U nedjelju (21.srpnja) oko podneva u 93. ZB u Zemuniku vratio se protupožarni avion CL-415 koji je proteklih 6 dana gasio požare u Sjevernoj Makedoniji. Tijekom angažmana, hrvatski protupožarni avion ostvario je ukupno 27 sati naleta i izbacio 615 tona vode. Temeljem Naredbe potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra obrane Ivana Anušića hrvatski protupožarni tim – 2 posade i popratno  zrakoplovno-tehničko osoblje, te jedan CL-415 iz sastava HRZ-a – krenuo je put Sjeverne Makedonije u utorak, 16. srpnja, i ubrzo nakon dolaska na Međunarodni aerodrom u Skopju krenuli su na prvu zadaću gašenja požara na području grada Bitole. Kao jedna od najvećih protupožarnih “ptica”u Makedoniji, hrvatski CL-415 nije ostao nezamijećen pri uzimanju vode iz raznih makedonskih jezera – Prespanskog, Tikveškog, Mavrova, Streževa i Kozjaka.

Samo dan ranije, u ponedjeljak 15. srpnja, nakon neuspješnog pokušaja da se sama bori s požarima, Sjeverna Makedonija je aktivirala EU Mehanizam civilne zaštite. Isto je napravila i njena susjeda Bugarska, suočivši se s ogromnim požarima uslijed visokih temperatura i suhe vegetacije. S opožarenom površinom od preko 8.000 hektara, Bugarska je proglasila stanje katastrofe u provinciji Haskovo, dok je Makedonija s nešto manjih oko 6.300 opožarenih hektara proglasila izvanredno stanje. Na makedonski poziv za pomoć u obliku zračnih protupožarnih snaga odgovorile su Srbija, Slovenija, Hrvatska i Turska, dok je Češka najavila slanje 2 helikoptera iz svoje flote namijenjene za rescEU. Hrvatski CL-415 evidencijske oznake 844 također je bio prijavljen kao dio zračne protupožarne EU flote (rescEU).

Stanje požara 16. srpnja (Izvor: Europska komisija)

Rumunji su poslali jedinstveni protupožarni avion

U srijedu, 17. srpnja, rumunjsko Ministarstvo obrane najavilo je da će u Sjevernu Makedoniju poslati svoj avion C-27 J Spartan u njegovoj protupožarnoj verziji, kao i logističku podršku u vidu transportnog aviona C-130 Hercules. Rumunji su upravo danas objavili kraj svoje misije u Sjevernoj Makedoniji, tijekom koje su izveli 21 gašenje ispustivši oko 92.000 litara vode, dok je njihov zemaljski  tim osiguravao sliku u realnom vremenu i podatke s terena kako bi zračne posade prilagodile strategiju letenja i gašenja požara. Turska je u Sjevernu Makedoniju poslala 2 aviona Air Tractor AT-802 i helikopter UH-60/Firehawk, a Slovenija helikoptere AW 169 i AS-532AL. Srbija je poslala svoj novi helikopter Ka-32A11BC, što je zabilježeno kao prvo međunarodno djelovanje ovog ruskog protupožarnog helikoptera u sastavu MUP-a Srbije. Njihov angažman u Sjevernoj Makedoniji završio je jučer, 21. srpnja.

Srpski Ka-32 – prvi puta na intervenciji van Srbije

Slovenija je u Sjevernu Makedoniju u utorak 16. srpnja poslala mješoviti tim Slovenske vojske i policije te Uprave za zaštitu i spašavanje – helikopter Slovenske vojske Eurocopter AS 532 AL Cougar prevozio je vatrogasne ekipe, te je evakuirao stanovnike s požarom ugroženih područja. Slovenci su, među ostalim, radili i u okolici mjesta Gevgelija na granici s Grčkom, kao i na području Novog Sela na granici s Bugarskom. Helikopter Cougar je proteklih dana izvršio ukupno 13 sati i 20 minuta naleta, pri čemu je izbacio oko 86.800 litara vode. Slovenska Policija u Sjevernu Makedoniju otišla je s helikopterom Agusta Westland AW 169 i tročlanom posadom, te s planom da ondje budu angažirani 5 dana, ovisno o razmjerima požara i njihovog eventualnog širenja. Zajedno sa Slovencima u Makedoniju je stigao i crnogorski helikopter iz sastava Vojske Crne Gore. Temeljem odluke crnogorskog Savjeta za obranu i sigurnost i prijedloga ministra obrane Dragana Krapovića vojni helikopter Bell-412 zaputio se u Sjevernu Makedoniju u srijedu, 17. srpnja, poletjevši s vojnog aerodroma “Knjaz Danilo” u Podgorici, praćen slovenskim Cougarom i Augustom Westland.

Od 29 požara koji su u posljednja 24 sata bjesnili Makedonijom, danas je bilo aktivno još njih 7. Većina stranih pomagača i njihovih letjelica je otišla iz Makedonije, te je ostao tek crnogorski helikopter – on je zbog kvara ostao na servisu i njegov angažman ovisi o uspješnosti popravka.

Glavni vatrogasni zapovjednik Republike Hrvatske Slavko Tucaković rekao je u ponedjeljak za Hinu kako sezonu požara hrvatski vatrogasci dočekuju s dovoljnim brojem Canadaira i Air Tractora: “Za ovu sezonu bit će spremno pet Canadaira, šest Air tractora i jedan helikopter“, istaknuo je Tucaković ocijenivši da je riječ o dovoljnom broju letjelica za gašenje požara. Pritom navodi primjer Francuske koja po četvornom kilometru i broju stanovnika raspolaže sa znatno manjim brojem letjelica nego što ih posjeduje Hrvatska. A flota će dodatno ojačati, najavio je Tucaković, za otprilike dvije do tri godine s još dva nova kanadera temeljem ugovora koji je nedavno potpisan na razini više europskih zemalja. Tucaković je ocijenio kako Hrvatska trenutno raspolažu s dovoljnim brojem posada za protupožarne avione i njihove aktivnosti, kao i da se  uvježbavaju i nove, ne preciziravši broj ni kada točno bi flota trebala biti potpuna.

855. protupožarna eskadrila u travnju je proslavila 30. obljetnicu postojanja (Photo: MORH/F.Klen)

No trenutna situacija nije baš najbolja. U ovom trenutku, kaže Tucaković, za polijetanje su spremna dva Candaira i četiri Air Tractora. Preostali dio nalazi se u redovnom režimu servisiranja te će početkom sezone biti potpuno spremni za najzahtjevnije zadatke. Toje vjerojatno najmanji broj spremnih Canadaira samo mjesec dana prije službenog početka ovogodišnje protupožarne sezone. Prema Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2024. godini, kojeg je hrvatska Vlada donijela 31. siječnja ove godine, već 01. lipnja u funkciju se stavlja Operativno vatrogasno zapovjedništvo RH, a MORH i OS RH trebaju planirati potreban broj zrakoplova te dovoljan broj osposobljenih posada s odgovarajućim letačko-tehničkim osobljem. Okvirni broj zrakoplova je: do pet zrakoplova tipa Canadair CL-415, do šest izviđačko-navalnih zrakoplova Air Tractor AT-802A/F, jedan transportni helikopter, te jedan zrakoplov PC-9 M. U skladu s potrebama i prosudbom situacije na terenu treba uzeti u obzir i mogućnost angažiranja zrakoplova koji sudjeluju u mehanizmu rescEU.

