Na temelju nedavnih izmjena i dopuna Zakona o službi u OS RH, u Narodnim novinama 39/2018 od 27. travnja izašlo je nekoliko izmjena pravilnika i novo donesenih odluka – (1) Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o stambenom zbrinjavanju (koji se po novome zove Pravilnik o stanovanju), (2) Pravilnik o izmjenama Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba, (3) Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o rasporedu radnog vremena, (4) Odluka o visini naknade za stanovanje, te (5) Odluka o naknadi za posebne oblike rada u službi. Odlukama o poboljšanju uvjeta života i rada pripadnika OS RH ministar obrane pohvalio se nebrojeno puta, a ovim postupovnim dokumentima neke od tih mjera počinju se provoditi i u praksi.

Sve novine iz spomenutih dokumenata stupaju na snagu u utorak, 01. svibnja, a u nastavku teksta spomenut ćemo samo neke od njih.

Pravilnik o stanovanju

Članak 28.a ovog Pravilnika govori o naknadi za stanovanje. Prema ovom članku, propisano je kome i kako se propisuje naknada za stanovanje:

(1) Djelatnim vojnim osobama raspoređenima po potrebi službe u mjesto službe koje je najmanje 50 km udaljeno od mjesta njihovog prebivališta, ako nemaju riješeno stambeno pitanje i nisu smještene u vojnim lokacijama, isplatit će se naknada za stanovanje.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka priznaje se i djelatnim vojnim osobama kojima je mjesto službe na otoku, a mjesto prebivališta na kopnu ili drugom otoku, ili obratno, bez obzira na udaljenost.

(3) Dočasnici i časnici smješteni u vojnim lokacijama ostvaruju pravo na 50 % najniže naknade za stanovanje.

(4) Djelatni vojnici/mornari kojima nije osiguran smještaj u vojnim lokacijama imaju pravo na naknadu za stanovanje osim ako im je smještaj izvan vojnih lokacija odobren na osobni zahtjev.

(5) Promjena mjesta prebivališta koje je udaljeno najmanje 50 km od mjesta službe za vrijeme trajanja posljednjeg rasporeda nije od utjecaja na priznavanje prava na naknadu za stanovanje.

Članak 28.b propisuje kada djelatnoj vojnoj osobi prestaje pravo na naknadu za stanovanje, odnosno u kojim se slučajevima umanjuje naknada ili se pak privremeno obustavlja.

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o dodacima na plaću DVO

Za većinu pripadnika OS RH u ovom Pravilniku najbitnija je izmjena 1. stavka u članku 6, koji po novome glasi:

„Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve djelatne vojne osobe u iznosima:

– 24% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u Zapovjedništvo specijalnih snaga do razine Grupe specijalnih snaga i Satniju za obuku osim u Zapovjednu satniju

– 19% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u mehanizirane, motorizirane i tenkovske satnije gardijskih brigada, u izvidničke vodove, timove bliske zračne potpore i timove prednjih zračnih kontrolora zapovjednih satnija gardijskih brigada i zapovjednih satnija bojni gardijskih brigada, u satniju mornaričkog desantnog pješaštva, u satniju za posebne oblike osiguranja Pukovnije vojne policije na zadaćama neposrednog osiguranja štićenih osoba, zapovjednici gardijskih brigada, zapovjednik Obalne straže Republike Hrvatske, zapovjednik Flotile Hrvatske ratne mornarice, zapovjednici bojni gardijskih brigada, zapovjednici divizijuna-odreda brodova borbene namjene, zapovjednici brodova borbene namjene, zapovjednik Zapovjedništva specijalnih snaga, zapovjednik Počasno-zaštitne bojne, zapovjednik Središnjice za obavještajno djelovanje

– 15% ostali vojnici raspoređeni u gardijske brigade i Zapovjedništvo specijalnih snaga, ostali dočasnici i časnici raspoređeni u satnije gardijskih brigada (osim raspoređenih u mehanizirane, motorizirane i tenkovske satnije), zapovjednici brodova pomoćne namjene

