Britanski ministar obrane John Healey neočekivano je u četvrtak, 11. lipnja, dao ostavku, rekavši da vlada nije spremna uložiti dovoljno novca u vojsku u vrijeme “rastućih prijetnji”. Novi je to udarac britanskom premijeru Starmeru i politički već uzdrmanoj Vladi, dok se istodobno Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zemlje članice NATO-a suočavaju s pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da povećaju vojnu potrošnju. Healey je u pismu premijeru Starmeru rekao da vladin Plan ulaganja u obranu “nije dovoljno dobar za ono što je potrebno u ovom opasnom vremenu“. Objava Plana odgođena je usred izvješća o neslaganju između Ministarstva obrane i Ministarstva financija. Starmer se obvezao povećati britansku obrambenu potrošnju na 2,5% bruto domaćeg proizvoda do 2027. i 3% do 2034. No mnogi u vojsci kažu da to nije dovoljno brzo. “Niste bili u mogućnosti, a Ministarstvo financija nije bilo voljno, osigurati resurse koji su naciji potrebni za obranu zemlje u ovom vremenu rastućih prijetnji“, napisao je Healey u svojoj ostavci, navodeći da će, prema planu potrošnje koji je predložilo Ministarstvo financija, obrambena potrošnja porasti na samo 2,68% u 2030. nakon što će sljedeće godine dosegnuti 2,6%. Healey je rekao da to nije dovoljno s obzirom na rastuće zahtjeve obrane i britanskih vojnih obveza, navodeći rat u Iranu, rusku invaziju na Ukrajinu i prijetnje Moskve. “Sada mi ne preostaje ništa drugo nego podnijeti ostavku“, ocijenio je dojučerašnji ministar obrane.

Inače, Healeyjeva ostavka na mjesto ministra obrane dolazi na dan koji su mnogi u Westminsteru očekivali objavu dugo očekivanog vladinog Plana ulaganja u obranu. Postalo je sasvim jasno da Plan još dugo neće ugledati svjetlo dana zbog sporova unutar vlade o tome kako ga financirati.

Healey – cijenjen kao ministar

Healey je na društvenim mrežama objavio pismo svoje ostavke

John Healey je bio ministar obrane Ujedinjenog Kraljevstva od izbora vlade Laburističke stranke u srpnju 2024. i smatralo ga se sposobnim i ozbiljnim ministrom. Odigrao je ključnu ulogu u jačanju međunarodne podrške Ukrajini i okupljanju multinacionalne koalicije kako bi se jamčila sigurnost u slučaju prekida vatre. Healey je također pomogao u kreiranju pomorskih sigurnosnih snaga koje bi pomogle u održavanju Hormuškog tjesnaca otvorenim za plovidbu ako se završi rat s Iranom. Ostavka ministra obrane posebno je jak udarac za Starmera, budući je Healey bio jedan od najlojalnijih članova Vlade. Osim toga, Heaely je trpio dodatna pritisak – u posljednjih mjesec dana, britanske Oružane snage nesretnim su slučajem izgubile čak četiri vojnika, što sigurno nije bilo lako za ministra obrane.

Kao što smo gore naveli, UK i druge zemlje članice NATO-a suočavaju se s pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da povećaju vojnu potrošnju. Trump već dugo dovodi u pitanje vrijednost vojnog saveza i žali se da Sjedinjene Države pružaju sigurnost europskim zemljama koje ne čine ono što mu odgovara. Britanska vojska također nastoji preokrenuti godine pada suočene sa sve agresivnijom Rusijom, koja sve više testira obranu europskih nacija svojim otvorenim, ali i tajnim aktivnostima.

Rutte : Povećanje izdataka za obranu nije lako

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, kojeg je Associated Press obavijestio o Healeyjevoj ostavci tijekom konferencije za novinare u Bruxellesu, rekao je da je Healey netko koga “jako poštujem”:

“Ono što vidimo diljem Saveza jest da zemlje povećavaju svoja obrambena ulaganja, a to naravno nije lako, jer na kraju uvijek postoji kompromis s drugim troškovima, koji su također važni”,

rekao je Rutte. Healeyjeva ostavka vjerojatno će dodatno potaknuti razgovore o tome da su Starmerovi dani kao premijera odbrojani. Već pogođen nizom pogrešnih koraka otkako su se laburisti vratili na vlast prije manje od dvije godine, Starmer se suočio s pozivima unutar redova svoje stranke da odstupi. Čini se da nije uspio premostiti jaz između Healeyjevog Ministarstva obrane i šefice financija Rachel Reeves oko obrambenih troškova.

Samo koji sat nakon Healeya, ostavku je podnio i mninistar za oružane snage Al Carns, poručivši Starmeru da Vladin plan ulaganja u obranu “nije ni dovoljno transformativan ni financiran u dovoljnoj mjeri“. Ostavku je podnijela i laburistička zastupnica Pamela Nash i to na mjesto Healeyjeve parlamentarne asistentice u Ministarstvu obrane. U svom pismu premijeru, Nash je rekla da su “kašnjenja i poteškoće u osiguravanju potrebnih sredstava za napredak plana ulaganja u obranu najnoviji problem koji šteti povjerenju javnosti u nas“.

Starmer je reagirao brzinski, imenujući Dana Jarvisa, ministra za sigurnost i bivšeg časnika britanske Kopnene vojske, za novog ministra obrane. Najavljujući Jarvisa kao svog novog ministra obrane, Sir Keir je rekao da će on “dati našim Oružanim snagama sposobnosti koje su im potrebne za obranu Britanije i održavanje sigurnosti naše nacije“.

Izdaci za obranu dosegnuli su 2887 milijardi dolara u 2025. godini, što je realno povećanje od 2,9 posto u odnosu na 2024. godinu. Vojni izdaci smanjili su se u Sjedinjenim Državama, ali su porasli za 14 posto u Europi i za 8,1 posto u Aziji i Oceaniji. Tri najveća vojna potrošača – SAD, Kina i Rusija – potrošili su ukupno 1480 milijardi dolara, ili 51 posto ukupnog globalnog iznosa, prema novim podacima koje je u ponedjeljak 27. travnja,  objavio Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI). Ta ugledna institucija naglašava da globalni vojni izdaci i dalje nastavljaju rasti, posebno uz porast europskih i azijskih izdvajanja za oružje i vojnu opremu. Međutim, ovi podaci SIPRI-a odnose se na stanje u 2025 godini prije sukoba u Perzijskom zaljevu koji je, unatoč primirju, daleko od mira.

Globalni vojni izdaci porasli su u prošloj godini kao 11. godini za redom tog uzastopnog rasta. Time je globalni vojni izdatak – vojni izdaci kao udio bruto domaćeg proizvoda (BDP) – dosegao 2,5 posto, najvišu razinu od 2009, naglašava SIPRI. S 2,9 posto, godišnji porast potrošnje bio je znatno manji od povećanja od 9,7 posto zabilježenog 2024. Međutim, ovo usporavanje uglavnom se objašnjava padom američke vojne potrošnje. Izvan SAD-a, ukupna potrošnja porasla je za 9,2 posto u 2025.

Američki izdaci se smanjuju zbog Ukrajine

S 954 milijarde dolara, vojni izdaci Sjedinjenih Država bili su 7,5 posto niži u proškoj nego u 2024. godini. Pad je prvenstveno posljedica činjenice da tijekom godine nije odobrena nova financijska vojna pomoć Ukrajini. To je bilo u oštroj suprotnosti s prethodne tri godine, kada je odobreno ukupno 127 milijardi dolara. Međutim, SAD su povećale ulaganja u nuklearne i konvencionalne vojne sposobnosti kako bi održale dominaciju na zapadnoj hemisferi i odvratile Kinu u Indo-Pacifiku, što su ključni ciljevi nove Strategije nacionalne sigurnosti.

„Pad američkih vojnih izdataka u 2025. vjerojatno će biti kratkotrajan“, rekao je Nan Tian, ​​programski direktor SIPRI-jevog programa za vojne izdatke i proizvodnju oružja. „Potrošnja koju je američki Kongres odobrio za 2026. porasla je na više od 1 bilijuna dolara, što je znatno povećanje u odnosu na 2025., a mogla bi dodatno porasti na 1,5 bilijuna dolara u 2027. ako se prihvati najnoviji prijedlog proračuna predsjednika Trumpa.“

Nagli porast europske potrošnje

Glavni doprinos globalnom povećanju vojne potrošnje u 2025. godini bio je porast od 14 posto u Europi na 864 milijarde dolara. Potrošnja Rusije i Ukrajine nastavila je rasti u četvrtoj godini rata u Ukrajini, dok su kontinuirani napori europskih članica NATO-a na ponovnom naoružavanju doveli do najvećeg godišnjeg rasta potrošnje u srednjoj i zapadnoj Europi od kraja Hladnog rata, naglašava SIPRI.

Ruska pak vojna potrošnja porasla je za 5,9 posto u 2025. na 190 milijardi dolara, što joj daje obrambeni izdatak od 7,5 posto BDP-a. Ukrajina, sedmi najveći potrošač u 2025. godini, povećala je svoju potrošnju za 20 posto na 84,1 milijardu dolara, odnosno čak 40 posto BDP-a.

