Sjevernoatlantsko vijeće je u srijedu, 22. srpnja, odobrilo NATO-ov plan resursa za zajedničko financiranje za razdoblje 2027. – 2031., kojim se utvrđuje kako će Savez ulagati u zajedničke prioritete tijekom sljedećih pet godina. Taj plan saveznicima pruža jasnu sliku očekivanih potreba NATO-a za resursima s pogledom u budućnost te osigurava da zajedničko financiranje prati povećanu razinu ambicija Saveza u zahtjevnijem sigurnosnom okruženju, priopćeno je na službenim stranicama NATO saveza. U sklopu te odluke, navodi se, saveznici su dogovorili gornje granice financiranja za 2027. godinu za NATO-ov vojni proračun, civilni proračun i Program ulaganja u sigurnost, čime se ukupni iznos zajedničkog financiranja povećava na do 6,5 milijardi eura. Vijeće je službeno odobrilo plan programa sposobnosti opskrbnog lanca goriva NATO-a. Ulaganje vrijedno 27 milijardi eura modernizirat će postojeću infrastrukturu NATO-a za skladištenje i distribuciju goriva. Ono će podržati izgradnju novih objekata, uključujući cjevovode, u istočnom i jugoistočnom dijelu Saveza te osigurati da snage NATO-a raspolažu energetskim zalihama potrebnima za borbenu spremnost.

Plan također osigurava sredstva za prioritetnu potporu Ukrajini, uključujući inicijativu NATO-a za sigurnosnu pomoć i obuku Ukrajine te Zajednički centar NATO-a i Ukrajine za analizu, obuku i edukaciju, priopćio je NATO.

Inače, ovo Vijeće je jedino tijelo unutar NATO-a koje svoje ovlasti dobiva izravno iz Sjevernoatlantskog ugovora i uz Vojno vijeće glavno je tijelo NATO -a . Ono je tim Ugovorom također dobilo i ovlast da samo uspostavlja sebi podređena tijela. Mnoga povjerenstva i skupine za planiranje osnovani su kako bi podržali rad Vijeća ili preuzeli na sebe odgovornost u pojedinim područjima kao što su planiranje obrane, nuklearno planiranje i druga vojna pitanja. Na taj način, Vijeće osigurava jedinstveni forum za sve vrste savjetovanja među državama članicama, glede pitanja od zajedničkog interesa te predstavlja najvažnije tijelo za donošenje odluka u NATO-u. Odluke su izraz zajedničke volje država članica i donose se konsenzusom. Sve države članice sudjeluju u stvaranju službene politike NATO-a i donošenju odluka.

*Photo: NATO

Američki ministar obrane Pete Hegseth objavio je da su troškovi rata s Iranom za Sjedinjene Države dosegnuli 37,5 milijardi dolara, naglasivši potrebu za dodatnim ulaganjima u američku vojsku. Naime, jučer je Hegseth, zajedno s načelnikom Združenog stožera američkih Oružanih snaga generalom Danom Caineom i ministricom poljoprivrede Brooke Rollins, odgovarao na pitanja članova Odbora za proračunska sredstva američkog Senata u vezi sa zahtjevom za dodatnim proračunskim sredstvima za Ministarstvo obrane. “Kao što znate, živimo u opasnom svijetu koji zahtijeva odvažno i brzo djelovanje. Upravo zato tražimo ova dodatna sredstva za fiskalnu godinu 2026.“, rekao je Hegseth. Opisao je zahtjev za dodatnim financiranjem kao nužnu i hitnu nadopunu resursa namijenjenih zadovoljavanju neposrednih potreba Ministarstva obrane. Hegseth je naglasio da dodatna sredstva ne predstavljaju zamjenu za postojeći proračun, već dodatnu potporu u razdoblju velikih tehnoloških promjena. “Ako odmah ne uložimo ključna sredstva u tehnologiju, računalnu snagu, umjetnu inteligenciju, autonomne sustave i svemirske kapacitete, nećemo si moći priuštiti luksuz stagnacije. Protivnici koji već ulažu u ta područja mogli bi nas prestići“, rekao je američki ministar obrane.

Odgovarajući na pitanje demokratskog senatora Dicka Durbina o troškovima rata s Iranom, Hegseth je rekao da su dosadašnji troškovi iznosili 37,5 milijardi dolara. Podsjetimo, na portalu Obris. org u svibnju smo objavili informaciju da je trošak dotadašnjih operacija bio oko 29 milijardi dolara.

Tako je Trumpova administracija pozvala u utorak Kongres da odobri otprilike 70 milijardi dolara hitnih obrambenih sredstava kako bi se održali američki vojni kapaciteti usred eskalacije rata protiv Irana, upozoravajući da bi se Pentagon bez toga mogao suočiti s “kritičnim nedostacima” koji bi poremetili njegovu spremnost. Zahtjev dolazi u trenutku kada Sjedinjene Države i Iran razmjenjuju udare 10 dana zaredom u obnovljenom sukobu, produbljujući zabrinutost u Washingtonu zbog širenja rata, ocijenio je Los Angeles Times. Propast sporazuma o prekidu vatre i iznenadni nastavak rata izazvali su uzbunu unutar Pentagona zbog njegove (ne)sposobnosti da zaštiti američke snage i imovinu na Bliskom istoku tijekom dugotrajnog sukoba, s obrambenim streljivom u opasnoj nestašici, rekla su dva dužnosnika američkog Ministarstva obrane za The Times.

Senatori nisu zadovoljni ratom protiv Irana

Čak je i FOX News objavio da većina Amerikanaca ne podupire rat u Iranu

Ipak, administracija se suočava sa skepticizmom zakonodavaca iz obiju stranaka u vezi s nastavkom rata koji ne uživa potporu goleme većine Amerikanaca, nad kojim su imali tek ograničen nadzor i koji je posljednjih dana doveo do pogibije još američkih vojnika. Te su napetosti postale očite kada su ministar obrane Pete Hegseth i general Dan Caine, načelnik Združenog stožera, svjedočili pred Senatskim Odborom za proračunska sredstva kako bi obrazložili zahtjev za desetke milijardi dolara i iznijeli prva detaljna javna očitovanja o ratu još od svibnja. Hegseth je senatorima poručio da se Sjedinjene Države nalaze u „trenutku kada si ne možemo priuštiti nedjelovanje”, dok je Caine istaknuo da zahtjev za financiranjem stiže u Kongres „dok nam vrijeme još ide na ruku”. „Ključno je da budemo korak ispred svojih protivnika i moramo osigurati sredstva prije nego što nam istekne vrijeme”, rekao je Caine. Rat, za koji je predsjednik Trump prvotno predviđao da će trajati četiri do pet tjedana, sada ulazi u peti mjesec. Budući da se kraj ne nazire, senatori iz obiju stranaka izrazili su nezadovoljstvo planovima administracije.

19-godišnja Isabella Gonzales poginula je u iranskom napadu na američku bazu u Jordanu

Senatorica Patty Murray (demokratkinja iz Washingtona), vodeća demokratkinja u Odboru za proračunska sredstva, rekla je da demokrati neće podržati dodatno financiranje rata. „Odbijanje ove administracije da objasni što čini ili kako ovaj rat štiti Amerikance, njezino odbijanje da zatraži odobrenje Kongresa te očekivanje da će Amerikanci sve to jednostavno platiti bez ikakvog objašnjenja ili transparentnosti – sve to pokazuje nedostatak poštovanja”, rekla je Murray. I republikanski zakonodavci suprotstavili su se Hegsethu i Caineu po nekoliko pitanja. Tako je senator John Kennedy (republikanac iz Louisiane) poručio čelnicima Pentagona da zakonodavcima „trebaju konkretni odgovori i izravan govor” o planovima administracije kojima bi se osiguralo da Iran ne blokira promet kroz Hormuški tjesnac.

 Prosvjedi za vrijeme govora ministra obrane

Sjednicu Senatskog Odbora obilježili su i prosvjedi protivnika rata tijekom uvodnog obraćanja ministra Hegsetha. Prosvjednici su ga prekinuli na početku govora, a njegov govor je prekinut ukupno četiri puta. Demonstranti su izvedeni iz prostorije, a tijekom prosvjeda čuli su se povici “Prestanite bombardirati nevinu djecu“. Hegsethu je zamjereno i što je prošao uz novinare bez ikakve reakcije na njihova pitanja o tome što može poručiti obiteljima poginulih američkih vojnika u Jordanu.