Kako je podsjetio glavni vatrogasni zapovjednik Tucaković, Hrvatska je potpisala sporazum s Europskom unijom o kupnji dva protupožarna aviona upravoza potrebe rescEU, a koji će u ljetnim mjesecima biti okosnica vatrogasnog djelovanja, poglavito u priobalju. Na portalu Obris.org pisali smo o tome da su potpredsjenik Vlade Davor Božinović i potpredsjednica tvrtke Canadian Commercial Corporation Diane Montambault potpisali 14. ožujka Ugovor o nabavi dva nova vatrogasna zrakoplova, CL-515, ukupno vrijedna 105 milijuna eura, čija se isporuka očekuje za oko pet godina. Riječ je o novoj generaciji protupožarnih zrakoplova, koje bi trebala proizvoditi kanadska tvrtka De Havilland.

Hrvatska flota CL-415 izdržala je čuda

Članice EU nabavljaju 20 takvih zrakoplova, a Hrvatska je, uz Grčku, Italiju, Španjolsku, Portugal i Francusku, bila uključena u zajednički postupak nabave zrakoplova DHC-515 s ciljem uspostave trajnih rescEU kapaciteta. Kanadere se nabavlja europskim sredstvima, a bit će na raspolaganju ne samo državama uključenima u zajedničku nabavu, nego i svim drugim članicama EU, ali i trećim državama koje zatraže pomoć. “Broj narudžbi europskih zemalja toliko je bio velik da se kompaniji De Havilland isplatilo pokrenuti novu proizvodnju“, rekao je tada premijer Plenković, iako ova kanadaksa kompanija još uvijek nije startala novu proizvodnu traku za CL-515. Svaki od tih budućih Canadaira košta nešto više od 50 milijuna eura uz stopostotno financiranje europskim sredstvima. Time će se broj zrakoplova koje imamo povećati sa šest na osam, naglasio je Plenković u žaru predizborne groznice, priznajući pritom da je pet CL-415 iz sastava HRZ-a kontinuirano u funkciji, a jedan se koristi za rezervne dijelove: “Na ovaj način imat ćemo ih sedam funkcionalnih, bit ćemo dodatno osnaženi za protupožarnu aktivnost u Hrvatskoj, a bit ćemo i važan regionalni faktor”. De Havilland je tek krajem prošle godine pokrenuo djelomičnu proizvodnju dijelova za budući CL-515, dok službeni početak proizvodnje nije najavljen, uz obrazloženje da se tek trebaju sklopiti ugovori s kupcima tih budućih protupožarnih aviona. Za sada su to napravile Indonezija, Hrvatska i Grčka, te Europska unija za flotu iz sastava RescEU. Posljednja u nizu je Španjolska, koja je naručila 7 CL-515 u vrijednosti od 375 milijuna USD, od čega će se 2 aviona kupiti europskimnovcima za RescEU, a ostalih 5 sredstvima iz nacionalnog proračuna.

Hrvatska nabavlja dva nova protupožarna Kanadera novije generacije, čiju nabavu u potpunosti financira Europska unija kao dio flote europskih protupožarnih zrakoplova. Tako su u ponedjeljak u Zagrebu potpredsjednik Vlade Davor Božinović i Diane Montambault, potpredsjednica Canadian Commercial Corporation, državne agencije za sklapanje “G2G” ugovora, potpisali ugovor o nabavi spomenuta dva nova protupožarna zrakoplova, ukupne vrijednosti 105 milijuna eura. Te zrakoplove namjerava proizvoditi kanadska tvrtka De Havilland, koja je 2016. preuzimanjem tvrtke Viking preuzela i program proizvodnje zrakoplova Canadair i njihovih dijelova. Ugovor je potpisan u Banskim dvorima u prisutnosti premijera Andreja Plenkovića, koji je podsjetio kako je Hrvatska jedna od desetak zemalja koje trenutno imaju kanadere u svojoj floti. “Broj narudžbi europskih zemalja toliko je bio velik da se kompaniji De Havilland isplatilo pokrenuti novu proizvodnju“, rekao je premijer. Plenković je iznio i podatak da će budući hrvatski kanaderi imati kapacitet od po šest tona vode, što im daje znatno veću sposobnost od dosadašnjih CL-415.

“Svaki košta nešto više od 50 milijuna eura uz stopostotno financiranje europskim sredstvima. Broj protupožarnih zrakoplova koje imamo time će se povećati sa šest na osam. Pet zrakoplova kontinuirano je u funkciji, a jedan se koristi za rezervne dijelove. Na ovaj način imat ćemo ih sedam funkcionalnih, bit ćemo dodatno osnaženi za protupožarnu aktivnost u Hrvatskoj, a bit ćemo i važan regionalni faktor”,

rekao je premijer Plenković. Za dva nova kanadera definirani su i potrebni rezervni dijelovi, u vrijednosti od preko sedam milijuna eura, koje će se isto tako u stopostotnom iznosu financirati europskim sredstvima.

Inače, članice EU nabavljaju 20 takvih zrakoplova, a Hrvatska je, uz Grčku, Italiju, Španjolsku, Portugal i Francusku, bila uključena u zajednički postupak nabave zrakoplova DHC-515 s ciljem uspostave trajnih RescEU kapaciteta. Kanadere se nabavlja europskim sredstvima, a bit će na raspolaganju ne samo državama uključenima u zajedničku nabavu nego i svim drugim članicama EU, ali i trećim državama koje zatraže pomoć.

Isporuka novih kanadera očekuje se u idućih četiri do pet godina, rekao je novinarima glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković. “Hrvatska trenutačno raspolaže sa šest Air Tractora i šest kanadera, od kojih je pet u funkciji. Očekujemo opet sušno ljeto i velik broj požara i činimo sve da se za to dobro pripremimo“, poručio je Tucaković. U Banskim dvorima u ponedjeljak bio je i povjerenik Europske komisije za upravljanje krizama i humanitarnu pomoć Janez Lenarčič, koji je izjavio da će Europljani, zahvaljujući ovoj nabavi, biti sigurniji u okolnostima klimatskih promjena.