„U 2025. godini vojna potrošnja kao udio u državnoj potrošnji dosegla je najvišu razinu ikad zabilježenu i u Rusiji i u Ukrajini“, rekao je Lorenzo Scarazzato, istraživač u SIPRI-jevom programu za vojne troškove i proizvodnju oružja. „Njihova će potrošnja vjerojatno nastaviti rasti 2026. ako se rat nastavi, s porastom prihoda od ruske prodaje nafte i očekivanim velikim zajmom Europske unije od strane Ukrajine.“

Tako je 29 europskih članica NATO-a potrošilo ukupno 559 milijardi dolara u 2025., a 22 od njih imale su vojnu potrošnju od najmanje 2,0 posto BDP-a, prema metodologiji SIPRI-ja. Njemačka je bila najveći vojni potrošač u skupini, s rashodima koji su porasli za 24 posto u odnosu na prethodnu godinu, odnosno na 114 milijardi dolara. Njemački vojni teret premašio je prag od 2,0 posto prvi put od 1990. godine, dosegnuvši 2,3 posto BDP-a u 2025. godini. Vojna potrošnja Španjolske porasla je za 50 posto na 40,2 milijarde dolara, čime je njezin vojni izdatak prvi put od 1994. godine premašio 2,0 posto BDP-a. „U 2025. godini vojna potrošnja europskih članica NATO-a rasla je brže nego ikad od 1953. godine, što odražava kontinuiranu težnju za europskom samostalnošću uz sve veći pritisak Sjedinjenih Država da se ojača raspodjela tereta unutar saveza“, rekla je Jade Guiberteau Ricard, istraživačica u SIPRI-jevom programu za vojne rashode i proizvodnju oružja. „Kako se države trude ispuniti nove ciljeve potrošnje NATO-a dogovorene 2025. godine, postoji rizik da granice između vojnih i drugih rashoda „vezanih uz obranu i sigurnost“ postanu nejasne, smanjujući transparentnost i dodatno komplicirajući procjenu vojnih sposobnosti.“

Stabilna izdvajanja na Bliskom istoku

Vojna potrošnja na Bliskom istoku dosegla je procijenjenih 218 milijardi dolara u 2025., što je samo 0,1 posto više nego u 2024. Osim Izraela, većina ostalih velikih potrošača u regiji za koje su dostupni podaci povećala je svoju potrošnju.

Izraelski Iron Dome trenutno štiti nebo iznad Ujedinjenih Arapskih Emirata

Vojna potrošnja Izraela smanjila se za 4,9 posto na 48,3 milijarde dolara, što odražava smanjenje intenziteta rata u Gazi tijekom 2025. nakon sporazuma o prekidu vatre s Hamasom u siječnju 2025. Ipak, izraelska potrošnja ostala je 97 posto veća nego u 2022. Vojna potrošnja Turske porasla je za 7,2 posto u 2025. na 30,0 milijardi dolara, dijelom zbog tekućih vojnih operacija u Iraku, Somaliji i Siriji.

Iranska potrošnja smanjila se drugu godinu zaredom, pala je za 5,6 posto, odnosno na 7,4 milijarde dolara u 2025. Realno smanjenje posljedica je visoke godišnje inflacije od 42 posto, a potrošnja je porasla u nominalnom iznosu. „Unatoč nedavnim sukobima, iranska vojna potrošnja smanjila se u realnom iznosu zbog ekonomskih poteškoća“, rekla je Zubaida Karim, istraživačica u SIPRI-jevom programu za vojne rashode i proizvodnju oružja. „Međutim, službene brojke gotovo sigurno podcjenjuju stvarnu razinu iranske potrošnje – Iran također koristi izvanproračunske prihode od nafte za financiranje svoje vojske, uključujući proizvodnju projektila i dronova.“

Azija i Oceanija bilježe najbrži rast vojnih izdataka od 2009. godine

Vojni izdaci u Aziji i Oceaniji iznosili su ukupno 681 milijardu dolara u 2025. godini, što je 8,1 posto više nego u 2024. godini – najveći godišnji porast od 2009. godine. Kina, drugi najveći vojni potrošač na svijetu, povećala je svoje vojne izdatke za 7,4 posto na 336 milijardi dolara. Ovo je bio 31. uzastopni međugodišnji porast, jer je Kina nastavila svoj nastojanja za modernizacijom vojske. Čini se da obnovljena kampanja protiv korupcije u vojnoj nabavi nije ograničila potrošnju.

Japanski vojni izdaci porasli su za 9,7 posto i dosegli 62,2 milijarde dolara u 2025. godini, što je ekvivalentno 1,4 posto BDP-a – najvećem udjelu od 1958. godine. Vojni izdaci Tajvana porasli su za 14 posto, odnosno na 18,2 milijarde dolara (2,1 posto BDP-a), što je najveći godišnji porast od 1988. godine, u kontekstu intenziviranja vojnih vježbi Narodnooslobodilačke vojske oko otoka. „Američki saveznici u Aziji i Oceaniji, poput Australije, Japana i Filipina, troše više na svoje vojske, ne samo zbog dugotrajnih regionalnih napetosti, već i zbog rastuće neizvjesnosti oko američke podrške“, rekao je Diego Lopes da Silva, viši istraživač u SIPRI-jevom programu za vojne rashode i proizvodnju oružja. „Kao i u Europi, američki saveznici u Aziji i Oceaniji također su pod pritiskom Trumpove administracije da troše više na svoje vojske.“

Inače, kao što smo prije napisali, riječ je o troškovima u prošloj godini. Kako rat Irana te SAD-a i Izraela „guta“ milijarde dolara te prijeti globalnim gospodarskim i društvenim potresima, bit će zanimljivo pričekati prve pokazatelje koštanja tog sukoba.

U 2025. godini, globalna obrambena potrošnja dosegla je 2,63 bilijuna USD – u odnosu na 2,48 bilijuna USD u 2024. godini. U realnom iznosu, međugodišnja potrošnja porasla je za 2,5%, što je, iako niže od rasta od 7-8% zabilježenog posljednjih godina, nastavilo uzlazni trend u odnosu na rekordnu potrošnju iz prethodne godine, izvijestio je Međunarodni institut za strateške studije (IISS). Međutim, rast je, nastavlja  IISS u svojoj analizi, bio neujednačen, posebno jer je smanjena vojna pomoć Ukrajini i zbog ograničenja konačnog obrambenog proračuna tada odlazećeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Joea Bidena dovela do smanjene potrošnje u SAD-u, trenda koji Trumpova administracija nastoji preokrenuti. Rast je također bio prigušen u službenoj ruskoj obrambenoj potrošnji jer je Moskva ostvarila učinkovitost u svom vojno-industrijskom kompleksu, a istovremeno je nastojala uravnotežiti već ionako značajan obrambeni teret sa širim fiskalnim ograničenjima.

Europa „konsolidira“ povećanje potrošnje

Njemački ministar obrane Boris Pistorius

Nasuprot tome, europska potrošnja nastavila je rasti rekordnim razinama, tako da je 2025. izdvojila gotovo 563 milijarde USD za obranu, gotovo 100 milijardi USD više nego godinu prije. U realnom smislu, to predstavlja povećanje od 12,6% u odnosu na prethodnu godinu, što je u skladu s realnim povećanjem zabilježenim 2024. godine. Potpomognute obećanjem članica NATO-a na Haaškom summitu u lipnju da će povećati potrošnju za obranu i sigurnost na 5% BDP-a do 2035. godine, takve su razine prkosile očekivanjima da će se rast potrošnje usporiti nakon početnog naglog porasta. Kao takva, europska potrošnja za obranu sada čini preko 21% ukupne globalne potrošnje, u odnosu na 17% u 2022. godini. Na temelju trenutnih proračunskih planova, očekuje se da će rast ostati povišen u 2026. godini, što ukazuje na održivi regionalni napor za jačanje europskih obrambenih sposobnosti, a ne na kratkoročnu reakciju na turbulentno sigurnosno okruženje.

Primarni izvor regionalnog rasta bila je, i ostat će u doglednoj budućnosti, Njemačka, gdje se financiranje obrane realno povećalo za 18% u 2025. godini i dosegnulo 95,0 milijardi eura (107 milijardi američkih dolara). To je uslijedilo nakon porasta od 23% u 2024. godini i znači da je Berlin činio četvrtinu ukupnog rasta europskih obrambenih izdataka u posljednje dvije godine. Nordijske zemlje također su predvodile povećanje potrošnje, s Danskom, Finskom, Norveškom i Švedskom ona je 2025. godine dosegla ukupnu potrošnju od 53,7 milijardi USD – više nego dvostruko od razine iz 2020. godine.

