Danas je u Uredu predsjednika održan svečani prijem za umirovljene časnike OS RH – dio njih je u mirovini već punih godinu dana, poput bivšeg načelnika GS OS RH admirala Roberta Hranja, dok su neki tek nedavno umirovljeni, kao npr. brigadni general Tomislav Galić koji je po umirovljenju imenovan na političku dužnost državnog tajnika u MORH-u. Svima njima je vrhovni zapovjednik OSRH Zoran Milanović uručio  časničke bodeže i zahvalnice  za časnu i uzoru službu, predano obnašanje dužnosti, uspješnu suradnju, zajednički rad i osobni doprinos u stvaranju i razvoju Oružanih snaga Republike Hrvatske. Časničke bodeže primila su 23 umirovljena visoka časnika: admiral Robert Hranj, kontraadmiral Ivo Raffanelli, brigadni generali Marinko Galović i Tomislav Galić, brigadiri Denis Kovačević, Siniša Šimićev, Mijo Ćubić, Ivica Pavković, Mirko Brcković, Miro Čolić, Vinko Zebić, Sandi Knežević, Andrija Kozina, Stipo Semren, Slobodan Čurčija, Dražen Čovran, Ivan Pervan, Andrija Ramljak, Goran Serenčeš, Renato Paradi, Darijo Klarić te kapetani bojnog broda Damir Poklepović i Darko Malečić.  Osim časničkog bodeža, za časnu i uzornu službu Spomenicom domovinske zahvalnosti odlikovani su brigadni general Tomislav Galić i brigadiri Ivan Pervan i Goran Serenčeš.

Govor je u njihovo i svoje ime održao admiral Robert Hranj:

„Radi se o grupi ljudi koje treba posebno respektirat’, o ljudima koji su svoj profesionalni vijek odlučili provesti u vojsci, u Oružanim snagama i službi domovini, u obrani domovine. Pod tim podrazumijevam i njihovo sudjelovanje u Domovinskom ratu u ratu u kojem smo pobijedili, u kojem smo oslobodili domovinu“.

Hranj je posebno istaknuo da ne treba zaboraviti ni višegodišnje intenzivne napore u izgradnji modernih Oružanih snaga u poslijeratno vrijeme koje će biti bolje pripremljene za moderne izazove mirnodopskog doba.

„Rad na izgradnji jačih, modernijih Oružanih snaga nije gotov. Nismo uspjeli sve uraditi, taj posao možda nikada neće biti gotov. Radi se o tome da se svijet oko nas mijenja i da stalno treba raditi na jačanju i organizaciji Oružanih snaga kako bi one bile bolje pripremljene za nove velike i sigurnosne izazove. Naš posao je gotov, iza nas dolaze nove generacija vojnih vođa. Malo su jači, sposobniji i pametniji od nas i uvjeren sam da će nastaviti tamo gdje smo mi stali, da će postići još veće uspjehe u izgradnji Oružanih snaga. Ako ikada osjete potrebu za našim iskustvom, znanjem, savjetom, stojimo na raspolaganju“.

Zahvalivši umirovljenim visokim časnicima na časnoj i odanoj službi, predsjednik Zoran Milanović je rekao:

„Iza vas je veliko iskustvo, produktivna i predana služba domovini u trenucima kada je bilo najteže i nakon toga u desetljećima kada je bilo već nešto normalnije. Vi ste ratna generacija. Ono što ste preživjeli je istovremeno vaša sreća, ali i teret jedne generacije kakav nije podnijela niti jedna generacija časnika u Europi u zadnjih 30 ili 40 godina, s iznimkom Ukrajine“.

Budući se upravo zbog Ukrajine, posredno i neposredno, trese postojeći svjetski poredak, predsjednik Milanović ponovno je istaknuo:

„Trebamo težiti tome da nas mimoiđu sve te bure i oluje, da nam geografija ne bude prokletstvo kao što je bila stoljećima, nego da nam bude prednost. Ali, to će ovisiti o nama, našoj pameti i našim glavama, o tome koliko ćemo ulagati u svoje tehničko znanje, ali i u svoje humanističko znanje i razumijevanje odnosa među ljudima i među nacijama jer to je sve prije nego jednostavno“.

Ova generacija umirovljenika je dosta specifična jer se u njoj nalaze kako bivši načelnik GS -a Hranj, već i bivši zapovjednik HRM-a Raffanelli, zamjenik zapovjednika HRZ-a Galović, te donedavno čelni ljudi Hrvatskog vojnog učilišta (Čurčija, Čolić i Kozina).

*Photo: Ured predsjednika RH/Tomislav Bušljeta

Proteklih se dana u javnom prostoru uvelike raspravljalo o tzv. zabrani da načelnik GS OS RH general Tihomir Kundid prisustvuje sjednici saborskog Odbora za obranu na kojoj su se raspravljali Vladini prijedlozi sudjelovanja OS RH u međunarodnim misijama. Ministar obrane Ivan Anušić na sjednici 16. listopada tvrdio je da je nazočnost generala Kundida gotovo neophodna kako bi se mogle kvalitetno raspravljati predložene misije i kako bi članovi Odbora dobili potrebnu stručnu informaciju. HDZ-ovi su pak članovi napustili Odbor sve dok se general Kundid na pojavi na sjednici, dok je general za to vrijeme “čamio”na Pantovčaku u društvu Vrhovnog zapovjednika.