“Kanada je ponosna što Hrvatskoj omogućuje nabavu zrakoplova sljedeće generacije za gašenje požara od kanadskog De Havillanda i što pomaže Ministarstvu unutarnjih poslova u borbi protiv šumskih požara. Predani smo pružanju praktičnih alata za rješavanje šumskih požara koji prijete sigurnosti hrvatskih građana i povijesnih lokacija”,

izjavila je Diane Montambault, potpredsjednica Canadian Commercial Corporation, dok je Jessica Blitt, veleposlanica Kanade u RH, pohvalila Hrvatsku za vodeću ulogu koju ima u regiji u borbi protiv šumskih požara.

Prigodom današnjeg potpisivanja ugovora potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović najavio je i da se u svibnju očekuje isporuka dva višenamjenska helikoptera Subaru Bell 412EPX s modulima za medicinsku evakuaciju te traganje i spašavanje. Koristit će se za potrebe akcija spašavanja civilne zaštite i HGSS-a te hitnih medicinskih letova, a financirani su europskim sredstvima.

O danas potpisanom ugovoru Vlada RH razgovarala je na prošlotjednoj 293. sjednici, kada je ujedno donijela “Odluku o davanju suglasnosti za zaključivanje Ugovora o kupoprodaji protupožarnih zrakoplova modela DHC-515 s kanadskom komercijalnom korporacijom“. I tada je potpredsjednik Božinović rekao gotovo isto ovo što i danas:

„Hrvatska je jedna od 6 država članica – uz Grčku, Francusku, Italiju, Španjolsku i Portugal – koja uz potporu Europske komisije nabavlja novi prototip protupožarnih zrakoplova kojima se uspostavljaju trajni kapaciteti za gašenje požara na razini Europske unije. Potreba za uspostavom  europskih kapaciteta za gašenje požara uvjetovana je klimatskim promjenama i upravo su razorni požari od sjevera do juga kontinenta bili poticaj za donošenje odluke o tome da se pokrene zajednička nabava radi uspostave potrebnih kapaciteta  na europskoj razini.

Hrvatska je od 2018. godine u razgovorima koje je vodila s Europskom komisijom ukazivala na važnost jačanja nacionalnih i europskih kapaciteta za gašenje požara. Činjenica da je Hrvatska uključena u zajednički postupak nabave priznanje je za iskustvo i potporu koju Hrvatska ima kada je riječ o gašenju šumskih požara na nacionalnoj razini, kao i za ispomoć koju smo pružili brojnim trećim državama u našem bližem i daljnjem susjedstvu. Podsjetit ću da je Vlada prije 8 godina uputila 2 Canadaira za gašenje požara u Izrael, a osim Izraela naši su Canadairi pomogli i u gašenju požara u Sloveniji, BiH, Grčkoj, Turskoj, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.

Canadairi su se pokazali kao najbolje i najučinkovitije sredstvo za gašenje požara većih razmjera, a njihova je proizvodnja nažalost bila obustavljena. Da bi se ponovno pokrenula proizvodnja, potrebno  je zaključiti ugovore sa svih 6 država članica koje su uključene u zajednički postupak nabave, a radi se o nabavi 24 nova Canadaira od čega će 12 – po 2 za svaku članicu uključenu u zajednički postupak – biti dio trajnih RescEU kapaciteta, a dodatnih 12 novih Canadaira nabavlja se nacionalnim sredstvima.

Važno je napomenuti da je došlo do promjene u vlasničkoj strukturi proizvođača – Viking i De Haviland proizvodnju ponovno pokreću uz potporu agencije Canadian Commercial Corporation te kanadske Vlade i to novog modela prototipa Canadaira DHC-515. Upravo imajući sve navedeno u vidu, pregovori o ugovoru koji ćemo zaključiti 25. ožujka trajali su  preko 4 godine. Hrvatska će prva, u nazočnosti europskog povjerenika Janeza Lenarčiča, s kanadskom korporacijom potpisati ugovor o nabavi 2 nova Canadaira koja se u 100-postotnom iznosu financiraju europskim sredstvima. Dva nova Canadaira za Hrvatsku vrijede 105 milijuna eura. Pritom smo sastavili i listu rezervnih dijelova u vrijednosti od preko 7 milijuna eura koji će se isto tako u 100-postotnom iznosu financirati europskim sredstvima“.

U ovom Božinovićevom izlaganju u oči je upala izjava kako  je Hrvatska prva od 6 država članica EU koja potpisuje ugovor o nabavi protupožarnih aviona DHC-515. Naime, unatoč jakoj kanadskoj marketinškoj  operaciji, još uvijek nije sigurno da će do proizvodnje ovih zrakoplova zaista i doći. To dobro ilustrira i pomicanje vremenskih rokova za proizvodnju i isporuku DHC-a zainteresiranim zemljama Europske unije. Dok se prvotno spominjalo razdoblje 2025.-2026., danas je glavni vatrogasni zapovjednik Tucaković rekao da se očekuju “u idućih četiri do pet godina“. De Havilland još uvijek prikuplja narudžbe za DHC-515 kako bi im se isplatilo pokrenuti proizvodnju, što je vjerojatno i osnovni razlog što je europska narudžba “skočila” za duplo – dakle 12 protupožarnih DHC-515 za sustav RescEU, te još 12 zrakoplova za nacionalne potrebe. U redu za DHC stoji još i Indonezija, koja je 2019. objavila da kupuje 6 tadašnjih CL-515 (kasnije preimenovanih u DHC-515) s rokom isporuke u 2024. godine.

Uz to, Republika Hrvatska na kraju nije završila kao prva EU država koja bi potpisivala takav ugovor s Kanađanima. Naime, upravo jučer, 24. ožujka, tijekom službenog posjeta Kanadi grčki premijer Mitsotakis potpisao je ugovor za kupovinu 7 DHC-515, pri čemu će 2 zrakoplova biti nabavljena sredstvima EU i prioritetno za potrebe RescEU. Vrijednost ugovora nije objavljena, a procjene se kreću između 360 i 530 milijuna dolara. Tako je Mitsotakis “za dlaku” pretekao Božinovića pa je Grčka prva, a Hrvatska druga EU-država potpisnica ugovora za nabavu  novih DHC-515.

Photo: Vlada RH, De Havilland, Davor Božinović/Twitter, Kyriakos Mitsotakis/Twitter)

Kako je jučer priopćila Europska komisija, Hrvatska je postala jedna od 4 države Europske unije u kojoj će se skladištiti zalihe za kemijske, biološke, radiološke i nuklearne krize. Naime, radi unapređivanja EU spremnosti i odgovora na nuklearne, biološke, kemijske i radiološke prijetnje (NBKR), Europska komisija stvara strateške rezerve materijala potrebnog za uspješni odgovor kroz EU Mehanizam civilne zaštite (EU Civil Protection Mechanism) i Agenciju za spremnost i odgovor na zdravstvene krize (Health Emergency Preparedness and Response Aothority – HERA). U ponedjeljak, 20. veljače, Hrvatska, Francuska i Poljska pridružile su se Finskoj u smještaju RescEU zaliha vrijednih ukupno 545,6 milijuna eura. Te zalihe će uključivati protuotrove, antibiotike, cjepiva, sedative, te materijal za profilaktički tretman, kao i specifičnu NBKR opremu – kao što su detektori i materijal za dekontaminaciju, te osobnu zaštitu (npr. plinske maske i zaštitna odijela).