Za neke zemlje „ proširenje definicije „obrane“

Španjolski premijer Pedro Sanchez je jedan od rijetkih koji je protiv Trumpovog zahtjeva o 5%

Rast je zabilježen i u zemljama s fiskalnim ograničenjima, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, iako su se ograničenja razlikovala. Zemlje koriste razne mjere za potporu povećanju obrambene potrošnje, uključujući šire smanjenje javne potrošnje, proširenje definicije „obrane“, korištenje izvanproračunskih mehanizama dopunskog proračuna i poticanje privatnog financiranja obrane. Zemlje se također snalaze u ravnoteži i tretmanu potrošnje dok nastoje ispuniti obvezu od 3,5% BDP-a za osnovnu obranu, uz 1,5% dodijeljenim potrošnji koja podržava obranu. Nasuprot tome, španjolska vlada bila je ambivalentnija, a premijer Pedro Sánchez navodno je pisao glavnom tajniku NATO-a Marku Rutteu u pripremi za lipanjski summit. Premijer Španjolske je tada naglasio da je obećanje od 5% „nerazumno“ s obzirom na veće razine duga, povezane inflacijske pritiske i oportunitetne troškove ulaganja u druge sektore. Velik dio nedavnog povećanja europskih obrambenih izdataka može se pripisati pritisku SAD-a, pri čemu je predsjednik Donald Trump više puta izrazio frustraciju zbog uočenog “zabušavanja”. Uz to, nedavna povećanja najnoviji su primjeri šireg trenda, gdje europski obrambeni izdaci kontinuirano rastu od 2014., kada je Rusija izvršila invaziju na Krim. Doista, 2026. bit će 12. uzastopna godina realnog rasta.

Ruski izdaci se smanjuju?

Umjesto 3 dana, ruska vojska ratuje u Ukrajini već petu godinu

Ruski rat protiv Ukrajine ušao je u novu fazu sukoba, iako je rast izdataka usporen u usporedbi s prethodnim godinama. U 2025. godini Rusija je imala službeni obrambeni proračun od 13,5 bilijuna rubalja (161,2 milijarde USD), a izdaci su porasli na procijenjenih 15,6 bilijuna rubalja (186,2 milijarde USD) prema široj NATO-ovoj definiciji obrane. U realnom smislu, ovi vojni izdaci porasli su za samo 3%, u usporedbi s porastom od 56,9% u 2024. godini. Unatoč tome, izdaci su i dalje činili preko 7,3% BDP-a, što je više nego dvostruko više od 3,6% u 2021. godini, prije nego što je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju. Prema proračunu za 2026., vojni izdaci će ove godine pasti, ali mogu odražavati uspješne napore za smanjenje rasipanja i neučinkovitosti te ih treba uzeti u obzir i u kontekstu da su se vojni izdaci efektivno utrostručili od 2021. Nadalje, čak i uz širu mjeru NATO-a, takve procjene vjerojatno podcjenjuju stvarne financijske troškove rata, s mnogim drugim troškovima skrivenim unutar klasifikacija središnje potrošnje, poput socijalne skrbi i decentralizirane potrošnje u regionalnim proračunima. Za usporedbu, ukrajinski obrambeni proračun od 44,4 milijarde USD i dosegao je preko 20% BDP-a, a financiranje obrane sada je ključno pitanje za Kijev i njegove saveznike.

I Azija troši velik novac – Kina glavni pokretač

U Aziji su obrambeni izdaci također nastavili rasti, a ukupni iznos dosegao je 573 milijarde USD, izvijestio je IISS. U realnom smislu, 2025. godine zabilježen je porast od 5,7%, što je nešto više od međugodišnjeg povećanja od 5,5% u 2024. godini. Međutim, isključujući Kinu – za koju The Military Balance procjenjuje da ima osnovni obrambeni proračun od 1,81 bilijuna CNY (251,3 milijarde USD) – realni rast u Aziji smanjuje se na samo 3,7%. Kina ostaje glavni pokretač obrambenih izdataka u regiji, kako zbog vlastitog rastućeg obrambenog proračuna, tako i zbog zabrinutosti među susjedima zbog strateških namjera Pekinga. Ta je zabrinutost porasla u državama saveznicama Zapada, poput Australije, Japana i Južne Koreje, što znači da se rast potrošnje pomaknuo prema tim zemljama, a dalje od gospodarstava u nastajanju u regiji. Međutim, u 2025. godini rast je došao i od manjih obrambenih potrošača poput Indonezije i Singapura.Ipak, unatoč nedavnoj potrošnji, dosljedan porast u Kini tijekom posljednjeg desetljeća nadmašio je rast u široj regiji u većini godina. Kao rezultat toga, udio Pekinga u regionalnoj obrambenoj potrošnji porastao je na gotovo 44% u 2025., u odnosu na 39% u 2017.

Na Bliskom Istoku stalni problemi

Obrana na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi (MENA) porasla je realno za 4,5% u 2025. godini, a kolektivni proračuni dosegli su 219 milijardi USD, isključujući strano vojno financiranje (FMF) iz SAD-a. Rast je bio donekle skroman u usporedbi s realnim porastom od 10% u 2024. godini, pri čemu je ukupni porast u 2025. godini predstavljao najniži porast od 2022. godine. Ipak, rast tijekom cijele godine ostaje veći od povijesnih trendova, gotovo dvostruko veći od desetogodišnjeg prosjeka regije od 2,3% između 2011. i 2021. godine. Uporni i povišeni rast odražava pojačanu nestabilnost u regiji uzrokovanu dvogodišnjim ratom između Izraela i Hamasa, takozvanim “12-dnevnim ratom” između Irana i Izraela, kao i napadima SAD-a i Izraela na iranska nuklearna postrojenja 2025. godine.

Tako je, u 2025. godini Saudijska Arabija ostala najveći potrošač u regiji, iako je njen udio pao posljednjih godina. Kao takvi, Alžir i Izrael i dalje potiču regionalni rast, čineći gotovo 70% porasta u 2025. Kao postotak BDP-a, obrambena potrošnja stalno se povećavala, s regionalnim prosjekom koji je porastao na 4,3% u 2025., u odnosu na 3,5% u 2022.

Ostatak svijeta također troši više na obranu

Obrambena potrošnja porasla je i u drugim dijelovima svijeta, nastavlja IISS. U Latinskoj Americi nominalna obrambena potrošnja porasla je za 5,4%, nastavljajući povratak rastu zabilježen 2024. nakon godina pada povezanog s pandemijom COVID-19. Oporavak je zabilježen i u realnom iznosu, s ukupnom potrošnjom koja je sada usporediva s razinama prije pandemije. Međutim, rast nije uspio pratiti tempo u većim regionalnim vojskama, a niski porasti potaknuli su operativne rezove u Brazilu i Kolumbiji.

U međuvremenu, u subsaharskoj Africi, obrambena potrošnja porasla je realno za 19%, što je najveći međugodišnji porast u više od desetljeća. Ukupna obrambena potrošnja porasla je na 23,6 milijardi USD jer su vlade reagirale na pogoršanje sigurnosnog okruženja – uključujući rat u Sudanu, sve krhkije mirovne sporazume u Etiopiji i Južnom Sudanu, kao i tekući sukob u istočnoj Demokratskoj Republici Kongo. Jedan od najznačajnijih doprinosa ovom povećanju ima Nigerija, koja je gotovo udvostručila svoj obrambeni proračun s 1,07 milijardi u 2024. na 2,04 milijarde USD u 2025. To predstavlja realni porast od 75%, što je još značajnije u kontekstu teške krize troškova života u toj zemlji.

Nasuprot tome, Južna Afrika, najveći potrošač u regiji, zabilježila je realni pad, s udjelom 3,15 milijardi USD za 2025., a koja je nominalno porasla za samo 0,9%. To je značilo realni pad od 2,5% u usporedbi s prethodnom godinom, nastavljajući dugoročnu stagnaciju obrambene potrošnje zemlje i proširujući jaz između vojnih sposobnosti i vanjskopolitičkih ambicija.

Izgledi

Poljska vojska je uzor velikih ulaganja u obranu

Rast u 2025. bio je široko rasprostranjen, potaknut pojačanim regionalnim sigurnosnim problemima, ocjenjuje IISS. Revizije planova potrošnje bile su sveprisutne i značajne u 2025., posebno u Europi kao odgovor na zabrinutost zbog putanje transatlantskih odnosa. Dodatni proračuni još uvijek se koriste diljem svijeta jer zemlje nastoje povećati potrošnju kako bi ispunile hitne zahtjeve. Dok je Njemačka restrukturirala fiskalna pravila kako bi omogućila porast osnovne obrambene potrošnje kada joj istekne poseban fond za obranu 2027., očekuje se da će ih zemlje poput Poljske, Japana i Tajvana nastaviti koristiti u kratkom roku.

Litavska vlada je u utorak, 09. prosinca, proglasila izvanredno stanje u toj baltičkoj državi zbog sigurnosnih rizika koje predstavljaju krijumčarski baloni iz Bjelorusije koji su posljednjih tjedana narušili njezin zračni prostor. Napetosti između Litve, članice NATO-a i bivše sovjetske republike, i Bjelorusije eskalirale su nakon što su navodno „meteorološki“ baloni iz Bjelorusije prisilili susjednu Litvu da više puta zatvori svoju glavnu zračnu luku posljednjih tjedana, ostavljajući tisuće ljudi da čekaju svoje letove.