Potpredsjednica Senatskog odbora za proračun Patty Murray kritizirala je odluku administracije predsjednika Donalda Trumpa da pokrene rat protiv Irana bez odobrenja Kongresa. Murray je rekla da je Trumpova administracija započela rat vlastitim izborom i optužila predsjednika da američkoj javnosti nije ponudio opravdanje za sukob: “Ovo je predsjednik koji kaže da nemamo dovoljno novca za zdravstvenu skrb, brigu o djeci i stanovanje, ali nekako uvijek nađemo novac za još jedan rat. Čini se da za to nema cijene“.

I dalje ćemo pratiti događaje koji u sjeni stalne napetosti u Perzijskom zaljevu, a i situacija se mijenja iz dana u dan, što dokazuje najnovija Trumpova prijetnja Iranu izrečena na njegovoj mreži Truth Social.

U sjeni poljuljanih transatlantskih odnosa i globalne nestabilnosti čelnici država NATO-a okupit će se u utorak i srijedu u Ankari na sastanku na vrhu na kojem se očekuje da europske članice preuzmu snažniju ulogu u obrani europskog kontinenta. Prema ocjenama promatrača, ovaj summit održava se usred pritiska i kritika američkog predsjednika Donalda Trumpa da Europa poveća izdvajanja za obranu te nakon višemjesečnih transatlantskih napetosti povezanih s pitanjem Irana i Grenlanda. Česte kritike NATO-a od strane američkog predsjednika, popraćene najavama povlačenja dijela američkih snaga iz Europe i šestomjesečnom revizijom američke vojne prisutnosti na tom kontinentu, potaknule su neizvjesnost unutar Saveza, ocijenjuje Reurtes.

Američki CNBC pak ocjenjuje kako se NATO ovog tjedna suočava s ključnim testom svoje vjerodostojnosti i buduće održivosti, a novi europski ciljevi u pogledu izdvajanja za obranu podvrgnuti su dosad nezabilježenom nadzoru Bijele kuće. Na ovotjednom summitu, koji počinje u utorak svečanom večerom koju priređuje turski predsjednik Erdogan, razmotrit će se može li Europa dovoljno brzo pretvoriti povećane proračune u vojnu moć kako bi zadržala angažman predsjednika Donalda Trumpa, istovremeno se pripremajući za budućnost u kojoj će Washington imati manju ulogu u sigurnosti kontinenta. Prošlogodišnji summit u Haagu smatrao se prekretnicom nakon što su se saveznici obvezali da će do 2035. godine izdvajati 5 % BDP-a za obranu, uključujući 3,5 % za temeljne obrambene potrebe i 1,5 % za šire sigurnosne potrebe. Međutim, stav je upućenog CNBC-a, očekuje se da će ovogodišnji summit u Ankari pomaknuti fokus rasprave s obećanja na njihovu provedbu. To uključuje pitanja o nabavi, industrijskim kapacitetima, potpori Ukrajini i političkoj arhitekturi onoga što je Trumpova administracija nazvala „NATO 3.0”.

Glavni Rutteov zadatak – smirivati Trumpa (Photo: NATO)

Također, mediji se pitaju može li NATO zadržati angažman SAD-a dok istovremeno prebacuje veći dio odgovornosti na Europu? Europske vlade uvelike su prihvatile činjenicu da moraju više ulagati, više proizvoditi i preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost, nakon pritiska iz Bijele kuće. No, NATO je već 77 godina ustrojen oko američke moći, zbog čega je to pitanje jednako političke koliko i vojne prirode, izjavio je Max Bergmann, direktor Programa za Europu, Rusiju i Euroaziju pri Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sjedištem u Washingtonu. Ako se Washington povuče čak i bez potpunog izlaska iz saveza, pred Europom se postavlja teže pitanje, rekao je novinarima na brifingu prošlog tjedna: kako organizirati obranu bez SAD-a u središtu. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte usredotočio se na zadržavanje Trumpova angažmana uz istovremeno provođenje planova za preraspodjelu tereta. Ipak, Bergmann ističe kako se vrlo malo raspravljalo o „planu B” za slučaj da SAD odluči kako više ne želi ostati duboko uključen.

I ovogodišnji summit vrtjet će se oko američkog predsjednika, čak i više nego prošle godine. No dok su se na prošlogodišnjem summitu u Haagu čelnici NATO država natjecali tko će više ugoditi Donaldu Trumpu, na ovom summitu Trump bi se mogao iznenaditi – posebno zato što posljednjih tjedana vodi otvoreni sukob s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni. Američki dužnosnici najavljuju da će Trump u Ankari imati niz sastanaka – od onog s domaćinom Erdoganom i sirijskim predsjednikom Ahmedom al-Šarom, pa do novog sastanka s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim. Također se očekuje i da će tijekom summita biti objavljeni novi obrambeni sporazumi vrijedni milijarde dolara, rekao je dužnosnik Trumpove administracije. Ili će sve to biti bačeno u drugi plan s obzirom na najnoviju Trumpovu opsesiju Svjetskim nogometnim prvenstvom.

Poruka bivšeg prvog čovjeka NATO-a

Bivši glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg ima poruku za sudionike ovogodišnjeg summita: Pokažite Donaldu Trumpu da obrambena potrošnja raste, nastavite podržavati Kijev i naglasite ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je rat u Ukrajini bio “strateški neuspjeh”. Iako Trump redovito napada članice NATO-a, osuđujući ih zbog niske obrambene potrošnje i nepomaganja u ratu protiv Irana, Stoltenberg je, u nedavnom intervju za Politico naglasio da saveznici trebaju argumentirati da sigurnost SAD-a ovisi o Savezu. “Nadam se da će summit biti snažan znak jedinstva u NATO-u. Da smo, unatoč razlikama, sposobni zajedno se suprotstaviti ključnim prijetnjama i izazovima s kojima se suočavamo“, rekao je Stoltenberg, sada norveški ministar financija. Upitan brine li se da bi to moglo biti još jedno javno pokazivanje razlika unutar Saveza – odgovorio je da se nada da to može biti snažan izraz jedinstva NATO-a. “Unatoč razlikama i neslaganjima možemo nastupiti zajednički u suočavanju s glavnim prijetnjama i izazovima s kojima se suočavamo, te istovremeno poslati poruku potpore Ukrajini“, smatra bivši prvi čovjek saveza.

Uoči summita, NATO je objavio nove podatke o napretku

A Hrvatska ?

Ankara je spremna za summit (Photo: Oana Lungescu/X)

Unatoč teškim riječima i retorici koju smo tijekom prošloga tjedna čuli između Vlade i Predsjednika Republike, i ministar obrane Ivan Anušić i predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovat će na ovom NATO summitu. Tako je Ministarstvo obrane RH objavilo da će potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić u sklopu programa sudjelovati i na NATO Summit Defence Industry Forumu posvećenom transatlantskoj obrambenoj industriji, ulaganjima i inovacijama. Na summitu NATO-a u Ankari raspravljat će se o napretku od posljednjeg summita u Haagu prošle godine, obrambenim izdvajanjima, obrambenoj industriji i potpori Ukrajini, objavio je MORH. I Ured predsjednika objavio je da će Predsjednik Republike sudjelovati na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća za šefove država i vlada članica NATO-a, kao i na svečanoj večeri koju za šefove država i vlada članica NATO-a upriličuju predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan i supruga predsjednika Republike Turske Emine Erdoğan. Milanović se već prošloga tjedna žalio da na samom summitu ima tek 3 minute za izlaganje što mu je prekratko za sve što im želi reći. Uglavnom, mi ćemo pratiti njihove izjave tijekom ovog summita, kao i ocjene stručnjaka.

Na današnjoj 181. sjednici Vlade RH ministri su usvojili Odluku o preuzimanju obveza Ministarstva obrane do 2029. za održavanje višenamjenskog borbenog aviona Rafale, što je pobliže objasnio državni tajnik u MORH-u Drago Matanović:

„Kao nastavak projekta opremanja avionima Rafale Ministarstvo obrane ima potrebu za dodatnim robama i uslugama za održavanje aviona Rafale i prateće opreme, kao i za nabavu zemaljske opreme u potpori operativnih sposobnosti aviona, nabavu sustava za pripremu i raščlambu misija elektroničkog ratovanja za avione Rafale koje je obrambeno važno za Republiku Hrvatsku radi osiguranja zahtjevanog stupnja raspoloživosti i operativnih sposobnosti aviona. U skladu s tim, ukupne obveze Ministarstva obrane od 2026. do 2029. godine iznose 64.006.780,00 eura, od čega su iznosi od 2027., 2028. i 2029. godine određeni kako se navodi u ovoj Odluci te se osiguravaju u Državnom proračunu na razdjelu Ministarstva obrane. Stoga se ovom Odlukom predlaže davanje prethodne suglasnosti Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava Državnog proračuna od 2027. Do 2029. Za kontinuirano održavanje višenamjenskog borbenog aviona Rafale i prateće opreme, i nabavu opreme u ukupnom iznosu 28.035.428,00 eura.“

Podijeljeno po godinama, najviše će se iz proračuna izdvojiti već sljedeće, 2027. – čak 18.970.539,92 eura, potom 2028. –   7.615.102,44 eura, te konačno 2029. – „tek“ 1.449.786,16 eura.

