Pred najvišim dužnosnicima Rumunjske i Turske, predvođenima predsjednicima država Nicușorom Danom i Recepom Tayyipom Erdoganom, Rumunjske pomorske snage zaprimile su u službu novoigrađenu korvetu “Kontraadmiral August Roman” – 261, klase  Hisar. Svečanost se odvijala u subotu, 20. lipnja, u brodogradilištu u Istanbulu, gdje je zapovjednik broda pukovnik Sorin Huruială primio rumunjsku zastavu, nakon čega je korveta ušla u službu Rumunjskih pomorskih snaga. Brod je postao dio 50. divizije korveta, strukture podređene Zapovjedništvu flote “Viceadmiral Vasile Urseanu”.

Korveta “Kontraadmiral August Roman” – 261 je višenamjenska – dizajnirana je za obavljanje širokog raspona zadaća: od nadzora, izviđanja, patroliranja, pomorskog presretanja te potrage i spašavanja na moru, do površinskog, protuzračnog i protupodmorničkog ratovanja, uključujući i integrirani helidrom. Brod u svojoj trenutnoj konfiguraciji ima top kalibra 76 milimetara, dvije strojnice kalibra 12,7 milimetara, radar za upravljanje vatrom s integriranim elektrooptičkim senzorom, sustave za elektroničko ratovanje i integrirani komunikacijski sustav – opremu temeljenu na najsuvremenijim tehnologijama, objavilo je rumunjsko Ministarstvo nacionalne obrane.

Ova korveta je kupljena iz viška turske Ratne mornarice, koja ju je pustila u službu u prosincu 2024., odmah nakon izgradnje broda. Kratko razdoblje isporuke i integracije u službu Rumunjskih pomorskih snaga predstavljalo je značajnu operativnu priliku za rumunjsku vojsku, izravno doprinoseći jačanju kapaciteta odgovora na novonastale prijetnje u regiji Crnog mora. Rumunjski predsjednik Nicușor Dan naglasio je kako je ovo važan trenutak za Rumunjske pomorske snage:

„Ovo je prvi novi brod nakon 30 godina. Još četiri će slijediti kroz program SAFE, i mi smo u ovom trendu modernizacije cjelokupne vojne opreme.“

U prosincu 2025. potpisan je međuvladin ugovor vrijedan 223 milijuna eura, bez PDV-a, a prijenos vlasništva nad brodom dogodio se u utorak, 16. lipnja 2026. Ukupna vrijednost za postizanje operativne sposobnosti iznosi približno 265 milijuna eura, bez PDV-a. U tom smislu, planiran je novi postupak nabave za drugu polovicu 2026., vrijedan približno 42 milijuna eura, za dodatne sposobnosti i borbene sustave (VLS – Vertical Launching System, sustavi za lansiranje protuzračnih raketa, CIWS – Close-In Weapon System, kalibra 35 mm, sustav za lansiranje raketa i torpeda te infracrveni sustav za pretraživanje i praćenje). Također, kroz EU-program SAFE (Security Action for Europe) planirana je nabava sustava za lansiranje raketa NSM (Naval Strike Missile), koji će biti instaliran i integriran na brodu.

„Ovom novom akvizicijom, Rumunjska još jednom dokazuje svoju predanost ispunjavanju obećanja o obrambenim ulaganjima danog u Haagu i NATO-ovih ciljeva sposobnosti, čime značajno doprinosi povećanju europskog doprinosa Sjevernoatlantskom savezu i našoj zajedničkoj sigurnosti u regiji Crnog mora, zajedno s Republikom Turskom, našim strateškim partnerom, saveznikom i tradicionalnim prijateljem,“

zaključila je na društvenim mrežama Toiu Oana, rumunjska ministrica vanjskih poslova.

Rumunjska trenutno provodi ili planira niz zajedničkih aktivnosti s Turskom – Rumunjska, Bugarska i Turska imaju zajednički program razminiranja u teritorijalnim vodama Crnoga mora, a rumunjski predsjednik očekuje da će ovo partnerstvo biti prošireno i na podmorničku infrastrukturu u Crnom moru, naročito zbog toga što Rumunjska pokazuje interes za iskorištavanje plina u Crnom moru. Turski predsjednik Erdogan bi do kraja ove godine trebao doći u posjet Bukureštu, pri čemu će biti organiziran rumunjsko-turski poslovni forum. Rumunjski dužnosnici očekuju i veća turska ulaganja u obrambenu industriju, posebno nakon što je turska privatna tvrtka Otokar kupila rumunjsku Automecanicu u Mediașu. Trenutno su u tijeku rumunjsko-turski razgovori o NATO-vom Centru za Crno more, koji se trenutno nalazi u Istanbulu. Kako je riječ o centru rotacijskog tipa, Rumunji ga žele dovesti u Constanțu počevši od 2028. godine. Erdogan i Dan su razgovarali i o europskom centru za sigurnost plovidbe u Crnom moru. Kako je naglasio rumunjski predsjednik, „glavni zadatak ovog centra bit će prikupljanje informacija o plovidbi i svemu što se događa u Crnom moru, ali sekundarni zadatak je povezivanje Europske unije sa zemljama koje imaju interes za Crno more, a Turska je, naravno, jedna od njih.“

Baš kao što je sredinom travnja rumunjski ministar obrane Radu-Dinel Miruță najavio, parlament je od Vlade početkom ovoga tjedna dobio popis tvrtki odabranih za opremanje rumunjske vojske putem europskog mehanizma SAFE. Najveći ugovor koji će se financirati zajmom iz programa SAFE pripao je njemačkom divu Rheinmetallu za borbena vozila Lynx. Rumunjska planira iz sredstava SAFE-a kupiti 232 vozila Lynx, a ne 298 kako je prvobitno planirano. Preostalih 66 borbenih vozila bit će kupljeno kroz naknadne ugovore, i to najvjerojatnije iz državnog proračuna, uz trenutno procijenjenu vrijednost od 738,6 milijuna eura. Vrijednost IFV-programa iznosi približno 2,6 milijardi eura, dok je u početku za 298 borbenih vozila procjena bila oko 3 milijarde eura. Činjenica je da unatoč tome IFV ostaje najskuplji program u rumunjskom planu za mehanizam SAFE. Lynx će u rumunjskim Oružanim snagama zamijeniti stari BVP MLI-84 Jderul (do 2024. godine žestoko modernizirani sovjetski BMP-1).