Baloni za krijumčarenje cigareta

Iako se baloni koriste za krijumčarenje cigareta u Litvu, dužnosnici te baltičke države kažu da su to namjerni činovi nereda koje je orkestrirala Bjelorusija, saveznica Rusije. Na televizijskim snimkama, naime, jasno je vidljivo kako pripadnici litavskih snaga sigurnosti pronalaze balone sa švercanim cigaretama iz Bjelorusije. Objavljujući izvanredno stanje, litavska vlada navela je “interese nacionalne sigurnosti” i prijetnju ljudskim životima, imovini i okolišu od balona. “Izvanredno stanje proglašeno je ne samo zbog poremećaja u civilnom zrakoplovstvu, već i zbog interesa nacionalne sigurnosti“, rekao je ministar unutarnjih poslova Vladislav Kondratovič, naglasivši da su  ujedno dane veće operativne slobode Oružanim snagama koje sada mogu djelovati u koordinaciji s policijom ili samostalno.

Očekivano, Bjelorusija odbacuje optužbe, tvrdeći kako Litva provodi provokacije, uključujući navodno slanje drona s “ekstremističkim materijalom”. Službeni Vilnius takve tvrdnje naziva apsurdnima i dio hibridnog pritiska. Europska komisija već je ranije upozorila na pogoršanje situacije, a Ursula von der Leyen upade balona opisala je kao “hibridni napad” Bjelorusije, koji EU smatra neprihvatljivim.

Baltik na udaru „hibridnog rata“

Kao i druge države Baltika, Litva je pojačala sigurnosne mjere zbog brojnih incidenata s dronovima, balonima, te prijetnji povredom zračno prostora od strane ruskih zrakoplova, zbog čega su morali intervenirati NATO borbeni zrakoplovi. Također, zabilježene su i sabotaže osjetljive infrastrukture, od kojih je posebnu pozornost izazivala eksplozija željezničke pruge u Poljskoj, bitne za opskrbu ratom zahvaćene Ukrajine. Zbog sve ovakvih ali i sličnih ruskih i bjeloruskih provokacija, u baltičkim zemljama raste zabrinutost i intenziviraju se napori za obranu zračnog prostora, konvencionlnimputem, ali i uz pomoć dronova.

Incidenti s balonima nisu novost a svakako je u svjetskoj javnosti zabilježen incident s kineskim balonom iznad SAD-a 2023 godine. Tada je zabilježeno kako je američko Ratno zrakoplovstvo oborilo kineski balon koji je navodno nosio špijunsku opremu.

Usvojena rekordni vojni proračun

Litavska premijerka Inga Ruginiene

Dva dana nakon proglašenje izvanrednog stanja, u četvrtak 11. prosinca Litva je usvojila proračun za 2026. koji predviđa rekordnu potrošnju za obranu, najveći od neovisnosti.

Tako će u 2026. litavsko izdvajanje za obranu iznositi 5,38 posto BDP-a, prema planu koji je usvojio parlament. U apsolutnom iznosu, Litva će za obranu iduće godine potrošiti 4,79 milijardi eura. To je povećanje koje iznosi 43 posto u odnosu na 2025. i najveći je iznos koji je Litva namijenila za obranu otkako je proglasila neovisnost od Sovjetskog Saveza, objavilo je u četvrtak litavsko Ministarstvo obrane. S takvim proračunom, Litva će spadati među države članice NATO-a koje najviše izdvajaju za obranu izraženo u udjelu BDP-a.

Mnistar nacionalne obrane Robertas Kaunas naglasio je tim povodom da će se obveze prema litavskom narodu i saveznicima odlučno provoditi:

„Stvaramo stvarnu odvraćajuću snagu u regiji – razvijamo nacionalnu diviziju, prihvaćamo njemačku brigadu i jačamo protuzračnu obranu. Ovo je ulaganje u sigurnost litavskog naroda i u stabilnost cijelog istočnog boka NATO-a – postajemo lideri među saveznicima koji najviše ulažu u obranu“. 

Litva je danas, 12. prosinca, potpisala ugovor za kupovinu tenkova Leopard2A8

Ukupno će oko 60 posto proračuna Ministarstva nacionalne obrane biti namijenjeno modernizaciji i razvoju litavskih oružanih snaga. Iz obrambenog proračuna za 2026. godinu planira se izdvojiti 1,7 milijardi eura za nabavu oružja i vojne opreme – oko 375 milijuna eura bit će izdvojeno za gusjenična borbena vozila pješaštva, oko 350 milijuna eura za tenkove, oko 100 milijuna eura za haubice CAESAR kalibra 155 mm i oko 70 milijuna eura za raketne sustave HIMARS. Sredstva su također planirana za nabavu protuoklopnih sustava SPIKE i JAVELIN te drugih sustava naoružanja. Među prioritetima je i protuzračna obrana. Vrlo velik dio sredstava bit će izdvojen za zaštitu zračnog prostora u 2026. godini: oko 100 milijuna eura planirano je za sustave protuzračne obrane srednjeg dometa NASAMS, a oko 60 milijuna eura za mobilne sustave protuzračne obrane kratkog dometa MSHORAD. Odluka Državnog vijeća za obranu o integriranoj protuzračnoj obrani od dronova bit će provedena u vrijednosti od 145 milijuna eura.

Veći proračun omogućit će naručivanje većih količina vojne opreme i streljiva, potrebnih i za rezervu protuzračne obrane i za jačanje borbenih snaga, napominje litavsko Ministarstvo obrane u priopćenju, navodeći da će se, među ostalim, osigurati opskrba streljiva za glavne borbene sustave – streljivo 155 mm, minobacačko streljivo 120 i 60 mm, sustave JAVELIN i SPIKE, raketne sustave RBS-70, HIMARS, granate 84 mm, protuoklopne mine, streljivo 30×173 mm i drugu kritičnu opremu itd. U 2026. godini sredstva će biti dodijeljena za nabavu bespilotnih letjelica i protudronskih sustava, te topničkih radara. Također se planira ulaganje u jačanje elektroničkog ratovanja, logističkih lanaca, medicinske podrške i savezničke suradnje, mjere obrane luka i obale, medicinski prijevoz itd.

Oko trećine obrambenog proračuna za 2026. godinu bit će tekući rashodi, ukjlučujući i povećanje plaća pripadnika Oružanih snaga, kojih će u novoj 2026. biti više nego do sada. Naime, novo odobrena struktura Oružanih snaga Litve predviđa  povećanje broja vojnika na 20 tisuća.

Detaljna raspodjela sredstava državne obrane za 2026. godinu bit će odobrena odlukom Vlade Republike Litve.

Europski parlament je u utorak, 25. studenoga,  dao zeleno svjetlo te odobrio prvi europski obrambeni program – EDIP („European Defence Industry Programme”), što eurozastupnici i Europska komisija smatraju skromnim, ali i dobrim prvim korakom prema jačanju europske obrambene industrije. Uredba je donesena s 457 glasova za, 148 protiv i 33 suzdržana. Države članice trebaju formalno odobriti tekst prije nego što bude objavljen u Službenom listu, priopćeno je iz EP-a. Cilj te uredbe je jačanje obrambene industrije EU, poticanje zajedničke nabave obrambenih proizvoda, porast obrambene proizvodnje i povećanje potpore za Ukrajinu. Tom uredbom, o kojoj je već postignut neformalni dogovor s Vijećem, uspostavlja se prvi „Program za europsku obrambenu industriju” (EDIP). Njegova je svrha ojačati europsku obrambenu i tehnološku bazu te povećati europske obrambene kapacitete.

Iz proračuna Programa vrijednog 1,5 milijardi eura, 300 milijuna odvojeno je za Instrument za potporu Ukrajini. EU  zakonodavci postigli su i dogovor o osnivanju Fonda za ubrzavanje transformacije obrambenih lanaca opskrbe (instrument „Fund to Accelerate Defence Supply Chain Transformation” – FAST), čija će se indikativna vrijednost od najmanje 150 milijuna eura prikupiti iz dodatnih financijskih doprinosa.

Tijekom pregovora s Vijećem zastupnici su uspjeli ishoditi povećanje proračuna Programa kroz dodatne doprinose iz Instrumenta za sigurnosne mjere za Europu („Security Action for Europe” – SAFE). Uz to, Uredbom se državama članicama omogućuje da iskoriste puni potencijal Mehanizma za oporavak i otpornost preusmjeravanjem i prenamjenom neiskorištenih sredstava Mehanizma za projekte u okviru Programa za europsku obrambenu industriju. Zastupnici su zagovarali i načelo „kupujmo europsko”: da bi se odobrila sredstva za obrambene proizvode, trošak njihovih komponenti koje potječu iz zemalja izvan Europske unije koje ne sudjeluju u Programu ne smije premašivati 35 % procijenjenih troškova svih komponenti.

Potpora za Ukrajinu

Europski povjerenik Kubilius s ukrajinskim ministrom financija Marchenkom

Uredbom se uspostavlja pravni okvir za europske obrambene projekte od zajedničkog interesa. Da bi bili prihvatljivi za financiranje, takvi projekti morat će uključivati najmanje četiri države članice, a u njima će moći sudjelovati i Ukrajina. Usto će se uspostaviti i Instrument za potporu Ukrajini, čiji je cilj modernizirati ukrajinsku obrambenu industriju i olakšati njezinu integraciju s europskom obrambenom industrijom.