Uspostava ove 4 točke sa zalihama predstavlja rezultat međusektorske suradnje između EU tijela zaduženih za zdravstvo i civilnu zaštitu. Kad jednom budu uspostavljene, države članice će moći tražiti mobilizaciju sredstava iz takvih zaliha putem Centra za koordinaciju odgovora na krize (Emergency Response Coordination Centre – ERCC). Paralelno s tim, Komisija je pokrenula i dodatni poziv za podnošenje prijedloga, vrijedan ukupno oko 636 milijuna eura, ovoga puta fokusiran na odgovor u slučaju pojave patogena s pandemijskim potencijalom, NBKR prijetnji i otpornosti na antibiotike. Janez Lenarčič, povjerenik EK zadužen za upravljanje krizama,  rekao je:

„Zahvaljujem se svim ovim četirima državama članicama za njihovu posvećenost jačanju otpornosti EU na NBKR prijetnje. Ruski agresivni rat protiv Ukrajine vrlo jasno ukazuje na potrebu da se ojača EU spremnost na NBKR rizike i to osiguravanjem adekvatnog i efikasnog odgovora na EU razini korištenjem sustava RescEU,“

dok je Stella Kyriakides, EU povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane, naglasila:

„Današnje RescEU NBKR zalihe, financirane kroz HERA ojačat će EU zdravstvenu sigurnost i spremnost. Identificirali smo NBKR kao prioritetnu zdravstvenu prijetnju na koju se trebali pripremiti na EU razini. Medicinske protumjere moraju biti brzo raspoložive ako kemijska, biološka, radiološka ili nuklearna prijetnja postane stvarnost. To je bitan dio jake europske zdravstvene unije.“

Do sada je NBKR pomoć bila mobilizirana kroz EU Mehanizam civilne zaštite, od 26 zemalja članica i iz već postojećih RescEU strateških rezervi. To je obuhvaćalo kemijske detektore, radiometrijske instrumente, dekontaminaciju i opremu za osobnu zaštitu, uz dodatno i terapijska sredstva kao što su tablete kalijevog jodida, te protuotrove. Pa ipak, nedavna pandemija je pokazala manjak rezervi osnovnih medicinskih protumjera – kao što je bazična osobna medicinska zaštitna oprema. Buduće prijetnje, možda korona virus, ili NBKR incidenti mogli bi nadići sposobnosti pojedinih EU zemalja članica da si međusobno pomažu, posebno u slučaju da je više europskih zemalja suočeno s istim tipom nesreće u isto vrijeme. Tome bi trebale doskočiti nove zalihe nad kojima bi bdjeli ECHO (European Civil Protection nd Humanitarian Aid Operations), te HERA (European Health Emergency Preparednes and Response Authority). Naime, u srpnju 2022. HERA je objavila prioritetnu listu 3 najvažnije zdravstvene prijetnje koje traže koordinaciju odgovora na EU razini u medicinskom kontekstu. Ove 3 prijetnje, s potencijalom širenja širom zemalja članica, su: (1) patogeni s visokim pandemijskim potencijalom, (2) nuklearne, biološke, kemijske i radiološke prijetnje, te (3) prijetnje koje proizlaze iz otpornosti na antibiotike. Ovo aktualno uspostavljanje strateških rezervi predstavlja direktni odgovor na drugu od spomenutih prijetnji. Ove rezerve bit će 100% financirane s EU razine, a Europska komisija će zadržati kontrolu nad njihovim djelovanjem u uskoj suradnji s državama kod kojih su pohranjene. U slučaju potrebe, ove RescEU strateške rezerve trebaju pružiti pomoć primarno zemljama članicama EU, i drugim državama koje sudjeluju u Europskom mehanizmu civilne zaštite.

Kako saznaju hrvatski mediji, u Hrvatskoj bi se trebalo skladištiti takvih roba u vrijednosti od oko 50 milijuna eura. Čitav bi taj poduhvat trebao zaživjeti u idućih 48 mjeseci, a njegov je nositelj Ministarstvo unutarnjih poslova – odnosno, konkretno, njegovo Ravnateljstvo civilne zaštite. To je bitno jer će MUP RH ujedno biti zadužen i za raspisivanje natječaja za popunu takvih strateških zaliha, što bi možda moglo otvoriti dodatnog prostora i za hrvatske ponuditelje. Za sada nije jasno hoće li tako pribavljene zalihe biti čuvane u nekim novim skladištima, ili će se koristiti postojeći prostori Civilne zaštite. Kako izgleda, ovo je druga takva inicijativa s lokacijom u Republici Hrvatskoj, budući je 6. travnja prošle godine Europska komisija već objavila vijesti o formiranju EU skladišta opreme za dekontaminaciju ljudi, infrastrukture, vozila i kritične opreme u Njemačkoj, Španjolskoj i Hrvatskoj. Riječ je o projektu vrijednom 66,7 milijuna eura, kojeg također u potpunosti financira Europska unija.

Danas rano prijepodne u zagrebačku Zračnu luku sletio je rijedak gost – švedski Air Tractor AT-802F Fire Boss. On je proteklih tjedan dana bio jedan od inozemnih protupožarnih aviona koji su pritekli u pomoć opožarenoj Grčkoj – rano jutros krenuo je iz Grčke prema Dubrovniku, a potom iz Dubrovnika za Zagreb. No na zagrebačkom Plesu nije se dugo zadržao, već je prebačen na prostor Zrakoplovno-tehničkog centra, gdje će se tijekom sljedećeg tjedna na njemu raditi 100-satni servis. Radi se o jednom od ukupno dva laka protupožarna aviona AT-802 u vlasništvu tvrtke SAAB koje je Švedska uputila u humanitarnu pomoć u Grčku.

Kako smo već pisali, Grčka je zbog požara širom zemlje zatražila pomoć putem EU Mehanizma civilne zaštite i sustava RescuEU. Tim je temeljem Europska unija od Švedske zatražila angažman vatrogasnih aviona koje je ta nordijska država deklarirala u sustav RescEU, i koji su bili u pripravnosti za ovakvu vrstu operacija. Švedska je putem svoje Agencije za izvanredne situacije (Myndigheten för samhällsskydd och beredskap – MSB) potvrdila da su zrakoplovi spremni, na što je potom Grčka prihvatila švedsku ponudu. Dva protupožarna aviona AT-802 Fire Boss – registarskih oznaka SE-MHP i SE-MHO – napustila su Švedsku u srijedu, 4. kolovoza, oko 17 sati, te krenula na let put Grčke kroz više etapa kroz središnju Europu. Roger Gustafsson, projekt menadžer u Odjelu za operacije agencije MSB, tom je prilikom izjavio:

„Naravno da smo bili spremni pomoći Grčkoj kroz EU mehanizam suradnje. Drago nam je da smo mogli ponuditi pomoć, s obzirom i na sve ono što je nama bilo pruženo iz EU u 2018. godini“.

