćuje da potpiše bilateralni sporazum između EU-a i Kanade o sudjelovanju kanadskih tvrtki i proizvoda podrijetlom iz Kanade u nabavi u okviru instrumenta SAFE. Kanada će biti prva ne-europska zemlja koja će sudjelovati u instrumentu SAFE. Nakon pregovora između stranaka, sporazum su prethodno podržali predstavnici država članica u Coreperu 19. prosinca 2025. Nakon potpisivanja, sporazum se može privremeno primjenjivati, ali će biti formalno sklopljen tek nakon što Europski parlament da svoju suglasnost. Tekst sporazuma uskoro će biti dostupan u Službenom listu EU.

Nakon donošenja provedbenih odluka, Komisija će sklopiti ugovore o zajmu s dotičnim državama članicama i nastaviti s isplatom predujma. Ukrajina i zemlje EFTA-e/EGP-a moći će sudjelovati u zajedničkoj nabavi u okviru SAFE-a i bit će moguće kupovati od njihovih industrija. Isto vrijedi i za Kanadu, koja je sklopila sporazum prema članku 17. uredbe SAFE. Zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje, potencijalne kandidatkinje i zemlje koje su potpisale Partnerstva za sigurnost i obranu s EU-om također mogu sudjelovati u zajedničkoj nabavi i doprinijeti ukupnoj potražnji.

EP: EU suočava s najozbiljnijom sigurnosnom situacijom od Drugog svjetskog rata,

A što se tiče EP-a, u usvojenom tekstu se naglašava da se EU suočava s najozbiljnijom sigurnosnom situacijom od Drugog svjetskog rata, potaknutom prvenstveno ruskom agresijom protiv Ukrajine, ali i širim hibridnim prijetnjama, terorizmom, kibernetičkim napadima i rizicima povezanim s kritičnom infrastrukturom, kao i onima povezanim s klimatskim promjenama. Rusija, uz podršku partnera poput Irana, Sjeverne Koreje i Bjelorusije, identificirana je kao glavna prijetnja europskoj sigurnosti, dok se Kina opisuje kao strateški konkurent čija podrška Rusiji zahtijeva od EU-a da preispita ekonomske odnose i ojača otpornost prema Pekingu.

NATO ostaje temelj kolektivne obrane

EU povjerenik za obranu Andrius Kubilius s ukrajinskim ministrom obrane Mihailom Fedorovim

Zastupnici Europskog parlamenta također naglašavaju potrebu za bližom suradnjom EU-a i NATO-a, potvrđujući NATO kao temelj kolektivne obrane, a istovremeno pozivaju na jači obrambeni stup EU-a kako bi se Uniji omogućilo da po potrebi djeluje autonomno. Naglašavaju važnost interoperabilnih vojnih sposobnosti diljem Europe, kao i zajedničke nabave, industrijske suradnje, standardizacije i usklađivanja s planiranjem NATO-a kako bi se izbjeglo dupliciranje i poboljšala spremnost.

Izvješće pozdravlja širenje SDP-ova s partnerima-istomišljenicima iz EU, uključujući saveznike NATO-a poput Norveške, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade, kao i druge partnere u Europi i Indo-Pacifiku. Poseban naglasak stavlja se na Ukrajinu kao strateškog prioritetnog partnera, a zastupnici u Europskom parlamentu pozivaju na održivu vojnu, industrijsku i političku podršku Kijevu, sigurnosna jamstva i korištenje zamrznute ruske imovine za obnovu Ukrajine u skladu s međunarodnim pravom. Također predlažu formaliziranje strateškog partnerstva s Ukrajinom.

Poruka Kubiliusa – osnažiti NATO

Uoči usvajanja ovog dokumenta EP-u se u utorak obratio i povjerenik Europske komisije za obranu i svemir Andrius Kubilius koji je upozorio da Europa ima odgovornost osnažiti svoju poziciju unutar NATO saveza. Europska unija je gospodarski div, ali na području obrane smo uspavani div. Probudimo zajedno uspavanog diva Europe, ocijenio je. On je naglasio kako je “NATO savez ključan za transatlantske odnose”, dodavši da je odgovornost Europe je osnažiti NATO na način da osnažimo Europu unutar tog savez”,

U sjeni dnevnih napetosti i kriza gotovo nevidljivo prolazi činjenica da je Europska komisija u četvrtak 15. siječnja odobrila nacionalne obrambene planove osam država članica, što označava prekretnicu u europskim nastojanjima za jačanje sigurnosti čitave EU. Komisija je Vijeću podnijela prijedlog za odobrenje financijske pomoći za Belgiju, Bugarsku, Dansku, Španjolsku, Hrvatsku, Cipar, Portugal i Rumunjsku. Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, tada je izjavila:

„Prošle godine EU je ostvario veći napredak u obrani nego u desetljećima prije. Bijela knjiga i Plan spremnosti 2030. omogućili su državama članicama da mobiliziraju do 800 milijardi eura za obranu. To uključuje 150 milijardi eura za zajedničku nabavu – SAFE. Sada smo odobrili početnu seriju SAFE planova za Belgiju, Bugarsku, Dansku, Španjolsku, Hrvatsku, Cipar, Portugal i Rumunjsku. Ostali će uslijediti ubrzo nakon toga. Sada je hitno da Vijeće odobri ove planove kako bi se omogućila brza isplata“.

Ova odluka slijedi nakon rigorozne procjene „Nacionalnih obrambenih investicijskih planova“ zemalja u okviru inicijative Sigurnosna akcija za Europu (SAFE). Odobrenje otvara put za prvi val jeftinih, dugoročnih zajmova, omogućujući tim zemljama da hitno povećaju svoju vojnu spremnost i nabave potrebnu modernu obrambenu opremu. Također integrira Ukrajinu u sigurnosni ekosustav EU-a i osigurava da je naša podrška brza i održiva.

Razine financiranja za svaku zemlju privremeno su utvrđene u rujnu, na temelju načela solidarnosti i transparentnosti. Na primjer, 1,18 milijardi eura namijenjeno je Cipru, dok je 16,68 milijardi eura okvirno dodijeljeno Rumunjskoj. Ova skupina od 8 država članica ima pravo na oko 38 milijardi eura nakon potpisivanja ugovora o zajmu. Ova sredstva pružit će vitalni poticaj strateškim sposobnostima tamo gdje su najpotrebnije. Što se Republike Hrvatske tiče, tu je riječ o ukupno pet projekata u okviru „Nacionalnog plana obrambenih ulaganja“ koji predstavlja formalni zahtjev Europskoj komisiji za zajam u sklopu Instrumenta kreditiranja SAFE – nabavi 44 borbena tenka Leopard 2A8, zajedničkoj nabavi 18 samohodnih haubica CAESAR, nabavi teških terenskih kamiona TATRA pogona 6*6 i 8*8, te još dva projekta nabave ubojnih sredstava za potrebe Oružanih snaga RH. Ukupna vrijednost ovih poslova procjenjuje se na oko 1,7 milijardi eura.

Nakon što je procjena Komisije završena, Vijeće sada ima četiri tjedna za donošenje provedbenih odluka. Nakon odobrenja, Komisija će finalizirati ugovore o zajmu, a prve isplate očekuju se u ožujku 2026.