„Program za europsku obrambenu industriju (EDIP) važan je korak prema učinkovitijem, bržem i istinski europskom pristupu nabavi u području obrane i jačanju europskih obrambenih sposobnosti. Osmišljen je tako da ima trajan učinak te služi kao referentna točka za buduće inicijative i pronalaženja načina na koji se europska suradnja u proizvodnji u području obrane organizira nakon 2027.”,

izjavila je predsjednica parlamentarnog Odbora za sigurnost i obranu Marie-Agnes Strack-Zimmermann (Renew Europe, Njemačka).

„Program za europsku obrambenu industriju (EDIP) prvi je istinski europski obrambeni instrument EU-a. Suočeni s ruskim sveobuhvatnim ratom protiv naših susjeda i opetovanim napadima na naše zemlje, moramo ojačati naše zajedničke obrambene sustave i zajednički osnažiti svoje obrambene kapacitete. EDIP će nam omogućiti izgradnju otpornije i suverenije Europe zajedničkim ulaganjima, zajedničkom nabavom iz europske obrambene tehnološke i industrijske baze te daljnjom integracijom ukrajinske i europske obrambene industrije. To je ključno kako bismo osigurali učinkovitu i autonomnu zaštitu naših demokracija”,

izjavio je Raphaël Glucksmann (S&D, Francuska), suizvjestitelj iz Odbora za sigurnost i obranu EP-a.

„U ovom povijesnom trenutku, kad se čini da se sve oko nas raspada, postavlja nam se jednostavno pitanje: možemo li vjerovati Donaldu Trumpu i JD Vanceu da će nas braniti od Vladimira Putina“,

upitao je Glucksmann na početku rasprave o EDIP-u.

„Ljubimo Trumpove ruke, toleriramo njegove ispade te se nadamo da zbog njih neće izgorjeti Ukrajina, a mi zajedno s njom. No mi smo sami pred ruskim režimom koji ratuje na našem kontinentu i izravno nam prijeti“,

nastavio je Glucksmann pa upozorio da Europa zabija glavu u pijesak ignorirajući upozorenja europskih obavještajnih službi.

„Ovaj program predstavlja važan korak naprijed za sigurnost europskog kontinenta i razvoj naše obrambene industrije. Nakon desetljeća opasnih ovisnosti koje su ugrozile suverenitet naših demokracija i zaštitu naših zemalja, program EDIP preokrenut će oslanjanje na uvoz koji je prevladavao u Europi. Služit će za stvarno jačanje naše industrijske baze, što će nam omogućiti da autonomno osiguramo da naše oružane snage imaju sredstva za ispunjavanje svoje misije”,

izjavio je François-Xavier Bellamy (EPP, Francuska), suizvjestitelj Odbora za industriju, istraživanje i energetiku.

Zastupnici koji su sudjelovali u raspravi, pa i povjerenik Komisije za obranu Andrius Kubilius, priznaju da je 1,5 milijardi eura malen iznos u odnosu na europske potrebe u pogledu sve nestabilnijih geopolitičkih okolnosti, no pozdravili su EDIP kao dobrodošli prvi korak. S time se slaže i hrvatska zastupnica „pučana” Željana Zovko, zamjenska članica u odboru EP-a za sigurnost i obranu (SEDE). „Za nas je izuzetno bitno da postoji i na europskoj razini takvo razmišljanje, čak i s ovako malim proračunom”, rekla je Zovko, nazvavši to začetkom jedne zajedničke industrije koja će proizvoditi kompatibilno naoružanje. Ona je u tom kontekstu podsjetila na donošenje Mehanizma civilne zaštite EU: „Tada smo se borili da osiguramo barem prvi proračun od 200 milijuna eura. On danas, nakon što smo svjedočili svim krizama, iznosi šest milijardi eura”.

Europska komisija je Prijedlog uredbe o uspostavi Programa za europsku obrambenu industriju (EDIP) predstavila još 5. ožujka 2024. Njezin je cilj postići pripravnost obrambene industrije zamjenjujući kratkoročne hitne mjere, kao što su Akt o podupiranju proizvodnje streljiva („Act in Support of Ammunition Production” – ASAP) i Akt o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave („European Defence Industry Reinforcement through Common Procurement instrument” – EDIRPA), strukturiranim dugoročnim pristupom. Europska obrambena industrijska baza sastoji se od nekoliko vrlo velikih multinacionalnih poduzeća, velikih poduzeća te više od 2.000 malih i srednjih poduzeća čiji procijenjeni zajednički godišnji promet iznosi 70 milijardi eura.

Ministri obrane zemalja članica NATO-a sastali su se danas, u  srijedu 15. listopada u Bruxellesu, gdje je ponovo naglašena istaknuo važnost stvaranja zida dronova koji bi trebao zaštititi europske članice od sve češćih upada ruskih bespilotnih letjelica, ali i potreba većih izdvajanja za obranu te snažnija vojna pomoć Ukrajini. Američki ministar rata, a ne više obrane, Pete Hegseth, pozvao je na sastanku saveznike da povećaju izdvajanja za kupnju američkog oružja za Ukrajinu, naglasivši da  izvješća pokazuju velik pad vojne potpore Kijevu u srpnju i kolovozu.

I glavni tajnik Saveza Mark Rutte je naglasio da NATO i Europska unija u tom projektu imaju različite, ali komplementarne uloge. “NATO osigurava vojne sposobnosti i postavlja standarde, dok EU ima golemu meku moć unutarnjeg tržišta,  osigurava sredstva, koordinaciju i usklađenost među državama članicama“, rekao je Rutte, naglasivši da suradnja između dviju organizacija nikad nije bila važnija:

“Mogu vas uvjeriti da EU i NATO izvrsno surađuju. Svi nastojimo iskoristiti snagu dviju organizacija. Ta je kombinacija ključna jer je upravo zajedništvo ono što Rusi pokušavaju potkopati. No, u tome ne uspijevaju”.

Prema medijskim izviješćima, Europska komisija sutra će predstaviti svoj plan za obrambenu spremnost do 2030. godine. Neslužbeno se spominje da je postavljen rok za funkcionalni zid protiv dronova do 2027. godine, objavio je HRT. “Usuglasili smo se o daljnjem jačanju, izgradnji naših kapaciteta za djelovanje u skladu s obvezama preuzetima u Haagu o većim ulaganjima u obranu“, rekao je čelnik NATO-a Mark Rutte. Dio tih ulaganja bit će namijenjen za pomoć Ukrajini u borbi protiv ruske agresije, a američki ministar Hegseth pozvao je saveznike da tu pomoć povećaju. “NATO će provesti niz dodatnih mjera koje će nadograditi, proširiti i ubrzati našu sposobnost u suzbijanju dronova“, dodao je Rutte.

Zrakoplovi Saveza na istočnim granicama

“Zasad imamo nekoliko Eurofightera stacioniranih u Constanci u Rumunjskoj. U budućnosti ćemo ih nekoliko stacionirati i u Malborku u Poljskoj. To će nas učiniti još prisutnijima i vidljivijima na istočnoj granici Saveza“, rekao je Boris Pistorius, njemački ministar obrane. Nazočnost britanskih borbenih aviona na istoku Europe potvrdio je britanski ministar obrane John Healey, rekavši da će borbeni zrakoplovi Eurofighter Typhoon nastaviti štititi poljski zračni prostor do kraja godine.”Letovi su pokrenuti nakon što je Poljska bila prisiljena oboriti ruske dronove u svom zračnom prostoru prošlog mjeseca, kada je otkriveno čak 19 upada u jednoj noći“, kazao je ministar Healey.

Mađarski ministar obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky naglasio je da su kršenja zračnog prostora koja su posljednjih mjeseci pogodila države članice NATO-a još jednom skrenula pozornost na potrebu jačanja obrane zračnog prostora istočnog boka Saveza. Mađarska nedvosmisleno osuđuje kršenje teritorijalnog suvereniteta država članica. Pritom se pohvalio mađarskim doprinosom, ujedno spominjući i Hrvatsku:

“Mađarska ne samo riječima već i djelima svakodnevno dokazuje predanost osiguravanju zaštite Saveza koja proizlazi iz njezina članstva u NATO-u. Mađarski piloti Gripena četvrti put sudjeluju u misiji nadzora zračnog prostora Baltika. Uz tri baltičke države, Mađarska osigurava i zaštitu zračnog prostora Slovačke, Hrvatske i Slovenije, čime jača sigurnost regije i integrirani sustav protuzračne obrane NATO-a. Također doprinosimo zajedničkim obrambenim sposobnostima Saveza nedavno završenom vježbom Adaptive Hussars 2025, u kojoj je sudjelovalo gotovo 22 000 vojnika i nekoliko država NATO-a. Mađarska se također pridružila tekućim raspravama o takozvanoj europskoj inicijativi zida dronova, koja bi mogla doprinijeti sposobnostima protuzračne obrane kontinenta.”

Kontaktna skupina za snažniji pritisak na Rusiju

Također, danas u Bruxellesu sastala se i kontaktna skupina zemalja koje Ukrajini šalje oružje.  “Rusija i dalje vjeruje da može povećati utjecaj bombama. Svake večeri naši su gradovi napadnuti. Zato nam je potreban snažan globalni pritisak kao odgovor na izbor Rusije da nastavi ovaj rat”, rekao je Denis Šmihal, ukrajinski ministar obrane. “Dio toga je i inicijativa u sklopu koje europske zemlje kupuju američko oružje i putem NATO-a doniraju ga za borbu u Ukrajini, kako bi se osigurao mir i završetak tog sukoba. Ako smo išta naučili tijekom mandata predsjednika Trumpa, to je aktivna primjena mira putem snage“, kazao je Pete Hegseth.