Rumunjski ministar obrane morat će pred parlament

No izbor Lynxa za rumunjsku vojsku pratile su brojne optužbe o netransparentnosti posla, nepravednom tretmanu mogućih drugih ponuđača i male ili nikakve industrijske koristi za Rumunjsku. Naime, u bližem susjedstvu je Mađarska, koja je također izabrala Lynx za potrebe svojih Oružanih snaga, a zauzvrat Rheinmetall je u Mađarskoj otvorio tvornicu. Malo je vjerojatno da će isto napraviti i u Rumunjskoj – potaknuti lokalnu proizvodnju, prijenos tehnologije i dugoročnu integraciju u rumunjsku obrambenu industrijsku bazu. Međutim, glavni prigovor rumunjskom Ministarstvu obrane ide zbog favoriziranja Rheinmetalla u postupku koji bi se mogao nazvati svakako, ali ne i kao pošteno tržišno natjecanje. Za program IFV-a, Rheinmetall je bila jedina tvrtka koja je primila Zahtjev za informacijama (RFI) od rumunjske Vlade, dok drugi potencijalni konkurenti uopće nisu pozvani da sudjeluju u tom procesu. Razni izvori tvrde da je Rheinmetall pod tim uvjetima navodno nastojao smanjiti broj vozila u programu umjesto da ponudi značajno smanjenje cijene – a cijena je, tvrde isti ti izvori, navodno čak za 30% veća nego kod drugih. Pritom se navodi da je takav odabir najviše išao na štetu južnokorejskog vozila AS-21 Redback (proizvođač Hanwha) koje bi se, makar nije europsko, ipak moglo financirati europskim novcima iz programa SAFE. 

Unatoč kritičarima, Rheimetall je u posljednje vrijeme dosta uložio u Rumunjsku. Kako je rekao Nick Știrban, predstavnik Rheinmetalla u Rumunjskoj, namjera kompanije je izgraditi “obrambeni eko-sustav u zemlji”, te masivno proširiti svoju prisutnost u Rumunjskoj proizvodnjom vozila, vojnih brodova, streljiva, sustava protuzračne obrane i eksploziva, što bi trebalo donijeti više od 2.500 novih radnih mjesta. U tvornici u mjestu Mediaș Rheinmetall već proizvodi komponente za razna vozila poput Caracala i Lynxa, a u Satu Mareu je uspostavio remontni centar za njemačku opremu poslanu u Ukrajinu. Osim toga, izgradit će tvornicu baruta za streljivo u gradu Victoria, okrug Brasov.

Očekuje se da će se sva sporna pitanja oko nabave Lynxa raspraviti u parlamentu, kada tema opremanja rumunjske vojske putem EU mehanizma SAFE dođe na dnevni red. Osim programa opremanja borbenim vozilima pješaštva, pod lupom bi navodno trebala biti i nabava osobnog naoružanja za Oružane snage, gdje se sumnja da je opet preferiran samo jedan ponuđač.

Rumunjska je od Europske unije dobila drugi najveći iznos za obrambeno opremanje putem mehanizma SAFE – čak 16,68 milijardi eura koje će raspodijeliti za projekte Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Civilne zaštite.

U ponedjeljak, 03. studenog, u sjedištu rumunjskog Ministarstva nacionalne obrane potpisan je Međuvladin ugovor o nabavi 18 zrakoplova F-16 za Rumunjsku od Vlade Kraljevine Nizozemske. Dokument su potpisali brigadni general Ion-Cornel Pleșa, načelnik Glavne uprave za naoružanje Ministarstva nacionalne obrane, i Linda Ruseler, direktorica Odjela za pokretnu imovinu u Ministarstvu financija Kraljevine Nizozemske, u prisutnosti ministra nacionalne obrane Liviu-Ionuța Moșteanua i Nj.E. Willemijna van Haaftena, veleposlanika Kraljevine Nizozemske u Bukureštu.

“Izrazio sam interes za ovu nabavu još u lipnju, na kraju NATO summita u Haagu, kada sam, zajedno s nizozemskim kolegom, potpisao Memorandum o razumijevanju o produljenju funkcioniranja Europskog centra za obuku na F-16 u Rumunjskoj – EFTC”,

rekao je ministar Moșteanu, dodavši: 

“Potpisivanjem ovog ugovora obilježavamo završetak značajne faze u djelovanju Centra, što dokazuje predanost Rumunjske pružanju visokokvalitetnog okruženja za obuku. EFTC je pretvorio našu zemlju u europsko središte za sve države koje posjeduju ili će posjedovati F-16, a mi razmatramo proširenje modula obuke, budući da vidimo kako napreduje program F-35”.

Ukupna nabavna cijena 18 zrakoplova F-16, prema ugovoru, iznosi 1 EUR bez PDV-a. Tome se dodaje i plaćanje PDV-a u iznosu od 21 milijun EURA, izračunato na temelju deklarirane vrijednosti robe (zrakoplovi i paket logističke podrške) od 100 milijuna EURA. Zrakoplovi F-16, koji su raspoređeni u Feteștiju, postat će vlasništvo rumunjske države, a posebno su namijenjeni za obuku pilota unutar Europskog centra za obuku na F-16, pri čemu rumunjska strana ima obvezu osigurati određeni broj mjesta za obuku pilotima NATO-a i partnerskih zemalja.

Moșteanu je naglasio da EFTC nudi jedinstvenu sposobnost u Europi i pruža cjeloviti program obuke pilotima zrakoplova F-16, a istovremeno i okvir u kojem instruktori i piloti iz nekoliko zemalja NATO-a zajedno treniraju, prema istim standardima, za zajedničku obranu savezničkog prostora.

“Nastavkom aktivnosti Centra, Rumunjska potvrđuje svoju stratešku ulogu u obrambenoj arhitekturi Saveza, a istovremeno potvrđuje svoje međunarodne obveze i aktivno doprinosi jačanju sposobnosti odvraćanja i kolektivne obrane. Naša zemlja potvrđuje svoju predanost podršci Ukrajini, nudeći ukrajinskim pilotima mogućnost obuke unutar Centra i time na konkretan način doprinoseći zajedničkim naporima za jačanje regionalne sigurnosti i podršku naporima i suverenom pravu Ukrajine da se brani”,

zaključio je rumunjski ministar obrane.

Nizozemski veleposlanik van Haaften izjavio je da Nizozemska i Rumunjska imaju snažan odnos i blisko surađuju u području sigurnosti i obrane:

“Partneri smo u NATO-u i surađujemo na odvraćanju i sigurnosti na istočnom krilu. I Nizozemska i Rumunjska predani su partneri u podršci Ukrajini. Europski centar za obuku na F-16 jedan je od primjera izvrsne suradnje, koju sam osobno iskusio tijekom posjeta zračnoj bazi u Feteștiju”.

Posebno je naglsio da primopredaja 18 borbenih zrakoplova F-16 iz Nizozemske Rumunjskoj omogućuje nastavak obuke pilota u EFTC-u: “Pilotima koji ih koriste želim vedro nebo i sigurna slijetanja.“

Otvorenje EFTC u studenom 2023.

Potpisivanje ovog ugovora predstavlja bitan trenutak u evoluciji Europskog centra za obuku F-16, naglašavajući namjeru Ministarstva nacionalne obrane da održi operativni objekt u nadolazećim godinama, uzimajući u obzir i potrebe za rumunjskim pilotima i potrebe savezničkih i partnerskih država, u usporedbi s prilično ograničenim mogućnostima obuke na međunarodnoj razini, zaključuje rumunjsko Ministarstvo obrane u  priopćenju.