Ove su teze dodatno raširene u hrvatskim medijima – tako je bivši član Odbora za obranu Nikola Mažar (HDZ) izjavio da je načelnik GS OS RH do sada praktički uvijek bio prisutan na sjednicama Odbora, što je jučer ponovio i bivši te sadašnji član Odbora Darko Klasić (HSLS) rekavši kako gotovo da nije bilo Odbora na kojem nije bilo načelnika GS-a. Kako smo i sami bili na većini sjednica Odbora  za obranu još od njegovog formiranja davne 2008. godine, te nam izjave nisu zazvučale istinito, pa smo od stručnih službi Hrvatskog sabora zatražili evidenciju prisustva načelnika GS OS RH na sjednicama resornog Odbora u prošlom i ovom mandatu. Evo što kaže Služba za medije Hrvatskog sabora:

“Tijekom X. saziva Sabora Odbor za obranu održao je ukupno 44 sjednice, a načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH bio je prisutan na 9 sjednica Odbora. U prošlom sazivu Sabora načelnik GS OS RH sudjelovao je u svojstvu supredsjedatelja Povjerenstva za nabavu borbenih aviona na jednoj sjednici Odbora.

U prošlom sazivu raspravljalo se o sudjelovanju OS RH u međunarodnim misijama i operacijama na osam sjednica Odbora, a na jednoj sjednici je bio nazočan načelnik GS OS RH.

U aktualnom, 11. sazivu Sabora načelnik GS OSRH bio je prisutan na jednoj sjednici”.

Dakle, admiral Robert Hranj, sada bivši načelnik GS OS RH,  od ukupno 44 sjednice Odbora za obranu Hrvatskog sabora sudjelovao je na njih 9 – od toga je na jednoj sudjelovao u svojstvu supredsjedatelja Povjerenstva za nabavu višenamjenskog borbenog aviona, dok je na samo jednoj sjednici u prisustvu načelnika GS OS RH raspravljano i o međunarodnim misijama. Aktualni načelnik GS, general Tihomir Kundid, od ukupno 3 sjednice Odbora za obranu aktualnog saziva Sabora sudjelovao je na samo jednoj, i to na onoj na kojoj se govorilo o nabavama bespilotnih letjelica Bayraktar i dodatnih materijala i usluga za borbene avione Rafale.

Sjednica Odbora za obranu u listopadu 2022. – rasprava o Godišnjem izvješću o obrani bez nazočnosti načelnika GS OS RH

Prema našem vlastitom uvidu u rad saborskog Odbora za obranu, načelnici GS – kada i dođu – rijetko uzimaju riječ na sjednicama Odbora, i to uglavnom kao dodatno pojašnjenje nekih pitanja koje se tiču izričito Oružanih snaga. Zato je insistiranje vladajućih na obaveznoj prisutnosti generala Kundida na raspravi o međunarodnim misijama dio aktualne političke borbe, a plasiranje lažnih tvrdnji u medijskom prostoru još jedan pokazatelj potpune neodgovornosti za izgovorene riječi od strane najviših državnih dužnosnika. Da bi se ubuduće izbjegle kontroverze oko toga treba li načelnik GS OS RH sudjelovati na sjednicama Odbora za obranu, te na čiji poziv, predsjednik Odbora Arsen Bauk zatražit će očitovanje od predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića i saborskih stručnih službi.

U četvrtak 30. svibnja 2024. u Veleposlanstvu Republike Francuske u Zagrebu, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj i zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva general-bojnik Michael Križanec odlikovani su odlikovanjem Legije časti Francuske Republike, objavilo je Ministarstvo obrane RH. Admirala Hranja i generala Križaneca odlikovao je francuski predsjednik Emanuel Macron na temelju odluke iz rujna prošle godine zbog osobitog doprinosa u izgradnji francusko-hrvatske suradnje, odnosno produbljivanja strateškog partnerstva u okviru projekta opremanja višenamjenskim borbenim avionima Rafale. Admiral Hranj je bio supredsjedatelj Povjerenstva za odabir VBA, dok je general Križanec bio član Povjerenstva, ali je – što je važnije – i zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vrijeme početka implementacije novog borbenog aviona u HRZ i oružni sustav OS RH.

Generali Stephane Mille, Tihomir Kundid i Michael Križanec prije početka programa na Jarunu

Odlikovanje im je uručio zapovjednik francuskog ratnog zrakoplovstva general Stéphane Mille u prisutnosti francuskog veleposlanika u RH Fabiena Fieschija. Također, general Mille je u četvrtak prisustvovao i  obilježavanju Dana OS RH na zagrebačkom Jarunu. Sličnu je počast u siječnju ove godine već dobila i Dunja Bujan Šujster, ravnateljica Uprave za obrambenu politiku u Ministarstvu obrane RH, kojoj je tijekom radne posjete Parizu bio uručen orden viteza, inače prvi od pet stupnjeva francuskog “Nacionalnog reda za zasluge” (“Ordre national du Mérite”).

Inače, odlikovanje Legije časti ili punim imenom “Nacionalni red Legije časti” (“Ordre National de la Légion d’honneur”) najviše je francusko odlikovanje, kako za zaslužne civile tako i za vojno osoblje, koje je uspostavio još Napoleon Bonaparte 1802. godine. Geslo tog reda je “Čast i domovina” (“Honneur et Patrie”) i ima ukupno 5 stupnjeva. General Križanec dobio je odlikovanje 2. stupnja (“Officier de la Legion d’Honneur”), a admiral Hranj – odlikovanje 3. stupnja (“Commandeur de la Legion d’Honneur”).

