Kako su jučer kasno navečer objavili hrvatski mediji, u subotu 9. prosinca 2017. tiho je preminuo Franjo Feldi, umirovljeni general-pukovnik Hrvatske vojske, i slikar. Za njega se u doba Domovinskoga rata govorilo kako je bio najboljim strategom i operativnim planerom na strani Republike Hrvatske i njenih obrambenih snaga.

General Feldi rođen je 1. siječnja 1938. godine, u Srijemskoj Mitrovici, no s obitelji on već 1947. seli u Zagreb, gdje je završio osnovnu školu i nižu gimnaziju, da bi se za Višu gimnaziju vratio u Mitrovicu, gdje i maturira 1957. godine. Tijekom školovanja učio je slikanje kod akademskog slikara Branka Jolera, i umjetnošću se nastavio baviti do svoje smrti, usprkos činjenici da je u njegovu životnom putu ipak vojni poziv vidljivo pretegao pri izboru karijere. Franjo Feldi je 1960. završio Vojnu akademiju KoV u Beogradu, a onda je i službovao širom Jugoslavije – u Brčkom, Slavonskoj Požegi, Sisku, Novom Pazaru, Beogradu i Zagrebu. Po završetku Ratne škole (SNO) on ostaje u Beogradu i na Ratnoj školi radi kao nastavnik Strategije do 1986. godine, kada po vlastitoj molbi dobiva premještaj u Zagreb. U srpnju 1991. godine, u činu pukovnika JNA, Feldija smjenjuju s dužnosti rukovoditelja ratnog plana 5. VO u Zagrebu, a on u kolovozu napušta JNA i 3. rujna 1991. priključuje se Zboru narodne garde.

Tijekom Domovinskog rata obnašao je brojne visoke vojne dužnosti u OS RH: bio je zadužen za operativu u Zapovjedništvu Zbora narodne garde, a prvi je načelnik Operativne uprave Glavnog stožera HV kod generala Antuna Tusa. Upavo na toj dužnosti dobiva promaknuće 10. ožujka 1992. godine, iz čina brigadira u čin general bojnika. Tijekom operacije „Medački džep“ Feldi je obnašao funkciju v.d. pomoćnika načelnika zaduženog za borbeni sektor u GS HV, kasnije je bio pomoćnik načelnika GS HV za izobrazbu i školstvo, a u doba vojno-redarstvene operacije „Oluja“ obavljao je funkciju načelnika za HV u Glavnom stožeru. U lipnju 1998. Franjo Feldi bio je promaknut u čin general-pukovnika, te imenovan prvim zapovjednikom Ratne škole OS RH „Ban Josip Jelačić“ sa zadaćom ustrojavanja i organiziranja njenog početka rada i prihvata I. naraštaja polaznika. Upravo je danas povodom njegove smrti bila organizirana i vrlo skromna komemoracija na Ratnoj školi „Ban Josip Jelačić“, koju trenutno polazi 20. naraštaj polaznika. S dužnosti na Hrvatskom vojnom učilištu Feldi je i umirovljen 30. prosinca 2002. godine – od kada on nastavlja živjeti u Zagrebu, posvećujući se obitelji i slikarstvu.

Franjo Feldi je tijekom života sudjelovao na nizu likovnih kolonija i izlagao na mnogobrojnim skupnim izložbama u Zagrebu, Delnicama, Zaprešiću i Sisku. Bio je član HLD Zagreb, ULS Zaprešić i Akademije Art Zaprešić, a imao je i nekoliko samostalnih izložbi u Zagrebu (knjižnica „Vjekoslav Majer“ i Galerija Zvonimir 2006. godine, Galerija URIHO 2008.), u Zaprešiću (Galerija Razvid, 2005.), Virovitici (2011. godine), da bi od 2013. do 2016. održao niz izložbi pod nazivom „Ratna priča“ (u Zadru, Požegi, Zagreb-URIHO). Uz to, svoje veze s rodnim krajem održao je članstvom u izvršnome odboru Udruge prognanih Hrvata Srijema, Bačke i Banata, kao i organiziranjem likovne kolonije Srijemskih slikara na Jarunu i Novim dvorima u Zaprešiću, u sklopu manifastacije „Srijem u Hrvatskoj“ u Lisinskom 2002. godine.

Kao aktivni sudionik Domovinskog rata, general Feldi u nekoliko je navrata svjedočio u raznim sudskim postupcima. Tako je u postupku protiv generala Rahima Ademija Franjo Feldi svjedočio u korist obrane u prosincu 2007. godine. Tada je obrazlagao da operativna uprava GS OS RH nije znala za operaciju „Medački džep“ dok ona nije izvedena, a da su na terenu tada postojale dvostruke linije zapovijedanja. Iskazujući pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu u rujnu 2009. godine, Feldi je kao prvi svjedok obrane svjedočio u korist optuženih generala Gotovine, Čermaka i Markača o pojedinim aspektima operacije „Oluja“. On je tada u posebnom ekspertnom izvješću na oko 60 stranica (potkrijepljeno s oko 1.200 raznih vojnih dokumenata) razradio strukturu te sustav zapovijedanja HV, posebno u odnosu na pozicije zapovjednika zbornih mjesta (ZM) i zbornih područja (ZP), te ulogu Vojne policije u toj strukturi. Među ostalim, on je ustrajao i u tvrdnji da je tada važeći službovnik HV-a bio izrađen za mirnodopsko vrijeme i nije se odnosio na izvanredne prilike kakve su vladale u Kninu nakon „Oluje“.

Za kraj spomenimo i činjenicu kako je baš Franjo Feldi autor službeno rađenog, dovršenog ali nikad objavljenog biografskog pregleda ratnog generalskog kadra hrvatskih oružanih snaga iz doba Domovinskoga rata – knjige koju se u kuloarima desetljećima spominjalo kao vrhunski izvor neugodnih pikanterija o nizu prominentnih vojno-političkih osobnosti novije povijesti RH.

Ispraćaj generala Franje Feldija bit će u četvrtak, 14. prosinca, u 12:10 sati, na zagrebačkom Krematoriju.