*Photo: Ministarstvo nacionalne obrane Rumunjske

Počelo je, počelo! U srijedu, 29. listopada, objavljeno je da američka vojska smanjuje broj vojnika stacioniranih u Rumunjskoj, smanjujući razmještaj NATO-a u zemljama uz istočnu europsku granicu s Ukrajinom. To je prvo službeno priznanje Sjedinjenih Država o najavljenim planovima smanjenja svoje prisutnosti u Europi. Naime administracija Donalda Trumpa naznačila je više puta  da planira dati prioritet svojoj vojnoj prisutnosti u indo-pacifičkoj regiji kako bi se borila protiv rastuće prijetnje iz Kine, kao i usredotočiti se na vlastite granice i prioritete na zapadnoj hemisferi. U jučerašnjoj izjavi američka vojska je objavila da će se borbeni tim 2. pješačke brigade 101. zračno-desantne divizije vratiti u svoju matičnu bazu Fort Campbell u Kentuckyju “bez zamjene” kao dio plana za “osiguravanje uravnoteženog rasporeda snaga“. U priopćenju Zapovjedništva američkih snaga u Europi i Africi “kao dio namjernog procesa koji provodi ministar rata za osiguranje uravnoteženog rasporeda američkih vojnih snaga.”

Otprilike 4000 vojnika raspoređeno je u Rumunjsku 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu , a poslani su dijelom kako bi se umirili saveznici zabrinuti zbog mogućnosti proširenja ruske agresije na istočni bok NATO-a. Pod novom Tumpovom administracijom, došla su i upozorenja saveznicima u Europi da moraju više ulagati u vlastitu obranu.

“Ovo nije američko povlačenje iz Europe niti signal smanjene predanosti NATO-u i članku 5. Naprotiv, ovo je pozitivan znak povećane europske sposobnosti i odgovornosti. Naši saveznici u NATO-u ispunjavaju poziv predsjednika Trumpa da preuzmu primarnu odgovornost za konvencionalnu obranu Europe. Ova prilagodba rasporeda snaga neće promijeniti sigurnosno okruženje u Europi,” 

napominje se u priopćenju američkog Zapovjedništva za Europu i Afriku.

Rumunjsko Ministarstvo nacionalne obrane ranije je izjavilo da su Rumunjska i njezini saveznici obaviješteni o američkoj odluci o “smanjenju broja američkih snaga u Europi”. U izjavi, Ministarstvo je ocijenilo “povlačenje dijela američkih trupa raspoređenih na istočnom krilu NATO-a kao dio procesa ponovne procjene globalnog položaja američkih vojnih snaga“. Preraspoređivanje bi smanjilo broj američkih vojnika stacioniranih u Rumunjskoj na otprilike 1000, priopćilo je Mnistarstvo nacionalne obrane, a utjecalo bi na vojnike stacionirane u zračnoj bazi Mihail Kogălniceanu, važnom logističkom i obučnom središtu za NATO snage u jugoistočnoj Europi. Neslužbeno se govori o smanjenju za oko 800  vojnika od ukupnooko 1700 vojnika. Te snage su zamišljene kao dio prve linije obrane ako bi se ruska invazija na Ukrajinu proširila dalje na zapad. Odluka uzima u obzir i da je NATO konsolidirao svoju prisutnost i aktivnost na istočnom krilu, što SAD-u omogućava da promijeni svoj vojni položaj u regiji, dodaje se u priopćenju.

Ovaj potez je izazvao je rijetke kritike republikanskih saveznika Donalda Trumpa u Kongresu, koji su napali Pentagon zbog najave politike bez konzultacija s vojnim zapovjednicima ili zakonodavcima.

U  zajedničkoj izjavi republikansko vodstvo Odbora za oružane snage Zastupničkog doma i Senata osudilo je odluku o povlačenju trupa iz Rumunjske, jer ona “potkopava odvraćanje i riskira pozivanje na daljnju rusku agresiju“. „Ova odluka također šalje pogrešan signal Rusiji upravo u trenutku kada predsjednik Trump vrši pritisak kako bi prisilio Vladimira Putina da sjedne za pregovarački stol kako bi se postigao trajni mir u Ukrajini“, stoji u izjavi Rogera Wickera, predsjednika Odbora za oružane snage Senata, i Mikea Rogersa, predsjednika Odbora za oružane snage Zastupničkog doma,obojica iz redova Republikanske stranke, uz opsku: „Predsjednik je potpuno u pravu: sada je vrijeme da Amerika pokaže svoju odlučnost protiv ruske agresije. Nažalost, odluka Pentagona čini se nekoordiniranom i u izravnom sukobu s predsjednikovom strategijom.“ Dogodilo se to, napomenuli su, samo nekoliko tjedana nakon što su ruski dronovi narušili rumunjski zračni prostor.

Tijekom konferencije za novinare, ministar obrane Ionuț Moșteanu rekao je da Amerika ima trupe stacionirane u Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj. Izvijestio je da će 3500 NATO vojnika, uključujući i američke, ostati stacionirano u Rumunjskoj. „To je dovoljno za naše potrebe“, rekao je Moșteanu, dodavši: “Nastavit ćemo ulagati u rumunjsku vojsku“. Ministarstvo je odluku nazvalo “očekivanom, budući da je Rumunjska u stalnom kontaktu sa svojim američkim strateškim partnerom“.

Dužnosnici duž istočnog krila NATO-a lobirali su kod američke strane da se ne smanjuje broj vojnika u zemljama bliskim Rusiji, uključujući Poljsku i baltičke zemlje, gdje su strahovi od ruske agresije i napora za destabilizaciju najveći.

Prošlog mjeseca, oko 20 ruskih dronova ušlo je u poljski zračni prostor u upadu koji je naveo NATO da podigne zrakoplove kako bi ih oborili. Usprkos zabrinutosti istočnog krila NATO-a oko potencijalnog smanjivanja američke prisutnosti u toj regiji u vrijeme sve agresivnije Rusije, Trump je u rujnu u Washingtonu rekao da bi SAD mogao povećati broj svojih vojnika u Poljskoj. Tijekom sastanka s poljskim predsjednikom Karolom Nawrockim prošlog mjeseca, Trump je novinarima rekao da planira zadržati trenutni broj američkih vojnika u Poljskoj: „Ako ništa drugo, možemo tamo staviti više, ako žele. Oni već dugo žele imati veću prisutnost“. Dužnosnici u Poljskoj i Litvi rekli su da ne očekuju da će SAD smanjiti broj vojnika u tim zemljama. U svakom slučaju, EU i NATO u dogledno vrijeme očekuju novi izazovi.

Na Vijeću ministara unutarnjih poslova EU u četvrtak, 12. prosinca, donijeta je odluka kojom od 1.1.2025. Bugarska i Rumunjska ukidaju granične kontrole na svojim unutarnjim kopnenim granicama  i tako ulaze u jedinstveno Schengensko područje. Članstvo u “Schengenu” Bugarske i Rumunjske zasigurno će doprinijeti većoj sigurnosti, boljoj zaštiti vanjskih granica Europske unije i otklanjanju sigurnosnih prijetnji te boljem upravljanju migracijama, priopćilo je naše Ministarstvo unutarnjih poslova uz čestitku Bugarskoj i Rumunjskoj.

“Bugarska i Rumunjska su još prije 13 godina krenule u pregovore za ispunjavanje kriterija za pristupanje Schengenu te su uspješno implementirale sve tražene schengenske standarde, uključujući i u području nadzora vanjske granice. Iznimno nam je drago što je konačno i sasvim zasluženo donesena odluka o njihovom pristupanju jer jači Schengen znači jača Europa”,

ističe MUP.