Anušić najavio protudronsku zaštitu Hrvatske

I potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić sudjelovao je na ovim sastancima u Bruxellesu, priopćilo je naše Ministarstvo obrane (MORH). Što je tamo konktno govorio – ne znamo, ali je za domaće prilike ponovno najavio da će Hrvatska“ vrlo brzo, do kraja ove godine, potpisati ugovor s jednom domaćom tvrtkom o isporuci i stavljanju u upotrebu antidronskog sustava za zaštitu naše kritične infrastrukture. Taj sustav vrijedan je 115 milijuna eura”, rekao je ministar Anušić. Sustav koji će Ministarstvo obrane nabaviti obuhvaća operativni centar, radare, presretače dronova i topove kalibra 30 milimetara. Usput je dodao: “Razgovarali smo o ratu u Ukrajini i, naravno, o tome da nastavljamo pomagati Ukrajini u obrani od ruske agresije.”

Ono što je zanimljivo – a MORH nije ni spomenuo –  je potpisivanje Pisma namjere za pristupanje novom NATO Centru izvrsnosti za vatrenu podršku (Indirect Fires CoE). Uz Hrvatsku, ovo Pismo namjere potpisali su i ministri obrane Slovačke, Velike Britanije, Kanade, Turske, Finske, Mađarske, Belgije i Italije. Ovaj Centar izvrsnosti bit će baziran u Slovačkoj. Temeljem iskustava u zadnjih 10-ak godina o ograničenoj interoperabilnosti taktičkog upravljanja vatrom pojedinih NATO članica, prepoznata je napokon potreba za uspostavom posebnog NATO centra izvrsnosti.  „Slovačka je stručnjak u tome, jer proizvodi neke od najpreciznijih haubica Zuzana 2, automatskih minobacača i još mnogo toga“, rekao je u srpnju ove godine slovački predsjednik Peter Pellegrini na sastanku sa zamjenikom glavnog tajnika NATO-a Borisom Rugeom.

Posao s Slovacima

Na marginama sastanaka u Bruxellesu potpisivan je Ugovor o višegodišnjoj isporuci specijaliziranih vojnih tkanina za potrebe Oružanih snaga Slovačke Republike. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave državne tvrtke Agencije ALAN d.o.o. Goran Basarac i predstavnik Slovačke Martin Čatloš, direktor uprave za naoružanje slovačkog ministarstva obrane.

Riječ je o međudržavnom ugovoru o opskrbi vojnim tkaninama između državne tvrtke Agencije ALAN i slovačkog ministarstva obrane u koji su uključene hrvatske tvrtke Čateks i Galeb. Nositelj tog višegodišnjeg Ugovora je državna tvrtka Agencija ALAN d.o.o., a hrvatski proizvođači tkanina – Čateks i podugovaratelj tvrtka Galeb proizvest će tkaninu za potrebe slovačkih oružanih snaga. Riječ je o višegodišnjem ugovoru o isporuci od približno 2 milijuna metara tkanine vrijednom više od 30 milijuna eura. ” Ovo je odličan primjer kako hrvatske tvrtke mogu svojim proizvodima, ali i svojim znanjem i tehnologijama, opskrbljivati oružane snage stranih zemalja”, poručio je tom prigodom ministar Anušić.

Goran Basarac, predsjednik uprave Agencije ALAN d.o.o., izrazio je zadovoljstvo potpisanim ugovorom te istaknuo kako hrvatske tvrtke s područja vojne industrije, što potvrđuje i potpisani ugovor, imaju visokokvalitetne proizvode koji su traženi i na europskom i na svjetskom tržištu. Predsjednik Uprave Čateksa Matija Bilandžija poručio je kako Čateks proizvodi jedan od najnaprednijih tehničkih materijala od kojih će Slovaci šiti vojne odore te zahvalio Agenciji ALAN i Ministarstvu obrane na promociji domaće obrambene industrije, priopćeno je iz MORH-a.

.

*Photo: NATO, MORH/F.Klen

Kako Berlin neizbježno želi postati dominantna vojna sila EU-a, njegove milijarde mogle bi ili izgraditi ili zamagliti Macronovu viziju europske obrane. Tako se i stoljetna francuska noćna mora – ona o rastućoj njemačkoj vojnoj moći, kako tvrdi portal „Politico“ – ponovno pojavljuje u novom obliku. Strahovi od invazije preko Rajne iz 19. i 20. stoljeća odavno su izbrisani francusko-njemačkim partnerstvom unutar europskih i atlantskih saveza. Štoviše, trenutni planovi Berlina da udvostruči obrambene troškove u Francuskoj su pozdravljeni kao bedem protiv ruske agresije i američkog povlačenja, naglašava Politico.

Kancelar Merz i ministar obrane Pistorius

Ipak, prema anonimnim vladinim dužnosnicima, francuski predsjednik Emmanuel Macron navodno je “opsjednut” ogromnom fiskalnom slobodom koju Njemačka posjeduje za ponovno naoružavanje u sljedećih pet godina, posebno u usporedbi s Francuskom koja ima financijskih problema. Boji se, navodno, invazije, ali ne francuskog teritorija, već vodeće pozicije svoje zemlje kao najučinkovitije vojno-diplomatske sile EU. Također ga brine hoće li se Njemačka milijarde iskoristiti za izgradnju ili će zamagliti njegovu viziju strateški autonomne europske obrambene industrije. Teoretski, obje zemlje su obvezane novim obećanjem članica NATO-a da će do 2035. potrošiti 3,5 posto BDP-a na obranu. No, dok Njemačka ima vjerodostojan plan za postizanje tog cilja do 2029., osim ogromnih potpora iz obrambenog fonda EU-a koje možda nikada neće vidjeti, Francuska nema vidljiv način da ispuni svoju obvezu prema NATO-u i smanji svoj proračunski deficit na 3 posto BDP-a u četiri godine. S obzirom na razliku između BDP-a i broja stanovnika, ovogodišnji obrambeni proračuni Njemačke i Francuske otprilike su usporedivi – 86 milijardi eura u Njemačkoj i 62 milijarde eura u Francuskoj. Međutim, Njemačka očekuje da će do 2029. trošiti 150 milijardi eura godišnje; dok će Francuska – čak i sa svojim novoproširenim obrambenim planovima – trošiti u najboljem slučaju 80 milijardi eura.

Porast francuskog obrambenog proračuna

Ipak, neki visoki francuski dužnosnici koji su govorili pod uvjetom anonimnosti odbacili su strahove da će nova njemačka vojna moć, a donekle i poljska – narušiti utjecaj Pariza u Bruxellesu. Tvrde da francuski “poseban” status unutar EU također proizlazi iz njezina globalnog vojnog dosega, stalnog članstva u Vijeću sigurnosti UN-a i njezinog nuklearnog odvraćanja. Francuski vojni zapovjednici koji su tražili da ostanu anonimni također su odbacili sposobnost Bundeswehra da postane učinkovita snaga nakon osam desetljeća povijesne averzije prema svemu što je vojno. Rekli su da su troškovi za sustizanje obrambene moći dobrodošli i važni, ali da će proći mnogo godina prije nego što njemačka vojska i zrakoplovstvo mogu parirati francuskim. Međutim, nastavlja Politico, neposredniji problem je smjer kretanja. Hoće li njemačko vojno jačanje pomoći u stvaranju strateški autonomnije europske obrambene industrije, stvaranju europskih radnih mjesta i jačanju europske ekonomske moći? Ili će ulagati u gotovu američku vojnu opremu i pogodovati industrijskim savezima s američkim obrambenim divovima?

Njemački kancelar Friedrich Merz ponekad se slaže s Macronom po tom pitanju, rekavši da porast obrambenih izdataka njegove zemlje mora imati europski „okvir“ i promicati „europski strateški suverenitet“. U drugim prilikama govorio je o „koalicijskom ugovoru“ unutar NATO-a i važnosti transatlantskog partnerstva. U svakom slučaju, sama veličina berlinske potrošnje u nadolazećim godinama neizbježno će učiniti njegovu obrambenu industriju ključnim igračem u europskim vojnim inovacijama i nabavi. A u prošlosti je velik dio njemačke industrije radije tražio partnerstva sa SAD-om ili se obraćao njemačkim start-upovima nego surađivao s etabliranim igračima u Francuskoj ili drugim zemljama EU-a.

Macron smatra da je sada vrijeme da se Europa okrene francuskim borbenim avionima

Držeći se ovog starog obrasca, Pariz je bio razočaran nedavnom odlukom Rheinmetalla da sklopi sporazum s američkom tvrtkom Anduril o proizvodnji dronova i projektila. No, iako je možda prekasno da se Njemačka odvikne od američkih borbenih zrakoplova, istina je da nikada ne može postojati čvrsta europska vojno-industrijska baza osim ako se zemlje EU-a ne udruže kako bi razvile oružje budućnosti. Stoga je ključno da Berlin i Pariz odmah uspostave obrazac za nadolazeće godine procvata i udvostruče svoju političku predanost francusko-njemačkoj suradnji u obrambenim inovacijama, obuci i nabavi. Prozor prilika je uzak  i nakon toga će biti prostora samo za provedbu već donesenih odluka, ocjenjuje „Politico“.