Danas je u Pragu potpisan Dodatak Okvirnom sporazumu o nabavi teških terenskih vojnih kamiona TATRA, čime se Hrvatska i formalno te konačno pridružila zajedničkoj nabavi s ministarstvima obrane Češke i Slovačke. U ime Ministarstva obrane RH dokument je potpisao ravnatelj Uprave za naoružanje Ivica Grebenar, u ime Ministarstva obrane Češke – Jiří Štěpánek, zamjenik ravnatelja Odjela za naoružanje i nabavu, u ime Ministarstva obrane Slovačke – nacionalni ravnatelj za naoružanje Martin Čatloš, te u ime tvrtke Tatra Defence Systems – generalni direktor tvrtke Marek Sekanina.

Okvirni sporazum, koji je češko Ministarstvo obrane sklopilo s tvrtkom Tatra Defense Systems u srpnju 2024., a kojem je Slovačka pristupila kao prvi strani partner u prosincu prošle godine, omogućuje i drugim partnerima iz saveza da mu se pridruže ako su zainteresirani. Hrvatska se odlučila za ovu mogućnost u srpnju 2025., kada se formalno obratila češkom Ministarstvu obrane sa zahtjevom za pregovore o njezinom pristupanju. Početkom listopada potom je potpisala sporazum o budućem pristupanju, a današnji potpis znači da hrvatsko Ministarstvo obrane konačno pristupa okvirnom sporazumu, stoji u priopćenju češkog Ministarstva obrane.

MORH pak javlja da potpisani Dodatak Okvirnom sporazumu omogućuje Hrvatskoj naručivanje do 420 vojnih terenskih kamiona TATRA T-815-7 s ravnom platformom i pogonom 6 × 6 te utovarivača s kukom 8 × 8 u razdoblju do 2030. godine, u skladu s potrebama Oružanih snaga Republike Hrvatske. Prva narudžba već je podnesena, a 98 kamiona bit će isporučeno Oružanim snagama 2026. godine, od čega 78 vozila s pogonom 6 × 6 i 20 vozila s pogonom 8 × 8, u vrijednosti od 49.796.452,48 eura. Na temelju okvirnog sporazuma, češko Ministarstvo obrane već je naručilo ukupno 280 vozila (od ukupno 884 vozila planiranih do 2031.), dok je slovačko Ministarstvo obrane naručilo je 350 vozila pod istim uvjetima.

Vlada Republike Hrvatske donijela je 4. prosinca 2025. odluku o nabavi vozila i odluku o odobrenju preuzimanja obveza na teret državnog proračuna u razdoblju od 2026. do 2030. godine u ukupnom iznosu od 212.286.643,22 eura, dok je Odbor za obranu Hrvatskoga sabora 30. listopada 2025. dao pozitivno mišljenje na nabavu. Nabava vojnih kamiona TATRA T-815-7 financira se sredstvima Europske unije putem financijskog instrumenta SAFE.

*Photo: Ministarstvo obrane Češke Republike

Današnji dan (ponedjeljak, 8. prosinca) bio je glavni i najsadržajniji u dvodnevnom programu posjeta premijera Andreja Plenkovića i hrvatske delegacije Francuskoj. Danas se ponajviše govorilo o obrani – kako na Hrvatsko-francuskom Gospodarskom forumu, održanom u ranim poslijepodnevnim satima, tako i kasno popodne, kada je pred premijerom Plenkovićem i predsjednikom Macronom ministar obrane Ivan Anušić potpisao dva važna obrambena ugovora. Gospodarski forum organizirala je francuska organizacija poslodavaca MEDEF International, dok su Hrvatsku predstavljale kompanije koje ili već imaju suradnju s francuskim tvrtkama, ili će je imati u bliskoj budućnosti. Tako su se među njih 30-ak našle i kompanije Končar, Infobip, Rimac Technology, Ericsson Nikola Tesla, Span, ELKA, Đuro Đaković, DOK-ING, ORQA, HS Produkt, HEP, Prvo plinarsko društvo, Luka Rijeka, Croatia Airlines, Adris Grupa, Fortenova i Podravka.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović istaknuo je da je ovo do sada najjača gospodarska delegacija u Francusku, i po broju i po sastavu, dok istovremeno „odnosi Hrvatske i Francuske nikada nisu bili dinamičniji, a potencijal za produbljivanje i širenje suradnji nikada nije bilo veći“. Potencijal za jačanje suradnje obje su strane prepoznale u IT sektoru, energetici, prehrambenoj te obrambenoj industriji. Među ostalim, prilika se otvara i s netom kupljenim samohodnim haubicama CAESAR, najavio je Marko Ćosić, predsjednik Uprave Đuro Đaković Grupe:

„U području obrambene industrije razvijamo suradnju s francusko-njemačkom grupacijom KNDS, s ciljem dugoročnog uključivanja Đuro Đaković Grupe u buduće aktivnosti održavanja novih borbenih sustava Hrvatske vojske – tenkova Leopard 2A8 i samohodnih haubica CAESAR“.

Ivan Anušić, član državne delegacije i ministar obrane RH, za nabavu samohodnih haubica CAESAR potpisao je danas ne jedan, nego dva ugovora. Najprije je uoči zajedničke press-konferencije premijera Plenkovića i predsjednika Macrona zajedno sa svojom francuskom kolegicom Catherine Vautrin potpisao ugovor o nabavi 18 samohodnih haubica CAESAR Mk2 6*6, uključujući s njima direktno povezane sustave, podsustave, opremu, softver i usluge. Kako je poslije Anušić rekao za Dnevnik Nove TV,

„Radi se o ugovoru vrijednom 328 milijuna eura. Nije to samo 18 haubica, to je ukupno 90 raznih vozila i sustava koji prate te haubice. Od radarskih sustava, od sustava veze, od sustava logistike praćenja tih haubica. One stižu kod nas, obuka će se paralelno razvijati prije nego što one budu stigle“.

Anušićeve riječi na društvenim je mrežama potvrdila i francuska ministrica Catherine Vautrin:

„Danas su u prisutnosti Ivana Anušića, potpredsjednika Vlade i ministra obrane Republike Hrvatske, potpisani ugovori o nabavi 18 haubica CAESAR i potpornog sustava SCORPION. Ova suradnja jača naše veze, podržava našu industrijsku i tehnološku obrambenu bazu te izravno doprinosi sigurnosti kontinenta. Europa se naoružava: utrostručenje proizvodnje CAESAR-a između 2022. i 2026. omogućuje našim partnerima da ih nabave u skladu s europskom uredbom SAFE“.

Drugi ugovor vezan uz haubice CAESAR Anušić je potpisao s izvršnim direktorom kompanije KNDS Jean-Paulom Alaryjem (za razliku od pokraj njih prisutnog generalnog direktora Nicolasa Milliona, kojeg se kao potpisnika spominjalo u svim objava Vlade i MORH-a) i odnosi se na tzv. „dodatni paket“ koji uključuje sredstva za motrenje i akviziciju ciljeva, sustav upravljanja vatrom te 90-ak vozila veze (oklopna, teretno-terenska vozila za prijevoz borbenih kompleta streljiva i druga terenska motorna vozila) te drugu opremu. Iz objave KNDS-a na društvenim mrežama može se saznati da dodatni paket uključuje i oklopna vozila Serval – njih ukupno 15 komada. „Za KNDS ovo je važan trenutak: partnerstvo koje jača i dodatni doprinos europskoj obrani koja se gradi na konkretnim izborima“, objavio je KNDS na društvenim mrežama. Ugovor o nabavi 18 samohodnih haubica CAESAR Mk2, osnovnog i dodatnog paketa, ukupno je vrijedan 328.089.223 eura, dobrim dijelom će se platiti putem europskog zajma SAFE, a isporuka je predviđena do 2030. godine.