Donošenjem današnje odluke ujedno prestaje važiti slična Odluka o davanju suglasnosti Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u razdoblju od 2025. do 2027. godine za kontinuirano održavanje višenamjenskog borbenog aviona Rafale i prateće opreme od 14. studenog 2024. U rujnu 2024. daljnje održavanje i logistička potpora za borbene aviona Rafale prošlo je kroz saborski Odbor za obranu, a dva mjeseca kasnije Vlada je rezervirala sredstva u Državnom proračunu za razdoblje od 2025. do 2027. u iznosu od 24.563.067,10 eura. Ugovor koji je tada bio sklopljen s tvrtkom Dassault Aviation za kontinuirano održavanje aviona Rafale i prateće opreme koji osigurava usluge popravka, remonta, obnove resursa i periodičkih pregleda za komponente aviona i motora vrijedi još svega 3 mjeseca, odnosno do listopada 2026. godine. Za ovu godinu u proračunu je za održavanje i nabavu dodatne opreme osigurano 35.971.351,68 eura. Time je današnja odluka Vlade bila nužna za nastavak održavanja kako samih lovaca, tako i prateće opreme, za naredno razdoblje.

Britanski ministar obrane John Healey neočekivano je u četvrtak, 11. lipnja, dao ostavku, rekavši da vlada nije spremna uložiti dovoljno novca u vojsku u vrijeme “rastućih prijetnji”. Novi je to udarac britanskom premijeru Starmeru i politički već uzdrmanoj Vladi, dok se istodobno Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zemlje članice NATO-a suočavaju s pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da povećaju vojnu potrošnju. Healey je u pismu premijeru Starmeru rekao da vladin Plan ulaganja u obranu “nije dovoljno dobar za ono što je potrebno u ovom opasnom vremenu“. Objava Plana odgođena je usred izvješća o neslaganju između Ministarstva obrane i Ministarstva financija. Starmer se obvezao povećati britansku obrambenu potrošnju na 2,5% bruto domaćeg proizvoda do 2027. i 3% do 2034. No mnogi u vojsci kažu da to nije dovoljno brzo. “Niste bili u mogućnosti, a Ministarstvo financija nije bilo voljno, osigurati resurse koji su naciji potrebni za obranu zemlje u ovom vremenu rastućih prijetnji“, napisao je Healey u svojoj ostavci, navodeći da će, prema planu potrošnje koji je predložilo Ministarstvo financija, obrambena potrošnja porasti na samo 2,68% u 2030. nakon što će sljedeće godine dosegnuti 2,6%. Healey je rekao da to nije dovoljno s obzirom na rastuće zahtjeve obrane i britanskih vojnih obveza, navodeći rat u Iranu, rusku invaziju na Ukrajinu i prijetnje Moskve. “Sada mi ne preostaje ništa drugo nego podnijeti ostavku“, ocijenio je dojučerašnji ministar obrane.

Inače, Healeyjeva ostavka na mjesto ministra obrane dolazi na dan koji su mnogi u Westminsteru očekivali objavu dugo očekivanog vladinog Plana ulaganja u obranu. Postalo je sasvim jasno da Plan još dugo neće ugledati svjetlo dana zbog sporova unutar vlade o tome kako ga financirati.

Healey – cijenjen kao ministar

Healey je na društvenim mrežama objavio pismo svoje ostavke

John Healey je bio ministar obrane Ujedinjenog Kraljevstva od izbora vlade Laburističke stranke u srpnju 2024. i smatralo ga se sposobnim i ozbiljnim ministrom. Odigrao je ključnu ulogu u jačanju međunarodne podrške Ukrajini i okupljanju multinacionalne koalicije kako bi se jamčila sigurnost u slučaju prekida vatre. Healey je također pomogao u kreiranju pomorskih sigurnosnih snaga koje bi pomogle u održavanju Hormuškog tjesnaca otvorenim za plovidbu ako se završi rat s Iranom. Ostavka ministra obrane posebno je jak udarac za Starmera, budući je Healey bio jedan od najlojalnijih članova Vlade. Osim toga, Heaely je trpio dodatna pritisak – u posljednjih mjesec dana, britanske Oružane snage nesretnim su slučajem izgubile čak četiri vojnika, što sigurno nije bilo lako za ministra obrane.

Kao što smo gore naveli, UK i druge zemlje članice NATO-a suočavaju se s pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da povećaju vojnu potrošnju. Trump već dugo dovodi u pitanje vrijednost vojnog saveza i žali se da Sjedinjene Države pružaju sigurnost europskim zemljama koje ne čine ono što mu odgovara. Britanska vojska također nastoji preokrenuti godine pada suočene sa sve agresivnijom Rusijom, koja sve više testira obranu europskih nacija svojim otvorenim, ali i tajnim aktivnostima.

Rutte : Povećanje izdataka za obranu nije lako

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, kojeg je Associated Press obavijestio o Healeyjevoj ostavci tijekom konferencije za novinare u Bruxellesu, rekao je da je Healey netko koga “jako poštujem”:

“Ono što vidimo diljem Saveza jest da zemlje povećavaju svoja obrambena ulaganja, a to naravno nije lako, jer na kraju uvijek postoji kompromis s drugim troškovima, koji su također važni”,

rekao je Rutte. Healeyjeva ostavka vjerojatno će dodatno potaknuti razgovore o tome da su Starmerovi dani kao premijera odbrojani. Već pogođen nizom pogrešnih koraka otkako su se laburisti vratili na vlast prije manje od dvije godine, Starmer se suočio s pozivima unutar redova svoje stranke da odstupi. Čini se da nije uspio premostiti jaz između Healeyjevog Ministarstva obrane i šefice financija Rachel Reeves oko obrambenih troškova.

Samo koji sat nakon Healeya, ostavku je podnio i mninistar za oružane snage Al Carns, poručivši Starmeru da Vladin plan ulaganja u obranu “nije ni dovoljno transformativan ni financiran u dovoljnoj mjeri“. Ostavku je podnijela i laburistička zastupnica Pamela Nash i to na mjesto Healeyjeve parlamentarne asistentice u Ministarstvu obrane. U svom pismu premijeru, Nash je rekla da su “kašnjenja i poteškoće u osiguravanju potrebnih sredstava za napredak plana ulaganja u obranu najnoviji problem koji šteti povjerenju javnosti u nas“.

Starmer je reagirao brzinski, imenujući Dana Jarvisa, ministra za sigurnost i bivšeg časnika britanske Kopnene vojske, za novog ministra obrane. Najavljujući Jarvisa kao svog novog ministra obrane, Sir Keir je rekao da će on “dati našim Oružanim snagama sposobnosti koje su im potrebne za obranu Britanije i održavanje sigurnosti naše nacije“.

Izdaci za obranu dosegnuli su 2887 milijardi dolara u 2025. godini, što je realno povećanje od 2,9 posto u odnosu na 2024. godinu. Vojni izdaci smanjili su se u Sjedinjenim Državama, ali su porasli za 14 posto u Europi i za 8,1 posto u Aziji i Oceaniji. Tri najveća vojna potrošača – SAD, Kina i Rusija – potrošili su ukupno 1480 milijardi dolara, ili 51 posto ukupnog globalnog iznosa, prema novim podacima koje je u ponedjeljak 27. travnja,  objavio Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI). Ta ugledna institucija naglašava da globalni vojni izdaci i dalje nastavljaju rasti, posebno uz porast europskih i azijskih izdvajanja za oružje i vojnu opremu. Međutim, ovi podaci SIPRI-a odnose se na stanje u 2025 godini prije sukoba u Perzijskom zaljevu koji je, unatoč primirju, daleko od mira.

Globalni vojni izdaci porasli su u prošloj godini kao 11. godini za redom tog uzastopnog rasta. Time je globalni vojni izdatak – vojni izdaci kao udio bruto domaćeg proizvoda (BDP) – dosegao 2,5 posto, najvišu razinu od 2009, naglašava SIPRI. S 2,9 posto, godišnji porast potrošnje bio je znatno manji od povećanja od 9,7 posto zabilježenog 2024. Međutim, ovo usporavanje uglavnom se objašnjava padom američke vojne potrošnje. Izvan SAD-a, ukupna potrošnja porasla je za 9,2 posto u 2025.