Nakon odgode zbog smrtnog slučaja u obitelji predsjednika RH i Vrhovnog zapovjednika, u petak 8. ožujka održana je svečana primopredaja dužnosti načelnika Glavnog stožera između dosadašnjeg, admirala Roberta Hranja, i novog načelnika, general-pukovnika Tihomira Kundida. Iako na prvi pogled skromnija i kraća od prošlih, ovogodišnja svečanost primopredaje dužnosti bila je fokusirana isključivo na dvojicu načelnika, bivšeg i sadašnjeg, bez političkih govora i bespotrebnog promoviranja političara u ovakvoj prilici.

Posebno je bio zanimljiv govor novog načelnika, generala Tihomira Kundida, koji je površnom promatraču bio tek nešto razrađeniji odgovor sa saborskog Odbora za obranu. General Kundid najprije se zahvalio onim koji su ga predložili i koji su ga podržali za novu dužnost, napominjući kako se radi o najznačajnijoj dužnosti u njegovoj karijeri: „Počašćen sam ovom dužnošću i moja je neprikosnovena obveza opravdati pruženo povjerenje. Svo moje znanje, sposobnosti i iskustvo biti će usmjereno na procese koji su od vitalnog značaja za Oružane snage“. Potom je najavio:

„Razina ambicije Oružanih snaga mora biti, prije svega, na razvoju sposobnosti obrane nacionalnog teritorija, a potom na ispunjavanje zahtjeva koji proizlaze iz obveze članstva u NATO savezu. Naša obveza po pitanju ciljeva sposobnosti i operacionalizacija Ciljeva sposobnosti i dalje mora biti u središtu našeg interesa. Oružane snage trenutno se nalaze u jednoj fazi značajnog opremanja i modernizacije, i to mora biti apsolutan prioritet i u budućnosti jer ima izravnu implikaciju na spremnost Oružanih snaga za provedbu naše misije. Posvećenost obuci i razvoj elemenata sposobnosti je temelj razvoja snažne i uvježbane Hrvatske vojske. Sve prethodno navedeno je ishodište koje determinira spremnost i sposobnost Oružanih snaga da mogu odgovoriti na moguće sigurnosne prijetnje i ugroze“.

General Kundid obećao je i nastavak sudjelovanja OSRH u raznim međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima „naravno, u skladu s našim mogućnostima“.

„Niti jedan načelnik Glavnog stožera ne može biti uspješan bez suverenog i učinkovitog Glavnog stožera“,rekao je novi načelnik GS-a, napominjući svojim suradnicima: „Sve što mogu obećati je naporan i predan rad na razvoju i jačanju Hrvatske vojske“.

Teze iz svog govora general Kundid je ponovio i nešto kasnije pred novinarima – temeljni prioritet njegovog rada bit će jačanje OS RH kroz modernizaciju i opremanje, te „razvoj novih sposobnosti u skladu s novim sigurnosnim prijetnjama i ugrozama. Borbena moć Oružanih snaga mora biti na razini kako bi Oružane snage bile suverene u provedbi svih onih zadaća koje proizlaze iz naše misije“.

Novi načelnik GS-a nije se poveo za svojim prethodnicima (admiralom Hranjem i generalom Šundovom) i nije – poput njih – održao programatski govor razrađen po granama. Umjesto toga, on je odlučio staviti težište na prvu i najvažniju misiju Oružanih snaga RH – obranu teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti, te obranu saveznika. Kako se navodi u svim strateškim dokumentima, „u okviru ove misije Oružane snage moraju biti spremne: odvratiti, zaustaviti i odbaciti, samostalno i uz pomoć saveznika, oružanu agresiju na Republiku Hrvatsku; pridonositi obrani saveznika u operacijama u skladu s člankom 5. Sjevernoatlantskoga ugovora te štititi suverenitet Republike Hrvatske na kopnu, moru i u zračnom prostoru”. Sredstva  za ispunjenje ove misije su opremanje i modernizacija, kadrovska revitalizacija, te obuka i vježbe. U aktualnim turbulentnim vremenima, general Kundid postavio si je jasan i ambiciozan cilj (iako ponešto općenit), a naredne 4 godine morat će se itekako oznojiti za pronalaženje sredstava i metoda za njegovo ispunjenje.

*Photo: Ured predsjednika/T.Bušljeta, MORH/F.Klen

Od danas poslijepodne OS RH opet imaju prvog čovjeka – predsjednik i Vrhovni  zapovjednik Zoran Milanović imenovao je generala Tihomira Kundida na dužnost načelnika GS, a na web-stranici OS RH brže-bolje unesena je promjena. Time je mjesto zapovjednika HKoV-a ponovno upražnjeno, budući da je general Kundid bio na tom mjestu niti 6 mjeseci.

Nova funkcija, novi čin (Photo: UPRH/Marko Beljan)

Prije imenovanja na dužnost načelnika GS OSRH, na temelju svojih ustavnih i zakonskih ovlasti, a na prijedlog potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića, predsjednik Milanović donio je 29. veljače 2024. godine i Odluku o izvanrednom promicanju djelatnog general-bojnika Tihomira Kundida u čin general-pukovnika oklopništva. Na novom činu Kundidu su već koji sat ranije čestitali i članovi saborskog Odbora za obranu, pred kojima je ministar Anušić pročitao prijedlog za imenovanje Kundida načelnikom GS-a. Nije se tu čulo ništa novoga, osim pozivanja na određene članke Zakona o obrani koji propisuju ulogu Glavnog stožera i postupak imenovanja i razrješenja  njegovog čelnog čovjeka, kao i podsjećanje na jučerašnje kadrovske odluke Vlade RH – kako onu o razrješenju dosadašnjeg načelnika, admiral Hranja, tako i onu o generalu Kundidu kao kandidatu za Hranjevog nasljednika.

