Njemački vojno-industrijski koncerni imaju pune ruke posla. No, moderno ratovanje s dronovima, softverom i umjetnom inteligencijom mijenja branšu iz temelja. Specijalizirani start-upovi postaju sve važniji, ocijenio je njemački portal Deutsche Welle (DW) u ponedjeljak,  10. kolovoza. Taj često citirani portal u tekstu „Euforija zbog dronova, no tenkovi i dalje tražena roba“  navodi kako su se još prije nekoliko mjeseci Rheinmetall, Renk ili Hensoldt na burzi smatrali gotovo sigurnim pobjednicima procesa europskog naoružavanja. No od jeseni 2025. slika se znatno promijenila. Mnoge su dionice glavnih aktera vojne industrije snažno pale, Rheinmetall je na vrhuncu izgubio više od 50 posto u odnosu na svoj rekordni maksimum. Duge liste narudžbi same po sebi očito ulagačima više nisu dovoljne. Za Thomasa Buckarda iz savjetničke financijske tvrtke MPF-a korekcija je prije svega posljedica prethodno pretjerane euforije na tržištima. “Vrednovanja tvrtki vojne industrije jednostavno su zbog oduševljenja ulagača porasla na previsoke razine“, kaže Buckard u razgovoru za gospodarsku redakciju javnog servisa ARD. Tečajevi su, prema njemu, već unaprijed uračunali velik dio očekivanog poslovnog razvoja, navodi DW.

“Softver postaje ratno oružje”

No, iza tog preispitivanja vrijednosti krije se više od uobičajenog otrežnjenja nakon burzovnog uspona. U sektoru vojne industrije odvija se strukturna promjena: ratovi u Ukrajini te na Bliskom i Srednjem istoku pokazuju važnost bespilotnih letjelica i moderne obrambene tehnike. “Softver postaje ratno oružje“, kaže član uprave MPF-a Buckard, dodajući: “Istovremeno, dronovi mijenjaju strukturu troškova.” Doista, oni su znatno jeftiniji od pilotiranih borbenih zrakoplova i zato se mogu koristiti u većem broju. Moderno ratovanje time definira koje su tehnologije vojno presudne – i koje tvrtke raspolažu potrebnim znanjem. Dok su prije u fokusu bili tenkovi i mine, danas su to, prema Buckardu, dronovi, rakete i usmjereno energetsko oružje.

Rekordna ulaganja u start-upove vojne industrije

Male, specijalizirane tvrtke dobivaju na značaju jer često mogu brže razvijati svoje proizvode i prilagođavati ih novim zahtjevima. Time se pomiču odnosi moći unutar vojne industrije. Za Mathiasa Beila, voditelja privatnog bankarstva u hamburškoj Sutor Bank, ta je promjena već odavno vidljiva: “Kombinacija dronova, senzora, softvera i umjetne inteligencije više nije usko područje samo za dobre poznavatelje, nego jasno definirano područje rasta. To se vidi i po krugovima financiranja. Sve više tvrtki ulaže u te firme.”

Ulaganja u start-upove s područja vojne tehnologije znatno su porasla posljednjih godina. Prema izračunima McKinseyja, 2025. je u europske start-upove vojne industrije uloženo više rizičnog kapitala nego ikad prije: 2,6 milijardi eura – u odnosu na oko 200 milijuna eura 2021. godine. A u SAD-u su ulaganja bila gotovo tri puta veća.

Veliki koncerni oslanjaju se na suradnju

Član uprave MPF-a Buckard očekuje da će etablirani koncerni vojne industrije poput Rheinmetalla, Airbusa i BAE Systemsa ubuduće dio svojih visokih dobiti koristiti za udjele u drugim tvrtkama, čime klasični proizvođači oružja sve više postaju i tehnološki ulagači. No, samim udjelima u start-upovima tu možda neće biti kraj. Veliki koncerni vojne industrije mogli bi otići i korak dalje, očekuje stručnjak Sutor banke Beil: “Neće se moći izbjeći suradnja s tim manjim tvrtkama, možda i preuzimanje ovih tvrtki, kako bi se to znanje doista dovelo u kuću.”

Helsing razvija nekoliko projekata za Bundeswehr

Koliko usko start-upovi i etablirani ponuđači već surađuju, pokazuje natjecanje za bespilotni borbeni zrakoplov za Bundeswehr. Minhenski tehnološki start-up Helsing za to razvija umjetnom inteligencijom potpomognuti CA-1 Europa i surađuje sa specijalistom za senzore Hensoldtom iz MDAX-a. Helsing je primjer uspona novih ponuđača vojne tehnologije. Nakon kruga financiranja u srpnju u iznosu od 1,8 milijardi dolara, tvrtka se sada vrednuje na 18 milijardi dolara što je čini najvrednijim europskim start-upom iz sektora vojne industrije. I drugi njemački start-upovi zauzimaju ključne dijelove novog svijeta vojne industrije. Quantum Systems, vrednovan u svom posljednjem krugu financiranja na osam milijardi dolara, razvija, među ostalim, izvidničke dronove. Start-up Spleenlab za to isporučuje softver zasnovan na umjetnoj inteligenciji. Minhenska tvrtka SE3 Labs razvila je pak platformu umjetne inteligencije koja objedinjuje podatke iz različitih senzora i iz njih stvara trodimenzionalnu sliku stanja na bojištu.

Tenkovi i municija ostaju (Ipak) traženi

Veliki vojni proizvođači i dalje imaju debele knjige narudžbi

Unatoč procvatu dronova i umjetne inteligencije, klasična vojna oprema i oružje i dalje se traže.  Samim se dronovima zemlja ne može braniti; moderne oružane snage i dalje trebaju tenkove, zrakoplove, brodove i streljivo, naglašava DW. Istraživač tržišta Fortune Business Insights procjenjuje da će svjetsko tržište oklopnjaka narasti s 25,2 milijarde dolara 2025. godine na 41,5 milijardi dolara 2034. godine. Rast ne dolazi samo od rastućih izdataka za obranu s obzirom na geopolitičke napetosti, već ulogu igra i modernizacija starih voznih flota. “Nabava zamjenske opreme i dopuna trenutačnih paleta vrlo je, vrlo važna za velike koncerne vojne industrije“, ističe Beil iz Sutor banke.

Vjerojatno najveće prepreke za velike koncerne vojne industrije trenutačno nisu nedostatak narudžbi ili rastuća konkurencija specijaliziranih start-upova, već ograničeni proizvodni kapaciteti i dugi rokovi isporuke. Stručnjak za tržište kapitala Beil to ovako opisuje: “Knijge narudžbi su pune,, ali dok se to doista ne odrazi u maržama i odgovarajućim dobitima, treba vremena.” Konzultantska tvrtka McKinsey procjenjuje da su zalihe narudžbi velikih zapadnoeuropskih obrambenih tvrtki oko 20 do 100 milijardi eura – u pojedinim slučajevima iz toga proizlaze računski rokovi isporuke dulji od šest godina.

U prisustvu premijera Andreja Plenkovića i glavnog direktora njemačke kompanije Rheinmetall Armina Pappergera danas je u Zagrebu predstavljena nova zajednička tvrtka „Rheinmetall Unmanned Vehicles“ (RUV), koja je prije bila poznata kao „DOK-ING Sigurnost i obrana“. „Rheinmetall Unmanned Vehicles“ trebala bi postati jedno od ključnih europskih centara za razvoj i proizvodnju besposadnih kopnenih sustava nove generacije, a u široj slici koju je iznio premijer Plenković tvrtka RUV otvara priliku dugoročnog strateškog industrijskog partnerstva Rheinmetalla i Republike Hrvatske, odnosno doprinosi jačanju ukupnog mozaika odnosa između Hrvatske i Njemačke. Društvo RUV, naglasio je Plenković, snažna je potvrda da Hrvatska nije samo korisnik naprednih tehnologija, nego i zemlja koja sudjeluje u njihovom stvaranju i razvoju: „Želimo graditi Hrvatsku koja razvija i izvozi najnaprednije tehnologije i aktivno pridonosi europskoj sigurnosti“.