Ta dva vatrogasna aviona dio su kvote resursa RescEU, kojima tijekom aktivnosti EU u pravilu financira 75 posto operativnih troškova, a zemlja primateljica pomoći snosi preostalih 25 posto. Švedska sudjeluje u RecEU mehanizmu od 2019. godine, a ovo angažiranje u Grčkoj predstavljalo je prvi put da su švedski letni resursi bili aktivirani na ovaj način.

Nakon 6 dana aktivnog gašenja diljem Grčke, švedski protupožarni avioni Fire Boss rano jutros krenuli su natrag u Švedsku. AT-802 oznake SE-MHO vratio se danas popodne u Stockholm sa stajanjima u Rumunjskoj (Craiova) i Poljskoj (Lodz), dok je drugi švedski protupožarni avion (SE-MHP) preko Dubrovnika stigao u Zagreb, u kojem će se zadržati narednih nekoliko dana, koliko će trajati njegov pregled u ZTC-u. Izbor ZTC-a u ovom slučaju ne čudi – SAAB je itekako upoznat sa stanjem i mogućnostima ovog zrakoplovnog centra, budući je u više navrata ZTC bio spominjan kao jedno od mjesta u koje bi SAAB uložio u okviru industrijske suradnje, za slučaj da je Hrvatska izabrala švedski borbeni avion Gripen.

* Photo: Ljiljana Medved

Spremnost sustava za nadolazeću protupožarnu sezonu, te program nadolazećih aktivnosti i razmještaj snaga bili su danas tema press-konferencije koju su u prostorijama Državne vatrogasne škole održali pomoćnik ministra unutarnjih poslova Damir Trut, glavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko Tucaković, zapovjednik Zapovjedno-operativnog središta Glavnog stožera Oružanih snaga RH brigadni general Ivan Turkalj, pomoćnik načelnika Sektora općeg kriminaliteta i međunarodne suradnje Ravnateljstva policije Predrag Brkopac, direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma Krešimir Žagar i predstavnik Državnog hidrometeorološkog zavoda Lovro Kalin. Svi su oni zaključili kako su svi akteri protupožarne sezone spremni za nadolazeću protupožarnu sezonu, iako se prema postojećim prognozama najavljuje toplo ljeto s manje oborina od prosjeka. U odnosu na prvih 5 mjeseci prošle godine, kada je bilo zabilježeno 2.754 požara, ove godine od siječnja do kraja svibnja zabilježeno ih je ipak bitno manje – 1.562 požara. Sustavu vatrogastva – uz 2.641 profesionalnog vatrogasca – odobreno je zapošljavanje još 1.176 sezonskih vatrogasaca u sedam priobalnih županija, a MUP RH je preko EU fondova te drugih izvora nabavio i 450 novih vozila.

Ministarstvo obrane, OS RH i protupožarna eskadrila spremni su za ovu protupožarnu sezonu, a očekuje se i jačanje protupožarna flote. Naime, kako je najavio Damir Trut: “Hrvatska će iz programa Europske unije ‘RescEU’ dobiti 100 milijuna dolara za dva kanadera”. Sada je, čini se, sasvim izvjesno da se ostvaruju najave ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića s početka ove godine. On je sredinom veljače ove godine izjavio da se trenutno radi na nekoliko projekata: “Trenutno su u izradi projekti za nabavu tri helikoptera, dva kanadera, digitalnih sustava ranog upozorenja i ranog odgovora na krize, kojima će se građane pravovremeno upozoriti na dolazeći rizik i davati im upute za ponašanje preko mobitela, odnosno pravovremeno aktivirati sve sastavnice civilne zaštite”. Bila je to prva konkretna najava mogućnosti da se europskim novcem kupe nove kanaderi, tim više što se iz obrambenog sustava već neko vrijeme čuje kako iz postojeće flote dva protupožarna CL-415 gotovo da više nisu popravljiva.

Hrvatska u sustavu Europskog mehanizma civilne zaštite – RescEU – sudjeluje od 2019. godine, kada je za potrebe protupožarne sezone na razini Europske unije prijavila 2 protupožarna zrakoplova tipa CL-415. Od tada do danas, srećom, nije bilo potrebe za njihovim angažiranjem, a EU je nastavila jačati ovaj protupožarni segment. Tako od prošle godine Europska unija sufinancira protupožarnu spremnost u okviru programa RescEU. No tijekom ove dvije i pol godine nije riješen osnovni administrativni problem – a to je da HRZ-ovim protupožarnim avionima deklariranima za RescEU upravlja MUP RH, odnosno Ravnateljstvo civilne zaštite. Bit će zanimljivo vidjeti kako će kupovina dva CL-415 biti riješena između MUP-a i MORH-a, te hoće li u nekoj budućnosti MUP RH u potpunosti preuzeti MORH-ovu protupožarnu eskadrilu za koju se, očito, dok je u civilnoj sferi lakše mogu namaknuti europska financijska sredstva.

EU je kroz sustav RescEU i satelitski sustav Copernicus mapirala šumske požare u razdoblju od 2013. do 2020. godine (Izvor: Europska komisija)

Samo dan nakon oglašenja početka ovogodišnje protupožarne sezone započela su danas i dežurstva Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu Europskog mehanizma civilne zaštite (RescEU). Pri tome je početak PP sezone zbog klimatoloških značajki i vremenskih uvjeta u priobalju te male opasnosti izbijanja požara bio pomaknut s 1. na 15. lipnja, kada je u večernjim satima aktivirano i Operativno vatrogasno zapovjedništvo RH (OVZ) u Situacijskom operativnom središtu u Divuljama. Upravo temeljem zahtjeva njegova zapovjednika angažiraju se snage OS RH tijekom „glavnog napora PP sezone 2020.“ (od 15. lipnja do 30. rujna), dok u periodu „pomoćnog napora požarne sezone“ (od 1. siječnja do 14. lipnja i od 1. listopada do 31. prosinca) zračne snage djeluju temeljem zahtjeva Vatrogasnog operativnog središta Hrvatske vatrogasne zajednice, a ostale snage temeljem zahtjeva glavnog vatrogasnog zapovjednika RH.

Ovo je druga godina zaredom kako zračne protupožarne snage iz sastava 855. protupožarne eskadrile 93. krila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva iz vojarne „Pukovnik Mirko Vukušić“ u Zemuniku stavljaju svoje resurse na raspolaganje i za zajednički europski mehanizam zaštite od požara. Naime, ovim projektom Europska unija (EU) uspostavlja dodatne kapacitete u cilju jačanja postojećih snaga za odgovor na nesreće i katastrofe, a koji bi se koristili nakon što se iskoriste svi nacionalni kapaciteti države koja traži pomoć.