Saborski zastupnici, članovi Odbora, nisu imali puno toga za primijetiti, pa se ostatak sjednice Odbora uglavnom sveo na čestitke i pozdrave. Generalu Kundidu, vidljivo nenaviknutom biti pod svjetlima reflektora, vjerojatno je laknulo što je sjednica prolazila u revijalnom tonu, s izuzetkom istupa HSLS-ovog zastupnika Darka Klasića, kojeg je zanimalo u kojem smjeru general Kundid vidi razvoj Oružanih snaga. “Naravno da tu postoji određena vizija na koji način razvijati i unapređivati Hrvatsku vojsku u periodu koji je tu pred nama”, odgovorio je general-pukovnik, istaknuvši dva glavna prioriteta:

“Prije svega, to se odnosi na modernizaciju i opremanje. Dakle, modernizacija i opremanje APSOLUTNI priroritet, jer modernizacija i opremanje ima izravnu implikaciju na razvoj sposobnosti i na borbenu moć Oružanih snaga u provedbi naše misije. U tom smislu, dakle, to je prvi prioritet i smjer u kojem ćemo ići vezano po pitanju same modernizacije i opremanja”.

I drugi prioritet novog načelnika jednako je aktualan i važan:

“Isto tako što se tiče personalne… na neki način personalne revitalizacije pošto u ovom trenutku imamo jedan negativan trend odlaska mladih ljudi iz Hrvatske vojske. Dakle, u tom kontekstu moramo zaustaviti taj trend. Već Ministarstvo obrane je poduzelo određene korake u tom dijelu i prošli tjedan je došlo do znatnog povećanja plaće, povećanja koeficijenata, što ima izravnu implikaciju na iznos plaće najviše vojnika koji su kao takvi najdeficitarniji. Dakle, u  tom smislu, to su znači dva glavna prioriteta o kojima moramo voditi računa – modernizacija i opremanje, i personalna revitalizacija”.

Imenovanje generala Kundida članovi Odbora za obranu podržali su jednoglasno i uz pljesak, te uz poneku zahvalu i sada već službeno bivšem načelniku GS-a, admiralu Hranju. Ništa rječitiji novi načelnik Kundid nije bio ni pred novinarima:

“Prije svega se želim zahvaliti saborskom Odboru za obranu na jednoglasnoj potpori koju su mi dali za preuzimanje dužnosti načelnika Glavnog stožera. Također u ovoj prigodi se trebam zahvaliti i predsjedniku i vrhovnom zapovjedniku Oružanih snaga, premijeru i ministru obrane da su me predložili za dužnost načelnika GS-a, i za mene osobno to je doista velika čast obnašati tu dužnost. Moja prvenstvena zadaća i središte moga djelovanja biti će na razvoju i na unapređivanju Hrvatske vojske. Živimo u jednim složenim vremenima gdje je itekako bitna spremnost Oružanih snaga da mogu u potpunosti i učinkovito izvršiti svoju primarnu zadaću, a to je obrana nacionalnog teritorija”.

Treba se nadati da će se nešto više o planu i viziji novog načelnika GS-a saznati u utorak, za kada je predviđena svečana primopredaja dužnosti između admiral Roberta Hranja i general-pukovnika Tihomira Kundida. Pogledaju li se dosadašnji načelnici GS-a, Kundid je jedan od zaista rijetkih koji nema davne vojne škole niti karijeru u JNA, te je u potpunosti iznikao iz Domovinskog rata. Kao što su mu poručili i saborski zastupnici, pred njim je jedno teško breme, s nekoliko zadataka koje naslijeđuje od Roberta Hranja. Jedan od zadataka je projekt ponovnog uvođenja vojnog roka, koji je navodno već pri kraju, kao i rad na novom Dugoročnom planu razvoja OS RH, na kojem se navodno radi godinama, ali nikako da ugleda svjetlo dana. Iako će generalu Kundidu biti neusporedivo lakše raditi s ministrom Anušićem nego što je bilo admiralu Hranju s Marijom Banožićem, ni novog načelnika neće mimoići održavanje kakve-takve ravnoteže između Pantovčaka i Banskih dvora.

Još samo par sati ostalo je do kraja mandata načelnika GS OS RH, admirala Roberta Hranja, a njegov nasljednik još uvijek nije imenovan. Iako je tijekom vikenda bilo dogovoreno da general-bojnik Tihomir Kundid preuzme to mjesto, formalna procedura još uvijek nije provedena. U uvodu današnje 289. sjednice Vlade premijer Plenković najavio je da će Vlada na zatvorenom dijelu sjednice predložiti kandidata za načelnika GS:

„Vlada će danas, sukladno zakonu, a u dogovoru s Predsjednikom Republike, predložiti i novog načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske. Riječ je o generalu Tihomiru Kundidu, kojeg ćemo danas i formalno proslijediti nadležnom Odboru za obranu u Hrvatskom saboru. Riječ je o prijedlogu kandidata kojeg je sugerirao – u dogovoru s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane g. Anušićem – Predsjednik Republike i razumijemo da je taj prijedlog želja Predsjednika Republike. Riječ je o časniku Hrvatske vojske i hrvatskom branitelju, pripadniku 2. Gardijske brigade sa kasnije vrlo kvalitetnom karijerom, trenutno je riječ o zapovjedniku Hrvatske kopnene vojske kojeg mi svi dobro poznamo kao uostalom i sve časnike Hrvatske vojske, čiji doprinos i cijenimo i poštujemo. I zato će ga Vlada predložiti, te na temelju dogovora kojeg je vodio potpredsjednik  Anušić očekujemo da Predsjednik Republike prihvati Vladin prijedlog koji će doći u sljedećem razdoblju, a kada je riječ o imenovanju čelnoga čovjeka Sigurnosno-obavještajne agencije. A to će – što se nas  tiče – biti aktualni ravnatelj SOA-e, g. Markić“.