– 14% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u Počasno-zaštitnu bojnu, Vojni ured, Središnjicu za obavještajno djelovanje, mornari raspoređeni na brodove borbene namjene, prvi dočasnici u postrojbama razine brigade, prvi dočasnici grana, Zapovjedništva za potporu, Hrvatskog vojnog učilišta i prvi dočasnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Oružane snage), vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u eskadrile i zrakoplovno-tehničke bojne

– 12% vojnici raspoređeni u ostale postrojbe i mornari raspoređeni na brodove pomoćne namjene

– 11% ostali dočasnici i časnici raspoređeni u gardijske brigade

– 10% ostali dočasnici i časnici raspoređeni na brodove borbene namjene, postaje obalnog motrenja, radarske postaje, operativna središta, Zapovjedništvo specijalnih snaga, instruktori za obuku, časnici i dočasnici tehničke službe raspoređeni u postrojbe za tehničko održavanje u II. i III. stupnju tehničkog održavanja – Pomorske baze, Bojnu za opću logističku potporu i Remontni zavod

– 8% dočasnici i časnici na zapovjednim ili voditeljskim dužnostima u Oružanim snagama, Glavnom stožeru Oružanih snaga, Ministarstvu obrane te časnici i dočasnici na brodovima pomoćne namjene te vojni piloti na zapovjednim ili voditeljskim dužnostima u Oružanim snagama, Glavnom stožeru Oružanih snaga i Ministarstvu obrane

– 5% dočasnici i časnici raspoređeni na ostale dužnosti u Oružanim snagama, Glavnom stožeru Oružanih snaga i Ministarstvu obrane, časnici i dočasnici izvan Oružanih snaga i Ministarstva obrane te vojni piloti na ostalim dužnostima u Oružanim snagama, Glavnom stožeru Oružanih snaga i Ministarstvu obrane“.

Druga izmjena tiče se dodatnih letačkih zvanja, koja su po novome – (1) instruktor tehničar-letač, (2) probni tehničar-letač i (3) bočni strijelac.

Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o rasporedu radnog vremena

Ovom Odlukom u potpunosti se mijenja točka IV. postojeće Odluke o rasporedu radnog vremena iz 2014. godine, koja po novome glasi: „Djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom, stanju pripravnosti i slično, nego ostvaruju dodatke za vojnu službu u skladu s člankom 139. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13, 75/15, 50/16 i 30/18)“. U dosadašnjoj Odluci spominjalo se da ljudstvo ostvaruje „dodatke na plaću u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba“.

No ono što je puno zanimljivije je promjena točke VII. stavka 3., kojom se povećava broj maksimalno dopuštenih prekovremenih sati rada. Do sada je bilo dopušteno da „rad dulji od redovnog radnog vremena… može iznositi najviše 8 sati tjedno, odnosno 32 sata mjesečno i ne više od 180 sati godišnje“. Sada je ta satnica povećana, i to na „40 sati mjesečno i ne više od 250 sati godišnje“.

Postojeća točka XVII. o radu prema posebnom rasporedu dobila je i dodatak, točku XVII.a, koja od sada glasi:

„(1) Rad u terenskim uvjetima podrazumijeva vježbe, obuku i izobrazbu na vojnim poligonima, uređenje i pripremu vojnih i civilnih lokacija i terena, uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda, dekontaminaciju i asanaciju terena te druge slične aktivnosti koje se provode na zemljištu, akvatoriju i podzemlju izvan vojnih lokacija uobičajenog smještaja i rada po zapovijedi odnosno nalogu ovlaštene osobe.

(2) Za rad iz stavka 1. ove točke djelatna vojna osoba za svaki neradni dan ostvaruje pravo na jedan slobodan dan.

(3) Za vrijeme rada iz stavka 1. ove točke, djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće, nego za to ostvaruju pravo na naknade za posebne oblike rada u službi i dodatak za vojnu službu u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na naknade za posebne oblike rada i dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba“.