Podsjetit ćemo da je Vijeće prije godinu dana, dakle  u prosincu 2023. donijelo odluku kojom su za Bugarsku i Rumunjsku ukinuti nadzori na zračnim i morskim graničnim prijelazima (31. ožujka 2024.). “Ovo je povijesni trenutak za Bugarsku i Rumunjsku, ali i za čitavu Europsku uniju. Hrvatska je uvijek podržavala pristupanje Bugarske i Rumunjske Schengenu. Žao nam je što takva odluka nije donesena i 8. prosinca 2022. kada je za Hrvatsku donesena odluka o pristupanju, međutim raduje nas što su danas i sve one države članice koje su do sada imale zadršku, prepoznale važnost Bugarske i Rumunjske za sigurnost čitavog Schengena i što je Vijeće ministara unutarnjih poslova donijelo jednoglasnu odluku“, navodi MUP.

Inače, ove dvije su zemlje u ožujku ove godine djelomično ušle u schengenski prostor kada su ukinute kontrole u morskim i zračnim lukama. S nove dvije članice, schengenski prostor broji 29 članica, među njima i četiri države koje nisu članice EU-a. Njihovo članstvo u Schengenskom prostoru, tj. njihovo pridruživanje nije bilo bez ozbiljnih problema. Dugo ih je blokirala Austrija, pravdajući svoj veto ilegalnim migracijama, nedovoljnom borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala u tim zemljama, kao i vladavinom prava općenito. Tek je prošli mjesec na sastanku u Budimpešti ona odustala od blokade. Jedan od razloga za blokadu bilo je i to što se ulaskom tih dviju zemalja uspostavlja neprekinuta veza bez graničnih kontrola od grčko-turske granice do ostatka EU-a. A upravo preko grčko-turske granice ulazi veliki broj migranata. Bugarska i Rumunjska ulaze u schengenski prostor dvije godine nakon Hrvatske, iako su u EU ušle sedam godina prije nje.

Kako će izgledati Schengensko područje od 01.01.2025.

Sjeverno-atlantski pakt – ili NATO – očito pojačava svoju nazočnost u istočnoj i jugoistočnoj Europi gradnjom najveće dosad baze u Rumunjskoj te nedavnim otvaranjem baze u Albaniji.

Rumunjska je pokrenula izgradnju najveće vojne baze NATO saveza u Europi, s ciljem jačanja transatlantskih sposobnosti u regiji Crnog mora. Riječ je o projektu od  2.7 milijardi dolara koji obuhvaća proširenje 57. zračne baze rumunjskih zračnih snaga Mihail Kogălniceanu. Ona se nalazi u blizini crnomorskog lučkog grada Constanțe, nedaleko od tamošnjeg istoimenog međunarodnog aerodroma, a trenutno je tamo smještena 572. helikopterska eskadrila rumunjskih Zračnih snaga.

Budući izgled proširene 57. zračne baze

Ta baza od gotovo 32 kilometra i koja će pokrivati oko 17 kvadratnih kilometara, moći će primiti 8.000 do 10.000 pripadnika NATO-a te njihovih obitelji, što je duplo od trenutnog prihvata oko 5.000 uglavnom američkih vojnika. Radovi su već započeli na osnovnoj infrastrukturi baze, uključujući pristupne ceste i električnu mrežu. U planu je izgradnja i novih uzletno-sletnih staza koje će podržavati operacije različitih vojnih zrakoplova. Zapovjednik 57. zračne baze, Nicolae Crețu, najavio je izgradnju hangara, skladišta goriva povećanog  kapaciteta, streljiva, opreme, zrakoplovno-tehničkih materijala, simulatora te objekata za smještaj i prehranu,  neophodnih za podršku radu i misijama baze. Radovi na proširenju su u punom jeku, a kada budu završeni – 57. zračna baza Mihaila Kogălniceanua postat će najveća u Europi i po važnosti nadmašit će čak i onu u Njemačkoj, svima dobro poznati Ramstein. Zapovjednik Crețu najavio  je da se također planira i potrebna infrastruktura kako bi se u budućnosti mogle prihvatiti i kopnene snage i pružiti im se zadovoljavajuća potpora, bilo za specijalne operacije ili bilo koju drugu vrstu vojne sposobnosti (“multi-domain task forces”) koja je neophodna za pružanje odgovora na sigurnosni kontekst.

Budući glavni tajnik NATO-a – Iohannis ili Rutte?

Rumunjska inače otvoreno teži jačanju suradnje sa svojim saveznicima u NATO-u, osobito sa SAD-om, dok Crno more postaje sve važnije poprište sukoba između Ukrajine i Rusije, te između Moskve i njezinih zapadnih rivala. Tako je njihov predsjednik Vlade Marcel Ciolacu istaknuo da je Rumunjska pouzdan saveznik SAD-a koji je posvećen stabilnosti i miru u srednjoj i istočnoj Europi te da će nastaviti snažno doprinositi transatlantskoj zajednici i podržavati demokratske vrijednosti i temeljna prava i slobode. Predsjednik Rumunjske Klaus Iohannis nedavno je odlučio natjecati se za čelnika NATO-a, poziciju za koju mnoge države članice podržavaju nizozemskog premijera u odlasku Marka Ruttea. Iako su prošli mjesec Sjedinjene Države, Britanija, Francuska i Njemačka javno podržale Ruttea u nastojanju da naslijedi Jensa Stoltenberga na čelu NATO-a, Iohannis je najavio da će se natjecati za to mjesto, tvrdeći da istočnoeuropskim državama treba bolja zastupljenost u euroatlantskim čelnim ulogama.

Početkom mjeseca, točnije 4. ožujka,  Albanija je ponovno otvorila obnovljenu zračnu bazu iz hladnoratovskog doba Kuçova koja će služiti za NATO zrakoplove, a na svečanom otvaranju bio je i albanski premijer Edi Rama. NATO je potrošio više od 50 milijuna eura za zračnu bazu Kuçova kako bi pojačao svoju prisutnost u regiji. Inače, zračni prostor Albanije štite Italija i Grčka budući da ona nema svoje borbene zrakoplove. Ta baza iz doba Hladnog rata nakon transformacije iz stare komunističke baze pretvorena je u moderno središte za buduće zračne operacije NATO-a. Smještena oko 80 kilometara južno od Tirane, zračna baza Kuçova služit će Albaniji i podržavati logistiku, zračne operacije, obuku i vježbe Saveza.

“Ovo je baza koja će dodati još jedan element sigurnosti našoj regiji zapadnog Balkana, za koju svi znamo da je ugrožena prijetnjama i neoimperijalističkim ambicijama Ruske Federacije“, kazao je Rama tijekom svečanog otvorenja, kojem su prisustvovali brojni drugi visoki vojni i politički dužnosnici Albanije i NATO-a. Baza je locirana u tom malenom gradu koji je nekoć bio poznat kao “Staljinov grad”, dok su sovjetski i kineski MiG-ovi bili u stanju pripravnosti u slučaju rata sa Zapadom koji se nikad nije dogodio. Tada su vjerojatne mete bile Austrija, Njemačka, Italija i Danska, rekao je Rama, dodavši: “Danas živimo u drugačije doba te je na sreću Albanija na drugoj strani“.