I zaista, ubrzo nakon završetka zatvorenog dijela Vladine sjednice stiglo je i priopćenje o kadrovskim prijedlozima, među kojima je i onaj o kandidatu za načelnika GS OS RH:

„Utvrđen je Prijedlog za razrješenje dosadašnjeg načelnika  Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske admirala Roberta Hranja, zbog isteka mandata, kao i Prijedlog za imenovanje generala-bojnika Tihomira Kundida novim načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske. Oba su prijedloga upućena Odboru za obranu Hrvatskoga sabora, radi pribavljanja mišljenja.“

Nakon što Vlada proslijedi službeni prijedlog u Hrvatski sabor, sastat će se Odbor za obranu na kojem bi kandidat, general Kundid, trebao izložiti svoje viđenje razvoja OS RH u narednom 4-godišnjem mandatu. Sjednica Odbora bit će u petak 1. ožujka u 10 sati ujutro, 10 sati nakon završetka mandata načelnika Hranja. Ovako kasna procedura predlaganja i potvrđivanja kandidata za novog načelnika još nije viđena  u modernoj Hrvatskoj, ali tako je to kada istek mandata aktualnog načelnika GS-a dođe baš nekako neočekivano, a ni politička trgovina ne prođe kako je Vlada priželjkivala.

Netom nakon završetka Vladine sjednice priopćenjem se oglasio i često spominjani Predsjednik Republike te vrhovni zapovjednik Zoran Milanović. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

„Predsjednik Republike Zoran Milanović pozdravlja odluku Vlade RH da predloži general-bojnika Tihomira Kundida, zapovjednika Hrvatske kopnene vojske, za načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske. Štoviše, Predsjednik Republike poziva sve sudionike u procesu biranja načelnika GS OS RH na žurno postupanje budući da sadašnjem načelniku GS OS RH admiralu Robertu Hranju mandat istječe danas u ponoć, a kako bi se osiguralo normalno funkcioniranje OS RH.

S obzirom da je u kontekstu postupka imenovanja načelnika GS OS RH predsjednik Vlade danas govorio i o navodnom dogovoru oko imenovanja ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije, obavještavamo javnost kako u ovom trenutku ne postoji dogovor oko imenovanja ravnatelja SOA-e. Stav je Predsjednika Republike kako se prije bilo kakvog razgovora o imenu ravnatelja SOA-e mora provesti detaljna analiza (ne)postupanja SOA-e prilikom imenovanja Ivana Turudića na dužnost Glavnog državnog odvjetnika i prema potrebi provesti promjene kako u unutarnjoj organizaciji SOA-e, tako i promjene pravnog okvira za postupanje Agencije.

Tek nakon provođenja spomenutog, može se razgovarati o imenu ravnatelja SOA-e čiji mandat traje do 6. svibnja 2024. godine. Takav stav Predsjednika Republike ne samo da je već više puta javno izrečen, nego je jasno iznesen i predstavnicima Vlade RH“.

Načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga RH (GS OS), admiralu Robertu Hranju, za točno 7 dana ističe mandat, ali u javnosti još nema naznaka o mogućem novom čelnom čovjeku naših OS. U izjavama najviših državnih dužnosnika o toj se temi relativno malo govori, kao da nema nikakve žurbe, no pitanje je trenutka kada će i iz koga prokuljati srdžba zbog usporenog ili čak potpuno blokiranog postupka izbora novog načelnika OS RH. Niti je do sada Vlada predložila novog načelnika, niti se on predstavio saborskom Odboru za obranu, a sat neumorno otkucava zadnje dane mandata aktualnog načelnika OS RH.

Predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović u petak je vrlo pohvalno govorio o admiralu Hranju, kazavši da mu je bilo zadovoljstvo četiri godine surađivati i biti mu vrhovnim zapovjednikom. Za admirala Hranja, između ostalog kazao je kako je pojam onoga što naziva elitom.

„U odnosu prema poslu, mislim domoljublje je pretpostavka – bez toga ne ide, kvaliteti obavljenog posla, školama koje je završio s najvećim mogućim uspjehom… To je moderan vrhunski vojnik. Ide u mirovinu nakon skoro 40 godina, od kojih 30 u Hrvatskoj vojsci, i teško je nadomjestiti takve, ali stvar mora ići dalje. Još jednom njemu hvala, a dalje… imamo dobrih ljudi, za razliku od pravosuđa gdje dolaze najgori od najgoreg“,

dodao je Milanović na obilježavanju 30. obljetnice ustrojavanja 1. hrvatskog gardijskog zbora, Dana Počasno-zaštitne bojne i Dana vojne kapelanije Sveti Valentin u vojarni 1. hrvatski gardijski zbor na Tuškancu.