Odluka o visini naknade za stanovanje

Ova Odluka propisuje iznose naknade za stanovanje prema mjestu službi, i to na sljedeći način:

„– Dubrovnik, Osijek, Rijeka, Split, Šibenik, Zadar, Zagreb, Zagreb-Sljeme, Žrnovnica – 2.400,00 kuna neto

– Bjelovar, Brijuni, Buševec, Daruvar, Delnice, Divulje, Doljani, Dugi Otok, Dugo Selo, Golubić, Gospić, Karlovac, Kupari, Knin, Kravarsko, Križevci, Lastovo, Lučko, Mali Lošinj, Mljet, Molunat, Našice, Petrinja, Ploče, Podvornica, Požega, Požega-Papuk, Pula, Rakitje, Savudrija, Sinj, Slunj, Sveta Nedelja, Učka-Brgud, Varaždin, Velika Buna, Velika Gorica, Velika Gorica-Pleso, Vinkovci, Vinkovci-Borinci, Vis, Vukovar, Zemunik Donji, Žirje – 1.700,00 kuna neto

– Benkovac, Benkovac (Okučani), Dvor, Đakovo, Gašinci, Grubišno Polje-Gakovo, Pelješac-Sveti Ilija, Pelješac-Rota, Perušić, Sljeme (Lokve), Sveti Rok, Trbounje, Udbina, Varaždin Breg – 1.300,00 kuna neto“.

Ukoliko su DVO raspoređene ili imenovane u mjesto službe u kojem nema mogućnosti najma stana ili kuće, u tom slučaju ostvaruju pravo na naknadu za stanovanje prema mjestu službe i pravo na korištenje organiziranog ili ugovorenog prijevoza od mjesta službe do najbližeg mjesta gdje postoji mogućnost najma stana ili kuće, ili naknadu troškova prijevoza najjeftinijeg prijevoznika na toj relaciji ako organizirani ili ugovoreni prijevoz ne postoji. U ovom slučaju definirana mjesta službe su: „Benkovac (Okučani), Brijuni, Buševec, Divulje, Doljani, Gašinci, Golubić, Grubišno Polje-Gakovo, Kravarsko, Lučko, Molunat, Pelješac-Sveti Ilija, Pelješac-Rota, Podvornica, Požega-Papuk, Rakitje, Savudrija, Sljeme (Lokve), Sveta Nedelja, Sveti Rok, Trbounje, Učka-Brgud, Varaždin Breg, Velika Buna, Vinkovci-Borinci, Zemunik Donji, Zagreb-Sljeme“.

Odluka o naknadi za posebne odluke rada u službi

Ovom se Odlukom propisuju visina, uvjeti i način ostvarivanja prava DVO na naknade za rad u terenskim uvjetima, stražarsku službu i dežurstvo. Tako članak III. propisuje:

„Djelatnoj vojnoj osobi pripada pravo na naknadu za rad u terenskim uvjetima u visini od 100,00 kuna neto po danu, a za vrijeme angažiranja subotom, nedjeljom, blagdanom ili drugim neradnim danom utvrđenim zakonom naknada iznosi 120,00 kuna neto po danu.

Pod radom u terenskim uvjetima iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se vježbe, obuka i izobrazba na vojnim poligonima, uređenje i priprema vojnih i civilnih lokacija i terena, uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda, dekontaminacija i asanacija terena te druge slične aktivnosti koje se provode na zemljištu, akvatoriju i podzemlju izvan vojnih lokacija uobičajenog smještaja i rada koji se po zapovijedi odnosno nalogu ovlaštene osobe obavlja u trajanju duljem od 10 sati dnevno.

Pod vojnim lokacijama uobičajenog smještaja i rada iz stavka 2. ove točke podrazumijevaju se vojne građevine namijenjene za smještaj i rad ustrojstvene jedinice odnosno građevine u kojima djelatne vojne osobe uobičajeno izvršavaju svakodnevne poslove i zadaće ustrojbenog mjesta na koje su raspoređene.