Iz NATO-a su naglasili da je preuređenje zračne baze Kuçova strateško ulaganje te pokazuje da NATO nastavlja jačati svoju prisutnost na Zapadnom Balkanu, području od strateške važnosti za Savez. Ta baza je najveći projekt NATO-a u Albaniji u posljednjem desetljeću. Radovi na obnovi započeli su ceremonijom polaganja kamena temeljca 2019. godine i uključuju nadogradnje i renoviranja kontrolnog tornja, pista, hangara i skladišnih objekata. Radove je financirao NATO-ov Program ulaganja u sigurnost (NSIP) koji pokriva velike obrambene građevinske projekte u savezničkim zemljama.

Albanija se NATO-u pridružila 2009., a sada je u razgovoru sa Savezom oko izgradnje morske baze u Porto Romanu, na obali Jadranskog mora.

Posljednja dva dana „Lockheed Martin“ zadovoljno je trljao ruke – lista korisnika novih F-35 proširila se za još 2 zemlje, a na popis narudžbi dodano je još 56 ovih borbenih aviona. Tako su, naime, izgledale vijesti iz Rumunjske i Češke početkom ovoga tjedna – najprije je Rumunjska pokrenula proces nabave 32 lovca F-35, a onda je tijekom današnjeg dana stigla vijest iz Češke o planovima za kupovinu 2 eskadrile, odnosno ukupno 24 F-35.

Češka Vlada je na današnjoj sjednici dala suglasnost za kupovinu 24 aviona F-35: „Radi se o učinkovitom rješenju, jer je korist od mogućnosti ovog sustava tijekom njegovog vijeka znatno veća u odnosu na novac koji ćemo platiti nego pri kupnji drugog tipa zrakoplova. Svi pravi stručnjaci slažu se da će zrakoplovi 5. generacije riješiti budućnost našeg taktičkog zrakoplovstva za desetljeća, za razliku od nižih generacija borbenih zrakoplova“, rekao je premijer Petr Fiala nakon sjednice Vlade.

„Budućnost češkog Ratnog zrakoplovstva za sljedeća desetljeća osigurat će zrakoplovi 5. generacije, koji će češkoj vojsci omogućiti učinkovitu obranu našeg teritorija i teritorija naših saveznika. Istovremeno, zahvaljujući njima, povećat će se sposobnosti Zračnih snaga Češke, koje će u budućnosti moći bolje izvršavati zadaće sa saveznicima iz Sjevernoatlantskog saveza“,

piše u popratnoj objavi češkog Ministarstva obrane. Vlada je usput deklasificirala ključne parametre ovog posla, njegove troškove i osnovne točke na vremenskoj crti cijeloga projekta. Posao nabave 2 eskadrile F-35 vrijedan je 150 milijardi čeških kruna (oko 6,5 milijardi USD), od čega se 5 milijardi USD odnosi na kupovinu samih aviona i pripadajućeg naoružanja, obuku pilota i druge troškove vezane uz sam avion, dok će ostatak od 1,5 milijardi USD biti utrošen za nužne radove preuređenja i dogradnje zrakoplovne baze Čáslav u središnjoj Češkoj, nabavu goriva i obuku zemaljskog osoblja. Prvi od 24 lovca F-35 trebali bi biti isporučeni Češkoj tijekom 2031. godine, a ostatak do 2035., kada ističu i resursi za 14 aviona JAS 39 Gripen koje trenutno koristi češko Ratno zrakoplovstvo. Česi računaju da će njihovi novi F-35 biti operativni i nakon 2060. godine, te da – zahvaljujući 10-godišnjoj otplati, od 2024. do 2034. godine, „neće predstavljati veće opterećenje za vojni proračun“ zbog čega „kupovina F-35 neće ugroziti druge potrebne projekte“, a posebno ne planiranu modernizaciju teške mehanizirane brigade.

Hodogram provedbe projekta “F-35 za Češku”

Za razliku od hrvatskog primjera nabave borbenih aviona, češki slučaj pokazuje promišljenost pri kupnji i ciljevima koji se njome žele postići. Naime, kako je naglasila češka ministrica obrane Jana Černochová, Češka je pri započinjanju pregovora istaknula mogućnost industrijske suradnje kao jedan od osnovnih uvjeta pod kojima uopće može doći do posla: „Kada smo prošle godine započeli pregovore, mi kao Češka postavili smo uvjet da želimo razgovarati o mogućnostima industrijske suradnje kako bismo iskoristili i otvorili priliku da češka obrambena industrija surađuje s tehnološkim divovima kao što su Lockheed Martin i Pratt&Whitney. I uspjelo je! Imamo 14 projekata industrijske suradnje spremnih za češke tvrtke u manje od godinu dana, uključujući mogućnost izravnog uključivanja u globalni opskrbni lanac za zrakoplove F-35. Dogovorili smo se da ćemo u budućnosti nastaviti potragu za mogućnostima u obećavajućim područjima kao što su svemirska tehnologija, kibernetika, umjetna inteligencija. Smatram to velikim uspjehom koji će donijeti perspektivu ne samo našoj industriji, već i znanstvenim i obrazovnim institucijama“. Ukupna vrijednost projekata industrijske suradnje iznosi 15,3 milijarde čeških kruna, i uključuje 11 projekata s Lockheed Martinom i 3 projekta s kompanijom Pratt&Whitney. U ovih zasad 14 projekata uključeno je 13 čeških kompanija i sveučilišta. Nešto slično je Lockheed Martin nudio i tijekom hrvatskog natječaja za nove borbene avione, a onda su MORH i Vlada RH zaključili da to Hrvatskoj nije potrebno pa je stavka o industrijskoj suradnji – budući da Francuzi to nisu nudili – izletjela iz natječaja! Ponovimo – industrijska suradnja američkih i čeških tvrtki vrijedna je 15,3 milijardi čeških kruna, odnosno 659,77 milijuna USD!

Češka je pregovore sa SAD-om vodila zadnjih godinu dana, ne skrivajući kako je osnovni razlog za kupovinu ovih najmodernijih aviona – ruska invazija na Ukrajinu. Sličnim razlogom vodila se i Rumunjska: “Rat je došao i do naših vrata!”, rekao je ministar obrane Angel Tîlvăr.

Rumunjska i F-35

Rumunjski planovi su ponešto ambiciozniji od čeških, ali i manje transparentni. Ono što je poznato je da Rumunjska planira nabaviti ukupno 3 eskadrile borbenih aviona F-35 kroz dvije faze. U prvoj fazi namjerava kupiti dvije eskadrile, odnosno 32 aviona F-35, da bi u drugoj fazi (nekoliko godina kasnije) kupila još 16 aviona. U pismu objavljenom u utorak 26. rujna rumunjsko Ministarstvo obrane zatražilo je od parlamenta suglasnost za početak prve faze, odnosno za kupovinu 32 američka aviona F-35. Prema Ministarstvu obrane, Faza 1 započet će 2023. godine i obuhvatit će kupnju 32 zrakoplova, 35 motora, početne logističke podrške, obuke, simulatora i oružja zrak-zrak te zrak-zemlja. Vrijednost ove faze procijenjena je na 6,5 milijardi USD.