Treći dokument također su potpisali ministri obrane – Ivan Anušić i Catherine Vautrin, a radi se o „Pismu namjere o dodatnom opremanju 12 aviona Rafale sa standarda Rafale F3-R na dodatne sposobnosti standarda Rafale F4“. Kako je priopćio MORH, nadogradnja će unaprijediti vatrenu moć, poboljšati senzore za prikupljanje i obradu podataka te povećati razinu samozaštite i preživljavanja aviona Rafale u uvjetima suvremenog zračnog ratovanja. Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo uspješnom realizacijom kupovine 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale i poručio:

„Nova namjera da se Rafalei dodatno opreme i dižu na razinu najsuvremenijih aviona koje koristi Francusko ratno zrakoplovstvo bit će dodatni korak u jačanju obrambenih sposobnosti Hrvatske i zahvaljujući njima Hrvatska ima najjače ratno zrakoplovstvo između Njemačke i Grčke, kada je riječ o našem dijelu Europe“.

Pritom je Plenković očito zaboravio i da je u svibnju 2021., nakon Vladine odluke o kupovini francuskih borbenih aviona, tvrdio da je Hrvatska kupila najmodernije avione, ne starije od 10 godina. U međuvremenu se pokazalo da su pojedini hrvatski Rafalei stariji od 15 godina, ali i da ćemo, eto, imati najmodernije lovce u obje verzije.

Iako su u ožujku ove godine francuski mediji izvještavali da se Hrvatska zanima za protuzračni sustav SAMP/T, on danas nije bio na dnevnome redu. Anušić je nakon današnjih potpisivanja najavio da se na kupovini protuzračnih sustava srednjeg dometa aktivno radi, te da trenutno OS RH procjenjuju neke ponude.

„Sustav protuzračne obrane srednjeg dometa je u fazi ugovaranja, pregovaranja i strateške studije koje naše Oružene snage rade, ta strateška studija je gotova, nakon te studije će se odlučivati o određenim punudama i određenim našim specifičnim potrebama, koji sustav nam najbolje koristi“,

rekao je Anušić za Novu TV. Ujedno je najavio da će sljedeće, 2026. godine, biti donesena konkretna odluka i o nabavi korveta za HRM.

Aktualne vojne nabave komentirao je i predsjednik RH te vrhovni  zapovjednik OS RH Zoran Milanović na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Nove Gradiške povodom Dana Grada.

„Čeka nas serija ugovora o kupovini i modernizaciji oružja koje će, kada ga kupimo i platimo, biti naše. Vrhovni sam zapovjednik i ne mogu biti ni protiv jedne transakcije koja će na kraju rezultirati većim imanjem Hrvatske vojske. Sve što Hrvatska vojska dobije više, a što trenutno nema, to je dobro. Cijena i faktori koji se u to upliću su druga stvar“,

rekao je Milanović u Novoj Gradišci komentirajući posjet premijera i hrvatske delegacije Francuskoj, no ujedno je i dodao:

„Međutim, sva ta oprema, čija kupovina će biti danas potpisana, doći će u Hrvatsku i stajati na raspolaganju i u funkciji obrane zemlje za jedno pet godina, neće prije. U pet godina završe dva svjetska rata. To je tako zato što se Hrvatska ne može izboriti za bolje i nitko ne može jer nitko nije u stanju proizvesti tu količinu za tu cijenu i to je naša stvarnost“.

*Photo: A.Plenković/X, KNDS/X, HGK, Ured predsjednika/T.Bušljeta

Vlada je na jutrošnjoj 131.  sjednici donijela četiri odluke o nabavi vojne opreme putem europskog programa SAFE (Security Action for Europe) – riječ je o nabavi sustava protudronske zaštite, 18 francuskih haubica Caesar, 44 tenka Leopard 2A8 i 420 teških terenskih kamiona TATRA. Ovaj paket opreme je ukupne vrijednosti  od 1,7 milijardi eura, a kako je reko premijer Plenković –

„riječ je o provedbi zajma koji smo uzeli iz EU instrumenta SAFE, a sve su to ulaganja koja će nam pridonijeti da u sljedećim godinama ispunimo i ciljeve koje smo preuzeli kao država na summitu NATO-a.“

Prošloga tjedna na 129. sjednici Vlada je usvojila Prijedlog nacionalnog plana obrambenih ulaganja u okviru SAFE mehanizma, kojeg je potom do 30. studenog morala predati na evaluaciju Europskoj komisiji. Ove je nabave odobrio i saborski Odbor za obranu na zatvorenoj sjednici održanoj 30. listopada.

Končar i protudronska zaštita

Ministar obrane Ivan Anušić obrazlagao je jutros sve 4 točke dnevnog reda, prvi čemu je prva bila nabava sustava za protudronsku borbu:

„Oružane snage RH prepoznale su nove prijetnje te su pokrenule razvoj nove  sposobnosti – kroz taktičku studiju iskazale zahtjev za opremanje sa dva sustava u stacioniranoj inačici za zaštitu kritične vojne infrastrukture, i dva mobilna sustava integrirana na vozila u svrhu opremanja brigade srednjeg pješaštva. To je višefazni razvojni projekat. Opremanje protudronskim sustavima predstavlja strateški iskorak u razvoju nacionalnih obrambenih  sposobnosti te  jačanju domaće industrije i tehnološke baze“.

Ova se nabava, nastavio je Anušić,provodi sklapanjem petogodišnjeg okvirnog sporazuma između Ministarstva obrane i tvrtke Končar Digital d.o.o. koja će biti sistem integrator te proizvođač dijela opreme poljske tvrtke APS, što će omogućiti prijenos znanja i dijela proizvodnje sustava „SKYcrtl“ u RH, čime se osigurava razvoj domaćih sposobnosti, održavanje i dugoročna potpora sustavu. „Ovom su odlukom za ovu nabavu  pribavlja nefinancijska imovina Ministarstva obrane u iznosu 156,25 milijuna eura“, zaključio je Anušić.

Sukladno Vladinoj odluci, nabava sustava za suprotstavljanje bespilotnim zrakoplovnim letjelicama (sustav za protudronsku borbu) provest će se u razdoblju od 2026. do 2029. godine, a tako će se i plaćati. Konkretno, već sljedeće 2026. godine – 62 milijuna eura, 2027. godine – svega 8 milijuna eura, 2028. godine – 43.250.000,00 eura, te 2029. godine – 43.000.000,00 eura.  Cijena od 156.250.000,00 eura odnosi se na cijenu s PDV-om, dok sam protudronski sustav bez PDV-a košta 125.000.000 eura.

Samohodna haubica CAESAR MK2

Potom je došla na red dugo najavljivana nabava francuskih samohodnih haubica 155 mm CAESAR MK2.

„To je nastavak opremanja topničko-raketnih postrojbi Hrvatske kopnene vojske modernim topničkim oružanim sustavima u kalibru 155 mm, koji udovoljavaju zahtjevima moderne bojišnice i NATO ciljeva sposobnosti. Oružane snage RH izradile su taktičku studiju u kojoj je samohodna haubica CAESAR 6*6 MK2 ocijenjena kao najbolji izbor, te su iskazali potrebu za opremanje s 18 haubica“,

rekao je ministar Anušić, dodavši:

„Zajednička nabava provodi se putem francuske Agencije za naoružanje te je potpisan okvirni sporazum kojim se definiraju uvjeti pristupanju zajedničkoj nabavi i načinu provedbe. Takav sporazum potpisale su Estonija, Bugarska, Portugal i  Slovenija“.