„Posebno je važno što će ključne razvojne aktivnosti ostati u Hrvatskoj, gdje će biti uspostavljen kompetencijski centar za razvoj autonomnih i besposadnih kopnenih sustava. Time hrvatski inženjeri, stručnjaci i istraživači postaju aktivni sudionici u razvoju najsuvremenijih tehnologija koje će oblikovati budućnost obrane i sigurnosti,“

rekao je hrvatski premijer.

Glavni izvršni direktor kompanije Rheinmetall AG Armin Papperger većinski ulazak Rheinmetalla u DOK-ING vidi kao dodatno jačanje obrambenog eko sustava u svim zemljama gdje ta kompanija posluje – a to je na 180 lokacija od kojih je većina u Europi. Nova tvrtka Rheinmetalla i DOK-ING-a, koja po Pappergeru zapošljava vrhunske eksperte, biti će centar izvrsnosti za obrambena autonomna vozila, a u budućnosti se može očekivati najmanje udvostručenje prihoda koje je do sada imao DOK-ING, ali i nova zapošljavanja u narednim godinama.

„Cilj nam je izgraditi široko industrijsko partnerstvo s Hrvatskom koje će uključivati ​​lokalne dobavljače, brodogradnju, istraživačke institucije i akademsku zajednicu. Hrvatska ima stručnost, industrijsku tradiciju i talentirane ljude potrebne da postane središte proizvodnje i razvoja naprednih obrambenih tehnologija. Zajedno možemo izgraditi kapacitete koji će služiti Hrvatskoj, Europi i našim saveznicima, a istovremeno stvarati nove izvozne mogućnosti za hrvatsku industriju,“

istaknuo je Papperger. Na to se nadovezao i Vjekoslav Majetić, osnivač tvrtke DOK-ING:

„Prije više od trideset godina, DOK-ING je osnovan na uvjerenju da hrvatsko znanje i stručnost mogu stvoriti tehnologije sposobne promijeniti svijet. Danas ne zatvaramo jedno poglavlje – otvaramo novo. Čvrsto vjerujem da će tehnologije razvijene u Hrvatskoj doprinijeti europskoj sigurnosti i pokazati da hrvatska industrija može stajati uz bok vodećih svjetskih tvrtki kao ravnopravan partner. Posebno sam ponosan što će hrvatski inženjeri imati priliku razviti, ovdje u Zagrebu, sustave koji će oblikovati budućnost europske obrambene industrije.“

Istraživačke, razvojne i inženjerske mogućnosti ostat će u Hrvatskoj, dok će zajedničko ulaganje hrvatskim stručnjacima omogućiti pristup globalnim tržištima, naprednim tehnologijama, serijskoj proizvodnji i međunarodnim razvojnim programima. Cilj je razviti novu generaciju bespilotnih i autonomnih kopnenih platformi za vojne i sigurnosne primjene, uključujući sustave borbene potpore, inženjerske operacije borbenog djelovanja, razminiranje i druge misije visokog rizika, nadograđujući se na DOK-ING-ovu Komodo platformu i Rheinmetallovu stručnost u integraciji složenih obrambenih sustava, objavio je Rheinmetall u priopćenju. No Rheinmetallova strategija u Hrvatskoj proteže se daleko izvan razvoja bespilotnih kopnenih sustava. Tvrtka je već prisutna u pomorskom sektoru i posljednjih je mjeseci dodatno proširila suradnju s hrvatskom industrijom, brodograđevnim sektorom i akademskom zajednicom. To stvara temelje za dugoročnu lokalizaciju proizvodnje, razvoj novih tehnologija i jaču integraciju hrvatskih tvrtki u europske obrambene programe.

Premijer Andrej Plenković i Armin Papperger, glavni izvršni direktor Rheinmetall AG-a, također su održali bilateralni sastanak kako bi razgovarali o daljnjem razvoju Rheinmetallovih aktivnosti u Hrvatskoj, budućim ulaganjima, integraciji hrvatskih tvrtki u međunarodne lance opskrbe i mogućnostima proširenja proizvodnih i istraživačkih kapaciteta.

Uspješno je dovršeno  stjecanje većinskog udjela u hrvatskom DOK-ING-u, objavio je u srijedu. 1. srpnja njemački obrambeni koncern Rheinmetall sa sjedištem u Düsseldorfu, Na profilima DOK – ING-a na društvenim mrežama uz novi logo objavljeno je pak: „ponosni smo što možemo objaviti da naša tvrtka sada posluje kao Rheinmetall Unmanned Vehicles Ltd“.

Dobro poznati DOK-ING-ov moto

Ova promjena imena slijedi nakon uspješnog završetka svih radnji vezanih uz strateško partnerstvo s Rheinmetallom, koja je stekla 51% većinski udio u DOK-ING-u. “Naš osnivač, Vjekoslav Majetić, zadržava 49% vlasničkog udjela. Naš razvoj, inženjerska izvrsnost i ključne kompetencije ostaju čvrsto ukorijenjene u Hrvatskoj“, objavio je DOK – ING. Više od tri desetljeća, DOK-ING je pouzdan partner u isporuci naprednih bespilotnih sustava koji ljude drže podalje od okruženja visokog rizika. “Kombinirajući Rheinmetallovo stručno znanje o taktičkim vozilima s našim dubokim poznavanjem bespilotnih sustava, otvaramo novo poglavlje u inovacijama i razvoju. Ovaj korak jača ulogu Hrvatske u europskom obrambenom i tehnološkom krajoliku, a mi nastavljamo raditi ono što najbolje radimo, sada s još većim resursima i potencijalom za rast“, naglašeno je bez navođenja o kolikim je iznosima riječ.

Robotski sustav KOMODO predstavljen je 30. lipnja 2021.

Rheinmetall je, u skladu sa svojom širom strategijom, proširio portfelj u sektoru besposadnih vozila, u kojem se “DOK-ING Sigurnost i obrana” smatra inovacijskim hubom. Ubuduće će tvrtka “DOK-ING Sigurnost i obrana” poslovati pod imenom “Rheinmetall Unmanned Vehicles”, navodi se u priopćenju Rheinmetalla. “Povezivanjem Rheinmetallove stručnosti u području taktičkih vozila s DOK-ING-ovim sposobnostima u području besposadnih vozila stvara se snažna tehnološka osnova sa značajnim potencijalom za budući razvoj”, naveli su iz ove njemačke kompanije. DOK-ING-ovu modularnu hibridnu platformu Komodo, namijenjenu teškim uvjetima rada i  nosivosti veće od 8,5 tona, Rheinmetall želi nadopuniti različitim funkcionalnim modulima i kompletima opreme, uključujući sustave za izravnu i neizravnu paljbu, operacije razminiranja i polaganja mina, izviđačke senzore te logističke sustave.

„Sada možemo uspostaviti naš centar kompetencija u Hrvatskoj u području besposadnih i autonomnih vozila za vojne namjene. S ovom novom organizacijom cilj nam je ostvariti snažnu tržišnu poziciju u sektoru besposadnih borbenih i oklopnih vozila za borbenu potporu”, istaknuo je dr. Björn Bernhard, izvršni direktor Rheinmetallove divizije Vehicle Systems Europe.Rheinmetall vidi potencijal rasta tržišta besposadnih i autonomnih vozila, a akvizicijom jača prisutnost u Hrvatskoj, članici EU i NATO-a.  U priopćenju se ističe da DOK-ING i Rheinmetall planiraju razvijati raspon rješenja za borbene zadaće i borbenu potporu, poput projekta besposadnog naoružanog sustava za potporu pod nazivom Wingman.Taj besposadni sustav namijenjen je djelovanju uz glavne borbene tenkove i borbena vozila pješaštva u zadaćama izviđanja i vatrene potpore, a planira se njegova integracija s postojećim Rheinmetallovim platformama, uključujući glavni borbeni tenk Panther KF51, oklopno vozilo za izvlačenje Büffel/Buffalo te oklopno inženjerijsko vozilo Kodiak.