U vrijeme rada iz stavka 2. ove točke uračunava se vrijeme putovanja od vojne lokacije uobičajenog smještaja i rada do mjesta izvršenja zadaće odnosno rada u terenskim uvjetima.

Ako zbog vremena početka rad iz stavka 2. ove točke tijekom jednog dana traje manje od deset sati, ali u kontinuitetu traje više od deset, a manje od 20 sati, djelatna vojna osoba ostvaruje naknadu za onaj dan u kojemu je rad u terenskim uvjetima završen“.

Članak IV. kaže da DVO pripada „pravo na naknadu za stražarsku službu u trajanju duljem od 12 sati dnevno u iznosu od 100,00 kuna neto po danu, a za vrijeme angažiranja subotom, nedjeljom, blagdanom ili drugim neradnim danom utvrđenim zakonom naknada iznosi 120,00 kuna neto po danu“, pri čemu se pod ovom vrstom stražarske službe podrazumijeva „unutarnja služba namijenjena za fizičko osiguranje objekata, materijalnih sredstava i osoba u skladu s propisom kojim se uređuje stražarska služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske“.

Članak V. propisuje da DVO pripada „pravo na naknadu za dežurstvo u iznosu od 85,00 kuna neto po danu, a za vrijeme angažiranja subotom, nedjeljom, blagdanom ili drugim neradnim danom utvrđenim zakonom i danom koji prethodi blagdanu naknada iznosi 100,00 kuna neto po danu“. Pod ovom vrstom dežurstva podrazumijeva se dežurstvo u „funkciji unutarnje službe koje se provodi u Oružanim snagama Republike Hrvatske u skladu s propisom kojim se uređuje unutarnja služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske“.

Naknade za posebne oblike rada u službi iz ove Odluke i dnevnica za službeno putovanje međusobno se isključuju, a DVO koja ima pravo na naknadu za posebne oblike rada u službi iz ove Odluke ne ostvaruje pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom, stanju pripravnosti i slično. Uz to treba napomenuti da se ova Odluka o naknadi za posebne oblike rada u službi NE ODNOSI na naknade za uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda i pomoći institucijama civilne vlasti, organizacijama i službama namijenjenima zaštiti i spašavanju te stanovništvu u slučaju katastrofa, velikih nesreća i nesreća, potrage i spašavanja, prijevozu unesrećenih ili oboljelih, koje se propisuju posebnom odlukom ministra obrane.

Prošloga je tjedna donesena, a u nedjelju je stupila na snagu nova „Odluka o izmjenama i dopunama odluke o rasporedu radnog vremena u Oružanim snagama RH“. Time stara odluka nije izdržala niti godinu dana – stupila je na snagu 01. lipnja prošle godine (NN 66/14 od 30. svibnja 2014.), i već sada doživjela prve izmjene i dopune.

Kao prvo, uz preciznije definiranje općeg pojma „redovnog radnog vremena“ (izričito od 8 do 16 sati), a čije je prvenstvo dodatno potvrđeno ustrajavanjem na izričaju da su ostali oblici organizacije rada mogući samo „uz“ njega (a ne i „osim“ njega, kao dosad) – dio dodataka odnosi se na djelatnike u vojnom zdravstvu, za koje se propisuje da „rad u smjenama djelatnih vojnih osoba u vojnim ordinacijama uređuje se u skladu s pravilnikom kojim se uređuje zdravstvena potpora“.