Nabava haubica CAESAR provest će se kroz dva paketa:

„Osnovni paket nabavlja se putem francuske Agencije za  naoružanje kroz zajedničku nabavu. Dodatni paket nabavlja se sklapanjem ugovora između Ministarstva obrane i tvrtke KNDS kao glavnog dobavljača uz potporu francuske Agencije za naoružanje. Nabava osnovnog i dodatnog paketa vrijednosti 328.089.223,00 eura s projekcijom ekonomskog povećanja cijene čini jedinstven postupak opremanja te se planira sklapanje ugovora za oba paketa istovremeno“,

naglasio je Anušić.

Potrebna sredstva za nabavu sustava samohodnih haubica 155mm CAESAR MK2 na kotačima s pratećim sredstvima i sustavima osiguravaju se u Državnom proračunu Republike Hrvatske dijelom kroz EU financijski instrument Security Action for Europe (SAFE) te dijelom u izvoru financiranja 11 „Opći prihodi i primici“. Kroz EU financijski instrument Security Action for Europe (SAFE) osigurat će se iznos od 301.589.223,00 eura u razdoblju od 2026. do 2030. godine. Preostali iznos od 26.500.000,00 eura osigurat će se u razdoblju od 2026. do 2030. godine na izvoru 11 „Opći prihodi i primici“ i to za razdoblje od 2026. do 2028. godine u Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. i projekcijama za 2027. i 2028. godinu na razdjelu i glavi Ministarstva obrane u programu 2510 „Opremanje i modernizacija“, aktivnosti A545042 „Opremanje materijalno tehničkim sredstvima“, na računu 42 „Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine“, a za 2029. i 2030. godinu prioritetno će se osigurati prilikom izrade državnog proračuna Republike Hrvatske za te godine na razdjelu i glavi Ministarstva obrane. Haubica CAESAR platit će se u 5 rata,i to: 2026. – 127.911.167,00 eura, 2027. – 69.426.256,00 eura, 2028. – 73.455.756,00 eura, 2029. – 42.973.077,00 eura, te 2030. godine – 14.322.967,00 eura. Pri tome je zanimljivo da konfiguracija haubica CAESAR 6*6 u pravilu dolazi na podvozju kamiona Renault Sherpa 5 ili Unimog U2450L, dok Hrvatska ujedno odlučuje i o kupovini teških kamiona Tatra, čiji je model 817 podloga za sustav CAESAR u konfiguraciji 8*8 – pa bi čovjek tu ipak očekivao određeno logističko ujedinjavanje.

Njemački tenkovi Leopard 2A8

Sljedeća je na Vladinom dnevnom redu bila nabava tenkova Leopard 2A8, simulatora i logističke potpore. Ministar Anušić podsjetio je  kako je do toga došlo:

„Za ustupljena materijalna sredstva Ukrajini potkraj 2024. godine Savezno ministarstvo obrane SR Njemačke uplatilo je u Državni proračun na razdjel Ministarstva obrane 144.800.000,00 eura. Ta su sredstva namijenjena za nabavu novih tenkova Leopard 2A8. Radi modernizacije oklopno-mehaniziranih snaga Hrvatske kopnene vojske Ministarstvo obrane iskazalo je interes za pristupanje programu zajedničke nabave tenkova Leopard 2A8 te je provedeno niz aktivnosti sa Saveznim ministarstvom obrane SR Njemačke pod čijim vodstvom se provodi ova zajednička nabava“,

Oružane snage RH izradile su Taktičku studiju „Opremanje glavnom platformom borbenog tenka“ i „Iskaz potreba korisnika“ u kojima su iskazani taktički zahtjevi i potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske za nabavom glavnog borbenog tenka, 44 komada, simulatora i logističke potpore s produženim jamstvom (u trajanju od  5 godina), što će se provesti u razdoblju od 2026. do 2033. godine, navodi se u popratnom Vladinom dokumentu. Ministarstvo obrane RH sklopit će ukupno 3 ugovora: (1) s tvrtkom KNDS Deutschland GmbH & Co. KG o isporuci tenkova Leopard 2A8 Republici Hrvatskoj, (2) s tvrtkom KNDS Deutschland GmbH & Co. KG o isporuci simulatora i opreme, i (3) o pružanju usluge produženog jamstva u trajanju od pet godina počevši od isporuke prvog tenka.

Ukupne obveze Ministarstva obrane za nabavu glavnog borbenog tenka Leopard 2A8, simulatora i logističke potpore s produženim jamstvom Ministarstva obrane iznose 1.483.938.969,77 eura, od čega u 2026. godini 311.442.034,64 eura, u 2027. godini 384.370.633,92 eura, u 2028. godini 112.540.435,02 eura, u 2029. godini 289.137.399,51 eura, u 2030. godini 286.983.072,94 eura, u 2031. godini 36.493.158,85 eura, u 2032. godini 37.428.177,52 eura i u 2033. godini 25.544.057,37 eura. Potrebna sredstva za nabavu tenkova Leopard 2A8, simulatora i opreme u iznosu od 1.140.387.021,00 eura osigurat će se u razdoblju od 2026. do 2030. godine u Državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu i glavi Ministarstva obrane kroz EU financijski instrument Security Action for Europe (SAFE). Potrebna sredstva za pružanje usluge produženog jamstva, ekonomsko uvećanje cijena i plaćanje PDV-a u iznosu od 343.551.948,77 eura u razdoblju od 2026. do 2033. godine osigurana su za razdoblje od 2026. do 2028. godine u Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcijama za 2027. i 2028. godinu na razdjelu i glavi Ministarstva obrane, u izvoru 11 „Opći prihodi i primici“, u programu 2510 „Opremanje i modernizacija“, aktivnosti K545080 „Opremanje glavnim borbenim tenkom“, a za razdoblje od 2029. do 2033. godine prioritetno će se novci osigurati prilikom izrade državnog proračuna Republike Hrvatske za navedene godine, opet na razdjelu i glavi Ministarstva obrane.

Ugovaranjem zajedničke nabave tenkova Leopard 2A8 do kraja 2025. godine osigurat će se isporuka tenkova Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2028. do 2030. godine, a ugovor bi se trebao potpisati sljedećeg tjedna prilikom posjeta premijera Plenkovića Berlinu. U izjavi medijima  nakon sjednice Vlade Anušić je pokušao opravdati visoku cijenu ovog tenka:

„Tenk posjeduje protudronsku, to jest protuoklopnu zaštitu Trophy, koji je u ovom trenutku jedini tenk na svijetu koji ima upravo taj sustav zaštite. Postoji razlog zašto je skup. To su u ovom trenutku najbolji tenkovi na svijetu koji se u ovom trenutku na tržištu mogu kupiti“.

Za sve to će se obuke, istaknuo je ministar, provoditi u Hrvatskoj:

„Sastavni dio nabave je i simulator na kojem će naši, ovaj, vojnici vježbati. Imat ćemo suradnju s Oružanim snagama Savezne Republike Njemačke i njihova iskustva i znanje će nam pomoći u tome svemu“.