Na danas održanom Indtsrijskom danu, predstavnici njemačke tehnološke i obrambene kompanije Rheinmetall predstavili su u Hrvatskoj gospodarskoj komori mogućnosti suradnje s hrvatskim tvrtkama, koje vide kao potencijalno važno proizvodno i razvojno središte unutar europske obrambene industrije.

“Europska obrambena industrija nalazi se u najvećem investicijskom ciklusu u posljednjih nekoliko desetljeća, a sigurnosni izazovi zahtijevaju snažnije proizvodne kapacitete, otpornije opskrbne lance i još intenzivniju suradnju među partnerima. Hrvatska u tom procesu ima značajan potencijal, od kvalitetnih industrijskih kapaciteta i tehnoloških znanja do stručnih i visoko kvalificiranih kadrova. Sve to treba rezultirati novim poslovnim prilikama za hrvatske tvrtke i njihovim snažnijim uključivanjem u europske i međunarodne lance vrijednosti”,

rekao je zamjenik predsjednika HGK Tomislav Radoš te istaknuo kako je HGK kroz Zajednicu obrambene industrije provela opsežno mapiranje domaće obrambene industrije i identificirala znanja, tehnologije i proizvodne mogućnosti koje hrvatske kompanije mogu ponuditi globalnom tržištu.

Suradnja Rheinmetalla i hrvatske obrambene industrije mogla bi biti među najznačajnijim razvojnim projektima te otvoriti nove mogućnosti za domaće proizvođače, razvojne tvrtke te istraživačke institucije.

“Ulazak Rheinmetalla na hrvatsko tržište ujedno će označiti početak dugoročnog strateškog partnerstva, utemeljenog na ciljanim ulaganjima, bliskoj suradnji s domaćom industrijom te jačanju izvoznih kapaciteta. Zajednički želimo graditi tu suradnju na iznimnom tehnološkom znanju vrhunskim hrvatskim inženjerskim i tehnološkim stručnjacima te pozicionirati Hrvatsku kao centar izvrsnosti za robotske i pomorske tehnologije”,

istaknuo je Peter Fleischmann, viši potpredsjednik za globalne poslovne operacije tvrtke Rheinmetall. Posebno je istaknuo kako je ta predanost potvrđena novim strateškim partnerstvom između Rheinmetalla i hrvatske tvrtke DOK-ING, globalnog lidera u području besposadnih kopnenih sustava za razminiranje i druge namjene, kao i akvizicijom tvrtke NVL, dijela Rheinmetallove nove divizije Naval Systems, specijalizirane za gradnju pomorskih plovila, koja posluje u Rijeci od 2022. godine.

Pozicioniranje DOK-ING-a kao Rheinmetallovog Centra izvrsnosti za razvoj besposadnih kopnenih sustava (UGV) u Zagrebu predstavlja priliku za značajan rast hrvatske obrambene industrije. Time se otvaraju nove mogućnosti za razvoj naprednih besposadnih sustava, povećanje proizvodnih kapaciteta te snažnije uključivanje domaćeg znanja i tehnologije u međunarodne obrambene programe, pri čemu razvoj, inženjersko znanje i proizvodnja ostaju u Hrvatskoj, ističe HGK u priopćenju.

“DOK-ING nastavlja intenzivirati stratešku suradnju s Rheinmetallom i ovaj događaj vidimo kao važan korak u jačanju hrvatske industrijske baze i uključivanju hrvatskih sposobnosti u šire europske lance vrijednosti. DOK-ING već desetljećima dokazuje da hrvatska kvaliteta, inovativnost i znanje itekako jesu konkurentni na globalnoj razini“,

rekao je Gordan Pešić, predsjednik Uprave DOK-ING-a.

U okviru Rheinmetall Industry Daya potpisan je i Sporazum o suradnji između tvrtke DOK-ING i Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“. Sporazum je usmjeren na visoko obrazovanje, znanstvenu i stručnu djelatnost te razvoj sposobnosti unutar sustava domovinske sigurnosti Hrvatske, a također i otvara vrata stručnjacima DOK-ING-a da aktivno sudjeluju u obrazovnim i stručnim programima Sveučilišta. To je model “Triple Helix” u praksi: industrija, akademska zajednica i krajnji korisnik, povezani u jedinstvenom, svrsishodnom sustavu, ističe DOK-ING u objavi na društvenim mrežama.

U sklopu Rheinmetall Industry Daya potpisan je i Memorandum o razumijevanju između Rheinmetallove Divizije Naval Systems i brodogradilišta Iskra, čime su postavljeni temelji za buduću suradnju na projektima za Hrvatsku ratnu mornaricu, kao i za zajednički nastup na međunarodnim tržištima kroz Rheinmetallovu globalnu prodajnu mrežu. Memorandum potvrđuje namjeru razvoja snažnih domaćih brodograđevnih kapaciteta te uključivanja hrvatske industrije u buduće međunarodne pomorske obrambene programe.

“Današnje potpisivanje Memoranduma o razumijevanju predstavlja važan korak za Iskra brodogradilište, osobito u svjetlu naše nedavne akvizicije riječkog brodogradilišta 3. maj, koje vidimo kao buduću lokaciju za izgradnju višenamjenskih korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu. Kao jedan od ključnih dionika hrvatskog brodograđevnog sektora, predani smo razvoju i realizaciji konkurentnih rješenja, uz snažno jačanje uloge domaće industrije, što je od samog početka jedan od temeljnih ciljeva ovog projekta, jasno definiran od strane Ministarstva obrane Republike Hrvatske”,

istaknuo je Roko Vuletić, predsjednik Uprave Iskra brodogradilišta i brodogradilišta 3. maj Rijeka.

*Photo: HGK, DOK-ING/FB

Baš kao što je sredinom travnja rumunjski ministar obrane Radu-Dinel Miruță najavio, parlament je od Vlade početkom ovoga tjedna dobio popis tvrtki odabranih za opremanje rumunjske vojske putem europskog mehanizma SAFE. Najveći ugovor koji će se financirati zajmom iz programa SAFE pripao je njemačkom divu Rheinmetallu za borbena vozila Lynx. Rumunjska planira iz sredstava SAFE-a kupiti 232 vozila Lynx, a ne 298 kako je prvobitno planirano. Preostalih 66 borbenih vozila bit će kupljeno kroz naknadne ugovore, i to najvjerojatnije iz državnog proračuna, uz trenutno procijenjenu vrijednost od 738,6 milijuna eura. Vrijednost IFV-programa iznosi približno 2,6 milijardi eura, dok je u početku za 298 borbenih vozila procjena bila oko 3 milijarde eura. Činjenica je da unatoč tome IFV ostaje najskuplji program u rumunjskom planu za mehanizam SAFE. Lynx će u rumunjskim Oružanim snagama zamijeniti stari BVP MLI-84 Jderul (do 2024. godine žestoko modernizirani sovjetski BMP-1).

