Godinu dana nakon što je stupio na dužnost, gotovo na dan, Vlado Galić danas je podnio ostavku na mjesto savjetnika Predsjednice RH za obranu i nacionalnu sigurnost. Kako je potvrđeno iz Ureda predsjednice, Galić je podnio ostavku iz „moralnih i etičkih razloga“, a Predsjednica će je prihvatiti. Da je Galić na odlasku moglo se naslutiti još prošloga tjedna, kada je Kolinda Grabar Kitarović – odgovarajući na pitanje ima li zbog afere SMS Galić i dalje njeno povjerenje – odgovorila: „Ono što čitamo po medijima jesu nekakva curenja informacija i informacija koje nisu potvrdile relevantne državne institucije. Nastavit ću razgovarati s njima, a kad je riječ o ljudima u mojem kabinetu – saznat ćete na vrijeme“.

Boraveći danas u Velikoj Gorici na sjednici tamošnjeg Gradskog vijeća, predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović potvrdila je podnošenje ostavke svog savjetnika Vlade Galića: „Zatražio je razjerešenje zbog moralnih i etičkih razloga, i ja ću tu ostavku prihvatit ću do kraja tjedna. Istraga se vodi i ja se u tu istragu ne mogu i ne želim mješati. Ne bih rekla da je ova ostavka priznanje njegove krivnje. Sve će se znati kad se sprovede istraga do kraja, a meni je rekao da nema veze s onim za što ga se optužuje“, izjavila je Grabar Kitarović.

Gotovo tri mjeseca Galićevo se ime spominjalo u tzv. „aferi SMS“, nakon što je uhićen bivši MUP-ov informatičar i djelatnik OTC-a Franjo Varga zbog sumnje da je za optuženog Zdravka Mamića lažirao SMS komunikaciju između sada već bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana i suca na osječkom sudu, prema kojoj je Cvitan prije objave prvostupanjske presude pritiskom na suca tražio da bez ikakvih dokaza osudi jednog okrivljenika u tom postupku. Galić je, navodno, spojio Vargu i s bivšim predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom, te ga angažirao u predizbornoj kampanji za predsjednika RH 2014. godine. Informacije koje su curile po medijima tvrdile su da je Varga u nekoliko navrata spominjao Vladu Galića. Još prije godinu dana, kada je Galić sjeo na nesretno objedinjeno čelo savjetničkog super-resora obrane i nacionalne sigurnosti, procijenili smo da će se on na Pantovčaku manje baviti obranom, a više pripremom za izbore. Već neko vrijeme se predsjedničin savjetnik za obranu spominjao kao jedan od kreatora njenog u posljednje vrijeme oštrog pristupa Vladi RH kao dijelu predizborne kampanje.

Za ponedjeljak je konačno najavljena sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost na kojoj će, kako je predsjednica Grabar Kitarović već ranije rekla, biti mnogo tema. Neslužbeno se spominjalo da će jedna od tema biti i curenje informacija iz državnih institucije, između ostalog i informacija o istrazi „afere SMS“.

Kao što hrvatski mediji objavljuju danas, praktički pa nakon kraja redovitog uredskog radnog vremena, izgleda da je dosadašnji ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Dragan Lozančić dao ostavku na to svoje dosadašnje radno mjesto. Ako se ova informacija pokaže točnom, time bi nakon gotovo 3 mjeseca konačno bila okončana kriza započeta jednostranom odlukom Predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović 5. veljače ove godine – da ravnatelju Lozančiću jednostrano “uskrati povjerenje”.

Budući da redoviti mandat ravnatelja traje četiri godine, to znači da on Lozančiću ističe krajem listopada ove godine. Budući je sada riječ o prijevremenoj izmjeni, tu vrijedi 4. stavak članka 66. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH, koji kaže:

“Ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija mogu prije isteka mandata biti razriješeni: (1) ako to sami zatraže; (2) ako trajno izgube sposobnost obavljati svoju dužnost; (3) ako ne provode odluke Predsjednika Republike i Vlade kojima se usmjerava rad sigurnosno-obavještajnih agencija ili ne provode njihove mjere u svezi s nadzorom rada; (4) zbog povrede Ustava, zakona ili drugih propisa; (5) zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti; (6) zbog povrede tajnosti klasificiranih podataka te (7) osude za kazneno djelo koje ih čine nedostojnima obavljanja dužnosti”.