Dok dio o najboljim (zasigurno i najskupljim) tenkovima zacijelo stoji, teško je ne uočiti da spomenuti samozaštitini sustav Trophy koncerna Rafael ipak koriste u zemlji podrijetla, Izraelu – kako na tenkovima Merkava 4, tako i na pojedinim tamošnjim tipovima oklopnih transportera.

Veliki paket kamiona Tatra

Posljednja „obrambena“ točka današnje Vladine sjednice odnosila se na veliku nabavu teških terenskih kamiona Tatra T-815-7. Ova se nabava objašnjava nedostatnošću, starosti, visokim troškovima održavanja postojećim kamiona, kao i izostankom obnavljanja nebojnim vozilima OS RH, zbog čega je načelnik GS OS RH dao „vojni savjet za opremanje vojnim kamionima taktičke izvedbe 6*6 i 8*8 u količini  od 420 komada“.

„Ministarstvo obrane Češke Republike ponudilo je Ministarstvu obrane Republike Hrvatske pristupanje Okvirnom sporazumu o zajedničkoj nabavi teških teretnih kamiona sklopljenom između Ministarstva obrane Češke Republike, Ministarstva obrane Slovačke Republike i tvrtke Tatra Defence Systems. Nakon razmatranja dobivene ponude i iskazanih potreba Oružanih snaga Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane provelo je niz aktivnosti radi pokretanja postupka nabave kroz pristupanje Ministarstva obrane Republike Hrvatske Okvirnom sporazumu. Uvažavajući prednosti pristupanja zajedničkoj nabavi i realne potrebe, upućeno je neobvezujuće pismo Ministarstvu obrane Češke Republike, kojim je iskazan interes Ministarstva obrane Republike Hrvatske za pristupanje Okvirnom sporazumu i zajedničkoj nabavi u razdoblju od 2026. do 2030. godine“,

obrazložio je ministar Ivan Anušić. Posebno je naglasio da potpisivanje Okvirnog sporazuma o nabavi vojnih terenskih kamiona TATRA uključuje i „ugovor između tvrtke Đuro Đaković Specijalna vozila d.d. i tvrtke Tatra Defence Systems prema kojem će se završna montaža kamiona i njihovo cjelokupno održavanje provoditi u tvrtki Đuro Đaković Specijalna vozila“.

Ova nabava vrijedna je 212.286.643,22 eura (odnosno 5.130.755.880,00 čeških kruna), od čega će se u 2026. godini platiti 49.796.452,48 eura (1.203.530.460,00 čeških kruna), u 2027. godini – 49.796.452,48 eura (1.203.530.460,00 čeških kruna), u 2028. godini – 49.796.452,48 eura (1.203.530.460,00 čeških kruna), u 2029. godini – 34.875.525,67 eura (842.906.580,00 čeških kruna) i u 2030. godini – 28.021.760,11 eura (677.257.920,00 čeških kruna). Potrebna sredstva u iznosu od 212.286.643,22 eura osigurat će se u razdoblju od 2026. do 2030. godine u Državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu i glavi Ministarstva obrane kroz EU financijski instrument Security Action for Europe (SAFE).

Vlada je jednoglasno prihvatila sve 4 odluke o velikim vojnim nabavama, a sada je na Europskoj komisiji da prihvati hrvatski Nacionalni plan obrambenih ulaganja i sukladno tome za Republiku Hrvatsku formalno odobri zajam iz programa SAFE u ukupnom iznosu od 1,7 milijardi eura.

Vlada je na današnjoj 129. sjednici donijela „Zaključak o prihvaćanju Prijedloga nacionalnog plana obrambenih ulaganja u okviru SAFE mehanizma“. Prijedlog nacionalnog plana obrambenih ulaganja (European Defence Industry Investment Plan) podržalo je Međuresorno povjerenstvo za razvoj i jačanje obrambenih sposobnosti i obrambene industrije na sjednici održanoj 5. studenoga 2025., a koji je preduvjet za korištenje Instrumenta „Sigurnosna inicijativa za Europu“ – SAFE (Security Action for Europe).

Ministar obrane Ivan Anušić objasnio je da je RH, u skladu s odlukom Međuresornog povjerenstva za razvoj i jačanje obrambenih sposobnosti i obrambene industrije u Republici Hrvatskoj, u srpnju 2025. iskazala interes za sudjelovanje u Instrumentu „Sigurnosna inicijativa za Europu“ – SAFE.

„Ministarstvo obrane je kroz pet projekata izradilo Nacionalni plan obrambenih ulaganja koji predstavlja formalni zahtjev Europskoj komisiji za zajam u sklopu Instrumenta kreditiranja SAFE“,

rekao je ministar Anušić.

Riječ je o nabavi 44 borbena tenka Leopard 2A8, zajedničkoj nabavi 18 samohodnih haubica CAESAR, nabavi teških terenskih kamiona TATRA pogona 6*6 i 8*8 te dva projekta nabave ubojnih sredstava za potrebe Oružanih snaga RH.

U skladu sa Zaključkom Ministarstvo obrane dostavit će Nacionalni plan obrambenih ulaganja Europskoj komisiji – rok za podnošenje nacionalnih planova svih država zainteresiranih za program SAFE je kraj ovog mjeseca – 30. studeni. Nakon toga Komisija će ocijeniti te planove, a prve isplate mogu se očekivati početkom sljedeće godine.

Hrvatskoj 1,7 milijardi eura

Europska komisija je 9. rujna ove godine objavila okvirnu raspodjelu sredstava iz kreditnog programa za obranu SAFE vrijednog 150 milijardi eura, od kojih bi Hrvatska trebala dobiti milijardu i 700 milijuna eura. Inicijalno je 19 država članica izrazilo interes za korištenje povoljnih zajmova, pri čemu su najveće iznose zatražile i dobile Poljska (43,7 milijardi), Rumunjska (16,7 milijardi), Francuska i Mađarska (16,2 milijarde), te Italija (14,9 milijardi).

Projekti koji će se moći financirati iz SAFE-a podijeljeni su u dvije kategorije. U prvu spadaju proizvodnja streljiva i raketa, topnički sustavi, oprema za kopneno ratovanje, uključujući opremu za vojnike, zaštitu kritične infrastrukture, opremu za kibernetičku sigurnost i poboljšanje vojne mobilnosti. Druga kategorija za koju će važiti nešto stroži uvjeti, uključuje sustave protuzračne i raketne obrane, pomorske sposobnosti, bespilotne letjelice i protudronske sustave, kao i svemirske sposobnosti i usluge, uključujući njihovu zaštitu. Druga kategorija uključuje, između ostalog, umjetnu inteligenciju i opremu za elektroničko ratovanje.

Premijer Plenković je na 110. Vladinoj sjednici održanoj 30. lipnja potvrdio da je Hrvatska izrazila interes za sudjelovanje u programu SAFE:

„Mi smo kao Vlada oformili međuresorno povjerenstvo za razvoj i jačanje obrambenih sposobnosti i obrambene industrije, jučer smo održali sastanak i sukladno pravilima novoga instrumenta na razini EU podnijeli inicijalni iskaz interesa za korištenje zajma za ulaganja u obrambene sposobnosti u iznosu 1,8 milijardi eura“.