Rumunjski ministar obrane morat će pred parlament

No izbor Lynxa za rumunjsku vojsku pratile su brojne optužbe o netransparentnosti posla, nepravednom tretmanu mogućih drugih ponuđača i male ili nikakve industrijske koristi za Rumunjsku. Naime, u bližem susjedstvu je Mađarska, koja je također izabrala Lynx za potrebe svojih Oružanih snaga, a zauzvrat Rheinmetall je u Mađarskoj otvorio tvornicu. Malo je vjerojatno da će isto napraviti i u Rumunjskoj – potaknuti lokalnu proizvodnju, prijenos tehnologije i dugoročnu integraciju u rumunjsku obrambenu industrijsku bazu. Međutim, glavni prigovor rumunjskom Ministarstvu obrane ide zbog favoriziranja Rheinmetalla u postupku koji bi se mogao nazvati svakako, ali ne i kao pošteno tržišno natjecanje. Za program IFV-a, Rheinmetall je bila jedina tvrtka koja je primila Zahtjev za informacijama (RFI) od rumunjske Vlade, dok drugi potencijalni konkurenti uopće nisu pozvani da sudjeluju u tom procesu. Razni izvori tvrde da je Rheinmetall pod tim uvjetima navodno nastojao smanjiti broj vozila u programu umjesto da ponudi značajno smanjenje cijene – a cijena je, tvrde isti ti izvori, navodno čak za 30% veća nego kod drugih. Pritom se navodi da je takav odabir najviše išao na štetu južnokorejskog vozila AS-21 Redback (proizvođač Hanwha) koje bi se, makar nije europsko, ipak moglo financirati europskim novcima iz programa SAFE. 

Unatoč kritičarima, Rheimetall je u posljednje vrijeme dosta uložio u Rumunjsku. Kako je rekao Nick Știrban, predstavnik Rheinmetalla u Rumunjskoj, namjera kompanije je izgraditi “obrambeni eko-sustav u zemlji”, te masivno proširiti svoju prisutnost u Rumunjskoj proizvodnjom vozila, vojnih brodova, streljiva, sustava protuzračne obrane i eksploziva, što bi trebalo donijeti više od 2.500 novih radnih mjesta. U tvornici u mjestu Mediaș Rheinmetall već proizvodi komponente za razna vozila poput Caracala i Lynxa, a u Satu Mareu je uspostavio remontni centar za njemačku opremu poslanu u Ukrajinu. Osim toga, izgradit će tvornicu baruta za streljivo u gradu Victoria, okrug Brasov.

Očekuje se da će se sva sporna pitanja oko nabave Lynxa raspraviti u parlamentu, kada tema opremanja rumunjske vojske putem EU mehanizma SAFE dođe na dnevni red. Osim programa opremanja borbenim vozilima pješaštva, pod lupom bi navodno trebala biti i nabava osobnog naoružanja za Oružane snage, gdje se sumnja da je opet preferiran samo jedan ponuđač.

Rumunjska je od Europske unije dobila drugi najveći iznos za obrambeno opremanje putem mehanizma SAFE – čak 16,68 milijardi eura koje će raspodijeliti za projekte Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Civilne zaštite.

Skandal je krenuo u petak, 27. ožujka, kada je Armin Papperger (generalni direktor njemačkog koncerna Rheinmetall) u razgovoru za „The Atlantic“ uspio uvredljivo komentirati aktualno stanje ukrajinske industrije besposadnih sustava. Po njemu, „to je kao igranje LEGO-kockama“, od kojeg on ne očekuje da omete „pravu obrambenu industriju“. Prema Pappergeru, „koja je to inovacija u Ukrajini?“ – naime, „oni nemaju neki tehnološki prodor. Oni rade te inovacije sa svojim malim dronovima, i onda kažu ‘Wow!’. I to je sjajno. Kako bilo. Ali to nije tehnologija jednog Lockheed Martina, General Dynamicsa, ili Rheinmetalla“. Konačno, na pitanje o masovnoj proizvodnji ukrajinskih dronova Papperger je pitao: „Tko je najveći proizvođač dronova u Ukrajini?“ – da bi nakon navođenja nekoliko imena zaključio „To su ukrajinske kućanice, koje „imaju 3-D printere u kuhinji, i onda proizvode dijelove za dronove. (…) To nije inovacija“.

Ove posljednje tvrdnje o „kućanicama, koje dijelove proizvode u kuhinji“ odmah su krenule izazivati razne reakcije, kako na društvenim mrežama, tako i širom međunarodnih obrambenih te vanjskopolitičkih krugova. Osnovni ton prvo je bio obilježen iznenađenjem, pa sve intenzivnijim porugama, a onda i ozbiljnim komentarima temeljem shvaćanja kako generalni direktor ogromne obrambene tvrtke iz Savezne Republike Njemačke uopće ne razumije dubinu promjena što ih je za globalni sektor obrane zadnjih godina donijelo ratovanje u Ukrajini.Na Pappergerovu izjavu reagirao je čak i predsjednik Volodimir Zelenski: “Ako svaka ukrajinska kućanica stvarno može proizvesti dronove, onda svaka ukrajinska kućanica također može biti i generalni direktor Rheimetalla. Čestitam našoj obrambenoj industriji na tom dostignuću.”

Do nedjelje 29. ožujka stvar je dostigla takve razmjere da se među konkretne učinke ovih izjava brojalo i pad burzovne vrijednosti kompanije Rheinmetall – što je onda pokrenulo i svojevrsno PR-spašavanje „vojnika Pappergera“:

„Gajimo iznimno poštovanje za ogromne napore ukrajinskog naroda u obrani od ruskog napada – sada već preko četiri godine. Svaka pojedina žena i muškarac u Ukrajini tome daje nemjerljivi doprinos. Posebno ide Ukrajini na čast da se bori vrlo efikasno, makar i s ograničenim resursima. Inovativna snaga i borbeni duh ukrajinskog naroda su nam inspiracija. Zahvalni smo što možemo podupirati Ukrajinu resursima koji su nam na raspolaganju“.

Mnogo fraza, ali bez isprike. I daljnje reakcije nisu izostale. No, dok su mnogi ostajali tek na kratkim komentarima ili oštrim opaskama na račun njemačkog industrijalca – teško je zaobići odgovor u obliku otvorenog pisma koje je Arminu Pappergeru otposlao Oleksandr Jakovenko, osnivač ukrajinskog obrambenog poduzeća „TAF Industries“. Jakovenko je u ponedjeljak 30. ožujka svoje misli prvo objavio na društvenoj mreži Facebook, da bi to kasnije prenijela i „Ukrajinska pravda“ u prigodnoj kolumni:

„Poštovani gospodine Armin Papperger, generalni direktore Rheinmetalla,

Kada ste ukrajinske proizvođače dronova nazvali ‘ukrajinskim domaćicama s 3-D printerima u kuhinjama’, pokazali ste koliko duboko europski obrambeni establišment još uvijek ne razumije prirodu modernog ratovanja. Ovdje se ne radi o emocijama. Ovdje se radi o stvarnosti bojišta. Evo brojki koje vaša industrija odbija priznati:

Samo u 2025. godini ukrajinski dronovi izveli su 819.737 potvrđenih napada. Oni su bili izvor 90 posto svih borbenih gubitaka ruske vojske – više od svih ostalih vrsta oružja zajedno. Jedna tvrtka, TAF Industries, proizvodi do 100.000 FPV dronova mjesečno. Tijekom bilo kojeg razdoblja od 90 dana, samo proizvodi moje tvrtke imaju više potvrđenih pogodaka nego cijela vaša flota opreme tijekom cijele povijesti njene borbene uporabe u svim sukobima. I što je najvažnije – izgradio sam ovu tvrtku i postigao ove rezultate za dvije godine, a ne za pedeset. Razmislite o tome.

Naši dronovi u 3 mjeseca postižu veći kinetički učinak nego vaše vodeće platforme u pola stoljeća. Zašto? Zato što se bojište promijenilo, a vaš poslovni model nije.