Većinsko mišljenje u Parizu je da će njemačko naoružavanje pokrenuti ova pitanja „industrijske ravnoteže“ mnogo prije nego što pokrene pitanja „političke ravnoteže“ unutar EU. Ali Merz također razumije da bi, osim ako nije ugrađena u europski konsenzus, njemačka vojna moć mogla postati politički problem i to ne samo za Francuze.

Unatoč tome, Francuska će s nestrpljenjem gledati na desetljeće koje je pred njom, budući da će Njemačka zadržati svoj status europske industrijske sile, a ujedno će postati – samo svojom veličinom – dominantna vojna sila unutar EU. Neugodna istina za Francusku jest da je, kada je riječ o stvaranju europske obrambene industrije, pa čak i potencijalnom brzom povećanju francuskih vojnih kapaciteta, strateška autonomija sada u rukama Njemačke, zaključuje Politico.

Države članice NATO-a ove će godine postići dosadašnji dugogodišnji cilj potrošnje od 2 posto BDP-a na obranu. Istovremeno, samo tri države trenutno postižu novi cilj veće potrošnje koji su čelnici Saveza postavili u lipnju, objavio je NATO u četvrtak, 28. kolovoza.

U opširnom dokumentu NATO navodi da najveći udio potrošnje na obranu ima Poljska s 4,48 posto, a slijede je Litva s 4 i Latvija s 3,73 posto, To su jedine članice Saveza koje u ovom trenutku premašuju novi cilj obrambenih troškova od 3,5 posto BDP-a koji su čelnici NATO-a dogovorili na samitu u Haagu u lipnju ove godine. Procjene Saveza pokazale su da je još prošle godine više od 10 od 32 članice NATO-a bilo ispod cilja od 2 posto, koji je dogovoren sada već davne 2014. godine. Međutim, podaci za 2025. pokazali su da su svi saveznici postigli taj cilj, pri čemu sedam ima minimalnih 2,0%, a nekoliko drugih tek neznatno više. Mnoge zemlje NATO-a znatno su povećale vojnu potrošnju posljednjih godina, nakon ruske invazije na Ukrajinu te zahtjeva predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa europskim saveznicima da više ulažu u vlastitu obranu. Od ciljanih 5 posto, čak 3,5 posto BDP-a godišnje odlazit će za temeljne obrambene zahtjeve za postizanje ciljeva NATO-a o vojnim sposobnostima, dok će se preostalih 1,5 posto odnositi na zaštitu kritične infrastrukture, osiguranje civilne spremnosti i otpornosti, pokretanje inovacija i jačanje obrambene industrijske baze. Same SAD su na 3,22 posto, što je blagi pad ove godine u usporedbi s prethodnim godinama, ali daleko ispred svih ostalih zemalja Saveza.

Hrvatska će  ispuniti svoje obveze

Hrvatska se nedavno pohvalila da je ulaganjima u obranu posljednjih godina uspjela prijeći taj čarobni prag od 2%, no sada treba smisliti kako ispuniti  nove obveze. Podsjetimo, ministar obrane Ivan Anušić je nakon NATO summita u Den Haagu poručio:

Ivan Anušić i njegova češka kolegica Jana Černochová na NATO summitu (Photo:NATO)

“Nakon današnjeg završetka summita NATO saveza, jednoglasno je donesena ključna odluka o povećanju izdvajanja za obranu na ukupno 5 % bruto domaćeg proizvoda, odnosno 3,5 % plus dodatnih 1,5 % do 2035. godine. Ova odluka predstavlja značajan korak u jačanju sigurnosti i obrambene sposobnosti Europske unije i NATO saveza”.

Ministar Anušić je posebno naglasio važnost učinkovitog upravljanja sredstvima, upozorivši na ozbiljan problem rasta cijena vojne opreme i naoružanja. U tom kontekstu je, odgovarajući na pitanja novinara, istaknuo kako su moguća tri smjera djelovanja radi osiguranja učinkovitosti ulaganja:

“Prvo, to je dogovor unutar NATO-a kako bi se utjecalo na obrambenu industriju. Drugo, svaka država treba razvijati vlastite sposobnosti, znanja i tehnologiju, kako bi mogla proizvoditi vlastito naoružanje i opremu. Tako će i Hrvatska proizvoditi dio vlastitog naoružanja i opreme. I treće, traženje povoljnijih opcija na drugim tržištima, izvan Europe, primjerice u Južnoj Koreji ili Indiji, gdje su cijene još uvijek konkurentne a isporuka brza.”

Također, ministar je tada kazao kako Hrvatska ostaje posvećena ciljevima NATO saveza te da će kao odgovorna članica Europske unije i NATO saveza, ispuniti svoju obvezu ulaganja u sigurnost i obranu, istovremeno štiteći interese hrvatskih građana kroz transparentno i racionalno upravljanje sredstvima.

Zato je posebno zanimljivo pogledati  kako Hrvatska stoji u posljednjem NATO izvješću o obrambenoj potrošnji. Hrvatska je prema NATO procjeni za ovu godinu predvodnik obrambene potrošnje u regiji – s 2,03% BDP-a RH predvodi skupinu sastavljenu od Crne Gore, Slovenije i Albanije. No u hrvatskom slučaju najveći postotak obrambenih izdvajanja otpada na kadrove (plaće, mirovine i dodatke za ljudstvo) – čak 54,3%, slijedi izdvajanje za opremu i naoružanje – 29,9%, dok se za operacije i održavanje troši 14,5%, a na infrastrukturu bijednih 1,3 posto. Možda je najzanimljiviji podatak upravo izdvajanje za vojnu opremu – prema NATO-vim podacima zaključno s 03. lipnja ove godine, Hrvatska je sa svojih 29,9% ispred SAD-a s 29,7%. Naravno, ovo su čisti papirnati postoci, budući da kada se pogleda podatke o omjerima obrambene potrošnje u odnosu na BDP primjetna je ogromna i neusporediva razlika.

Što NATO priznaje kao ulaganja u obranu?

NATO u jučer objavljenom dokumentu navodi i  definira obrambene rashode kao plaćanja koja vrši nacionalna vlada posebno kako bi zadovoljila potrebe svojih oružanih snaga, snaga saveznika ili Saveza. Glavna komponenta obrambenih rashoda su plaćanja za oružane snage financirana iz proračuna Ministarstva obrane. Oružane snage uključuju kopnene, pomorske i zračne snage, kao i zajedničke formacije poput administracije i zapovjedništva, Specijalnih operativnih snaga, Medicinske službe, Logističkog zapovjedništva, Svemirskog zapovjedništva, Kibernetičkog zapovjedništva itd. Mogu uključivati ​​i “Ostale snage” poput snaga Ministarstva unutarnjih poslova, nacionalne policije, žandarmerije, karabinjera, obalne straže. U takvim slučajevima, rashodi su uključeni samo razmjerno snagama koje su obučene u vojnoj taktici, opremljene su kao vojna snaga, mogu djelovati pod izravnom vojnom vlašću u raspoređenim operacijama i realno se mogu raspoređivati ​​izvan nacionalnog teritorija u potpori vojnoj sili.

I pojedini dijelovi policije mogli bi se uvrstiti kao “ulaganje u obranu”

Također, rashodi za ostale snage financirane iz proračuna ministarstava osim Ministarstva obrane uključeni su u obrambene rashode. Isplate mirovina koje vlada izravno isplaćuje umirovljenim vojnim i civilnim zaposlenicima vojnih odjela uključene su bez obzira na to jesu li te isplate izvršene iz proračuna Ministarstva obrane ili drugih ministarstva, objašnjava NATO. Rashodi za mirovne i humanitarne operacije (koje plaća Ministarstvo obrane ili druga ministarstva), uništavanje oružja, opreme i streljiva, doprinosi prihvatljivim trust-fondovima kojima upravlja NATO i troškovi povezani s inspekcijom i kontrolom uništavanja opreme uključeni su u obrambene rashode. Troškovi istraživanja i razvoja (R&D) uključeni su u obrambene rashode. Troškovi R&D-a također uključuju i rashode za one projekte koji ne vode uspješno do proizvodnje opreme.

Već se sada čuju neslužbene najave ulaganja u infrastrukturu koja bi se mogla prikazati kao ulaganja u infrastrukturu za potrebe obrane. Tako npr. hrvatska Vlada navodno razmišlja o proširenju autoceste Zagreb-Karlovac, gdje bi se treći kolnički trak prijavio kao ulaganje u obrambenu infrastrukturu. Italija je već poduzela ozbiljne korake zaa izgradnje mosta između Sicilije i regije Kalabrija preko Meesinskog tjesnaca. Početkom ovog mjeseca talijanska vlada Giorgije Meloni odobrila je ovaj projekt vrijedan 13,5 milijardi eura, nadajući se da će to ulaganje moći prijaviti kao obrambenu potrošnju. Živi bili pa vidjeli!