Hrvatske zračne protupožarne snage su u razdoblju od 15. lipnja do 31. listopada deklarirale spremnost sudjelovanja kroz dva modela. U prvom modelu određeno je sudjelovanje dva Canadaira CL-415 s polijetanjem iz hrvatskih zračnih luka, od Pule do Dubrovnika, u susjedne zemlje – Italiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Albaniju na način da se krajem dana avioni vraćaju u hrvatske baze. Drugi model podrazumijeva višednevni angažman jednog Canadaira u udaljenije zemlje poput Španjolske, Francuske i Izraela gdje avioni ostaju nekoliko dana na zadaći. No, uz to je načelno razrađen i potencijalni treći model sudjelovanja, u kojem se zračne snage upućuju u neku od zemalja gdje se procijeni visoki stupanj mogućnosti izbijanja požara, pri čemu se snage nalaze u pripravnosti za moguća djelovanja.

Zapovjednik 855. protupožarne eskadrile pukovnik Tomislav Vacenovski istaknuo je kako je Eskadrila i ove godine spremna za obranu Hrvatske od požara, ali također i za pružanjem pomoći u drugim zemljama kroz europski prijelazni mehanizam zaštite od požara. „Zajedno s ostalim sastavnicama domovinske sigurnosti gradili smo i jačali sustav obrane Hrvatske od požara, a također izgrađivali i sposobnost pružanja pomoći u drugim zemljama. Tako smo do sada imali 19 međunarodnih misija u sedam država čime potvrđujemo naše visoke potencijale i spremnost brzog angažiranja snaga ne samo u Hrvatskoj nego i zemljama koje zatraže pomoć“, poručio je pukovnik Vacenovski.

Ukupno gledano, HRZ će ove godine u PP sezoni djelovati s ukupno 12 protupožarnih aviona (šest Canadaira CL-415 i šest Airtractora AT-802), te s još dva helikoptera Mi-8 MTV1 za gašenje požara, prijevoz vatrogasaca i opreme do požarišta. Za potrebe protupožarnih izviđanja na raspolaganju je i avion Pilartus PC-9M, te besposadni zrakoplovni sustavom „Orbiter 3“ koji će se koristiti za rano otkrivanje požara i omogućiti prijenos podataka u realnom vremenu u Situacijsko operativno središte u Divuljama. Uz to, u PP sezoni će sudjelovati i kopnene snage (200 pripadnika u spremnosti za brzu intervenciju, u roku od sat vremena od dojave do izlaska na teren, razmještenih u vojarnama u Kninu, Sinju, Benkovcu, Divuljama i Pločama), kao i namjenske mornaričke snage – jedan desantni brod minopolagač (DMB) za prijevoz opreme i ljudi na otoke s velikim rezervoarom za vodu, jedan desantni jurišni brod (DJB) za traganje i spašavanje, te dvije gumene brodice.

RH i mehanizam RescEU

U sklopu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, 9. lipnja održan je 44. sastanak Direktora civilne zaštite EU, na kojem se razgovaralo o naučenim lekcijama iz proteklog razdoblja kao podlozi za budući rad suzbijanja COVID-19, te o razvoju zajedničkih snaga RescEU. Na ovom online sastanku sudjelovao je pomoćnik ministra u MUP RH Damir Trut, koji je već tada obavijestio svoje europske kolege da je Hrvatska stavila na raspolaganje svoje zračne kapacitete za potrebe RescEU-a, jednako kao i Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Španjolska i Švedska. Uz to, na prošlotjednom virtualnom skupu bila je najavljena i mogućnost mapiranja šumskih požara u sklopu EU projekta Copernicus, a Hrvatska ja najavila i svoj angažman u budućem razvoju KBRN kapaciteta u okviru RescEU mehanizma.

Tijekom ove godine protupožarnom sustavu RescEU stavljeno je na raspolaganje ukupno 13 zrakoplova i 6 helikoptera, i to: po 2 protupožarna aviona iz Hrvatske, Grčke, Italije, Španjolske, Švedske i Cipra, jedan protupožarni avion iz Francuske, te 6 helikoptera iz Švedske – koja je time jedina zemlja koja sudjeluje s dva tipa protupožarnih letjelica. Sve navedene države primaju i određena novčana sredstva za protupožarnu spremnost u okviru RescEU, a na zagrebačkom virtualnom sastanku moglo se čuti i da Europska unija financijski podupire stavljanje u pripravnost dodatna dva švedska protupožarna aviona.

Europski povjerenik za upravljanje krizama Janez Lenarčič zahvalio je svima koji doprinose ovom novom mehanizmu: „Požari mogu izbiti u bilo kojem trenutku, a klimatske promjene zahvatile su čitavo područje Europe. Moramo biti spremni za ovo ljeto. Zahvaljujem našim švedskim prijateljima i njihovom snažnom doprinosu našem protupožarnom RescEU. Ponosam sam kad vidim našu europsku protupožarnu flotu, spremnu na najbolji mogući način za ovogodišnju protupožarnu sezonu“.

Sljedeći sastanak direktora Civilne zaštite država članica EU održat će se u listopadu tijekom njemačkog predsjedanja Unijom, a tada bi se trebala raspraviti i iskustva ovogodišnje protupožarne sezone, kao i eventualno djelovanje europske protupožarne flote.

Za kraj, zanimljivo je primijetiti isto što nam je upalo u oči i prošle godine – da HRZ-ovim protupožarnim avionima u okviru RescEU upravlja MUP RH, odnosno Ravnateljstvo civilne zaštite. Da li je i na koji način to pitanje operativno riješeno između MUP-a i MORH-a, i dalje nam nije poznato.

Photo: MORH/T. Brandt, MUP RH

*Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u okviru projekta „Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019 – 2021“. Za sadržaj je isključivo odgovorna redakcija portala Obris.org i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.

U Bruxellesu obilježen početak predsjedanja RH Vijećem EU (Photo: Croatian Military Representation to NATO and EU)

Prošlotjednim sastankom članova Europske komisije i ministara u Vladi RH i formalno je započelo hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije. Radni dio ovog prvog sastanka održan je u Zagrebu u petak, 10. siječnja, a dva dana ranije u Bruxellesu je napravljen svojevrsni uvod, barem kada su obrambene teme u pitanju. Naime, u srijedu, 8. siječnja, na redovnom sastanku Vojnog odbora EU, vojni predstavnik RH pri NATO i EU, kontraadmiral Predrag Stipanović, održao je briefing o nacionalnim obrambenim prioritetima tijekom predsjedanja Vijećem EU, kao i o planiranim aktivnostima tijekom tog šestomjesečnog razdoblja. Od obrambenih prioriteta kontraadmiral Stipanović istaknuo je one načelne – jačanje europske obrambene suradnje, jačanje EU-NATO suradnje (uključujući transatlantske odnose), jačanje područja vojne industrije i razvoja, te jačanje napora Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (CSDP) u jugoistočnoj Europi.