Plenković je tada najavio da će se ta sredstva iskoristiti za nabavu najmodernijeg naoružanja i streljiva:

„Time ćemo ulagati u najmodernije naoružanje, koje bi realizirali u partnerstvu s nizom europskih zemalja, a posebno je važno da imamo projekt proizvodnje malih dronova, FPV dronova, koji bi bili razvijeni od naše kompanije“.

Konkretno, prema tadašnjem planu, zajam putem mehanizma SAFE Vlada, odnosno MORH, namjeravali su iskoristiti za borbeni tenk Leopard 2A8, samohodnu haubicu CAESAR, protuzračne sustave kratkog i vrlo kratkog dometa Mistral, teška teretna motorna vozila 6*6 i 8*8, streljivo 155 milimetara, modularno dalekometno streljivo AASM Hammer, streljivo 120 milimetara za tenk Leopard 2A8, te proizvodnju FPV dronova. Od tada do danas taj se plan donekle promijenio, pri čemu je najveći gubitnik domaća proizvodnja FPV dronova koja je u potpunosti ispala iz Nacionalnog plana obrambenih ulaganja.

Europski parlament je u utorak, 25. studenoga,  dao zeleno svjetlo te odobrio prvi europski obrambeni program – EDIP („European Defence Industry Programme”), što eurozastupnici i Europska komisija smatraju skromnim, ali i dobrim prvim korakom prema jačanju europske obrambene industrije. Uredba je donesena s 457 glasova za, 148 protiv i 33 suzdržana. Države članice trebaju formalno odobriti tekst prije nego što bude objavljen u Službenom listu, priopćeno je iz EP-a. Cilj te uredbe je jačanje obrambene industrije EU, poticanje zajedničke nabave obrambenih proizvoda, porast obrambene proizvodnje i povećanje potpore za Ukrajinu. Tom uredbom, o kojoj je već postignut neformalni dogovor s Vijećem, uspostavlja se prvi „Program za europsku obrambenu industriju” (EDIP). Njegova je svrha ojačati europsku obrambenu i tehnološku bazu te povećati europske obrambene kapacitete.

Iz proračuna Programa vrijednog 1,5 milijardi eura, 300 milijuna odvojeno je za Instrument za potporu Ukrajini. EU  zakonodavci postigli su i dogovor o osnivanju Fonda za ubrzavanje transformacije obrambenih lanaca opskrbe (instrument „Fund to Accelerate Defence Supply Chain Transformation” – FAST), čija će se indikativna vrijednost od najmanje 150 milijuna eura prikupiti iz dodatnih financijskih doprinosa.

Tijekom pregovora s Vijećem zastupnici su uspjeli ishoditi povećanje proračuna Programa kroz dodatne doprinose iz Instrumenta za sigurnosne mjere za Europu („Security Action for Europe” – SAFE). Uz to, Uredbom se državama članicama omogućuje da iskoriste puni potencijal Mehanizma za oporavak i otpornost preusmjeravanjem i prenamjenom neiskorištenih sredstava Mehanizma za projekte u okviru Programa za europsku obrambenu industriju. Zastupnici su zagovarali i načelo „kupujmo europsko”: da bi se odobrila sredstva za obrambene proizvode, trošak njihovih komponenti koje potječu iz zemalja izvan Europske unije koje ne sudjeluju u Programu ne smije premašivati 35 % procijenjenih troškova svih komponenti.

Potpora za Ukrajinu

Europski povjerenik Kubilius s ukrajinskim ministrom financija Marchenkom

Uredbom se uspostavlja pravni okvir za europske obrambene projekte od zajedničkog interesa. Da bi bili prihvatljivi za financiranje, takvi projekti morat će uključivati najmanje četiri države članice, a u njima će moći sudjelovati i Ukrajina. Usto će se uspostaviti i Instrument za potporu Ukrajini, čiji je cilj modernizirati ukrajinsku obrambenu industriju i olakšati njezinu integraciju s europskom obrambenom industrijom.

„Program za europsku obrambenu industriju (EDIP) važan je korak prema učinkovitijem, bržem i istinski europskom pristupu nabavi u području obrane i jačanju europskih obrambenih sposobnosti. Osmišljen je tako da ima trajan učinak te služi kao referentna točka za buduće inicijative i pronalaženja načina na koji se europska suradnja u proizvodnji u području obrane organizira nakon 2027.”,

izjavila je predsjednica parlamentarnog Odbora za sigurnost i obranu Marie-Agnes Strack-Zimmermann (Renew Europe, Njemačka).

„Program za europsku obrambenu industriju (EDIP) prvi je istinski europski obrambeni instrument EU-a. Suočeni s ruskim sveobuhvatnim ratom protiv naših susjeda i opetovanim napadima na naše zemlje, moramo ojačati naše zajedničke obrambene sustave i zajednički osnažiti svoje obrambene kapacitete. EDIP će nam omogućiti izgradnju otpornije i suverenije Europe zajedničkim ulaganjima, zajedničkom nabavom iz europske obrambene tehnološke i industrijske baze te daljnjom integracijom ukrajinske i europske obrambene industrije. To je ključno kako bismo osigurali učinkovitu i autonomnu zaštitu naših demokracija”,

izjavio je Raphaël Glucksmann (S&D, Francuska), suizvjestitelj iz Odbora za sigurnost i obranu EP-a.

„U ovom povijesnom trenutku, kad se čini da se sve oko nas raspada, postavlja nam se jednostavno pitanje: možemo li vjerovati Donaldu Trumpu i JD Vanceu da će nas braniti od Vladimira Putina“,

upitao je Glucksmann na početku rasprave o EDIP-u.

„Ljubimo Trumpove ruke, toleriramo njegove ispade te se nadamo da zbog njih neće izgorjeti Ukrajina, a mi zajedno s njom. No mi smo sami pred ruskim režimom koji ratuje na našem kontinentu i izravno nam prijeti“,

nastavio je Glucksmann pa upozorio da Europa zabija glavu u pijesak ignorirajući upozorenja europskih obavještajnih službi.

„Ovaj program predstavlja važan korak naprijed za sigurnost europskog kontinenta i razvoj naše obrambene industrije. Nakon desetljeća opasnih ovisnosti koje su ugrozile suverenitet naših demokracija i zaštitu naših zemalja, program EDIP preokrenut će oslanjanje na uvoz koji je prevladavao u Europi. Služit će za stvarno jačanje naše industrijske baze, što će nam omogućiti da autonomno osiguramo da naše oružane snage imaju sredstva za ispunjavanje svoje misije”,

izjavio je François-Xavier Bellamy (EPP, Francuska), suizvjestitelj Odbora za industriju, istraživanje i energetiku.

Zastupnici koji su sudjelovali u raspravi, pa i povjerenik Komisije za obranu Andrius Kubilius, priznaju da je 1,5 milijardi eura malen iznos u odnosu na europske potrebe u pogledu sve nestabilnijih geopolitičkih okolnosti, no pozdravili su EDIP kao dobrodošli prvi korak. S time se slaže i hrvatska zastupnica „pučana” Željana Zovko, zamjenska članica u odboru EP-a za sigurnost i obranu (SEDE). „Za nas je izuzetno bitno da postoji i na europskoj razini takvo razmišljanje, čak i s ovako malim proračunom”, rekla je Zovko, nazvavši to začetkom jedne zajedničke industrije koja će proizvoditi kompatibilno naoružanje. Ona je u tom kontekstu podsjetila na donošenje Mehanizma civilne zaštite EU: „Tada smo se borili da osiguramo barem prvi proračun od 200 milijuna eura. On danas, nakon što smo svjedočili svim krizama, iznosi šest milijardi eura”.