Američki izdaci se smanjuju zbog Ukrajine

S 954 milijarde dolara, vojni izdaci Sjedinjenih Država bili su 7,5 posto niži u proškoj nego u 2024. godini. Pad je prvenstveno posljedica činjenice da tijekom godine nije odobrena nova financijska vojna pomoć Ukrajini. To je bilo u oštroj suprotnosti s prethodne tri godine, kada je odobreno ukupno 127 milijardi dolara. Međutim, SAD su povećale ulaganja u nuklearne i konvencionalne vojne sposobnosti kako bi održale dominaciju na zapadnoj hemisferi i odvratile Kinu u Indo-Pacifiku, što su ključni ciljevi nove Strategije nacionalne sigurnosti.

„Pad američkih vojnih izdataka u 2025. vjerojatno će biti kratkotrajan“, rekao je Nan Tian, ​​programski direktor SIPRI-jevog programa za vojne izdatke i proizvodnju oružja. „Potrošnja koju je američki Kongres odobrio za 2026. porasla je na više od 1 bilijuna dolara, što je znatno povećanje u odnosu na 2025., a mogla bi dodatno porasti na 1,5 bilijuna dolara u 2027. ako se prihvati najnoviji prijedlog proračuna predsjednika Trumpa.“

Nagli porast europske potrošnje

Glavni doprinos globalnom povećanju vojne potrošnje u 2025. godini bio je porast od 14 posto u Europi na 864 milijarde dolara. Potrošnja Rusije i Ukrajine nastavila je rasti u četvrtoj godini rata u Ukrajini, dok su kontinuirani napori europskih članica NATO-a na ponovnom naoružavanju doveli do najvećeg godišnjeg rasta potrošnje u srednjoj i zapadnoj Europi od kraja Hladnog rata, naglašava SIPRI.

Ruska pak vojna potrošnja porasla je za 5,9 posto u 2025. na 190 milijardi dolara, što joj daje obrambeni izdatak od 7,5 posto BDP-a. Ukrajina, sedmi najveći potrošač u 2025. godini, povećala je svoju potrošnju za 20 posto na 84,1 milijardu dolara, odnosno čak 40 posto BDP-a.

„U 2025. godini vojna potrošnja kao udio u državnoj potrošnji dosegla je najvišu razinu ikad zabilježenu i u Rusiji i u Ukrajini“, rekao je Lorenzo Scarazzato, istraživač u SIPRI-jevom programu za vojne troškove i proizvodnju oružja. „Njihova će potrošnja vjerojatno nastaviti rasti 2026. ako se rat nastavi, s porastom prihoda od ruske prodaje nafte i očekivanim velikim zajmom Europske unije od strane Ukrajine.“

Tako je 29 europskih članica NATO-a potrošilo ukupno 559 milijardi dolara u 2025., a 22 od njih imale su vojnu potrošnju od najmanje 2,0 posto BDP-a, prema metodologiji SIPRI-ja. Njemačka je bila najveći vojni potrošač u skupini, s rashodima koji su porasli za 24 posto u odnosu na prethodnu godinu, odnosno na 114 milijardi dolara. Njemački vojni teret premašio je prag od 2,0 posto prvi put od 1990. godine, dosegnuvši 2,3 posto BDP-a u 2025. godini. Vojna potrošnja Španjolske porasla je za 50 posto na 40,2 milijarde dolara, čime je njezin vojni izdatak prvi put od 1994. godine premašio 2,0 posto BDP-a. „U 2025. godini vojna potrošnja europskih članica NATO-a rasla je brže nego ikad od 1953. godine, što odražava kontinuiranu težnju za europskom samostalnošću uz sve veći pritisak Sjedinjenih Država da se ojača raspodjela tereta unutar saveza“, rekla je Jade Guiberteau Ricard, istraživačica u SIPRI-jevom programu za vojne rashode i proizvodnju oružja. „Kako se države trude ispuniti nove ciljeve potrošnje NATO-a dogovorene 2025. godine, postoji rizik da granice između vojnih i drugih rashoda „vezanih uz obranu i sigurnost“ postanu nejasne, smanjujući transparentnost i dodatno komplicirajući procjenu vojnih sposobnosti.“

Stabilna izdvajanja na Bliskom istoku

Vojna potrošnja na Bliskom istoku dosegla je procijenjenih 218 milijardi dolara u 2025., što je samo 0,1 posto više nego u 2024. Osim Izraela, većina ostalih velikih potrošača u regiji za koje su dostupni podaci povećala je svoju potrošnju.

Izraelski Iron Dome trenutno štiti nebo iznad Ujedinjenih Arapskih Emirata

Vojna potrošnja Izraela smanjila se za 4,9 posto na 48,3 milijarde dolara, što odražava smanjenje intenziteta rata u Gazi tijekom 2025. nakon sporazuma o prekidu vatre s Hamasom u siječnju 2025. Ipak, izraelska potrošnja ostala je 97 posto veća nego u 2022. Vojna potrošnja Turske porasla je za 7,2 posto u 2025. na 30,0 milijardi dolara, dijelom zbog tekućih vojnih operacija u Iraku, Somaliji i Siriji.

Iranska potrošnja smanjila se drugu godinu zaredom, pala je za 5,6 posto, odnosno na 7,4 milijarde dolara u 2025. Realno smanjenje posljedica je visoke godišnje inflacije od 42 posto, a potrošnja je porasla u nominalnom iznosu. „Unatoč nedavnim sukobima, iranska vojna potrošnja smanjila se u realnom iznosu zbog ekonomskih poteškoća“, rekla je Zubaida Karim, istraživačica u SIPRI-jevom programu za vojne rashode i proizvodnju oružja. „Međutim, službene brojke gotovo sigurno podcjenjuju stvarnu razinu iranske potrošnje – Iran također koristi izvanproračunske prihode od nafte za financiranje svoje vojske, uključujući proizvodnju projektila i dronova.“

Azija i Oceanija bilježe najbrži rast vojnih izdataka od 2009. godine

Vojni izdaci u Aziji i Oceaniji iznosili su ukupno 681 milijardu dolara u 2025. godini, što je 8,1 posto više nego u 2024. godini – najveći godišnji porast od 2009. godine. Kina, drugi najveći vojni potrošač na svijetu, povećala je svoje vojne izdatke za 7,4 posto na 336 milijardi dolara. Ovo je bio 31. uzastopni međugodišnji porast, jer je Kina nastavila svoj nastojanja za modernizacijom vojske. Čini se da obnovljena kampanja protiv korupcije u vojnoj nabavi nije ograničila potrošnju.

Japanski vojni izdaci porasli su za 9,7 posto i dosegli 62,2 milijarde dolara u 2025. godini, što je ekvivalentno 1,4 posto BDP-a – najvećem udjelu od 1958. godine. Vojni izdaci Tajvana porasli su za 14 posto, odnosno na 18,2 milijarde dolara (2,1 posto BDP-a), što je najveći godišnji porast od 1988. godine, u kontekstu intenziviranja vojnih vježbi Narodnooslobodilačke vojske oko otoka. „Američki saveznici u Aziji i Oceaniji, poput Australije, Japana i Filipina, troše više na svoje vojske, ne samo zbog dugotrajnih regionalnih napetosti, već i zbog rastuće neizvjesnosti oko američke podrške“, rekao je Diego Lopes da Silva, viši istraživač u SIPRI-jevom programu za vojne rashode i proizvodnju oružja. „Kao i u Europi, američki saveznici u Aziji i Oceaniji također su pod pritiskom Trumpove administracije da troše više na svoje vojske.“

Inače, kao što smo prije napisali, riječ je o troškovima u prošloj godini. Kako rat Irana te SAD-a i Izraela „guta“ milijarde dolara te prijeti globalnim gospodarskim i društvenim potresima, bit će zanimljivo pričekati prve pokazatelje koštanja tog sukoba.

U 2025. godini, globalna obrambena potrošnja dosegla je 2,63 bilijuna USD – u odnosu na 2,48 bilijuna USD u 2024. godini. U realnom iznosu, međugodišnja potrošnja porasla je za 2,5%, što je, iako niže od rasta od 7-8% zabilježenog posljednjih godina, nastavilo uzlazni trend u odnosu na rekordnu potrošnju iz prethodne godine, izvijestio je Međunarodni institut za strateške studije (IISS). Međutim, rast je, nastavlja  IISS u svojoj analizi, bio neujednačen, posebno jer je smanjena vojna pomoć Ukrajini i zbog ograničenja konačnog obrambenog proračuna tada odlazećeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Joea Bidena dovela do smanjene potrošnje u SAD-u, trenda koji Trumpova administracija nastoji preokrenuti. Rast je također bio prigušen u službenoj ruskoj obrambenoj potrošnji jer je Moskva ostvarila učinkovitost u svom vojno-industrijskom kompleksu, a istovremeno je nastojala uravnotežiti već ionako značajan obrambeni teret sa širim fiskalnim ograničenjima.