Francuska će povećati obrambene izdatke na 64 milijarde eura u 2027., objavio je u nedjelju, uoči francuskog nacionalnog praznika, francuski predsjednik Emmanuel Macron, ne rekavši odakle će doći novac „Da  biste bili slobodni u ovom svijetu, moraju te se bojati, da bi te se bojali, morate biti moćni“, rekao je Macron pred visokim vojnim dužnosnicima uoči tradicionalne vojne parade u Parizu.  “Iako smo planirali udvostručiti obrambeni proračun do 2030., udvostručit ćemo ga do 2027. Za obranu će 2027. biti izdvojeno 64 milijarde eura, što je dvostruko više nego 2017. To je novi, povijesni i proporcionalni napor“, dodao je Macron.

Macronov govor o oružanim snagama – što je francuska tradicija uoči vojne parade povodom Dana Bastille 14. srpnja – dolazi neposredno nakon prošlomjesečnog summita NATO-a, gdje su se saveznici obvezali povećati temeljnu obrambenu potrošnju na 3,5 posto BDP-a do 2035. Europske zemlje članice NATO-a žele odvratiti ekspanzionističku Rusiju dok se istovremeno pripremaju za smanjeno američko vojno sudjelovanje na kontinentu, smatra ugledni Politico. Francuski predsjednik prvi je put u siječnju nagovijestio da će Francuska morati povećati vojnu potrošnju za više od 3 milijarde eura već predviđenih za 2026. i 2027. u sedmogodišnjem neobvezujućem zakonu o vojnom planiranju.

Kako bi pripremio javnost za povećanje potrošnje u kontekstu napregnutih javnih financija zemlje, Macron je u petak zatražio od načelnika obrambenog stožera, generala Thierryja Burkharda, da otkrije prijetnje s kojima se Francuska suočava – uglavnom prijetnje potiču od Rusije.

Novi novac neće se posuđivati, već će se generirati kroz “veću aktivnost i veću proizvodnju“, rekao je Macron u nedjelju, dodajući da će premijer François Bayrou iznijeti detalje kada u utorak predstavi glavne stavke francuskog proračuna za 2026. godinu. Dok se očekuje da će Bayrou iznijeti ukupno smanjenje potrošnje od 40 milijardi eura, francuski obrambeni proračun povećat će se za 3,5 milijardi eura u 2026. i 3 milijarde eura u 2027., rekao je Macron u svom obraćanju. Ažurirani zakon o vojnom planiranju bit će predstavljen na jesen, a ciljevi uključuju povećanje zaliha dronova i streljiva, protuzračnu obranu; i elektroničko ratovanje. Govor francuskog predsjednika održan je uoči ažuriranja Nacionalnog strateškog pregleda zemlje, koji će biti objavljen kasnije ovog tjedna. Očekuje se da će reći da će budućnost kontinenta biti određena “kontinuiranom, trajnom ruskom prijetnjom na europskim granicama“.

Uoči ove najave, načelnik francuskog Glavnog stožera obrane Thierry Burkhard opisao je Rusiju kao trajnu prijetnju, prenosi  Politico. On je naglasio da ruske podmornice “redovito ulaze u sjeverni Atlantik, a zatim se ponekad spuštaju u Sredozemno more” kako bi “nadgledale područja koja su važna za Francusku“. Osim Rusije, Burkhard je također istaknuo da napetosti u drugim dijelovima svijeta – uključujući Bliski istok – doprinose ionako zahtjevnoj situaciji za francuske trupe. Naglasio je da su “neobuzdana upotreba sile” i “navikavanje na nasilje” postali definirajući elementi globalnog krajolika. Iako je izbjegavao izravan poziv na povećanje vojnih izdataka, Burkhard je rekao da pronalaženje najboljeg načina za suočavanje s tim izazovima “vjerojatno ima svoju cijenu”.

U Dubrovniku je u petak i subotu, 11. i 12. srpnja 2025., održano osamnaesto izdanje međunarodne konferencije Dubrovnik Forum pod krovnom temom „Channeling Change“. Dvodnevni skup, u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, okupio je oko 500 sudionika, koji su kroz 17 panela promišljali  o obnovi povjerenja, jačanju obrambenih kapaciteta Europe, suradnji između „globalnog sjevera i juga“, transatlantskim odnosima te ulozi umjetne inteligencije u konkurentnosti i sigurnosti Europe.  U sklopu Foruma održan je i ministarski sastanak Ukrajine sa zemljama jugoistočne Europe na kojem je još jednom potvrđena potpora ukrajinskom suverenitetu, teritorijalnom integritetu i demokratskim aspiracijama. Ministar vanjskih poslova RH Grlić Radman rekao je kako nema slobodne i uspješne Europe bez slobodne i uspješne Ukrajine. Uz ministra Grlića Radmana i ministra vanjskih poslova Ukrajine Andrija Sibihe, na ministarskom sastanku sudjelovali su predstavnici Albanije, Crne Gore, Grčke, Kosova, Moldove, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Srbije i Turske.

U okviru programa konferencije, na panelu pod nazivom “Enhancing Europe`s Defence Capabilities: Challenges and Opportunities” sudjelovao je i  ministar obrane RH Ivan Anušić, kao i zamjenica glavnog tajnika NATO-a Radmila Šekerinska, ministar europskih poslova Češke Republike Martin Dvořák i predstavnik američkog Kongresa Martin Turner. Ministar Anušić je istaknuo da su ruska agresija na Ukrajinu i narušena sigurnosna situacija u Europi i svijetu osvijestili Europu da mora sama brinuti o svojoj sigurnosti, a to znači i bitno više ulagati u svoje obrambene sposobnosti:

“Zadnjih 20 godina u Europi se smatralo da ratnih sukoba više neće biti i da je mir nešto što se događa samo od sebe. Pokazalo se suprotno i sad moramo povećati ulaganja u obranu kako bismo osnažili svoje vojske i posebno vlastite vojne industrije”,

istaknuo je Anušić, ponovivši već od ranije poznatu činjenicu da je Hrvatska ove godine dosegnula 2 posto BDP-a izdvajanja za obranu, a uskoro će – u skladu s obvezama preuzetim na nedavno održanom NATO summitu – povećati izdvajanja za obranu:

“Do 2030. godine dostići ćemo 3 posto, a do 2035. godine 3,5 posto BDP-a izdvajanja za obranu plus 1,5 posto izdvajanja za ulaganja povezana s obranom. Nije bit da samo trošimo i kupujemo naoružanje i zadovoljimo statistiku, poanta je da razvijamo naše sposobnosti, da ulažemo u nove tehnologije i da potičemo vlastitu obrambenu industriju. Potrebno je stvarati dodanu vrijednost, moramo znati u što investiramo i koja su iskustva rata u Ukrajini te kako ih primijeniti u sustavu obrane.”

Hrvatska ima iskustvo iz Domovinskog rata, koji je trajao punih pet godina, a trećina Hrvatske bila je okupirana, naglasio je Anušić:

“I onda smo 1995. godine operacijom Oluja, koja je trajala vrlo kratko, oslobodili okupiran teritorij. Danas se ta operacija proučava na mnogim vojnim učilištima diljem svijeta. Zašto smo to uspjeli? Zato što smo u te četiri godine, kao što sada Europa želi napraviti, bili prisiljeni pripremati se za obranu i za oslobađanje vlastite države, jer jednostavno drugog izbora nije bilo”.

Međutim, u današnjim okolnostima, hrvatsko iskustvo iz  Domovinskog rata samo je djelomično relevantno:

Ministar obrane RH Ivan Anušić i ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrij Sibiha

“Danas iskustva iz Domovinskog rata možemo primjenjivati i u modernim načinima ratnih sukoba, ali ne u potpunosti. (…) Danas sve ono što vidimo, nažalost, i učimo iz toga, je rat u Ukrajini. I naoružanje se u Ukrajini testira u stvarnim uvjetima rata”.

Anušić je u svom izlaganju upozorio i na sigurnosnu situaciju na jugoistoku Europe:

“Na tom području postoji ozbiljna opasnost od eskalacije sukoba kao i velika opasnost od političkih nestabilnosti koje su ovdje, u jačem ili manjem intenzitetu, prisutne od devedesetih godina. Imali smo nekoliko ratnih sukoba, rat u Hrvatskoj, rat u Bosni i Hercegovini, rat na Kosovu, pa i rat u Sloveniji. Ti su ratovi iza nas, ali političke nestabilnosti su ostale. Ponovno apeliram na naše NATO saveznike da se obrati pažnja na Kosovo, da se obrati pažnja na Bosnu i Hercegovinu, da se obrati pažnja na situaciju koja može vrlo lako eskalirati i vrlo lako postati slična onoj u devedesetim godinama”. 

“Zato smatram”, nastavio je Anušić, “da je odlično što su Sjedinjene Američke Države jasnim rječnikom izravno rekle da je 5 posto izdvajanja nešto što moramo dostići”.

“Mislim da je to Europi odlično došlo i da Europa ovu priliku mora snažno i dobro iskoristiti, ne samo u području obrane i sigurnosti, nego i u području gospodarskog rasta”,

zaključio je ministar Anušić svoje izlaganje na Dubrovnik Forumu.

*Photo: MORH/J.Kopi