Rusko elektroničko ratovanje učinilo je zapadno streljivo s GPS-om (Excalibur, GMLRS itd.) gotovo neučinkovitim. Skupi i složeni sustavi dizajnirani za ratove s nadmoći u zraku i konvencionalne sukobe ‘peer-on-peer’ postali su lake mete za dronove koji koštaju 500-2.000 USD i napadaju odozgo. Omjer isplativosti je okrenut naglavačke: jedna Rheinmetall granata od 120 mm ili jedna protuoklopna raketa koštaju više od desetak naših dronova – a ipak naši dronovi i dalje pobjeđuju.

Ovo nije ‘igra Lego-kockicama’. Ovo je industrijski darvinizam u stvarnom vremenu. Iteriramo tjedno. Gubimo tvornice zbog raketnih napada i obnavljamo ih u roku od nekoliko tjedana. Dijelove printamo u podrumima i isporučujemo 100.000 udarnih sustava mjesečno, dok vašim inženjerima i dalje treba 3-5 godina te stotine milijuna eura za certificiranje čak i manjih nadogradnji. Rat u Ukrajini nije privremena anomalija. To je prvi pravi rat dronova i industrije. I već je dokazao da zastarjele europske platforme – bez obzira koliko skupe ili ‘ozbiljne’ bile – postaju sve više nebitne ako ne integriraju upravo one tehnologije kojima se vi rugate.

Dakle, kada kažete ‘ovo nije inovacija’, ja čujem nešto drugo: ‘Ne želimo priznati da se budućnost piše u ukrajinskim radionicama, a ne po uredima u Düsseldorfu’. Hashtag #MadeByHousewives je u trendu s razlogom. Jer ove ‘domaćice’ uništavaju više neprijateljske opreme svaki mjesec nego cijele europske vojske tijekom punih kampanja. I to čine dok vaša industrija nastavlja prodavati rješenja iz 20. stoljeća po cijenama 21. stoljeća.

Poziv ostaje, gospodine Papperger. Prestanite se smijati kuhinjskom stolu. Dođite i naučite kako se zapravo vodi rat sutrašnjice. Jer kada netko idući put bude pitao: ‘Kome ​​trebaju tenkovi u doba dronova?’, odgovor bi mogao biti jednostavniji nego što mislite: Oni koji još uvijek vjeruju u 1979. izgubit će od onih koji grade 2026.

S poštovanjem (ali s činjenicama),

Oleksandr Jakovenko
Osnivač TAF Industries
Jedna od onih „ukrajinskih kućanica“.

Njemački vojno-industrijski koncern Rheinmetall dobio je  prošloga tjedna zeleno svjetlo od Europske komisije za akviziciju NVL-a, vojne divizije brodogradilišne grupe Lürssen sa sjedištem u Bremenu. Ta njemačka korporacija postigla je u rujnu dogovor s Lürssenom o kupnji a taj Sporazum također uključuje brodogradilište Blohm+Voss u luci Hamburg. “Transakcija se prvenstveno odnosi na izgradnju površinskih plovila i srodnih usluga u obrambenom sektoru“, izjavila su tijela Europske unije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Portal Obris.org još je lani sredinom rujna objavio da je najveći njemački proizvođač oružja i jedan od najvećih u Europi Rheinmetall najavio kako ulazi i u pomorski biznis. Ta kompanija objavila je kupnju više brodogradilišta njemačke tvrtke Lürssen, na sjeveru Njemačke, ali i ispostavu firme u Hrvatskoj. Rheinmetall – poznat po proizvodnji topova, tenkova streljiva i drugog teškog oružja – tako bi, prema najavama, počeo graditi i ratne brodove

Brodogradilište Blohm+Voss_(NVL Group) u Hamburgu

S obzirom na ograničen utjecaj na strukturu tržišta, Europska komisija nakon preispitivanja nije izrazila zabrinutost u vezi s tržišnim natjecanjem. Rheinmetall namjerava diverzificirati svoje poslovanje ovom akvizicijom i razviti brodogradnju kao dodatni poslovni segment. Tvrtka trenutno ne gradi vlastite brodove, ali posluje s ratnim mornaricama proizvodnjom primjeriece pomorskih topova i laserskih modula. Stranke su se složile da će cijenu ove kupovine držati u tajnosti.

Privatna brodogradilišna grupa Lürssen podijeljena je od listopada 2021. u dvije divizije: pomorsku diviziju Naval Vessels Lürssen (NVL) i diviziju za jahte. NVL se specijalizirao za projektiranje i izgradnju ratnih i vladinih plovila za njemačku mornaricu i kupce diljem svijeta. U Njemačkoj, NVL obuhvaća četiri brodogradilišta: brodogradilište Peene u Wolgastu (Mecklenburg-Zapadna Pomeranija), dijelove Blohm+Vossa i brodogradilišta Norderwerft u Hamburgu, te brodogradilište Neue Jadewerft u Wilhelmshavenu. Dodatni pogoni nalaze se u Bugarskoj, Hrvatskoj (točnije u Rijeci), Egiptu i Bruneiju.

Milijunski poslovi Rheinmetalla

Rheinmetall je već ranije dobio zeleno svjetlo talijanske vlade za proizvodnju u tvornici na otoku Sardiniji. Rheinmetall je uložio oko 50 milijuna eura u pogon Domusnovas na jugu Sardinije, gdje tvrtka planira proizvoditi, između ostalog, eksplozive u velikim serijama za zemlje NATO-a, kao i vođene projektile. Tvrtka je pozdravila odluku vlade u Rimu, a Financial Times je već ranije izvijestio o odobrenju talijanske vlade u kojem se navodi da tvornica udovoljava propisima o zaštiti okoliša.Očekuje se da će proizvodnja uskoro započeti, dodao je Rheinmetall u priopćenju.

Gdje je Rijeka u cijeloj igri?

Njemačko brodogradilište Lürssen porinulo je četiri velike superjahte 2025. godine (Izvor: Boat International)

Preuzimanje Lürssena imat će utjecaja i na Hrvatsku. Lürssen grupa otvorila je ured na Kvarneru 2022. godine, a njen dizajnersko-projektni centar za luksuzne jahte nalazi se na terminalu u riječkoj luci s ciljem dodatnog unapređenja svjetski poznatog poslovanja s luksuznim mega-jahtama. Prošlogodišnja najava ulaska Reinmetalla u vlasništvo Lürssena izazvala je kod dijela riječke političke scene negodovanje i nezadovoljstvo. Tada je riječki Možemo! smatrao da to “pokazuje da Rijeka nikad nije ni bila mjesto Lürssenove projektantske izvrsnosti za civilne brodove i megajahte, nego sastavni dio NVL-a, dijela Lürssenovog poslovanja koji je u javnosti guran u drugi plan, a tiče se projektiranja ratnih brodova“. “Rijeka time postaje buduća strateška vojna meta onima, zbog kojih se Europa naoružava i sprema ratovati”, tvrdili su riječki Možemovci.

Prema navodima nekih medija, Lürssenovi su inače obitelj koja investira stotine milijuna eura u Hrvatskoj, a njihovo brodogradilište bilo je jedno od omiljenih ruskim oligarsima – tamo su gradili svoje jahte vrijedne stotine milijuna, neke i više od milijardi eura.