Iako su ga novinari pitali o mogućem nasljedniku admirala, odbio je direktno odgovoriti samo kratko kazavši da „kad bude dogovoreno, znat ćete. Prije toga ništa. To je ozbiljan pristup poslu, a ne ono foliranje s javnim pozivima, a u stvari obična seoska prevara u kojoj se zna koji će birtaš dobiti koncesiju“. Premijer Plenković je s Minhenske sigurnosne konferencije 16. veljače poručio da će novi načelnik „biti netko s kime ministar obrane može surađivati“, te da to mora  biti stvar političkog dogovora, što je istoga dana potvrdio i ministar obrane Ivan Anušić, poručivši da se premijer i predsjednik trebaju dogovoriti oko kandidata za novog načelnika GS-a.

Inače, bivši ministar obrane Mario Banožić u nekoliko je navrata pokušavao smijeniti admirala Hranja s mjesta prvog čovjeka OS RH, pozvavši u pomoć čak i Inspektorat obrane, a kada mu ništa nije pošlo za rukom – odlučio je produžavati admiralu Robertu Hranju mandat na mjestu načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH u trajanju po 6 mjeseci, zaključno do 31. prosinca 2023., i to „zbog posebno opravdanih razloga i zbog potrebe službe“, priopćilo je svojedobno Ministarstvo obrane (MORH). „Načelnik Glavnog stožera i ja jako dobro surađujemo, što je vidljivo i iz svih projekata modernizacije i opremanja Hrvatske vojske. Važno je da svi mi koji na bilo koji način možemo utjecati na procese unutar Hrvatske vojske, zadržimo fokus isključivo na interesu pripadnica i pripadnika HV-a, odnosno razvoju naših Oružanih snaga. Admiral Hranj i ja upravo u tom smjeru i surađujemo“, istaknuo je prilično licemjerno tadašnji ministar Banožić. Admiral Hranj je na mjestu načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH zamijenio generala zbora Mirka Šundova, nakon što mu je krajem veljače 2020. istekao mandat. Šundov je bio prvi načelnik GS-a kojem je trajanje mandata ograničio novi Zakon o službi u OS RH,  prema kojem ista osoba može biti izabrana na samo jedan mandat načelnika Glavnog stožera. Hranj s pozicije načelnika odlazi 29. veljače ove godine, dakle za manje od tjedan dana, a prema neslužbenim informacijama – izrazio je želju da karijeru nastavi u diplomaciji, baš kao i bivši načelnik GS general Drago Lovrić, danas  hrvatski veleposlanik u Kataru.

Prema, također, neslužbenim informacijama koje već neko vrijeme kolaju Oružanim snagama i o kojima je pisao dio medija, u ovom trenutku su navodno četiri potencijalna kandidata za mjesto novog načelnika Glavnog stožera – general Siniša Jurković, zamjenik načelnika Glavnog stožera, general Denis Tretinjak, načelnik Operativne uprave Glavnog stožera, general Drago Matanović, glavni inspektor obrane, i general Boris Šerić, nedavno imenovani vojni predstavnik RH pri NATO-u. U međuvremenu je, navodno, general Matanović otpao, među ostalim i kako se ne bi ponovila neugodna situacija s prošlog izbora načelnika GS-a, gdje je Matanović kotirao kao kandidat HDZ-a i premijera Plenkovića, te time automatski bio neprihvatljiv tada novom vrhovnom zapovjedniku Milanoviću. Danas Milanoviću, navodno, nije prihvatljiv ni aktualni zamjenik načelnika GS, general Siniša Jurković, koji je do prije skoro godinu dana bio gotovo pa siguran nasljednik admirala Hranja. Generalu Jurkoviću ističe mandat zamjenika načelnika GS OS RH 15. ožujka, dakle dva tjedna nakon isteka Hranjevog mandata, pa je moguće da će se u istom paketu državni vrh dogovoriti o popunjavanju ova oba mjesta u vrhu vojske.

U svakom slučaju, druge dnevno-političke teme za sada dominiraju hrvatskim medijskim prostorom, a o novom čelnom čovjeku GS OS RH Vlada se ima priliku izjasniti zadnjeg dana Hranjevog mandata, na sjednici 29. veljače, ili će i vojska dobiti tek vršitelja dužnosti, funkciju koja je bila naročito popularna tijekom protekle 3 godine, u jeku sukoba premijera i predsjednika države.

* Autor: Aleksandar Španić, časnički namjesnik u mirovini i dugogodišnji novinar

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj s izaslanstvom, posjetili su u ponedjeljak 5. veljače 2024. godine pripadnike 13. hrvatskog kontingenta koji se nalaze u NATO aktivnosti ojačane Prednje prisutnosti (enhanced Forward Presence – eFP) u vojarni Bemowo Piskie u Republici Poljskoj.

U NATO aktivnosti ojačane Prednje prisutnosti u Poljskoj trenutno se nalazi 69 pripadnika 13. hrvatskog kontingenta, od kojih glavninu čine pripadnici Hrvatske kopnene vojske, odnosno Topničko-raketne pukovnije Hrvatske kopnene vojske te pripadnici Hrvatskog vojnog učilišta, Zapovjedništva za potporu, Zapovjedništva za kibernetički prostor i Obavještajne pukovnije.

Ministar Anušić ovom je prilikom istaknuo kako mu je zadovoljstvo bilo susresti se i razgovarati s pripadnicama i pripadnicima Hrvatske vojske u međunarodnom okruženju gdje su ponovo dokazali svoj profesionalizam, snagu, odgovornost i spremnost Hrvatske vojske.