Odluku o kupovini F-35 Rumunjska je donijela u travnju ove godine, na sjednici Vrhovnog vijeća za nacionalnu obranu (CSAT). Upravo je to tijelo odobrilo program nabave F-35 u dvije faze, ne navodeći nikakve dodatne detalje. Rumunjsko Ministarstvo obrane očekuje početak isporuke prvih F-35 tijekom 2030. godine.

Time su u posljednje dvije godine čak 4 europske zemlje izabraleF-35 za svoj novi nadzvučni aviona: uz već spomenutu Rumunjsku i Češku, tu su još i Finska te Švicarska.

Puno se zanimljivih stvari događa u našem bližem i daljem susjedstvu – ovoga puta koncentrirat ćemo se na zrakoplovstvo.

Mađarska

Photo by Benedek Levente

Tako su u ponedjeljak, 17. srpnja, u Szolnoku (Mađarska) novinarima predstavljena prva dva helikoptera Airbus H225M. Radi se o novitetima koji će biti dio 86. helikopterske brigade „Jozsef Kiss“ sa sjedištem u Szolnoku, a kojih je Mađarska još 2018. naručila ukupno 16 komada zajedno s paketom oružja HForce – kao jedina država koja se odlučila za ovaj oružni paket na helikopterima Airbus H225M. HForce uključuju 12,7 mm teške strojnice (HMGP), topove 20 mm, i/ili 68 mm te 70 mm nevođene i vođene rakete, kao i projektile zrak-zemlja te zrak-zrak. Prije par godina Mađarska je za svoje helikoptere H145M nabavila kompletan paket naoružanja koji uključuje navođene rakete pa se pretpostavlja da će isti paket dobiti i za H225M. Mađarski tipski test započeo je 2021., budući da su srednji transportni helikopteri H225M posebno proizvedeni u skladu s iskazanim potrebama mađarskih oružanih snaga. Od ožujka prošle godine stručnjaci mađarskog Ministarstva obrane bili su u kontinuiranim stručnim konzultacijama sa stručnjacima odgovornima za projektiranje i proizvodnju ovog tipa helikoptera, da bi početkom ove godine započela završna testiranja i prvi probni letovi. Prva dva helikoptera službenih oznaka 70 i 71 predana su mađarskoj strani u srpnju ove godine u proizvodnom centru Airbus Helicopters u Marignaneu u Francuskoj. Kolika je vrijednost ugovora za nabavu 16 helikoptera H225M nije objavljeno, baš kao što niti jedna strana – ni mađarska ni francuska – nije objavila niti u kojem će roku biti izvršena isporuka. Neslužbeno se saznaje da bi svih 16 letjelica trebalo služiti u okviru Ratnog zrakoplovstva, no 10 letjelica trebalo biti prvenstveno biti raspoloživo za taktički transport, dok se njih 6 predviđa za potrebe specijalnih snaga. Također se spominje isporuka po dva helikoptera iz obje od ovih skupina u 2023. godini, još 6 letjelica u 2024. te zadnja 4 helikoptera u 2025. godini.

Slovenija

Nama jednako susjedna Slovenija dobila je i druga dva od ukupno 4 kupljena protupožarna aviona Air TractorAT-802. Nakon što je sredinom travnja ove godine Slovenija pokrenula nabavu 4 protupožarna Air Tractora, prvi je sletio na Brnik već 9. svibnja, dok je drugi stigao 18. svibnja. Iako je letjelice kupilo Ministarstvo obrane Republike Slovenija, one će djelovati pod civilnim oznakama u okviru posebne jedinice za gašenje požara iz zraka u okviru Uprave za zaštitu i spašavanje. Kupovinu dva dvosjeda i dva jednosjeda Slovenci su platili 23.292.932,69 eura (uključujući PDV), a puna operativnost trebala bi biti dosegnuta sljedeće godine.

Kosovo

Možda najzanimljivija vijest stiže s Kosova. Kosovski premijer Albin Kurti objavio je na Facebooku u nedjelju, 16. srpnja, fotografije bespilotne letjelice Bayraktara TB2 uz tekst „Kosovo je sada još sigurnije“. Također, Kurti je istaknuo da je završena i obuka za operatere ovih dronova. Istodobno je Armend Mehaj, ministara obrane Kosova, na Twitteru objavio: „Naša vojska je upravo dobila veliko pojačanje nabavom dronova Bayraktar, najnovijeg dodatka našem modernom oružju. Zahvaljujući premijeru Albinu Kurtiju i  jakoj obavještajnoj podršci, uspješno smo završili ovaj ključni projekt. Zajedno jačamo obranu i osiguravamo mir“. Iako se iz priloženih fotografija ne može naslutiti radi li se o samo jednoj ili više turskih bespilotnih letjelica, turska Anadolu Agency objavila je da su Kosovske snage sigurnosti zaprimile svih 5 Bayraktara TB2 u prvoj polovici svibnja, usred održavanja najveće međunarodne vježbe Defender Europe 23. No već su počele i kontroverze oko kosovske upotrebe TB2, budući da primarnu nadležnost nad zračnim prostorom Kosova ima KFOR, a Kosovske sigurnosne snage, prema priopćenju KFOR-a s početka ovoga tjedna, imaju mandat tek za sudjelovanje u civilnim poslovima traganja i spašavanja, gašenja požara ili za uklanjanje eksplozivnih sredstava.

Makedonija

Makedonska ministrica Slavjanka Petrovska je u ponedjeljak, 17. srpnja, u emisiji SummerClick na TV21, govoreći o modernizaciji makedonskih Oružanih snaga i ulaganju u obranu, najavila predstojeću nabavu novih helikoptera. U pred-finalnoj fazi odabira modela je nabava 8 novih višenamjenskih helikoptera, najavila je Petrovska: „Tim sastavljen od pripadnika makedonske vojske i Ministarstva obrane – koji su stručnjaci u području zrakoplovstva – obavio je odličan posao. Nakon unaprijed određenih zahtjeva makedonske vojske, prema planovima koju ćemo vrstu kapaciteta razvijati, ostaju tri ponude, tijekom ovog ili sljedećeg tjedna očekujem još jedan završni brifing u Ministarstvu i Vojsci i tada će ova odluka biti prezentirana pred Vladom, pred predsjednikom države i u odgovarajućoj proceduri koju zahtijeva Zakon o obrambenim i sigurnosnim nabavama, kako bismo sklopili međuvladine sporazume sukladno odluci koju će preporučiti ovaj tim“. Makedonija se iskazala svojim donacijama zrakoplovne tehnike Ukrajini, a sama ministrica Petrovska nedavno je bila u Washingtonu, pa nikoga ne bi posebno iznenadilo da se Makedonija odluči za američke helikoptere UH-60M Black Hawk ili kakve Bell-letjelice.