Nešto kasnije istoga dana u Bruxellesu je održana i posebna svečanost povodom početka predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske Unije za predstavnike vojne strukture Europske unije (EUMC, EUMS), vojne predstavnike zemalja članica EU i partnera, te druge visoke uzvanike iz NATO i EU organizacija. Domaćini su bili kontraadmiral Stipanović i načelnik GS OS RH general zbora Mirko Šundov, koji su visoke europske vojne dužnosnike informirali o prioritetima hrvatskog predsjedanja u području obrane. Predsjedavajući Vojnog odbora EU, general zbora Claudio Graziano, ovom je prilikom Republici Hrvatskoj zaželio puno uspjeha u realizaciji zacrtanih prioriteta, kao i pri nastavku razvoja obrambenih sposobnosti EU.

Aktivnosti u Zagrebu

Ministar obrane RH Damir Krstičević i povjerenik EK za upravljanje krizama Janez Lenarčič (Photo: MORH/J. Kopi)

Dva dana kasnije, u petak 10. siječnja, osim zajedničkog kolegija Europske komisije i Vlade RH održan je i niz bilateralnih susreta. Tako se i ministar obrane RH Damir Krstičević susreo s dva europska povjerenika – s povjerenikom za upravljanje krizama Janezom Lenarčićem, te s potpredsjednikom EK i visokim predstavnikom za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom. Uz neizostavno predstavljanje prioriteta i aktivnosti, ministar Krstičević je predstavio i ulogu MORH-a u provedbi 3. i 4. stupa hrvatskog predsjedanja („Europa koja štiti“ i „Utjecajna Europa“), kao i sustav domovinske sigurnosti, što je posebno bitno u provedbi ciljeva 3. stupa „Europa koja štiti“, odnosno za jačanje vojne i civilne suradnje. Republika Hrvatska svojim sposobnostima redovito pomaže drugim državama u slučajevima prirodnih katastrofa, te sudjeluje u aktivnostima EU usmjerenima na jačanje mehanizama za civilnu zaštitu, uključujući doprinos razvoju i provedbi Europskog mehanizma civilne zaštite RescEU, pohvalio se Krstičević, na čemu mu je europski povjerenik Lenarčić svesrdno zahvalio, posebno ističući 2 protupožarna aviona CL-415 koja je Hrvatska stavila na raspolaganje za RescEU.

Krstičević i Borrell – od EU do Bliskog istoka (Photo: MORH/J.Kopi)

S visokim predstavnikom Borrellom Krstičević je razgovarao i o aktualnim sigurnosnim izazovima na Bliskom istoku i budućoj zajedničkoj suradnji, posebno u okviru priprema za predstojeći neformalni sastanak ministara obrane koji će se održati u Zagrebu, 4. i 5. ožujka 2020. godine. Osim toga, hrvatski ministar obrane najavio je da će se u sklopu hrvatskog predsjedanja održati konferencija u Splitu, na temu EU-NATO suradnje, u zajedničkoj organizaciji hrvatskog i njemačkog ministarstva obrane.

Sljedeća obrambena aktivnost u sklopu hrvatskog predsjedanja najavljena je već za sljedeći tjedan, točnije za 22. i 23. siječnja, kada će se u Zagrebu održati neformalni sastanak ravnatelja za obrambenu politiku EU. Ravnatelji će razgovarati o aktivnostima Unije u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, s naglaskom na aktualne obrambene inicijative EU, poput Stalne strukturirane suradnje (Permanent Structured Cooperation – PESCO), Europskog obrambenog fonda (European Defence Fund – EDF), Koordiniranog godišnjeg pregleda obrane (Coordinated Annual Review on Defence – CARD), vojne pokretljivosti, te EU-NATO suradnje. Sastanak će ujedno biti priprema za Neformalni sastanak ministara obrane EU koji će se održati u Zagrebu, u ožujku 2020. godine.

*Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u okviru projekta „Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019 – 2021“. Za sadržaj je isključivo odgovorna redakcija portala Obris.org i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.

Danas je u sjedištu Operativnog vatrogasnog zapovjedništva u Divuljama potpisano Pismo namjere o nastavku suradnje Ministarstva unutarnjih poslova RH i Europske komisije o uključivanju RH u Europski mehanizam civilne zaštite (RescEU). Pismom namjere, kojeg su potpisali ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te povjerenik Europske komisije za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides, uspostavljaju se nove sposobnosti Europske unije za brži te učinkovitiji odgovor na prirodne katastrofe i nesreće uzrokovane ljudskim djelovanjem, a koji bi se koristili nakon što se iskoriste svi nacionalni kapaciteti države koja traži pomoć. Jednostavnije rečeno, danas potpisanim dokumentom rođena je prva flota Europske unije za gašenje požara iz zraka. RH je za ovogodišnju protupožarnu sezonu tu deklarirala spremnost sudjelovanja dva protupožarna aviona Canadair CL-415 iz sastava Protupožarne eskadrile 93. ZB u Zemuniku.

„Veliko mi je zadovoljstvo biti danas ovdje u Splitu, jer je važan dan za civilnu zaštitu u Europi i Hrvatskoj. RescEU je sada stvarnost i jači i efikasniji europski sustav za odgovor na katastrofe. Hrvatska je jedna od prvih članica koja se pridružila toj floti s dva kanadera. To je primjer europske solidarnosti. Kroz RescEu pokazujemo želju i posvećenost da povisimo europski sustav zaštite. Hrvatske snage su sjajne, to su pravi heroji koji bez ljudskih žrtava rješavaju požare i druge nepogode. Zaista svaka vam čast. Bravo Hrvatska. Cilj nam je solidarnost, zaštita građana Europske unije i spašavanje života“,

rekao je povjerenik Stylianides.

Ukupno je pet država članica EU-a, kojima su posljednjih godina često harali šumski požari, stavilo svoje zrakoplove na raspolaganje prijelaznoj floti RescEU-a za 2019. godinu. Tako trenutno RescEU raspolaže sa po 2 aviona iz Hrvatske, Italije i Španjolske, te jednim iz Francuske, kao i sa 6 helikoptera iz Švedske. Zanimljivo je pritom primijetiti da svoje zrakoplove u ovaj novi sustav nisu deklarirale Portugal i Grčka (koja sama ima preko 40 vatrogasnih aviona), također zemlje s redovitim požarima, kojima gotovo svake godine dolaze u pomoć protupožarne zrakoplovne snage iz EU. Osim uspostave flote rescEU, Europska komisija namjerava u sklopu RescEU pojačati i kapacitete za praćenje i koordinaciju kako bi se bolje pripremila za sezonu šumskih požara. Pomoću Copernicusa, satelitskog sustava EU-a, mapirat će se šumski požari, a tijekom ljeta, koordinacijskom centru za odgovor na hitne situacije (ERCC) EU-a pridružit će se tim za podršku u slučaju šumskog požara, koji se sastoji od stručnjaka iz država članica.