Europska komisija je Prijedlog uredbe o uspostavi Programa za europsku obrambenu industriju (EDIP) predstavila još 5. ožujka 2024. Njezin je cilj postići pripravnost obrambene industrije zamjenjujući kratkoročne hitne mjere, kao što su Akt o podupiranju proizvodnje streljiva („Act in Support of Ammunition Production” – ASAP) i Akt o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave („European Defence Industry Reinforcement through Common Procurement instrument” – EDIRPA), strukturiranim dugoročnim pristupom. Europska obrambena industrijska baza sastoji se od nekoliko vrlo velikih multinacionalnih poduzeća, velikih poduzeća te više od 2.000 malih i srednjih poduzeća čiji procijenjeni zajednički godišnji promet iznosi 70 milijardi eura.

Na danas održanoj i za javnost zatvorenoj sjednici saborskog Odbora za obranu dano je pozitivno mišljenje za četiri ključne nabave Ministarstva obrane, objavio je MORH u priopćenju nakon sjednice Odbora. Ministar obrane Ivan Anušić predstavio je projekte nabave sustava protudronske zaštite, 44 tenka Leopard 2A8, 18 samohodnih haubica Caesar MK2 i 420 teških terenskih kamiona TATRA T-815-7. Ukupna vrijednost nabava koje će se pokrenuti do kraja ove godine iznosi 1,945 milijardi eura. Pritom, tri vojna projekta – tenkovi Leopard 2A8, haubice Caesar i kamioni TATRA – financirat će se zajmovima EU financijskog instrumenta SAFE, dok će se sustav protudronske zaštite financirati iz proračuna Ministarstva obrane. U projekte nabave uključene su tvrtke i partneri iz Hrvatske, među kojima su Končar i Đuro Đaković, a otvorena je mogućnost sudjelovanja i drugih hrvatskih proizvođača.

SUSTAV PROTUDRONSKE ZAŠTITE: vrijednost: 125 milijuna eura (bez PDV-a)

Ministarstvo obrane sklopit će Okvirni sporazum s tvrtkom Končar d.d. za opremanje OS RH sustavom protudronske zaštite višegodišnjim financiranjem od 2026. do 2029. godine. Nabava vrijedna 125 milijuna eura bez PDV-a obuhvaća dva stacionarna sustava za zaštitu vojne kritične infrastrukture i dva mobilna sustava. U prvoj fazi, koja se planira do sredine 2027. godine, predviđa se opremanje sustavima za praćenje, ometanje i presretanje dronova koji će biti integrirani u jedinstveni sustav zapovijedanja i nadzora. Sustav će biti otporan na kibernetičke prijetnje i potpomognut umjetnom inteligencijom. Druga faza projekta usmjerena je na opremanje mobilnim sustavima naoružanima topom kalibra 30 mm uvezanima u zajednički sustav.

Tvrtka Končar bit će sistem integrator i proizvođač dijela opreme poljske tvrtke Advanced Protection Systems (APS) čime će se omogućiti prijenos znanja i dijela proizvodnje sustava SKYctrl u Hrvatsku. Dodatnu prednost predstavlja mogućnost uključivanja drugih hrvatskih tvrtki u ovaj projekt što pridonosi osnaživanju hrvatske obrambene industrije i smanjenju ovisnosti o inozemnim dobavljačima, napominje MORH.

Ministar Anušić je u svibnju ove godine na društvenim mrežama objavio da se na konferenciji Defence24Days, održanoj u Poljskoj, susreo s predstavnicima poljske tvrtke Advanced Protection Systems Inc. specijalizirane za zaštitu kritične infrastrukture i protudronske sustave: “Razgovarali smo o inovativnim rješenjima koja razvijaju u suradnji s hrvatskim Končarom, a koja će zasigurno pridonijeti jačanju hrvatske obrambene industrije.”

SAMOHODNE HAUBICE CAESAR 155 MM MK2: vrijednost: oko 320 milijuna eura 

Potpisivanje Okvirnog sporazuma za nabavu CAESAR-a 2024. godine

Zajednička nabava 18 samohodnih haubica Caesar 6 x 6 MK2 provodi se putem Francuske agencije za naoružanje (DGA) zajedno s Estonijom, Bugarskom, Portugalom i Slovenijom. Nabava je podijeljena u dva paketa koji čine jedinstveni postupak opremanja. Osnovni paket sastoji se od 18 samohodnih haubica Caesar, dok se dodatni paket sastoji od sredstava za motrenje i akviziciju ciljeva, sustava upravljanja vatrom, veze i prijenosa informacija, vozila veze, oklopnih vozila te teretno-terenskih vozila za prijevoz borbenih kompleta streljiva. Planirano je da se potpisivanje ugovora za oba paketa obavi istovremeno, a novac će se osigurati iz EU instrumenta SAFE. Rok isporuke je 2029. godina, a vrijednost nabave oko 320 milijuna eura.

Okvirni sporazum o pristupanju RH programu zajedničke nabave samohodne haubice CAESAR potpisan je još na sajmu Eurosatory u lipnju prošle godine, a ministar Anušić najavio je potpisivanje sporazuma s francuskim ministrom obrane Lecornuom za rujan ove godine, tijekom njegovog posjeta Zagrebu. No Francusku tresu političke krize, Lecornu je u međuvremenu dva puta postao francuski premijer, a sporazum će se – prema MORH-u – potpisati krajem ove ili početkom sljedeće godine.

TENKOVI LEOPARD 2A8: vrijednost: oko 1,3 milijarde eura 

Do kraja godine potpisat će se ugovor o nabavi 44 najmodernija tenka Leopard 2A8, a isporuka tenkova Hrvatskoj očekuje se od 2028. do 2030. godine. U 2028. godini Hrvatskoj će biti isporučeni prvi tenkovi, a do 2030. svi Leopardi 2A8. Uz tenkove, ugovor obuhvaća tri simulatora, pričuvne dijelove i logističku potporu. Novac će se osigurati iz EU instrumenta SAFE. Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o pripremnim radnjama za nabavu novih najmodernijih tenkova Leopard 2A8 u studenom 2024. godine. Vrijednost nabave je oko 1,3 milijarde eura.

Ministar Anušić ovaj je posao dogovorio s njemačkim kolegom Borisom Pistoriusom u listopadu prošle godine, da bi ubrzo potom uslijedila i isporuka prvih hrvatskih tenkova M-84 Ukrajini, što je dio ovoga paketa. Prije nešto više od mjesec dana njemački proizvođač tenkova KNDS i domaća kompanija “Đuro Đaković” objavili su namjeru suradnje na održavanju oklopnih vozila, prvenstveno tenkova Leopard.

TEŠKI TERENSKI KAMIONI TATRA T-815-7: vrijednost: oko 200 milijuna eura 

Zajednička nabava 420 teških terenskih kamiona TATRA T-815-7 s pogonom 6 x 6 i 8 x 8 provest će se potpisivanjem Okvirnog sporazuma koji su početkom ovog mjeseca već potpisali Ministarstvo obrane Češke Republike, Ministarstvo obrane Slovačke i Tatra Defence Systems. Novac će se osigurati iz EU instrumenta SAFE, a Okvirni sporazum potpisat će se do kraja godine. Potpisivanje Okvirnog sporazuma omogućit će i potpisivanje ugovora između tvrtke Đuro Đaković Specijalna vozila d.d. i Tatra Defence Systems u skladu s kojim će se završna montaža kamiona i njihovo održavanje provoditi u Hrvatskoj. Kamioni Tatra ispunjavaju sve NATO-ove standarde za balističku i protuminsku zaštitu, a posjeduje ih 21 članica NATO-a. Vrijednost nabave je oko 200 milijuna eura, a rok isporuke od 2026. do 2030. godine.