Europa „konsolidira“ povećanje potrošnje

Njemački ministar obrane Boris Pistorius

Nasuprot tome, europska potrošnja nastavila je rasti rekordnim razinama, tako da je 2025. izdvojila gotovo 563 milijarde USD za obranu, gotovo 100 milijardi USD više nego godinu prije. U realnom smislu, to predstavlja povećanje od 12,6% u odnosu na prethodnu godinu, što je u skladu s realnim povećanjem zabilježenim 2024. godine. Potpomognute obećanjem članica NATO-a na Haaškom summitu u lipnju da će povećati potrošnju za obranu i sigurnost na 5% BDP-a do 2035. godine, takve su razine prkosile očekivanjima da će se rast potrošnje usporiti nakon početnog naglog porasta. Kao takva, europska potrošnja za obranu sada čini preko 21% ukupne globalne potrošnje, u odnosu na 17% u 2022. godini. Na temelju trenutnih proračunskih planova, očekuje se da će rast ostati povišen u 2026. godini, što ukazuje na održivi regionalni napor za jačanje europskih obrambenih sposobnosti, a ne na kratkoročnu reakciju na turbulentno sigurnosno okruženje.

Primarni izvor regionalnog rasta bila je, i ostat će u doglednoj budućnosti, Njemačka, gdje se financiranje obrane realno povećalo za 18% u 2025. godini i dosegnulo 95,0 milijardi eura (107 milijardi američkih dolara). To je uslijedilo nakon porasta od 23% u 2024. godini i znači da je Berlin činio četvrtinu ukupnog rasta europskih obrambenih izdataka u posljednje dvije godine. Nordijske zemlje također su predvodile povećanje potrošnje, s Danskom, Finskom, Norveškom i Švedskom ona je 2025. godine dosegla ukupnu potrošnju od 53,7 milijardi USD – više nego dvostruko od razine iz 2020. godine.

Za neke zemlje „ proširenje definicije „obrane“

Španjolski premijer Pedro Sanchez je jedan od rijetkih koji je protiv Trumpovog zahtjeva o 5%

Rast je zabilježen i u zemljama s fiskalnim ograničenjima, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, iako su se ograničenja razlikovala. Zemlje koriste razne mjere za potporu povećanju obrambene potrošnje, uključujući šire smanjenje javne potrošnje, proširenje definicije „obrane“, korištenje izvanproračunskih mehanizama dopunskog proračuna i poticanje privatnog financiranja obrane. Zemlje se također snalaze u ravnoteži i tretmanu potrošnje dok nastoje ispuniti obvezu od 3,5% BDP-a za osnovnu obranu, uz 1,5% dodijeljenim potrošnji koja podržava obranu. Nasuprot tome, španjolska vlada bila je ambivalentnija, a premijer Pedro Sánchez navodno je pisao glavnom tajniku NATO-a Marku Rutteu u pripremi za lipanjski summit. Premijer Španjolske je tada naglasio da je obećanje od 5% „nerazumno“ s obzirom na veće razine duga, povezane inflacijske pritiske i oportunitetne troškove ulaganja u druge sektore. Velik dio nedavnog povećanja europskih obrambenih izdataka može se pripisati pritisku SAD-a, pri čemu je predsjednik Donald Trump više puta izrazio frustraciju zbog uočenog “zabušavanja”. Uz to, nedavna povećanja najnoviji su primjeri šireg trenda, gdje europski obrambeni izdaci kontinuirano rastu od 2014., kada je Rusija izvršila invaziju na Krim. Doista, 2026. bit će 12. uzastopna godina realnog rasta.

Ruski izdaci se smanjuju?

Umjesto 3 dana, ruska vojska ratuje u Ukrajini već petu godinu

Ruski rat protiv Ukrajine ušao je u novu fazu sukoba, iako je rast izdataka usporen u usporedbi s prethodnim godinama. U 2025. godini Rusija je imala službeni obrambeni proračun od 13,5 bilijuna rubalja (161,2 milijarde USD), a izdaci su porasli na procijenjenih 15,6 bilijuna rubalja (186,2 milijarde USD) prema široj NATO-ovoj definiciji obrane. U realnom smislu, ovi vojni izdaci porasli su za samo 3%, u usporedbi s porastom od 56,9% u 2024. godini. Unatoč tome, izdaci su i dalje činili preko 7,3% BDP-a, što je više nego dvostruko više od 3,6% u 2021. godini, prije nego što je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju. Prema proračunu za 2026., vojni izdaci će ove godine pasti, ali mogu odražavati uspješne napore za smanjenje rasipanja i neučinkovitosti te ih treba uzeti u obzir i u kontekstu da su se vojni izdaci efektivno utrostručili od 2021. Nadalje, čak i uz širu mjeru NATO-a, takve procjene vjerojatno podcjenjuju stvarne financijske troškove rata, s mnogim drugim troškovima skrivenim unutar klasifikacija središnje potrošnje, poput socijalne skrbi i decentralizirane potrošnje u regionalnim proračunima. Za usporedbu, ukrajinski obrambeni proračun od 44,4 milijarde USD i dosegao je preko 20% BDP-a, a financiranje obrane sada je ključno pitanje za Kijev i njegove saveznike.

I Azija troši velik novac – Kina glavni pokretač

U Aziji su obrambeni izdaci također nastavili rasti, a ukupni iznos dosegao je 573 milijarde USD, izvijestio je IISS. U realnom smislu, 2025. godine zabilježen je porast od 5,7%, što je nešto više od međugodišnjeg povećanja od 5,5% u 2024. godini. Međutim, isključujući Kinu – za koju The Military Balance procjenjuje da ima osnovni obrambeni proračun od 1,81 bilijuna CNY (251,3 milijarde USD) – realni rast u Aziji smanjuje se na samo 3,7%. Kina ostaje glavni pokretač obrambenih izdataka u regiji, kako zbog vlastitog rastućeg obrambenog proračuna, tako i zbog zabrinutosti među susjedima zbog strateških namjera Pekinga. Ta je zabrinutost porasla u državama saveznicama Zapada, poput Australije, Japana i Južne Koreje, što znači da se rast potrošnje pomaknuo prema tim zemljama, a dalje od gospodarstava u nastajanju u regiji. Međutim, u 2025. godini rast je došao i od manjih obrambenih potrošača poput Indonezije i Singapura.Ipak, unatoč nedavnoj potrošnji, dosljedan porast u Kini tijekom posljednjeg desetljeća nadmašio je rast u široj regiji u većini godina. Kao rezultat toga, udio Pekinga u regionalnoj obrambenoj potrošnji porastao je na gotovo 44% u 2025., u odnosu na 39% u 2017.

Na Bliskom Istoku stalni problemi

Obrana na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi (MENA) porasla je realno za 4,5% u 2025. godini, a kolektivni proračuni dosegli su 219 milijardi USD, isključujući strano vojno financiranje (FMF) iz SAD-a. Rast je bio donekle skroman u usporedbi s realnim porastom od 10% u 2024. godini, pri čemu je ukupni porast u 2025. godini predstavljao najniži porast od 2022. godine. Ipak, rast tijekom cijele godine ostaje veći od povijesnih trendova, gotovo dvostruko veći od desetogodišnjeg prosjeka regije od 2,3% između 2011. i 2021. godine. Uporni i povišeni rast odražava pojačanu nestabilnost u regiji uzrokovanu dvogodišnjim ratom između Izraela i Hamasa, takozvanim “12-dnevnim ratom” između Irana i Izraela, kao i napadima SAD-a i Izraela na iranska nuklearna postrojenja 2025. godine.

Tako je, u 2025. godini Saudijska Arabija ostala najveći potrošač u regiji, iako je njen udio pao posljednjih godina. Kao takvi, Alžir i Izrael i dalje potiču regionalni rast, čineći gotovo 70% porasta u 2025. Kao postotak BDP-a, obrambena potrošnja stalno se povećavala, s regionalnim prosjekom koji je porastao na 4,3% u 2025., u odnosu na 3,5% u 2022.

Ostatak svijeta također troši više na obranu

Obrambena potrošnja porasla je i u drugim dijelovima svijeta, nastavlja IISS. U Latinskoj Americi nominalna obrambena potrošnja porasla je za 5,4%, nastavljajući povratak rastu zabilježen 2024. nakon godina pada povezanog s pandemijom COVID-19. Oporavak je zabilježen i u realnom iznosu, s ukupnom potrošnjom koja je sada usporediva s razinama prije pandemije. Međutim, rast nije uspio pratiti tempo u većim regionalnim vojskama, a niski porasti potaknuli su operativne rezove u Brazilu i Kolumbiji.