Na svečanom potpisivanju sporazuma između RH i Europske komisije u ime MORH-a  sudjelovao je brigadir Tomislav Kaštelan iz Uprave za obrambenu politiku, kao i dvije letačke posade CL-415. Zapovjednik Protupožarne eskadrile, bojnik Tomislav Vacenovski, istaknuo je da su zračne protupožarne snage i do sada sudjelovale u pružanju pomoći u gašenju požara u drugim zemljama. „Imamo vrhunski osposobljene letačke protupožarne posade, iskusne i u međunarodnim operacijama, a za nas koji izravno sudjelujemo u gašenju požara važno što se stvaraju zakonski, logistički i svi drugi preduvjeti za brzo i efikasno djelovanje. Do sada smo uspješno branili Hrvatsku od požara, a siguran sam kako ćemo dati svoj doprinos i u obrani zemalja Europe od velikih požara i time doprinijeti sigurnosti njihovih stanovnika i imovine“, poručio je bojnik Vacenovski.

Uz Pismo namjere, potpisan je i Sporazum o izravnoj dodjeli europskih sredstava za kapacitete koje je RH deklarirala za RescEU snage. U prijelaznom pripremnom razdoblju koje traje do 1. siječnja 2025. godine, Europska komisija plaćat će do 75% troškova u vrijeme protupožarne sezone (sredina lipnja-kraj listopada) državama-članicama koje svoje kapacitete stavljaju na raspolaganje, a dodatno se plaća i trošak uporabe snaga. Ostatak od 25% troškova podmiruje država vlasnica kapaciteta.

„Hrvatska je od početka u stvaranju jedne nove europske politike i to javnost može pratiti od prvoga dana. Za razdoblje od 2021. do 2027. godine EU je predvidjela milijardu i 500 milijuna eura za sektor zaštite i spašavanja. Mi smo tu prepoznati kao jedna od vodećih nacija zbog duge tradicije koju imamo i zbog vremenskih i drugih okolnosti. S jedne strane smo stvarali europsku politiku koja je postala realnost, dok smo se s druge strane interno organizirali kako bi za Hrvatsku, ali i Europu povukli najveće koristi“,

pojasnio je Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova RH.

U ovom razdoblju države-članice samostalno odlučuju o slanju deklariranih snaga, ovisno o požarnoj situaciji u državi. Također, predviđeno je kako će za uspostavu budućih cjelovitih RescEU snaga EU pokrivati 80-90 posto ukupnih procijenjenih troškova, a Odluku o upućivanju RescEU snaga zajednički bi donosile Europska komisija, država koja je zatražila pomoć, te država koja je svoje sposobnosti stavila na raspolaganje u RescEU.

Ministar unutarnjih poslova Božinović izjavio je da je sudjelovanjem u RescEU RH prepoznata kao jedna od vodećih nacija u Europskoj uniji u području gašenja požara kako zbog iskustva tako i učinkovitosti. „Na razini RH objedinili smo sve sastavnice domovinske sigurnosti, a sada se taj sustav objedinjava u EU. Na vježbi ‘Sigurnost 2019’ pokazali smo kako imamo sjajan sustav djelovanja u kriznim situacijama, a sada smo našu spremnost i solidarnost u prilici pokazati i u drugim zemljama kojima zatreba pomoć“, istaknuo je Božinović. On se ujedno danas i pohvalio na društvenoj mreži Facebook kako je Hrvatska „prva od zemalja povukla sredstva u iznosu od 1.9 milijuna € iz #rescEU mehanizma za troškove dva kanadera u predstojećoj požarnoj sezoni“ – što je Vlada RH ponešto šire pojasnila riječima „Novost je što su se svi troškovi za ispomoć kanadera do sada plaćali iz državnog proračuna, a potpisivanjem današnjeg sporazuma za logistiku, održavanje, rezervne dijelove i operativne troškove EU će izdvojiti 1,9 milijuna eura“.

O ovim aspektima jutros je na početku 158. sjednice Vlade RH progovorio je i premijer Andrej Plenković:

„Bili smo ovoga tjedna u jednom vrlo intenzivnom posjetu Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje smo također vidjeli europske projekte, poput ovoga lijepoga… možemo reći, parka za mladež u Solinu, na Majdanu, koji se također financira europskim sredstvima. Zahvaljujem i ministrima, i Krstičeviću i Božinoviću, najviše na ovoj vježbi ‘Sigurnost 19’, koja je pokazala sve sposobnosti i hrvatskih vatrogasaca, policije, vojske, svih ostalih službi… kada je riječ o pripremama za novu sezonu zaštite od požara… visoki stupanj integriranosti svih dionika, znatan tehnološki napredak, situacijski centar koji u realnom vremenu na više potencijalnih kriznih točaka omogućuje donositeljima odluka da na prave destinacije pošalju upravo one snage koje će najprije riješiti problem… I mislim da smo tu zaista jako dobri…

I današnji boravak povjerenika Stylianidesa u Splitu, gdje će biti potpisani ugovori, koji će omogućiti stavljanje na raspolaganje naših Canadair-a na europskoj razini, a Europska komisija će za to raspolaganje Hrvatskoj dati odgovarajuća financijska sredstva, što mislim da je sjajan uspjeh… I, s te strane čestitam svim sudionicima, koji su demonstrirali visoki stupanj spremnosti naših, i vatrogasnih, i policijskih i vojnih snaga“.

U svemu ovome ostao je ponešto nejasan jedino položaj spomenutih hrvatskih vatrogasnih letjelica Canadair CL-415. Naime, dok službeni izvori navode kako su oni i dalje u sastavu Protupožarne eskadrile 93. ZB u Zemuniku – spomenuto Pismo namjere za ulazak RH u sustav RescEU ipak je potpisao samo hrvatski ministar unutarnjih poslova, bez navođenja ikakvih potpisnika iz sustava Ministarstva obrane RH. Je li to ujedno i najava polaganog prebacivanja čitave Protupožarne eskadrile u MUP RH? Nije specificiran ni konkretni resor u koji će pristizati spomenuta financijska sredstva iz europskih izvora kao naknada za raspoloživost ovih dviju specijaliziranih letjelica. Sve to može izgledati kao sitničavo propitivanje detalja, dok se ne sjetimo činjenice da u Hrvatskoj počesto resor obrane radi, dok konkretnih naknada i nagrada ili nema, ili one završe negdje drugdje…

*Photo: HRZ/M.Karačić, Twitter/Christos Stylianides, Vlada RH