“Pripadnici kontingenata prije vas, a tako ćete i vi, dobivali su vrhunske ocjene za sudjelovanje u misijama, operacijama i aktivnostima. Hvala vam na tome i hvala vam na svemu što činite za Hrvatsku i hrvatski narod. Svjesni važnosti dobro obučene i opremljene Hrvatske vojske temeljem iskustava iz Domovinskog rata te nužnosti njezinog jačanja u vremenima značajno izmijenjene sigurnosne paradigme, Vlada Republike Hrvatske nastavlja procese modernizacije uvođenjem najmodernijih zapadnih tehnologija u naš obrambeni sustav”, istaknuo je ministar obrane Ivan Anušić.

Poručio im je kako vjeruje da će iz ove NATO aktivnosti ponijeti vrijedna znanja i vještine te ih ugraditi i u naše Oružane snage.

Admiral Hranj također je izrazio zadovoljstvo posjetom i poručio kako vojska pogotovo u današnja vremena podsjeća koliko je važna za očuvanje mira i sigurnosti: “Očekujem kako ćete svoje obaveze izvršavati odgovorno i savjesno te da ćete u suradnji sa kolegama iz savezničkih vojski pridonositi ugledu Saveza i jačati interoperabilnost”.

Autor: Aleksandar Španić, časnički namjesnik u mirovini i dugogodišnji novinar

Danas je u Banskim dvorima održan redovni radni sastanak premijera Andreja Plenkovića i izaslanstava Ministarstva obrane i Oružanih snaga, predvođenih Ivanom Anušićem i admiralom Robertom Hranjom. Ovakav tip sastanka izmišljen je u mandatu Marija Banožića ne bi li se nekako ublažila neugoda redovnih susreta predsjednika RH i Vrhovnog zapovjednika Zorana Milanovića s vrhom Oružanih snaga, a bez prisutnosti ministra obrane. Tako je Banožićev zadnji sastanak održan u zadnjim danima 2021. (28. prosinca) i to na temu daljnjih ulaganja u modernizaciju i opremanje Hrvatske kopnene vojske, s posebnim osvrtom na opremanje vozilima M2A2 ODS Bradley. Glavne teme današnjeg sastanka u Vladi bile su, vidi iznenađenja, „daljnja ulaganja u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske“, pri čemu su nabave Bradleya i borbenih aviona Rafale ocijenjeni kao „strateški iskoraci i potvrda kontinuiranog osnaživanja svih sastavnica Hrvatske vojske“.

Neizostavna tema bio  je i rast obrambenog proračuna, koji za sljedeću godinu iznosi 1,17 milijardi eura što je, kaže Vlada RH u prigodnom priopćenju, „što je u odnosu na 2016. godinu povećanje za 644 milijuna eura, odnosno 122 posto. Ulaganje u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske i u izgradnju infrastrukture povećano je za čak 622 posto”. Osim toga, razgovaralo se o izradi i donošenju nove Strategije obrane i novog Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga, temeljnih dokumenata za unapređenje strateškog okvira za provedbu ciljeva i prioriteta na području obrane. Kako izgleda, smisao izrade novog Strateškog pregleda obrane (SPO) u ovim stvarima više nitko ne vidi.

Premijer Plenković podsjetio je da će Vlada uskoro donijeti uredbu sa zakonskom snagom kojom će se dobna granica za prestanak vojne službe po sili zakona, za ugovorne vojnike i mornare, sa sadašnjih 45 godina života povećati na 50 godina. Glavna namjera je omogućiti vojnicima da po završetku službe s 50 godina starosti mogu direktno u mirovinu. Dobnu granicu od 45 godina za profesionalne vojnike uveo je bivši HDZ-ov ministar Damir Krstičević uz obrazloženje da se time daje prilika za „drugu karijeru”, iako je i tada, baš kao i sada, bilo jasno da je zapošljivost s navršenih 45 godina života gotovo pa nikakva. To su nakon nekoliko godina ustanovili i u Ministarstvu obrane, pa sada jednim potezom namjeravaju potući dvije muhe – s jedne strane, poštedjeti vojnike uzaludnog obilaska Zavoda za zapošljavanje, a s druge strane – barem donekle sačuvati ljude u sustavu, budući da je interes mladih za vojsku sve manji. Time se, naravno, dobiva sve starija vojska, no i do toga će MORH doći tek za koju godinu.

*Photo: Vlada RH

I dok ni nakon dvije godine hangari za helikoptere UH-60M Black Hawk u Lučkom nisu završeni, na Plesu, odnosno u vojarni „Pukovnik Marko Živković“, gradi se punom parom. U manje od godinu dana, štoviše od ožujka kada je zabijena prva lopata, itekako je vidljiv napredak u izgradnji smještajnih i remontnih hangara za nove borbene avione. U obilazak radova danas je otišao i premijer Andrej Plenković, praćen potpredsjednicima Vlade Tomom Medvedom i Ivanom Anušićem, no otišao je odmah nakon razgledavanja, nevoljan za ikakve izjave medijima. Zato je nakon poslijepodnevne sjednice Predsjedništva HDZ-a Plenković zadovoljno ustvrdio:

„Sjajno izgleda, veliki posao Ministarstva obrane. Vrlo dobro napreduje izgradnja hangara za Rafale koji će doći do kraja travnja. Sve što treba biti spremno – bit će spremno u roku, a takve su i procjene”.