Kao što se vidi, famozni “gubitak povjerenja” ovdje nije naveden – što je (uz jednostranost čitavog postupanja s Pantovčaka) dovelo do krize čije se rješenje sada možda nazire. Dajući ostavku, Lozančić je tu izgleda ispunio zakonsku pretpostavku pod (1).

Neuspjela sjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost 18. veljače 2016.

Iako je premijer Tihomir Orešković s predsjednicom Grabar Kitarović na kraju i uspio uskladiti imenovanje novog ravnatelja SOA-e, prije stupanja te osobe na novu dužnost još je ostalo pitanje odlaska aktualnog ravnatelja “bez povjerenja“. Poseban naglasak na tu činjenicu stavio je i Ranko Ostojić, predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost – tijela čije se “prethodno mišljenje” traži prema 2. stavku 66. članka već citiranog zakona.

Dok 18. veljače to saborsko radno tijelo nije uspjelo raspravljati o razlozima za smjenu (kada su za skidanje s dnevnog reda glasovali članovi Odbora iz redova HDZ-a, HSLS-a, Mosta te zastupnica albanske manjine koja je u Bandićevom Klubu zastupnika), činjenica je da taj Odbor sada za srijedu 4. svibnja saziva sjednicu koja na svom zatvorenome dijelu ima radnu točku davanja mišljenja za “Imenovanje ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije“. Ta činjenica također daje za naslutiti kako se problem razrješenja dosadašnjeg ravnatelja SOA-e ipak riješio. Dok će dodatni detalji tu vjerojatno postati dostupni javnosti u predstojećim danima – na kraju, i po izjavama za javnost zakazanim u Saboru 4. svibnja nakon sjednice nadležnoga Odbora – zanimljivo je za napomenuti da sada tu više nema naznaka “povreda Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu“, o kojima se u veljači pričalo s Pantovčaka.

Po pitanju neugodne političke situacije nastale oko smjene ili opstanka na dužnosti Dragana Lozančića, još uvijek aktualnog ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) danas se oglasio i Centar za mirovne studije (CMS) iz Zagreba. Riječ je o udruzi građana koja je izuzetno aktivna po pitanjima transparentnosti državnih postupanja, reformiranja sigurnosnog sektora, te očuvanja ljudskih prava u redovitome djelovanju sustava nacionalne sigurnosti u Hrvatskoj. Njihovo priopćenje od 6. veljače, a na temu kojom se proteklih dana detaljnije bavio i portal Obris.org, ovdje prenosimo u cijelosti.

Centar za mirovne studije (CMS) upozorava na niz zabrinjavajućih odluka kojima se dovodi u pitanje neovisnost sigurnosnog sektora u Hrvatskoj, kao i poremećaj balansa njegove kontrole. Odluka Predsjednice RH o razrješenju ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije Dragana Lozančića, bez javnosti predstavljenih čvrstih dokaza o povredi Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu i bez javnosti poznate činjenice tko je i je li napravio istragu o navodnom kršenju spomenutog zakona, upućuje na to da se ovdje radi o političkoj čistki.

Politika ponovno želi snažno utjecati na rad sigurnosno-obavještajnog sektora što je pogubno za samo djelovanje tog sektora, za demokraciju u Hrvatskoj i u konačnici za sve nas – građane Hrvatske. CMS poziva Predsjednicu da javnosti odmah predoči dokaze prema kojima je došlo do povrede Zakona temeljem kojih u Vladu uputila Odluku o smjeni ravnatelja SOA-e, a premijera Oreškovića da bez čvrstih dokaza ne supotpisuje ovu odluku.

Istovremeno, jučer je vladajuća koalicija odbila u Hrvatskom saboru prihvatiti kandidata oporbe Ranka Ostojića na mjesto predsjednika Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te time prekršila demokratsku praksu kojom se pokušava osigurati ravnoteža nad nadzorom sigurnosnog sustava u Hrvatskoj. Želja za političkom kontrolom nad sigurnosnim sustavom suprotna je ustavnim vrijednostima i direktno ugrožava nacionalnu sigurnost zemlje. Sustav koji je godinama bio preopterećen političkim utjecajem te koji se polako, ali dosljedno počeo depolitizirati, sada se naprasito želi vratiti pod strogu političku kontrolu.