U međuvremenu, u subsaharskoj Africi, obrambena potrošnja porasla je realno za 19%, što je najveći međugodišnji porast u više od desetljeća. Ukupna obrambena potrošnja porasla je na 23,6 milijardi USD jer su vlade reagirale na pogoršanje sigurnosnog okruženja – uključujući rat u Sudanu, sve krhkije mirovne sporazume u Etiopiji i Južnom Sudanu, kao i tekući sukob u istočnoj Demokratskoj Republici Kongo. Jedan od najznačajnijih doprinosa ovom povećanju ima Nigerija, koja je gotovo udvostručila svoj obrambeni proračun s 1,07 milijardi u 2024. na 2,04 milijarde USD u 2025. To predstavlja realni porast od 75%, što je još značajnije u kontekstu teške krize troškova života u toj zemlji.

Nasuprot tome, Južna Afrika, najveći potrošač u regiji, zabilježila je realni pad, s udjelom 3,15 milijardi USD za 2025., a koja je nominalno porasla za samo 0,9%. To je značilo realni pad od 2,5% u usporedbi s prethodnom godinom, nastavljajući dugoročnu stagnaciju obrambene potrošnje zemlje i proširujući jaz između vojnih sposobnosti i vanjskopolitičkih ambicija.

Izgledi

Poljska vojska je uzor velikih ulaganja u obranu

Rast u 2025. bio je široko rasprostranjen, potaknut pojačanim regionalnim sigurnosnim problemima, ocjenjuje IISS. Revizije planova potrošnje bile su sveprisutne i značajne u 2025., posebno u Europi kao odgovor na zabrinutost zbog putanje transatlantskih odnosa. Dodatni proračuni još uvijek se koriste diljem svijeta jer zemlje nastoje povećati potrošnju kako bi ispunile hitne zahtjeve. Dok je Njemačka restrukturirala fiskalna pravila kako bi omogućila porast osnovne obrambene potrošnje kada joj istekne poseban fond za obranu 2027., očekuje se da će ih zemlje poput Poljske, Japana i Tajvana nastaviti koristiti u kratkom roku.

Litavska vlada je u utorak, 09. prosinca, proglasila izvanredno stanje u toj baltičkoj državi zbog sigurnosnih rizika koje predstavljaju krijumčarski baloni iz Bjelorusije koji su posljednjih tjedana narušili njezin zračni prostor. Napetosti između Litve, članice NATO-a i bivše sovjetske republike, i Bjelorusije eskalirale su nakon što su navodno „meteorološki“ baloni iz Bjelorusije prisilili susjednu Litvu da više puta zatvori svoju glavnu zračnu luku posljednjih tjedana, ostavljajući tisuće ljudi da čekaju svoje letove.

Baloni za krijumčarenje cigareta

Iako se baloni koriste za krijumčarenje cigareta u Litvu, dužnosnici te baltičke države kažu da su to namjerni činovi nereda koje je orkestrirala Bjelorusija, saveznica Rusije. Na televizijskim snimkama, naime, jasno je vidljivo kako pripadnici litavskih snaga sigurnosti pronalaze balone sa švercanim cigaretama iz Bjelorusije. Objavljujući izvanredno stanje, litavska vlada navela je “interese nacionalne sigurnosti” i prijetnju ljudskim životima, imovini i okolišu od balona. “Izvanredno stanje proglašeno je ne samo zbog poremećaja u civilnom zrakoplovstvu, već i zbog interesa nacionalne sigurnosti“, rekao je ministar unutarnjih poslova Vladislav Kondratovič, naglasivši da su  ujedno dane veće operativne slobode Oružanim snagama koje sada mogu djelovati u koordinaciji s policijom ili samostalno.

Očekivano, Bjelorusija odbacuje optužbe, tvrdeći kako Litva provodi provokacije, uključujući navodno slanje drona s “ekstremističkim materijalom”. Službeni Vilnius takve tvrdnje naziva apsurdnima i dio hibridnog pritiska. Europska komisija već je ranije upozorila na pogoršanje situacije, a Ursula von der Leyen upade balona opisala je kao “hibridni napad” Bjelorusije, koji EU smatra neprihvatljivim.

Baltik na udaru „hibridnog rata“

Kao i druge države Baltika, Litva je pojačala sigurnosne mjere zbog brojnih incidenata s dronovima, balonima, te prijetnji povredom zračno prostora od strane ruskih zrakoplova, zbog čega su morali intervenirati NATO borbeni zrakoplovi. Također, zabilježene su i sabotaže osjetljive infrastrukture, od kojih je posebnu pozornost izazivala eksplozija željezničke pruge u Poljskoj, bitne za opskrbu ratom zahvaćene Ukrajine. Zbog sve ovakvih ali i sličnih ruskih i bjeloruskih provokacija, u baltičkim zemljama raste zabrinutost i intenziviraju se napori za obranu zračnog prostora, konvencionlnimputem, ali i uz pomoć dronova.

Incidenti s balonima nisu novost a svakako je u svjetskoj javnosti zabilježen incident s kineskim balonom iznad SAD-a 2023 godine. Tada je zabilježeno kako je američko Ratno zrakoplovstvo oborilo kineski balon koji je navodno nosio špijunsku opremu.

Usvojena rekordni vojni proračun

Litavska premijerka Inga Ruginiene

Dva dana nakon proglašenje izvanrednog stanja, u četvrtak 11. prosinca Litva je usvojila proračun za 2026. koji predviđa rekordnu potrošnju za obranu, najveći od neovisnosti.

Tako će u 2026. litavsko izdvajanje za obranu iznositi 5,38 posto BDP-a, prema planu koji je usvojio parlament. U apsolutnom iznosu, Litva će za obranu iduće godine potrošiti 4,79 milijardi eura. To je povećanje koje iznosi 43 posto u odnosu na 2025. i najveći je iznos koji je Litva namijenila za obranu otkako je proglasila neovisnost od Sovjetskog Saveza, objavilo je u četvrtak litavsko Ministarstvo obrane. S takvim proračunom, Litva će spadati među države članice NATO-a koje najviše izdvajaju za obranu izraženo u udjelu BDP-a.

Mnistar nacionalne obrane Robertas Kaunas naglasio je tim povodom da će se obveze prema litavskom narodu i saveznicima odlučno provoditi:

„Stvaramo stvarnu odvraćajuću snagu u regiji – razvijamo nacionalnu diviziju, prihvaćamo njemačku brigadu i jačamo protuzračnu obranu. Ovo je ulaganje u sigurnost litavskog naroda i u stabilnost cijelog istočnog boka NATO-a – postajemo lideri među saveznicima koji najviše ulažu u obranu“. 

Litva je danas, 12. prosinca, potpisala ugovor za kupovinu tenkova Leopard2A8

Ukupno će oko 60 posto proračuna Ministarstva nacionalne obrane biti namijenjeno modernizaciji i razvoju litavskih oružanih snaga. Iz obrambenog proračuna za 2026. godinu planira se izdvojiti 1,7 milijardi eura za nabavu oružja i vojne opreme – oko 375 milijuna eura bit će izdvojeno za gusjenična borbena vozila pješaštva, oko 350 milijuna eura za tenkove, oko 100 milijuna eura za haubice CAESAR kalibra 155 mm i oko 70 milijuna eura za raketne sustave HIMARS. Sredstva su također planirana za nabavu protuoklopnih sustava SPIKE i JAVELIN te drugih sustava naoružanja. Među prioritetima je i protuzračna obrana. Vrlo velik dio sredstava bit će izdvojen za zaštitu zračnog prostora u 2026. godini: oko 100 milijuna eura planirano je za sustave protuzračne obrane srednjeg dometa NASAMS, a oko 60 milijuna eura za mobilne sustave protuzračne obrane kratkog dometa MSHORAD. Odluka Državnog vijeća za obranu o integriranoj protuzračnoj obrani od dronova bit će provedena u vrijednosti od 145 milijuna eura.

Veći proračun omogućit će naručivanje većih količina vojne opreme i streljiva, potrebnih i za rezervu protuzračne obrane i za jačanje borbenih snaga, napominje litavsko Ministarstvo obrane u priopćenju, navodeći da će se, među ostalim, osigurati opskrba streljiva za glavne borbene sustave – streljivo 155 mm, minobacačko streljivo 120 i 60 mm, sustave JAVELIN i SPIKE, raketne sustave RBS-70, HIMARS, granate 84 mm, protuoklopne mine, streljivo 30×173 mm i drugu kritičnu opremu itd. U 2026. godini sredstva će biti dodijeljena za nabavu bespilotnih letjelica i protudronskih sustava, te topničkih radara. Također se planira ulaganje u jačanje elektroničkog ratovanja, logističkih lanaca, medicinske podrške i savezničke suradnje, mjere obrane luka i obale, medicinski prijevoz itd.