Na mjestu nekadašnjeg hangara niknula su 3 nova objekta

Radovi su zaista ogromni – najprije je trebalo ukloniti stare hangare, da bi potom na njihovom mjestu niknuli novi i to, kako  se kaže, od nule – od postojećih objekata ništa nije ostalo iskorišteno. Ukupna površina kompleksa u gradnji je 20.000 kvadrata, raspodijeljenih na pet objekata. Do sada je izgrađena i u fazi je opremanja zgrada za pripadnike eskadrile, u kojoj će također biti smješten i simulator letenja te uvježbavanja pilota. U gradnji su još 4 objekta – hangar za održavanje aviona, predviđen za istovremeno održavanje do 4 aviona, potom hangar za održavanje motora (uključujući i namjenske radioničke, testne, te uredske prostore), a tu je još i skladište pričuvnih dijelova, te hangar za smještaj aviona. Naravno, još od ranije je tu, gotovo pa u istome nizu, i hangar za dežurni borbeni dvojac.

„Ovo što ste vidjeli su objekti koji  će biti potpora Rafaleima – kako u njihovom skladištenju, u držanju, tako u njihovom … obuci pilota i onog sustava održavanja samih aviona kroz  sustave  mehanike i svega onoga što je potrebito. Nešto manje od 37 milijuna eura vrijedi ovaj cijeli kompleks. U zadanom roku je započet, u zadanom roku će biti završen, i bit će spreman za prihvat Rafalea koji će stići ovdje u svibnju”,

rekao je novinarima nakon obilaska potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić. Anušić je potpuno uvjeren da će prva grupa Rafalea (njih ukupno 4) sletjeti u Hrvatsku u travnju, odnosno u svibnju sljedeće godine, dok je za preostalih 8 aviona „dinamika isporuke nastavak do 2025. godine, ako se ne varam, jedan po jedan će se isporučivati. Kako budu bili spremni tako će se dostavljati našim Oružanim snagama”.

Budući hangar za održavanje aviona

Načelnik GSOSRH, admiral Robert Hranj, također je zadovoljan tempom kojim se odvija ovaj, kako je rekao, „izuzetno složen i zahtjevan projekt”:

Zgrada za eskadrilu je već izgrađena

„To je u stvari samo pokazatelj da avioni sami po sebi nisu dovoljni, oni traže infrastrukturu iza koje slijede tehničari, piloti koji se paralelno tome obučavaju, i modernizacija radara koja je paralelna tome. Svi ti projekti zajedno dat će nam jednu novu sposobnost, sposobnost zaštite i obrane hrvatskog neba, i za sada ovaj projekt ide svojom planiranom dinamikom”.

„Sve će biti kako je planirano – dolazak aviona u prvom… u proljeće iduće godine bi trebao biti popraćen sa svim sadržajima potrebnim za njihov prihvat, održavanje, smještaj ljudi, napredni sustav za planiranje, i simulator, i sve ostalo”, nabrojao je brigadni general Michael Križanec, zapovjednik HRZ-a, dodavši kako zahvaljujući tvrtkama koje rade na izgradnji nije bilo nikakvih prekida u funkcioniranju ni 91. krila niti ZTC-a.

Budući hangar za smještaj aviona

Izgradnja novih objekata na Plesu, kako je rekao ministar Anušić, vrijedna je nešto malo manje od 37 milijuna eura, uključujući i opremanje novoizgrađenih prostora. Kako je pojasnio Ivica Grebenar, ravnatelj Uprave za materijalne resurse u Ministarstvu obrane, cijela ova infrastruktura rađena je na temelju internih procjena i razina ambicije:

Hangar za održavanje motora i skladište rezervnih dijelova su u ‘sirovijoj’ izgradnji

„Mi smo utvrdili koliki broj zrakoplova treba doći, koje radove moramo, odnosno želimo provoditi, koliko želimo biti samostalni u održavanju, u opsluživanju i korištenju tih zrakoplova. I savjetovali smo se, naravno, sa originalnim proizvođačem zrakoplova koji nam je dao onda minimalne uvjete koji se moraju zadovoljiti i došli smo do ovoga. (…) Ovo je najveće ulaganje u infrastrukturu u obrani otkad postoji država Hrvatska, prema tome ne smijemo si dozvoliti grešku. A ti zrakoplovi kad dođu – to je takva tehnologija da ih ne možemo smjestiti negdje privremeno, moraju biti adekvatno smješteni”.

Sve se to odvija pod budnim okom francuskih stručnjaka:

„Praćenje projekta ide od onih najnižih razina koje su faktički na tjednoj razini, ‘project review management’ je svakih 2 mjeseca, a 2 puta godišnje imamo tzv. ‘steering committee’ – krajem prošlog tjedna je bio drugi sastanak upravnog odbora ovog projekta – to su 2 ‘national armament directora’, francuski i ja sam hrvatski. Tako da imamo od onih najnižih razina do onih strateških razina”.

Zadnju riječ, što se infrastrukture tiče, opet će imati Francuzi – hrvatske Oružane snage neće moći zaprimiti niti jedan objekt bez odgovarajućih francuskih certifikata. Svi pokazatelji su u zelenom, zadovoljno ističe Grebenar, i za razliku od Black Hawkova – Rafalei će na vrijeme dobiti svoj novi smještaj u Hrvatskoj.

Stražnja strana hangara za održavanje aviona – s prostorijama za tehničko osoblje