Rumunjska

S-70 Black Hawk za Rumunjsku, proizveden u Europi (Lockheed Martin)

Upravo vezano za Black Hawkove, novosti stižu i iz Rumunjske. U rumunjskom gradu Bacau Lockheed Martin i Aerostar SA otvorit će regionalni centar za održavanje, popravak i remont helikoptera Black Hawk. Kako je krajem lipnja objavio Lockheed Martin, centar Aerostar Bacau trebao bi biti potpuno certificiran i operativan do kraja ove godine, kada se očekuje pristizanje 6 helikoptera S-70 Black Hawk u Rumunjsku. Štoviše, većina postupaka certificiranja već je završena, a djelatnici Aerostara završili su i potrebnu obuku na Sikorsky Lockheed Martin Training Academy, smještenoj u mjestu West Palm Beach, savezna država Florida. Lockheed Martin je također već okončao reviziju Aerostara i njegovih objekata, pa se sada očekuje još samo završna riječ rumunjske Vlade. Ray Piselli, potpredsjednik za međunarodne poslove u Lockheed Martinu, istaknuo je da će ovaj centar doprinijeti stvaranju i održavanju visokokvalificiranih radnih mjesta u Rumunjskoj, ali je i dodao: „Također će omogućiti povećanje stupnja obuke i smanjenje operativnih troškova za helikoptere Black Hawk koji se ovdje koriste. Mi želimo integrirati podršku i za druge proizvode Lockheed Martina, i predviđamo da ovaj centar ima snažan potencijal za budući rast“. I izvršni direktor Aerostara, Grigore Filip, ima velike planove za budući centar u Bacauu: „Kroz ovu novu sposobnost, Aerostar će nastaviti i proći kroz cijeli proces preuzimanja MRO aktivnosti potrebnih za nove zrakoplove u Rumunjskoj i u regiji. Želimo ojačati položaj Rumunjske na ovom tržištu i osloniti se na naše tehničke sposobnosti i znanje kako bismo potaknuli suradnju s drugim rumunjskim tvrtkama u ovom području“. Naime, Rumunjska je od poljskog PZL Mielec (najveće proizvodne jedinice tvrtke Lockheed Martin) prema okvirnom sporazumu iz druge polovice 2021. godine odlučila kupiti do 12 helikoptera S-70M Black Hawk za potrebe Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno njihova Generalnog inspektorata za hitne situacije (Inspectoratul General pentru Situaţii de Urgenţă – IGSU). Posao je trebao biti vrijedan 269 milijuna eura (293,6 milijuna USD) bez pripadajućeg poreza na dodanu vrijednost, a prvih 6 letjelica raspodjeljeno je u 3 za podršku u pomorskim operacijama i 3 za kopnena djelovanja – dok se sljedeće godine očekuje potpisivanje ugovora za konkretnu kupovinu preostalih do 6 takvih letjelica.

Ministarstvo nacionalne obrane Rumunjske sklopilo je s turskom tvrtkom Baykar Makina ugovor o kupovini trenutno jedne od najpopularnijih vrsta srednje velikih bespilotnih letjelica Bayraktar TB2. Kako je 25. travnja objavljeno u Službenom glasniku EU, u dijelu koji objavljuje javne nabave i obavijesti o sklopljenim ugovorima, posao je vrijedan 321 milijun USD (bez PDV-a), a Bayraktar je izabran po principu najniže cijene, s obzirom da je inicijalna predviđena vrijednost ovog  posla procijenjena na 324 milijuna USD. Turski veleposlanik u Rumunjskoj Özgür Kıvanç Altan jučer je na Twitteru potvrdio rumunjski izbor: „Rumunjska, prijatelj, susjed s Crnog mora i NATO saveznik, dodaje Bayraktar TB2 u svoj inventar. Ova strateška sposobnost, zahvaljujući kojoj su dobivene mnoge bitke, novi je znak našeg strateškog partnerstva s Rumunjskom“.

Za 321 milijun USD Rumunji će dobiti 3 bitnice ovog sustava, koji uključuju 18 bespilotnih letjelica (svaka po 6) i zemaljske kontrolne stanice. Osim toga, pratit će ih početni logistički paket, kao i oprema za obuku i sama obuka operatera. Bayraktari su namijenjeni rumunjskim kopnenim snagama i dio su programa transformacije i modernizacije rumunjske vojske do 2040. godine. Rumunjska je u kolovozu prošle godine objavila namjeru kupovine turskih dronova, za koje su se  odlučili zahvaljujući iskustvima iz Libije i Azerbajdžana, te posebno iz Ukrajine. U zahtjevu koje je rumunjsko Ministarstvo obrane početkom prošle jeseni uputilo parlamentu stajalo je da je nabava bespilotnih letjelica Rumunjskoj  potrebna za ispunjavanje NATO ciljeva sposobnosti. Prema netom potpisanom ugovoru, turski dronovi trebaju biti isporučeni u 93. Zrakoplovnu bazu u Temišvaru, odakle će ih rumunjske Oružane snage distribuirati dalje prema svojim planovima.

MORH-ova delegacija u kompaniji Baykar

Ovime je Rumunjska postala druga zemlja-članica Europske unije koja je kupila turske bespilotne letjelice. Prva je Poljska, koja je 2021. kupila 24 Bayraktara, i upravo je u subotu, 22. travnja, dobila drugu isporuku ovih bespilotnih letjelica. Osim Rumunjske i Poljske, Bayraktare je – što se europskih zemalja tiče – naručila i Albanija. U prosincu 2022. albanski premijer Edi Rama potpisao je ugovor za 3 bespilotne letjelice TB2, s mogućnošću daljnjih narudžbi. Albanci ih prvenstveno namjeravaju koristiti za policiju, uz spremnost za djelovanje u slučaju ugroze nacionalne sigurnosti države. Za Bayraktare je zainteresirana i Srbija, barem prema prošlogodišnjim najavama predsjednika Aleksandra Vučića. Hrvatski ministar obrane Mario Banožić i načelnik GS OS RH admiral Robert Hranj posjetili su Baykarovu tvornicu prilikom službenog posjeta turskom Ministarstvu obrane početkom ožujka ove godine. No Banožić do sada nije otkrio hoće li i Hrvatska stati u poduži red za nabavu Bayraktara, spominjući tek da Hrvatska misli dati jednaku šansu stranim bespilotnim letjelicama kao i domaćoj proizvodnji.

Dok Republika Hrvatska tek čeka svoje borbene avione Rafale, zanimljivo je uočiti razvoj događaja po pitanju borbenih aviona u široj regiji. Naime, ni Bugarska, koja je odlučila kupiti nove avione F-16 Block 70, ali ni Rumunjska (koja se odlučila za rabljene F-16) najednom se ne osjećaju sigurne s brojem letjelica koje su si do sada priuštile. I dok je nakon dokupa borbenih aviona iz Portugala Rumunjska odlučila bitno povećati brojnost F-16 daljnjom masivnom kupovinom rabljenih letjelica iz Norveške, Bugarska je ovog petka, 4. studenog, kroz svoju parlamentarnu proceduru provela udvostručenje svoje buduće flote novih aviona F-16.

Bugarska – duplo novih F-16

Naime, Narodna skupština u Sofiji odlučila je velikom većinom glasova dati privolu Vladi Republike Bugarske da krene u pribavljanje ukupno drugog paketa od 8 novih borbenih zrakoplova F-16 Block 70. Ukupno 162 glasa “za” stigla su iz redova GERB-SDS, DPS, “Demokratske Bugarske” i “Bugarskog uspona”, uz još 33 glasa “za” od ukupno 44 iz redova stranke “Mi nastavljamo promjenu”. Time je podržan projekt ovog dodatnog investiranja teškog 2,2 milijarde BGN (oko 1.278.874.014 eura), podijeljeno na rate kroz 10 godina.