Hrvatska se, nakon osam godina mukotrpnog rada za pridruživanje EU, ovim potezima sve više odmiče od stečenih standarda liberalne demokracije, a sve više približava zemljama koje su izložene ozbiljnim kritikama zbog svog ne-demokratskog ponašanja, poput Mađarske i Poljske, kao predvodnicama trendova derogiranja vladavine prava i kršenja ljudskih prava. CMS poziva vladajuće da ne pokušavaju utjecati na neovisnost sigurnosnog sustava Hrvatske jer je to, kao i neovisnost civilnog društva, medija i pravosuđa preduvjet demokratskog društva.

Usprkos jučerašnjim najavama iz neimenovanih, ali navodno za medije pouzdanih izvora, danas na kraju ipak nije razriješen dužnosti ravnatelj SOA-e Dragan Lozančić. I ne samo da taj dužnosnik nije razriješen, već je ovom prilikom ponovo došla na vidjelo disfunkcionalnost aktualnog političkog vrha Republike Hrvatske, budući su se po ovom političkom pitanju temeljito u praksi razišle upravo one dvije instance koje o tom pitanju i odlučuju. Dok je Predsjednica RH požurila i krenula svojim akcijama tjerati Vladu RH na razrješenje, premijer Orešković prvenstveno je ispao zbunjen manevrima s Pantovčaka.

Stvar se, naime, krenula razvijati danas kasno popodne, krajem radnoga vremena. Mediji su tada zaskočili premijera Tihomira Oreškovića, nakon njegova sastanka s parlamentarnim predstavnicima nacionalnih manjina, te ga pitali i o najavljenom razrješenju Lozančića – visokog dužnosnika u sigurnosnome sektoru s kojim je jučer taj isti premijer održao višesatni sastanak u Banskim dvorima, vjerojatno baš na temu praćenja i suzbijanja organiziranog kriminaliteta (što se zaključilo iz podatka da je jučer Lozančića u sjedište Vlade RH pratio Igor Batković, inače načelnik Odjela za organizirani kriminal SOA-e). U odgovoru na pitanje novinara, Orešković je nastupio diplomatski, odgovorivši: “O Lozančiću ćemo predsjednica i ja zajedno odlučiti“.

Prema navodima medija, ovo je suglasje trajalo kratko, budući se neposredno kasnije javnošću pronijela vijest da je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović Vladi RH to isto popodne već proslijedila svoju potpisanu odluku o razrješenju ravnatelja SOA-e, spornog Dragana Lozančića. To forsiranje ove političke odluke potvrđeno je s Pantovčaka kratkim priopćenjem u kojem stoji:

“Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović potpisala je Rješenje o razrješenju ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije Dragana Lozančića zbog povreda Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu. Predsjednica je ravnatelju Lozančiću osobno priopćila kako ne uživa njezino povjerenje. Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović potpisala je i Rješenje o razrješenju predstojnika Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Ivice Panenića radi neosiguravanja provođenja poslova iz djelokruga UVNS-a.

Rješenja o razrješenjima upućena su u Vladu Republike Hrvatske“.

Osim što je time postalo jasno da premijer danas uopće nije znao koje poteze na zadanu temu aktualno sprema Predsjednica RH – time se i nedavno opće usuglašavanje Pantovčaka i Markova trga po pitanju nacionalne sigurnosti pokazalo tek praznom formom, baš kako smo to bili pretpostavili na portalu Obris.org. Nadalje, nacionalna novinska agencija HINA je iz Banskih dvora kasno popodne dobila potvrdu o ovome – da su u Vladi RH zaprimili inicijativu  koju je predsjednica pokrenula, i da po tom pitanju nije odmah donesena i nekakva konkretna odluka. Naime, rečeno je: “premijer će to razmotriti i odluku donijeti idući tjedan“.