Za razliku od medicinara, čiji je smjenski rad ostavljen za reguliranje nekim drugim propisima, radno vrijeme pirotehničara je propisano sada i ovdje – dodatkom na dosadašnju točku 23. – u zasebnoj podtočki 23.a. Tako se u prvom stavku ove podtočke kaže: (1) „Svakih pet sati koje djelatna vojna osoba provede obavljajući poslove neposrednog razminiranja u minskom polju, poslove pretraživanja ili poslove tehničkog izvida u skladu s propisima kojima je uređeno humanitarno razminiranje, u smislu redovitoga mjesečnog fonda radnih sati smatra se kao da je radila osam sati, odnosno kao da je radila u redovnom radnom vremenu“. Drugi stavak pak propisuje vrijeme rada duže od 5 sati: (2) „Ako djelatna vojna osoba obavlja druge poslove nakon pet sati obavljanja poslova iz stavka 1. ove točke, takav se rad smatra radom duljim od redovnoga radnog vremena, odnosno radom izvan redovnoga radnog vremena i sati takvoga rada preraspodjeljuju se na način utvrđen u točkama VI. i VII. ove Odluke“.

U mnogome se mijenja i postojeći članak 21, koji propisuje sudjelovanje u operacijama potpore miru. Bitnu izmjenu doživio je već prvi stavak, koji umjesto dosadašnjeg opisa što se sve smatra radnim vremenom po posebnom rasporedu, kratko kaže: „Kada djelatna vojna osoba sudjeluje u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu evidentira se isključivo prisutnost djelatne vojne osobe“. Drugi stavak istog tog članka propisuje da se „plaća djelatnoj vojnoj osobi u razdoblju sudjelovanja u operacijama potpore miru isplaćuje na temelju ugovora zaključenog u skladu sa člankom 163. Zakona o službi u OS RH“. Dodan je i treći stavak, prema kojem „djelatna vojna osoba ostvaruje pravo na odmore i dopuste na temelju odredbi Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske i posebnih propisa kojima se uređuje sudjelovanje u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu“ (a ne sukladno čl. 17. Odluke o radnom vremenu).

Jednaku su promjenu doživjele i izmjene odredbe o službenim putovanjima u zemlji i inozemstvu. Ta se tematika po novome regulira u 3 stavka (umjesto kroz dosadašnja 2), a novi, ubačeni stavak 2. kaže: „Kada je djelatna vojna osoba neradnim danom upućena na službeno putovanje u zemlji i inozemstvu, za svaki neradni dan proveden na službenom putovanju ostvaruje pravo na jedan slobodan dan“. Pri tome, svoju podtočku (XXV.a) o evidenciji radnog vremena dobili su i DVO-i na službenome putu: „Ako tijekom istoga dana djelatna vojna osoba radi u redovnom radnom vremenu i upućena je na službeno putovanje, u evidenciji radnog vremena djelatnih vojnih osoba radno vrijeme evidentira se na sljedeći način: (1) – ako je službeno putovanje započelo za vrijeme redovnog radnog vremena, u evidenciji radnog vremena evidentira se isključivo službeno putovanje (SLP), (2) – ako je službeno putovanje započelo nakon redovnog radnog vremena, u evidenciji radnog vremena evidentira se isključivo redovno radno vrijeme (RRV)“.

Izmijenjen je i dio o evidenciji radnog vremena, pa se tako po novome „Radno vrijeme djelatnih vojnih osoba i državnih službenika i namještenika u Oružanim snagama evidentira u evidenciji (Prilog 1 i Prilog 2) koju ovjerava zapovjednik satnije odnosno zapovjednik ili čelnik jednake ili više razine“. Do sada je bilo propisano da radno vrijeme evidentira „neposredno nadređeni zapovjednik, odnosno čelnik ustrojstvene jedinice“, pa bi po novome taj „neposredni“ bio zaobiđen i definiran u nekim kasnijim člancima i situacijama.

Za kraj, spomenimo još i iznimno brzi ritam donošenja te stupanja na snagu ovih zakonskih izmjena. Naime, one su donesene odlukom ministra obrane Kotromanovića u srijedu, 25. veljače, da bi bile službeno objavljene dva dana kasnije (Narodne novine 23/15 od petka 27. veljače 2015.) i stupile na snagu protekom još samo dva dana – s nedjeljom, 1. ožujka ove godine.