U potpori ove odluke, parlamentarne skupine koje podržavaju Vladu davale su izjave u stilu da ovo garantira opremanje kompletne zrakoplovne eskadrile višenamjenskim borbenim avionima F-16 i osigurava suverenost te sigurnost za njihovu državu. Za razliku od toga, “Vazrazhdane” i BSP su glasovale protiv ove odluke. Po njihovom mišljenju, i oni su naglasili potrebu modernizacije Ratnog zrakoplovstva, ali su ujedno istakli i da još nije isporučen ni jedan od ukupno 8 takvih aviona koji su već kupljeni i plaćeni unaprijed. Konkretno, parlamentarni zastupnik stranke “Vazrazhdane” Nikolaj Drenchev je to sažeo riječima: “U ovom trenutku nam nude kupiti još mačaka u vreći, prije nego li smo vidjeli i neke od onih prvih mačaka u vreći“. Ponešto umjerenije izraženo, takvu se argumentaciju moglo čuti i od zastupnika Rumen Gecheva, koji je zapazio: “Danas je tu došlo do određene koincidencije. Mi raspravljamo o papirnatom glasovanju i o papirnatim avionima, koji još nisu stigli, i nije jasno kada će stići, odnosno, ne mora tu biti riječ o 2 milijarde i 300 milijuna i o dodatnih 2 i pol milijarde BGN, a moglo bi tu biti u pitanju i još puno milijardi, budući da isporučitelj od nas želi da potpišemo bjanko ček po već drugi put“.

Većinski stav izrazio je Ivaylo Mirchev iz “Demokratske Bugarske” – koji je naglasio da su vojni zrakoplovi nužni za funkcioniranje bugarskog Ratnog zrakoplovstva, te je istaknuo: “Nikad kad država naruči zrakoplove, oni ne čekaju gotovi u nekom skladištu, negdje. Ne postoje takva skladišta novih zrakoplova. Avione se naruči, da, oni su u nacrtima, ali zapravo, Block 70 ima najmoderniju moguću avioniku koja postoji na tržištu. Mi imamo obvezu ne samo prema društvu i prema sigurnosti naše države, mi imamo i obvezu prema ljudima koji su u bugarskim Oružanim snagama, da im pružimo te zrakoplove, budući su oni sada i ispod onog minimuma koji je potreban za normalno funkcioniranje Ratnog zrakoplovstva“.

Na kraju rasprave, vršitelj dužnosti ministra obrane Dimitar Stoyanov je zahvalio za podršku, ali je i upozorio da se prvih 8 borbenih aviona F-16 očekuje u 2025. godini, a da se druge očekuje 2029. godine – “Životni ciklus aviona MiG-29 neće potrajati do 2029. i on će najvjerojatnije dovršiti krajem 2023. godine. Ovo je trenutak da se narodne zastupnike ponovo pozove – kad govorimo o modernizaciji, kad spominjemo pregovore sa saveznicima, da i tijekom prijelaznih perioda trebamo platforme. Bez njih, Bugarska neće biti u stanju štititi svoj zračni prostor“.

Rumunjska – brojnije i jeftinije, ali rabljeno

Tog istog petka, 4. studenog ove godine, svoj ugovor o borbenim avionima je potpisala i Rumunjska, s Norveškom Agencijom za materijalne resurse u obrani (Norwegian Defence Materiel Agency – NDMA). Naime, još 2019. je norveško Ministarstvo obrane zadužilo NDMA da provede prodaju i isporuku norveške F-16 flote nakon njihovog povlačenja iz službe 6. siječnja ove godine, kada su ih na norveškome nebu zamijenili novi borbeni avioni Lockheed Martin F-35 Lightning II. Njihovih se ukupno 57 aviona F-16AM/BM od 2015. do danas nadomješta novim F-35, čiju se punu operativnu spremnost očekuje najkasnije 2025. godine.

Tim temeljem se Kraljevina Norveška krenula rješavati borbenih aviona F-16, kojih je 1975. bilo naručeno 74 komada (F-16A/B), da bi se njihove isporuke dovršilo do 1989. godine. Od toga je 56 letjelica do kraja 2001. prošlo i MLU unapređivanje (45 F-16A i 11F-16B). Prodaja glavnine te flote sad je utanačena norveškim odazivom na rumunjski RFI, koji je bio dobiven 2020. godine, i kojim se onda postupno usuglasilo prodaju dvije eskadrile rabljenih norveških borbenih aviona F-16, odnosno ukupno 32 letjelice. Konačni dogovor o tom poslu bio je potpisan u petak 4. studenog ove godine, nakon više mjeseci pregovaranja, a on obuhvaća 32 aviona zajedno s rezervnim dijelovima, opremom za potporu, te uslugama održavanja i tehničke obuke – za ukupno oko 388 milijuna eura. Kako je to sažeo norveški ministar obrane Bjørn Arild Gram: “Sporazum koji je potpisala NDMA će pomoći jačanju snage Ratnog zrakoplovstva jednog od naših saveznika, a u isto vrijeme će stvoriti prihod kako za norvešku industriju, tako i za državu Norvešku“.

Iako je NDMA ranije potpisala i ugovor s poduzećem Draken International za prodaju do 12 aviona F-16, koji će biti korišteni prema njihovom sporazumu o obuci s Ratnim zrakoplovstvom SAD, o velikom poslu s Rumunjskom je ponešto informativnija bila Gro Jære, generalna direktorica Norveške agencije za materijalne resurse u obrani NDMA: “Jako mi je drago da smo uspjeli finalizirati ovaj sporazum, koji predstavlja najveću ikad prodaju norveške vojne opreme u državnom vlasništvu. Norveški F-16 su među najbolje održavanim avionima te vrste, uz ukupno poštovanje najviših tehničkih standarda. Čestitam timovima iz obje države koji su o tome pregovarali na njihovome trudu. Kroz ovaj sporazum će naši F-16 nastaviti služiti jednoj od naših NATO saveznica tijekom još mnogo godina“. Pri tome, u poslu je predviđena i bitna uloga za norvešku obrambenu industriju.

Prema odredbama sporazuma, svi avioni će prije isporuke proći potrebno održavanje te prilagodbu na rumunjsku konfiguraciju M6.5.2 uz potporu iz SAD, što je za sada planirano obaviti tijekom 2023. i 2024. godine. Taj posao će biti izveden u norveškoj industriji, koja će također pružiti i obuku te ostale logističke usluge u potpori dugoročne raspoloživosti ovih aviona. “Kod prodaje flote F-16, mi smo postigli i da osiguramo prilike za norvešku industriju. U ovom konkretnom slučaju, ne bi li dopunili našu prodaju aviona i opreme, Kongsberg Aviation Maintenance Services je bio odabran kao strateški partner, koji isporučuje podršku, održavanje i  obuku za rumunjsko tehničko osoblje“, objasnila je gđa. Jære. Prva isporuka u Rumunjsku je trenutno planirana za kasnu 2023., dok je druga pošiljka letjelica planirana za 2024. godinu.