Ministar obrane Ivan Anušić i načelnik GS OS RH general-pukovnik Tihomir Kundid danas borave u službenom posjetu Helenskoj Republici. Hrvatsko izaslanstvo primio je ministar nacionalne obrane Nikos Dendias u Vojnoj akademiji Evelpidon u Ateni. MORH napominje da je riječ o prvom bilateralnom sastanku hrvatskog i grčkog ministra obrane, budući da se do sada sastanci na najvišoj razini nisu održavali: “S obzirom na izazovnu geopolitičku i sigurnosnu situaciju u Europi i svijetu, a Hrvatska je posebno zainteresirana za stabilnost jugoistoka Europe, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić održava bilateralne sastanke s ministrima obrane zemalja s tog područja kako bi se dodatno osnažili bilateralni odnosi, ali i kako bi se uspostavila suradnja naših vojnih industrija budući da je mir i sigurnost na jugoistoku Europe u zajedničkom interesu,” priopćilo je Ministarstvo obrane RH.

Nakon privatnog sastanka dvojice ministara, održani su opsežni razgovori između dvaju izaslanstava. Između ostalog, raspravljalo se o pitanjima vezanim uz jačanje bilateralne obrambene suradnje između Grčke i Hrvatske, razvoju događaja u europskoj obrani i industriji, kao i o regionalnim i međunarodnim pitanjima obrane i sigurnosti.

U izjavama za medije koje su uslijedile nakon bilateralnih sastanaka, grčki ministar Dendias je istaknuo da se danas pružila prilika otvaranja novog poglavlja u obrambenim odnosima između Hrvatske i Grčke.

“Smatram svojom obvezom započeti svoje izlaganje od Zapadnog Balkana. Grčka se vodi tzv. „Solunskom agendom“, odnosno podupire euroatlantski put Zapadnog Balkana. I u tome mislim da Hrvatska i ja imam potpuno isto mišljenje. Također, obje zemlje brane međunarodno pravo i načela Povelje Ujedinjenih naroda, nepovredivost međunarodnih granica i teritorijalni integritet svih država. Vjerujemo da je agresija, a posebno upotreba sile, nešto što je apsolutno zabranjeno međunarodnim ugovorima.”

Što se pak tiče praktičnih pitanja suradnje među Hrvatske i Grčke, ministar Dendias je napomenuo da su obje zemlje prijavile svoje sudjelovanje u EU programu  SAFE, zbog čega se danas razgovaralo o mogućnostima “sinergije i programima o kojima se možemo zajednički dogovoriti.” 

“Također bih želio reći da je područje suradnje široko. Primjer je da i Hrvatska ima Rafale. Ima 12 Rafalea, možemo surađivati ​​i u tom kontekstu, kao i u činjenici da Hrvatska namjerava kupiti tenkove Leopard II koje Grčka već koristi.  Pred nama se otvara okvir u kojem možemo vrlo blisko surađivati, sa zajedničkim razumijevanjem, sa zajedničkim inicijativama, sa spremnošću da razvijamo naše odnose, između naših naroda, između naših Oružanih snaga, između naših gospodarstava, na obostranu korist, u okviru načela i vrijednosti koje obje zemlje zagovaraju unutar EU i unutar NATO-a,”

rekao je grčki ministar obrane.

Ministar Anušić pozvao je svog grčkog domaćina u uzvratni posjet Hrvatskoj te je inicirao sastanak obrambenih tvrtki iz obe zemalja, svojevrsni “Industry day”, kako bi se hrvatske i grčke tvrtke s područja vojne industrije povezale, razmijenile iskustva te pronašle zajednički interes u međusobnoj poslovnoj suradnji.

Predstavnici grčkog Ministarstva obrane i Glavnog stožera grčkih obrambenih snaga prezentirali su hrvatskoj delegaciji veliku reformu grčkih oružanih snaga u okviru „Agende 2030“, kao i područje rada Helenskog centra za obrambene inovacije (ELKAK). Ministar Dendias je također naglasio da je najmanje 40 studenata iz Hrvatske, pripadnika Oružanih snaga Hrvatske, studiralo u vojnim školama Grčke, ali se otvaaraju i nove mogućnosti:

“Također bih želio reći da vjerujemo da se ova suradnja može proširiti, može se povećati, bilo sudjelovanjem više hrvatskih pilota u Centru za obuku Kalamata ili u drugim školama grčkih Oružanih snaga. S druge strane, također se radujem sudjelovanju grčkih pripadnika Oružanih snaga u hrvatskim školama kako bismo mogli imati jasnu sliku o tome kako ova prijateljska zemlja organizira svoje Oružane snage.”

„Drago mi je što smo poslije dugo godina održali sastanak i uspostavili odnose na razini ministara obrane Helenske Republike i Republike Hrvatske. Puno je mogućnosti za našu zajedničku suradnju, dijelimo zajednički interes za mirom i stabilnošću na jugoistoku Europe, a posebno za suradnjom i osnaživanjem naših obrambenih industrija. Zahvaljujem ministru Dendiasu na podršci stabilnosti Zapadnom Balkanu“,

rekao je ministar obrane RH Ivan Anušić koji je tijekom razgovora predstavio hrvatsku obrambenu industriju, istaknuvši da Hrvatska ima manju, ali kvalitetnu obrambenu industriju s inovativnim i jedinstvenim proizvodima koji su već prepoznati na međunarodnom tržištu. Pritom je naglasio ambiciju Hrvatske da preuzme vodeću ulogu unutar Europske unije u proizvodnji i nabavama FPV dronova.

Uz Anušića i Kundida, današnjem posjetu grčkom ministru obrane prisustvovali su i veleposlanik RH u Grčkoj Aleksandar Sunko, pročelnica za obrambenu politiku Nikolina Volf, ravnatelj Uprave za naoružanje Ivica Grebenar, predstojnica Ureda ministra obrane RH Marina Vujčić i savjetnik ministra Tomislav Lozušić. S grčke pak strane, osim ministra Nikosa Dendiasa, sudjelovali su:  načelnik Glavnog stožera grčke nacionalne obrane general Dimitrios Houpis, načelnik Stožera Ratne mornarice viceadmiral Dimitrios Eleftherios Kataras, glavni inspektor vojske – zamjenik načelnika Glavnog stožera general-pukovnik Andreas Koronakis, zamjenik načelnika Glavnog stožera general-pukovnik Ioannis Kotsakis, ravnatelj Glavnog ravnateljstva za obrambeno naoružanje i ulaganja (GDAEE) Ministarstva nacionalne obrane general-bojnik Ioannis Bouras i ravnatelj Glavnog ravnateljstva za nacionalnu obrambenu politiku i međunarodne odnose (GDPEADS) Ministarstva nacionalne obrane, veleposlanik emeritus Michael Spinellis, te ravnatelj Diplomatskog ureda Ministarstva nacionalne obrane, veleposlanik Giorgos Arnaoutis.

*Photo: MORH/F.Klen