Oko trećine obrambenog proračuna za 2026. godinu bit će tekući rashodi, ukjlučujući i povećanje plaća pripadnika Oružanih snaga, kojih će u novoj 2026. biti više nego do sada. Naime, novo odobrena struktura Oružanih snaga Litve predviđa  povećanje broja vojnika na 20 tisuća.

Detaljna raspodjela sredstava državne obrane za 2026. godinu bit će odobrena odlukom Vlade Republike Litve.

Europski parlament je u utorak, 25. studenoga,  dao zeleno svjetlo te odobrio prvi europski obrambeni program – EDIP („European Defence Industry Programme”), što eurozastupnici i Europska komisija smatraju skromnim, ali i dobrim prvim korakom prema jačanju europske obrambene industrije. Uredba je donesena s 457 glasova za, 148 protiv i 33 suzdržana. Države članice trebaju formalno odobriti tekst prije nego što bude objavljen u Službenom listu, priopćeno je iz EP-a. Cilj te uredbe je jačanje obrambene industrije EU, poticanje zajedničke nabave obrambenih proizvoda, porast obrambene proizvodnje i povećanje potpore za Ukrajinu. Tom uredbom, o kojoj je već postignut neformalni dogovor s Vijećem, uspostavlja se prvi „Program za europsku obrambenu industriju” (EDIP). Njegova je svrha ojačati europsku obrambenu i tehnološku bazu te povećati europske obrambene kapacitete.

Iz proračuna Programa vrijednog 1,5 milijardi eura, 300 milijuna odvojeno je za Instrument za potporu Ukrajini. EU  zakonodavci postigli su i dogovor o osnivanju Fonda za ubrzavanje transformacije obrambenih lanaca opskrbe (instrument „Fund to Accelerate Defence Supply Chain Transformation” – FAST), čija će se indikativna vrijednost od najmanje 150 milijuna eura prikupiti iz dodatnih financijskih doprinosa.

Tijekom pregovora s Vijećem zastupnici su uspjeli ishoditi povećanje proračuna Programa kroz dodatne doprinose iz Instrumenta za sigurnosne mjere za Europu („Security Action for Europe” – SAFE). Uz to, Uredbom se državama članicama omogućuje da iskoriste puni potencijal Mehanizma za oporavak i otpornost preusmjeravanjem i prenamjenom neiskorištenih sredstava Mehanizma za projekte u okviru Programa za europsku obrambenu industriju. Zastupnici su zagovarali i načelo „kupujmo europsko”: da bi se odobrila sredstva za obrambene proizvode, trošak njihovih komponenti koje potječu iz zemalja izvan Europske unije koje ne sudjeluju u Programu ne smije premašivati 35 % procijenjenih troškova svih komponenti.

Potpora za Ukrajinu

Europski povjerenik Kubilius s ukrajinskim ministrom financija Marchenkom

Uredbom se uspostavlja pravni okvir za europske obrambene projekte od zajedničkog interesa. Da bi bili prihvatljivi za financiranje, takvi projekti morat će uključivati najmanje četiri države članice, a u njima će moći sudjelovati i Ukrajina. Usto će se uspostaviti i Instrument za potporu Ukrajini, čiji je cilj modernizirati ukrajinsku obrambenu industriju i olakšati njezinu integraciju s europskom obrambenom industrijom.

„Program za europsku obrambenu industriju (EDIP) važan je korak prema učinkovitijem, bržem i istinski europskom pristupu nabavi u području obrane i jačanju europskih obrambenih sposobnosti. Osmišljen je tako da ima trajan učinak te služi kao referentna točka za buduće inicijative i pronalaženja načina na koji se europska suradnja u proizvodnji u području obrane organizira nakon 2027.”,

izjavila je predsjednica parlamentarnog Odbora za sigurnost i obranu Marie-Agnes Strack-Zimmermann (Renew Europe, Njemačka).

„Program za europsku obrambenu industriju (EDIP) prvi je istinski europski obrambeni instrument EU-a. Suočeni s ruskim sveobuhvatnim ratom protiv naših susjeda i opetovanim napadima na naše zemlje, moramo ojačati naše zajedničke obrambene sustave i zajednički osnažiti svoje obrambene kapacitete. EDIP će nam omogućiti izgradnju otpornije i suverenije Europe zajedničkim ulaganjima, zajedničkom nabavom iz europske obrambene tehnološke i industrijske baze te daljnjom integracijom ukrajinske i europske obrambene industrije. To je ključno kako bismo osigurali učinkovitu i autonomnu zaštitu naših demokracija”,

izjavio je Raphaël Glucksmann (S&D, Francuska), suizvjestitelj iz Odbora za sigurnost i obranu EP-a.

„U ovom povijesnom trenutku, kad se čini da se sve oko nas raspada, postavlja nam se jednostavno pitanje: možemo li vjerovati Donaldu Trumpu i JD Vanceu da će nas braniti od Vladimira Putina“,

upitao je Glucksmann na početku rasprave o EDIP-u.

„Ljubimo Trumpove ruke, toleriramo njegove ispade te se nadamo da zbog njih neće izgorjeti Ukrajina, a mi zajedno s njom. No mi smo sami pred ruskim režimom koji ratuje na našem kontinentu i izravno nam prijeti“,

nastavio je Glucksmann pa upozorio da Europa zabija glavu u pijesak ignorirajući upozorenja europskih obavještajnih službi.

„Ovaj program predstavlja važan korak naprijed za sigurnost europskog kontinenta i razvoj naše obrambene industrije. Nakon desetljeća opasnih ovisnosti koje su ugrozile suverenitet naših demokracija i zaštitu naših zemalja, program EDIP preokrenut će oslanjanje na uvoz koji je prevladavao u Europi. Služit će za stvarno jačanje naše industrijske baze, što će nam omogućiti da autonomno osiguramo da naše oružane snage imaju sredstva za ispunjavanje svoje misije”,

izjavio je François-Xavier Bellamy (EPP, Francuska), suizvjestitelj Odbora za industriju, istraživanje i energetiku.

Zastupnici koji su sudjelovali u raspravi, pa i povjerenik Komisije za obranu Andrius Kubilius, priznaju da je 1,5 milijardi eura malen iznos u odnosu na europske potrebe u pogledu sve nestabilnijih geopolitičkih okolnosti, no pozdravili su EDIP kao dobrodošli prvi korak. S time se slaže i hrvatska zastupnica „pučana” Željana Zovko, zamjenska članica u odboru EP-a za sigurnost i obranu (SEDE). „Za nas je izuzetno bitno da postoji i na europskoj razini takvo razmišljanje, čak i s ovako malim proračunom”, rekla je Zovko, nazvavši to začetkom jedne zajedničke industrije koja će proizvoditi kompatibilno naoružanje. Ona je u tom kontekstu podsjetila na donošenje Mehanizma civilne zaštite EU: „Tada smo se borili da osiguramo barem prvi proračun od 200 milijuna eura. On danas, nakon što smo svjedočili svim krizama, iznosi šest milijardi eura”.

Europska komisija je Prijedlog uredbe o uspostavi Programa za europsku obrambenu industriju (EDIP) predstavila još 5. ožujka 2024. Njezin je cilj postići pripravnost obrambene industrije zamjenjujući kratkoročne hitne mjere, kao što su Akt o podupiranju proizvodnje streljiva („Act in Support of Ammunition Production” – ASAP) i Akt o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave („European Defence Industry Reinforcement through Common Procurement instrument” – EDIRPA), strukturiranim dugoročnim pristupom. Europska obrambena industrijska baza sastoji se od nekoliko vrlo velikih multinacionalnih poduzeća, velikih poduzeća te više od 2.000 malih i srednjih poduzeća čiji procijenjeni zajednički godišnji promet iznosi 70 milijardi eura.

Ministri obrane zemalja članica NATO-a sastali su se danas, u  srijedu 15. listopada u Bruxellesu, gdje je ponovo naglašena istaknuo važnost stvaranja zida dronova koji bi trebao zaštititi europske članice od sve češćih upada ruskih bespilotnih letjelica, ali i potreba većih izdvajanja za obranu te snažnija vojna pomoć Ukrajini. Američki ministar rata, a ne više obrane, Pete Hegseth, pozvao je na sastanku saveznike da povećaju izdvajanja za kupnju američkog oružja za Ukrajinu, naglasivši da  izvješća pokazuju velik pad vojne potpore Kijevu u srpnju i kolovozu.