Tim se potezom s Pantovčaka premijera Tihomira Oreškovića zapravo dovelo u prilično neugodnu situaciju. Naime, njemu predstoji odlučivanje između dvije temeljito suprotstavljene političke opcije. Kao prvo, on može svojim supotpisom potvrditi već potpisanu odluku Kolinde Grabar Kitarović – koja je očigledno donesena jednostrano, te bez ikakvih suvislih konzultacija s osobom čiji se supotpis traži da bi Lozančić i stvarno otišao s dosadašnje dužnosti. Time se barem formalno zadržava privid monolitnosti ukupne vlasti u državi, iako sam premijer u konačnici ispada slab, te faktično podložan različitim silnicama političkih utjecaja u državi, s kojima bi načelno trebao biti barem ravnopravne snage. Kao drugo, premijer Tihomir Orešković može pod nekim opravdanjem odbiti supotpisati takvu jednostranu odluku o razrješenju pristiglu s Pantovčaka – čime potvrđuje svoju poziciju premijera, jednako kao i svoju samostalnost u djelovanju (koju se dosad u javnosti doživljavalo prilično upitnom). Doduše, time bi on ujedno ponovo otvorio novu/staru frontu političkog sukobljavanja Vlade i Predsjednice, možda praćenu i dodatnim konfrontacijama političkih blokova unutar aktualne vladajuće koalicije u Hrvatskoj. Temeljem iskustva prikupljenog tijekom proteklih tjedana, ni ovakav razvoj aktualne sigurnosno-političke situacije u Republici Hrvatskoj nije nezamisliv.

Naime, iako vrlo visoke razine popularnosti u Hrvatskoj, predsjednica Grabar Kitarović trenutno gazi vrlo tankom linijom na putu očuvanja kakve-takve političke neovisnosti svoje državne funkcije, pa i po pitanjima nacionalne sigurnosti – u kojima ona ima prilično ozbiljne ovlasti. No, dok je neosporno da aktualna koalicijska vlast u državi neće Predsjednici RH dati da nastavi koristiti svoje ovlasti na način kako je to ona radila u proteklih godinu dana (recimo, pozivima na odstupanje premijera s dužnosti, ili upadanjima u urede pojedinih ministara), tek ostaje za vidjeti kako će do tog ograničavanja sa strane vladajuće politike i upravne vlasti u državi doći u praksi. Ne bi bilo čudno da se pogodnim trenutkom za to pokaže i aktualno razmimoilaženje pogleda Predsjednice i premijera, kojem je sasvim u ovlastima da spomenutu Odluku o razrješenju i propusti potpisati.

Ako do spomenutog supotpisa početkom idućeg tjedna uistinu ne dođe, time bi Hrvatska još jednom potvrdila da njeno aktualno političko uređenje u praksi ima podosta karakteristika tzv. “kancelarskoga modela” organizacije, s jakim premijerom na faktičnome čelu vlasti. Time bi otpočela i faza dodatno kompleksnih odnosa sveukupnih sastavnica Vlade RH s “kraljicom Balkana” Kolindom Grabar Kitarović. No, dok se od predsjednice RH očekuje aktivno sudjelovanje u radu države, tu stvari dodatno komplicira praznina koja zjapi u njenom Uredu. Uz upražnjena savjetnička mjesta na području nacionalne sigurnosti i obrane (odlaskom Josipa Buljevića na dužnost u MORH), te ustavno-pravnih poslova (razrješenjem Vladimira Šeksa s dužnosti “posebnog savjetnika Predsjednice RH za ustavno-pravna pitanja” od 3. veljače ove godine), ondje više nema ni dosadašnjeg pomoćnika savjetnika za nacionalnu sigurnost i obranu – budući je dosadašnji obnašatelj ove dužnosti navodno također prešao u Ministarstvo obrane RH, na dužnost načelnika kabineta novoga ministra Buljevića.

Tim je kadrovskim potezima na Pantovčaku dodatno ispražnjen ionako plitak bazen kadrova s ikakvim vezama uz teme obrane ili nacionalne sigurnosti, što je posebno važno ako se ima u vidu činjenica da to zasigurno nisu polja na kojima bi svoje savjete slobodno mogle davati one malobrojne djelatne vojne osobe koje ondje rade u okviru specijaliziranog vojnog kabineta Predsjednice RH (kojeg se posljednje vrijeme ni ne spominje u javnim pregledima ustroja Ureda predsjednice).