Najveći njemački proizvođač oružja i jedan od najvećih u Europi Rheinmetall najavio je kako ulazi i u pomorski biznis. U priopćenju objavljenom u ponedjeljak, 15. rujna, Rheinmetall je najavio kupnju više brodogradilišta njemačke tvrtke Lürssen (Naval Vessels Lürssen – NVL), smještenih na sjeveru Njemačke.Rheinmetall u svom priopćenju navodi da je

“tehnološka grupa Rheinmetall sa sjedištem u Düsseldorfu postigla dogovor s Lürssen grupom o ključnim uvjetima akvizicije tvrtke Naval Vessels Lürssen (NVL B.V. & Co. KG, Bremen-Vegesack) i svih njezinih podružnica, vojne divizije dugogodišnje brodogradilišne grupe. Stranke namjeravaju uskoro formalno zaključiti transakciju. Uz odobrenje nadležnih antimonopolskih tijela, stranke žele dovršiti akviziciju početkom 2026. Obje strane su se složile da neće otkriti kupovnu cijenu. Ovom značajnom strateškom akvizicijom, Rheinmetall proširuje svoj portfelj kako bi uključio pomorsku brodogradnju i jača svoju poziciju vodećeg dobavljača obrambene tehnologije u Njemačkoj i Europi.”

Namjera akvizicije se odnosi na brodogradilišta Blohm + Voss, Norderwerft u Hamburgu, Peene-Werft u Wolgastu (Mecklenburg-Zapadna Pomeranija) i Neue Jadewerft u Wilhelmshavenu, ali također i na Lürssenove podružnice u Egiptu, Brunejima, Bugarskoj, te u Hrvatskoj (u Rijeci). Naime, Lürssen grupa otvorila je ured na Kvarneru 2022., a taj dizajnersko-projektni centar za luksuzne jahte na terminalu je u riječkoj luci s ciljem kako bi dodatno unaprijedila svoje svjetski poznato poslovanje s luksuznim mega jahtama. Riječki centar predstavlja centar za dizajn jahti te razvoj, istraživanje inovacije i investicije u maritimnoj industriji u kojem je angažiran značajan broj domaćih inženjera i pratećih stručnjaka.

Armin Papperger, izvršni direktor Rheinmetall AG, ovom je prilikom istaknuo:

Armin Papperger, direktor Rheinmetalla

“Ovom akvizicijom postajemo više od pukog proizvođača plutajućih platformi. Kao integrirana pomorska sila, cilj nam je ponuditi cjelovita sistemska rješenja. Moći ćemo ponuditi našim kupcima sve visokokvalitetne komponente u budućim programima iz naše partnerske mreže kao integrirano rješenje iz jednog izvora: pomorske rakete i lansere, glavne i sekundarne topove za mornaricu, raketnu obranu, senzore i ostalu elektroniku. Za sustav borbenog upravljanja cilj nam je omogućiti integraciju i germanizaciju postojećih rješenja iz naše partnerske mreže.”

Ovim preuzimanjem  Rheinmetall preuzima i oko 2.100 zaposlenih diljem svijeta. NVL (ranije poznat kao Lürssen Defence) inače zapošljava oko 40.000 ljudi na 174 lokacije, među kojima je i ona u riječkoj luci.  Prošle godine NVL je ostvario prihod od oko milijardu eura. NVL trenutačno ima narudžbe u vrijednosti od oko sedam milijardi eura  opskrbljuje njemačku Mornaricu, ali i strane države. Dodatni potencijal za rast postoji u području autonomnih brodova, odnosno plutajućih dronova. Nakon objave ovih planova, dionice Rheinmetalla privremeno su dosegnule povijesni maksimum od 1.949 eura po komadu.

Friedrich Lürßen (Photo: Rolls Royce Power Systems)

Obiteljska tvrtka Lürssen obrazložila je prodaju vojnog sektora pogoršanom sigurnosnom situacijom. Friedrich Lürßen, izvršni partner tvrtke Lürssen Maritime Beteiligungen GmbH & Co KG, izjavio je da kompanija smatra kako je konsolidacija u obrambenoj industriji nužna i korisna, jer se samo tako može osigurati brza borbena spremnost Njemačke. Sam Lürssen će se ubuduće isključivo fokusirati na gradnju civilnih mega jahti.

Sindikat IG Metall Küste pozdravlja činjenicu da sada postoji jasnoća u vezi s ciljevima Rheinmetalla i Lürssena. Međutim, za zaposlene mnogo toga ostaje nejasno, smatra Daniel Friedrich, predsjednik nadležnog sindikata: „Na primjer, nedostaje industrijska strategija i konkretno planirane sinergije o kojima Rheinmetall govori“. On poziva obje kompanije da što prije osiguraju transparentnost i uklone neizvjesnost za zaposlene. „Bez sigurnosti radnih mjesta i lokacija, kao i bez dobrih kolektivnih ugovora, nova struktura pod Rheinmetallom neće funkcionirati“, naglasio je sindikalist.

Portal DW naglašava kako Rheinmetall dosad nije samostalno proizvodio brodove, ali je već surađivao s mornaricom. Primjerice, u području brodskih topova i laserskih modula. „U budućnosti ćemo biti relevantan akter na kopnu, na vodi, u zraku i u svemiru. Rheinmetall se time razvija u sistemsku tvrtku koja obuhvaća sve domene“, izjavio je direktor  Papperger. NVL pretežno proizvodi korvete. Ova klasa brodova mogla bi u narednim godinama igrati značajniju ulogu za Bundeswehr i njegove partnere: korvete su relativno male, fleksibilne i brzo se mogu angažirati. One su idealne, primjerice, za operacije u malom Baltičkom moru, gdje raste prijetnja iz Rusije. Nakon preuzimanja, Rheinmetall će vjeojatno tješnje povezati svoje osnovno poslovanje sa sustavima naoružanja i streljiva s pomorskim sektorom. Prema upućenima u ovu temu, moguće je i da će Lürssenove korvete ubuduće biti opremljene naoružanjem koje Rheinmetall razvija zajedno s američkim koncernom  Lockheed Martinom.

U ponedjeljak 29. srpnja mađarske su vlasti otvorile novu tvornicu streljiva u gradu Várpalota, mjestu u središnjoj Mađarskoj, oko 70 km jugozapadno od Budimpešte, na autoputu od Veszpréma prema Budimpešti. Osim što je time Mađarska postala samodovoljna po pitanju topničkog streljiva kalibra 30 mm, u planu su i skora proširenja ovog strateški bitnog vojno-industrijskog kompleksa. O svemu tome je u ponedjeljak govorio i mađarski ministar obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky, ističući važnost ovakve investicije tijekom treće godine rata Ukrajini.

Upravo je Szalay-Bobrovniczky u drušvu gostiju iz Njemačke tada i službeno pokrenuo probni rad instalirane linije za proizvodnju granata od 30mm. Po njemu, “visoka tehnologija je neophodna, ali ona nije dovoljna da bi se moglo uspješno boriti. Ako ima streljiva, tada ima i uspjeha“. Sve to je na svojoj koži otkrila i Europa – ne samo za doniranje streljiva u Ukrajinu (čega se Mađarska pažljivo čuva), već i za popunu ispražnjenih nacionalnih skladišta. Szalay-Bobrovniczky je istaknuo i činjenicu da ovaj mađarski pogon nije nastao nabrzinu, u sjeni rata u Ukrajini – već se tu radi o provedbi planova koje se formiralo još prije desetak godina. Dapače, riječ je o tvornici koja ima višestruku namjenu – ne samo da proizvodi i prodaje streljivo (otvarajući time ujedno i radna mjesta visoke vrijednosti), već da podmiri i domaće potrebe. Naime, prije samo tjedan dana, u četvrtak 25. srpnja, iz mađarsko-njemačke tvornice u Zalaegerszegu isporučeno je bilo prvo u nizu borbenih oklopnih vozila pješaštva Rheinmetall Lynx KF41 – čije je glavno oružje top Rheinmetall MK30-2/ABM, za kojeg se streljivo sada proizvodi u novoj tvornici koju su Rheinmetall i Mađarska kao strateški partneri ovoga tjedna otvorili u gradu Várpalota,

No ovo vrlo moderno proizvodno postrojenje, čiji je kamen temeljac položen prije godinu i pol, a probni rad je započeo 29. srpnja, samo je početak proizvodne suradnje Rheinmetalla i Mađarske. Njegovih će sadašnjih oko 50 radnika uskoro dobiti još stotine kolega – budući da Mađarska i Rheinmetall ondje namjeravaju širiti proizvodnju. Od sadašnje proizvodnje streljiva srednjih kalibara, planira se krenuti i na proizvodnju teških kalibara, kako je to objasnio Armin Papperger, generalni direktor njemačkog obrambenog koncerna Rheinmetall. Kako izgleda, ovi planovi širenja suradnje i proizvodnje odnose se prvenstveno na  tenkovsko streljivo kalibra 120 mm (kakvo trebaju i mađarski novi tenkovi Leopard 2A7HU za svoj top Rh-120 L/44), a onda i topničko streljivo 155 mm, za koje vlada tako velika potražnja u agresijom ugroženoj Ukrajini.