I glavni tajnik Saveza Mark Rutte je naglasio da NATO i Europska unija u tom projektu imaju različite, ali komplementarne uloge. “NATO osigurava vojne sposobnosti i postavlja standarde, dok EU ima golemu meku moć unutarnjeg tržišta,  osigurava sredstva, koordinaciju i usklađenost među državama članicama“, rekao je Rutte, naglasivši da suradnja između dviju organizacija nikad nije bila važnija:

“Mogu vas uvjeriti da EU i NATO izvrsno surađuju. Svi nastojimo iskoristiti snagu dviju organizacija. Ta je kombinacija ključna jer je upravo zajedništvo ono što Rusi pokušavaju potkopati. No, u tome ne uspijevaju”.

Prema medijskim izviješćima, Europska komisija sutra će predstaviti svoj plan za obrambenu spremnost do 2030. godine. Neslužbeno se spominje da je postavljen rok za funkcionalni zid protiv dronova do 2027. godine, objavio je HRT. “Usuglasili smo se o daljnjem jačanju, izgradnji naših kapaciteta za djelovanje u skladu s obvezama preuzetima u Haagu o većim ulaganjima u obranu“, rekao je čelnik NATO-a Mark Rutte. Dio tih ulaganja bit će namijenjen za pomoć Ukrajini u borbi protiv ruske agresije, a američki ministar Hegseth pozvao je saveznike da tu pomoć povećaju. “NATO će provesti niz dodatnih mjera koje će nadograditi, proširiti i ubrzati našu sposobnost u suzbijanju dronova“, dodao je Rutte.

Zrakoplovi Saveza na istočnim granicama

“Zasad imamo nekoliko Eurofightera stacioniranih u Constanci u Rumunjskoj. U budućnosti ćemo ih nekoliko stacionirati i u Malborku u Poljskoj. To će nas učiniti još prisutnijima i vidljivijima na istočnoj granici Saveza“, rekao je Boris Pistorius, njemački ministar obrane. Nazočnost britanskih borbenih aviona na istoku Europe potvrdio je britanski ministar obrane John Healey, rekavši da će borbeni zrakoplovi Eurofighter Typhoon nastaviti štititi poljski zračni prostor do kraja godine.”Letovi su pokrenuti nakon što je Poljska bila prisiljena oboriti ruske dronove u svom zračnom prostoru prošlog mjeseca, kada je otkriveno čak 19 upada u jednoj noći“, kazao je ministar Healey.

Mađarski ministar obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky naglasio je da su kršenja zračnog prostora koja su posljednjih mjeseci pogodila države članice NATO-a još jednom skrenula pozornost na potrebu jačanja obrane zračnog prostora istočnog boka Saveza. Mađarska nedvosmisleno osuđuje kršenje teritorijalnog suvereniteta država članica. Pritom se pohvalio mađarskim doprinosom, ujedno spominjući i Hrvatsku:

“Mađarska ne samo riječima već i djelima svakodnevno dokazuje predanost osiguravanju zaštite Saveza koja proizlazi iz njezina članstva u NATO-u. Mađarski piloti Gripena četvrti put sudjeluju u misiji nadzora zračnog prostora Baltika. Uz tri baltičke države, Mađarska osigurava i zaštitu zračnog prostora Slovačke, Hrvatske i Slovenije, čime jača sigurnost regije i integrirani sustav protuzračne obrane NATO-a. Također doprinosimo zajedničkim obrambenim sposobnostima Saveza nedavno završenom vježbom Adaptive Hussars 2025, u kojoj je sudjelovalo gotovo 22 000 vojnika i nekoliko država NATO-a. Mađarska se također pridružila tekućim raspravama o takozvanoj europskoj inicijativi zida dronova, koja bi mogla doprinijeti sposobnostima protuzračne obrane kontinenta.”

Kontaktna skupina za snažniji pritisak na Rusiju

Također, danas u Bruxellesu sastala se i kontaktna skupina zemalja koje Ukrajini šalje oružje.  “Rusija i dalje vjeruje da može povećati utjecaj bombama. Svake večeri naši su gradovi napadnuti. Zato nam je potreban snažan globalni pritisak kao odgovor na izbor Rusije da nastavi ovaj rat”, rekao je Denis Šmihal, ukrajinski ministar obrane. “Dio toga je i inicijativa u sklopu koje europske zemlje kupuju američko oružje i putem NATO-a doniraju ga za borbu u Ukrajini, kako bi se osigurao mir i završetak tog sukoba. Ako smo išta naučili tijekom mandata predsjednika Trumpa, to je aktivna primjena mira putem snage“, kazao je Pete Hegseth.

Anušić najavio protudronsku zaštitu Hrvatske

I potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić sudjelovao je na ovim sastancima u Bruxellesu, priopćilo je naše Ministarstvo obrane (MORH). Što je tamo konktno govorio – ne znamo, ali je za domaće prilike ponovno najavio da će Hrvatska“ vrlo brzo, do kraja ove godine, potpisati ugovor s jednom domaćom tvrtkom o isporuci i stavljanju u upotrebu antidronskog sustava za zaštitu naše kritične infrastrukture. Taj sustav vrijedan je 115 milijuna eura”, rekao je ministar Anušić. Sustav koji će Ministarstvo obrane nabaviti obuhvaća operativni centar, radare, presretače dronova i topove kalibra 30 milimetara. Usput je dodao: “Razgovarali smo o ratu u Ukrajini i, naravno, o tome da nastavljamo pomagati Ukrajini u obrani od ruske agresije.”

Ono što je zanimljivo – a MORH nije ni spomenuo –  je potpisivanje Pisma namjere za pristupanje novom NATO Centru izvrsnosti za vatrenu podršku (Indirect Fires CoE). Uz Hrvatsku, ovo Pismo namjere potpisali su i ministri obrane Slovačke, Velike Britanije, Kanade, Turske, Finske, Mađarske, Belgije i Italije. Ovaj Centar izvrsnosti bit će baziran u Slovačkoj. Temeljem iskustava u zadnjih 10-ak godina o ograničenoj interoperabilnosti taktičkog upravljanja vatrom pojedinih NATO članica, prepoznata je napokon potreba za uspostavom posebnog NATO centra izvrsnosti.  „Slovačka je stručnjak u tome, jer proizvodi neke od najpreciznijih haubica Zuzana 2, automatskih minobacača i još mnogo toga“, rekao je u srpnju ove godine slovački predsjednik Peter Pellegrini na sastanku sa zamjenikom glavnog tajnika NATO-a Borisom Rugeom.

Posao s Slovacima

Na marginama sastanaka u Bruxellesu potpisivan je Ugovor o višegodišnjoj isporuci specijaliziranih vojnih tkanina za potrebe Oružanih snaga Slovačke Republike. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave državne tvrtke Agencije ALAN d.o.o. Goran Basarac i predstavnik Slovačke Martin Čatloš, direktor uprave za naoružanje slovačkog ministarstva obrane.

Riječ je o međudržavnom ugovoru o opskrbi vojnim tkaninama između državne tvrtke Agencije ALAN i slovačkog ministarstva obrane u koji su uključene hrvatske tvrtke Čateks i Galeb. Nositelj tog višegodišnjeg Ugovora je državna tvrtka Agencija ALAN d.o.o., a hrvatski proizvođači tkanina – Čateks i podugovaratelj tvrtka Galeb proizvest će tkaninu za potrebe slovačkih oružanih snaga. Riječ je o višegodišnjem ugovoru o isporuci od približno 2 milijuna metara tkanine vrijednom više od 30 milijuna eura. ” Ovo je odličan primjer kako hrvatske tvrtke mogu svojim proizvodima, ali i svojim znanjem i tehnologijama, opskrbljivati oružane snage stranih zemalja”, poručio je tom prigodom ministar Anušić.

Goran Basarac, predsjednik uprave Agencije ALAN d.o.o., izrazio je zadovoljstvo potpisanim ugovorom te istaknuo kako hrvatske tvrtke s područja vojne industrije, što potvrđuje i potpisani ugovor, imaju visokokvalitetne proizvode koji su traženi i na europskom i na svjetskom tržištu. Predsjednik Uprave Čateksa Matija Bilandžija poručio je kako Čateks proizvodi jedan od najnaprednijih tehničkih materijala od kojih će Slovaci šiti vojne odore te zahvalio Agenciji ALAN i Ministarstvu obrane na promociji domaće obrambene industrije, priopćeno je iz MORH-a.

.

*Photo: NATO, MORH/F.Klen