No, za početak, mađarska državna investicija u ovaj infrastrukturni projekt iznosila je oko 24 milijarde HUF (oko 60,6 milijuna eura). Za to je u suradnji sa strateškim partnerom iz Savezne Republike Njemačke proizvedena sposobnost izrade preko milijun komada granata kalibra 30-35 mm godišnje. Na temelju nekadašnje lokalne tradicije rudarstva i proizvodnje aluminija, u mjestu Várpalota bi do kraja iduće godine trebali osvanuti i dodatni pogoni za proizvodnju spomenutih vrsta težeg streljiva. Budući su kapaciteti planiranih pogona bitno veći od mađarskih vojnih potreba, itekako se računa i na izvoz ovakvih proizvoda – posebno se tu oslanjajući i na podršku njemačkog partnera Rheinmetall. Naravno, netko će reći kako se takve važne stvari mogu događati samo u inozemstvu, ali nikako ne i u Republici Hrvatskoj. Nažalost, barem za sada izgleda kako to i odgovara istini.

Photo: © HM Zrínyi Non-profit LTD 2024

U sjeni rata u Ukrajini mnogi njemački mediji bave se vojnom industrijom, prepoznatljivom u svijetu, a prema pisanju njemačkoh medija – domaće narudžbe do ruske agresije bile su znatno smanjene.

Njemački Gepard u Ukrajini je dobio novi život

Njemačka je uvijek bila izbirljiva i pomno je birala kome će u inozemstvu prodati svoje oružje, tako da su mnoge tvornice, kao što je Rheinmetall, proizvodnju preselile u inozemstvo,  piše Deutsche Welle na svom portalu. Čak je aktualna vladajuća koalicija, kad je stupila na dužnost koncem 2021,. planirala još veće ograničenje domaće vojne industrije. Ali onda je u veljači 2022. počela invazija Rusije na Ukrajinu i politika je shvatila da mora “okrenuti ploču”. Ali to je lakše reći nego napraviti nakon tri desetljeća razoružanja. Problem je bilo i pitanje – što vojsci uopće treba? Tek na bojištu širom Ukrajine moglo se, nažalost, vidjeti kako izgleda vojni sukob današnjice i koja je oprema potrebna, a koja više nema smisla. Vlada je odobrila “izdvojeni imutak” od 100 milijardi eura za punjenje arsenala, ali rokovi isporuke protežu se godinama u budućnost jer u nekim slučajevima treba tek izgraditi tvornicu!

Njemačka je desetljećima, sve od pada Berlinskog zida, imala problem kamo sa starim oružjem i streljivom kojem ističe rok trajanja. Jer izgledalo je kako će dugo trajati mir, tako da se sve prodavalo za sitne novce, pa čak i uništavalo. Na nove narudžbe se jedva pomišljalo, tako da se i vojna industrija prilagodila političkoj volji: od oko 290 tisuća radnih mjesta u industriji naoružanja ostalo je jedva 100 tisuća. Čak je i njemački kancelar Olaf Scholz upozorio da kod kupnje oružja i streljiva nije „kao kad kupujete automobil”: „Oklopna vozila, haubice, helikopteri i sustavi protuzračne obrane ne stoje na policama trgovine. Ako se godinama ništa ne naručuje, ništa se niti ne proizvodi“.

Robert Habeck, Zeleni – novi pristup vojnoj industriji

Tek polako svima sviće  kako oružje ne treba samo za pomoć Ukrajini, nego i za punjenje vlastitih arsenala: „Ne možemo se pouzdati kako će Amerikanci uvijek plaćati račune i da će opremu imati na raspolaganju i za nas. To znači povećanje opsega vojne proizvodnje, a svi scenariji – pa i oni za obranu zemlje – moraju se ponovo aktivirati“, izjavio je ovog ožujka ministar gospodarstva iz stranke Zelenih, Robert Habeck. Slične zamjerke ima i oporba: “Dok je Rusija već provela prilagodbu na ratnu industriju, ova vlada ne poduzima zadovoljavajuće korake za nužno potrebno jačanje industrije oružja i vojne opreme”, piše u prilogu frakcije kršćanskih demokrata za raspravu u parlamentu. To je točno i zbog toga što u u Rusiji postoje još mnoge tvornice iz komunističkog doba kad su posvuda na Istoku postojali egzaktni planovi što tko treba proizvoditi u ratnom dobu. Dapače: proizvodnja za “civile” je bila tek sporedna zadaća – što se zorno vidjelo i na kvaliteti tih proizvoda. Što je još gore, stanje u njemačkoj vojnoj industriji i u njemačkoj vojsci očito nije sasvim jasno ni nekim političarima. Tako mlada zastupnica Zelenih, Merle Spellerberg, može se doduše složiti da što prije treba povećati kapacitete, “ali – a to je veoma važno – te kapacitete moramo moći smanjiti čim to dopusti sigurnosno stanje”.

Pogoni MBDA za proizvodnju projektila za sustave Patriot u Schrobenhausenu

Međutim, to tako ne funkcionira ni u bilo kojem industrijskom sektoru, a najmanje u vojnoj industriji. Thomas Gottschild, predsjednik njemačkog predstavništva Matra BAe Dynamics Aérospatiale (MBDA) – inače i proizvođač krstarećih projektila Taurus– upozorava da oni trebaju jasne i dugoročne narudžbe kako bi u dogledno vrijeme povećali kapacitete. Kao pozitivni primjer ističe narudžbu preko 1000 raketa za sustav Patriot kojeg će MBDA u Schrobenhausenu u Njemačkoj raditi u suradnji s američkim Raytheonom. No za same Tauruse, ističe, Gottschild, Vlada nije ispostavila niti jednu nrudžbu, unatoč brojnim zaahtjevima o njihovoj isporuci Ukrajini,  pa sukladno tome linija za proizvodnju ovih projektila ostaje “hladna” do daljnjega.

Slično je i u ostalim njemačkim tvornicama vojne opreme. Čak i kad je Rheinmetall konačno dobio narudžbu za 120 oklopna vozila, ona će najvećim dijelom stići iz pogona te tvrtke – u Australiji. No ipak, njemačka vlada tu nema mnogo izbora nego pristati na većinu zahtjeva vojne industrije, čak daleko iznad 100 milijardi eura “izdvojenog imutka”. Stručnjaci procjenjuju kako će sve ove narudžbe i nakon 2027., kad istječe ovaj izdvojeni račun, opteretiti proračun s dodatnih 50 milijardi eura svake godine, ali još nije jasno gdje će se taj novac naći, naglašava DW.

Široki spektar prosvjednika pred Rheinmetallom – od traktoraša do antimilitarista

Inače u veljači, kada je Olaf Scholz  šetao halama tvornice oružja firme Rheinmetall, pogledao je svaki pojediniizloženi tenk. Tada je nastao novi, promijenjeni savezni kancelar. “Svijet je postao grublji i mijenja se velikom brzinom, pa se zato i mi moramo mijenjati“, rekao je Scholz Nijemcima u novogodišnjoj noći, da bi sada očito počeo slijediti poruku vlastitog novogodišnjeg govora. No, dio javnosti ne podržava svog kancelara pa se tako, unatoč ozbiljnim sigurnosnim mjerama, oko 400 prosvjednika okupilo kako bi izrazilo svoje nezadovoljstvo planiranim proširenjem proizvodnje u poznatoj tvornici streljiva. Prema policijskim izvještajima, oko 300 traktora sudjelovalo je u prijavljenom skupu, a dodatnih 400 ljudi pridružilo im se u prosvjedu. Prosvjednici su nosili transparente protiv militarizacije i izražavali zabrinutost zbog povećane proizvodnje oružja, posebno u kontekstu trenutnog sukoba u Ukrajini. Unatoč provkjedima, Rheinmetall, veliki njemački vojni koncern, planira proširenje proizvodnje 155-milimetarskih topničkih projektila kako bi udovoljio velikoj potražnji za streljivom, potaknutoj ratom u Ukrajini. Tvrtka namjerava uložiti oko 300 milijuna eura u novi pogon u Unterlüßu. Prosvjednici, pak, naglašavaju da je njihov cilj skrenuti pozornost na negativne aspekte militarizacije i potrebu za miroljubivim rješenjima sukoba. Oni očekuju da će se njihovi glasovi  čuti te potiču na razmatranje alternativnih investicija koje promiču mir i sigurnost umjesto proizvodnje oružja.

Početak izgradnje nove tvornice streljiva za Ukrajinu – Rheinmetall CEO Armin Papperger, danska premijerka Mette Frederiksen, njemački kancelar Olaf Scholz i ministar obrane Boris Pistorius

Njemački kancelar dugo je slovio za kočničara i nekoga tko rado oklijeva, pa je po njemu čak iskovan i izraz „šolciranje”, koja označava glasne najave bez realizacije. Ali sada se preobrazio u praktičara. Nova parola glasi: „Svi za jednog. Jedan za sve“, rekao je kancelar kada je sredinom veljače (12.2.) ugostio poljskog premijera Donalda Tuska. Mislio je pritom na međusobno obrambeno jamstvo članica NATO-a. Njemačka će se aktivno angažirati u obrani svakog centimetra teritorija NATO-a, Scholzova je poruka Poljacima. Prije godinu dana je on na istom mjestu prije svega isticao potrebu za suzdržanošću, a sada kaže da se Ukrajini isporučuje „premalo i presporo.” A to ne govori samo svojim europskim kolegama. U nedavni posjet Washington on nije doputovao kao oklijevajući molitelj koji se ne drži svojih obveza prema NATO-u, već kao kancelar zemlje koja Ukrajini daje više, pa čak i od većine drugih Europljana. Njegova je poruka bila: “Koliko god to surovo zvučalo, mi ‘ne živimo u doba mira‘”. Kancelar kojem su ranije strani bili i njemačka vojska Bundeswehr i oružje postao je kancelar koji vidno dobro raspoložen sudjeluje na svečanosti polaganja kamena temeljca za novu tvornicu streljiva tvrtke Rheinmetall u Unterlüßu. Prije samo nekoliko godina pohvala izvršnog direktora najveće njemačke firme za proizvodnju oružja bila bi prilično neugodna za jednog socijaldemokrata. No vremena su se u Njemačkoj promijenila. „Respekt, zato što ste imali hrabrosti aktivirati 100 milijardi“, rekao je izvršni direktor Rheinmetalla Armin Papperger o posebnom fondu za Bundeswehr.  Kancelar je bio zadovoljan pohvalom – i izgledao je još zadovoljnije kada je Papperger izjavio da je Njemačka sada drugi najveći pomagač Ukrajine: „Naša je zemlja preuzela vodeću ulogu u Europi koju mnogi od nas traže već duže vrijeme“, rekao je Scholz.

Ministri obrane Ukrajine i Njemačke, Rustem Umerov i Boris Pistorius

Svojevremeno je Scholzu trebalo jedanaest mjeseci da dozvoli isporuku „Leoparda” Ukrajini. Tada je u Bundestagu navodio svaku njemačku samohodnu haubicu kao obrazloženje da je već puno isporučeno. Sada zvuči drugačije. Puno se radi, ali to nije razlog za samohvalu, već razlog za zabrinutost, Scholzova je poruka. Jer drugi čine premalo. A nedavna najava je vrlo konkretna: „Njemačka će trošiti dva posto svog ukupnog društvenog proizvoda na obranu i naoružanje prema kriterijima NATO-a. I tako će to biti za sva vremena“, najavio je šef njemačke vlade. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je na njemačkoj televiziji izjavio da je Scholz od njemačkog kancelara izrastao u europskog lidera. „I zato su njegovi koraci sada koraci predvodnika“, rekao je Zelenskij, te dodao kako bi volio da mu takav Scholz jednom bude prijatelj. Možda ta Scholzova promjena stava ima veze i s Donaldom Trumpom, odnosno s tim što bi mogao značiti njegov ponovni predsjednički mandat. Kancelar nikada javno ne izgovara Trumpovo ime, ali svi znaju na koga misli kad kaže: „Nitko se ne smije igrati ili trgovati sigurnošću Europe.”

Preobrazba kancelara iz kolebljivca u inicijatora raduje i njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa, koji je sjedio u prvom redu na svečanosti polaganja kamena temeljca za novu tvornicu Rheinmetalla. Tada je Scholz rekao u čemu se griješilo u prošlosti: „Godinama se oružje nabavljalo kao da se radi o kupnji automobila. Ali tenkovi ne stoje gotovi na policama. Njih treba naručivati, jednog po jednog.” U novoj tvornici Rheinmetall planira proizvoditi 200.000 topničkih granata godišnje. „To zvuči impresivno“, rekao je kancelar, dodavši: “Ali na bojištu Ukrajina ispaljuje nekoliko tisuća projektila – svaki dan!”

Armin Papperger, šef najvećeg njemačkog vojnog poduzeća,  pozvao je ovih dana europske zemlje da se odreknu dominacije nacionalnih favorita i stvore veće, specijaliziranije obrambene skupine kako bi se natjecale s američkim rivalima.  Papperger smatra da ukoliko Europa želi bližu obrambenu suradnju – onda se zemlje moraju specijalizirati za različite vrste vojnih tehnologija:  “Nema smisla izabrati, recimo, drugu ili treću najbolju tehnologiju jer je jedna država želi iz nacionalističkih razloga. To je najteža rasprava koja se sada vodi na razini vlade“. Rheinmetall je oživio svoje ambicije za daljnjom konsolidacijom raširene obrambene industrije u regiji. Prošle je godine tvrtka dovršila preuzimanje svog španjolskog rivala Expala vrijednog 1,2 milijarde eura, učvrstivši svoju vodeću poziciju u lancu opskrbe streljivom.  18. ožujka ove godine odlučila je kupiti Reeq, nizozemskog proizvođača bespilotnih kopnenih vozila koja se koriste u borbenim operacijama. Vrijednost ove trnsakcije nije objavljena. Dok su se drugi njemački obrambeni izvođači žalili na nedostatak konkretnih narudžbi iz Berlina, Papperger napominje da je Rheinmetall uspio brzo povećati kapacitete – proizvest će 700.000 topničkih granata sljedeće godine u odnosu na 70.000 u godini do 2022. – zahvaljujući ulaganjima u nove proizvodne linije. Tako je rat u Ukrajini probudio njemačku vojnu industriju. Do kada – tek će se vidjeti!