Od danas OS RH bogatije su za dva nova brigadna generala i jednog novog komodora. Odluku je donio Predsjednik RH, a priopćenje o novim promaknućima u činu prenosimo u cijelosti.

“Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović donio je odluke o promaknućima dvojice djelatnih brigadira u činove brigadnih generala i Odluku o promaknuću djelatnog kapetana bojnog broda u čin komodora.
Brigadira Krešimira Ražova, zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, promaknuo je u čin brigadnog generala zrakoplovstva.
Brigadira Željka Marinova, zapovjednika Gardijske oklopno-mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske, promaknuo je u čin brigadnog generala topništva.
Kapetana bojnog broda Željka Jakusa, načelnika Stožera – zamjenika zapovjednika Hrvatske ratne mornarice, promaknuo je u čin komodora tehničke službe.”

Odluke o promaknućima predsjednik Milanović je donio 29. prosinca 2025. godine i na snagu stupaju danom donošenja.

U petak, 22.ožujka, predsjednik RH i Vrhovni zapovjednik Zoran Milanović donio je odluke o promaknućima 3 brigadna generala u general-bojnike, te po jednog brigadira u brigadnog generala i pukovnika u brigadira. U kratkom priopćenju poimence se navode promaknuti časnici i časnica:

Michael Križanec, novi general-bojnik

„U čin general-bojnika zrakoplovstva promaknut je zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva brigadni general Michael Križanec. U čin general-bojnika pješaštva promaknut je zamjenik zapovjednika Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ brigadni general Blaž Beretin. U čin general-bojnice pravne struke promaknuta je načelnica Uprave za planiranje Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske brigadna generalica Gordana Garašić. U čin brigadnog generala intendantske službe promaknut je načelnik Uprave za logistiku Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske brigadir Jozo Matković. U čin brigadira prometne službe promaknut je voditelj Odsjeka prometne službe, Zapovjedništvo Zapovjedništva za potporu pukovnik Mihael Pintarić”.

No ono o čemu još uvijek nema novosti je imenovanje novih zapovjednika na upražnjena mjesta.

Generala Jurkovića nema tko zamijeniti (Photo: MORH/J.Kopi)

Nakon što je general-pukovnik Siniša Jurković 19. ožujka preuzeo dužnost glavnog inspektora obrane, njegovo dotadašnje mjesto zamjenika načelnika GS ostalo je upražnjeno. Jednako je i s mjestom zapovjednika HKoV-a na koje ni nakon gotovo mjesec dana još nije imenovan nasljednik generala Tihomira Kundida. Iako se na prvi pogled poslovi na tim dužnostima samo-obavljaju po inerciji, ostavljanje ključnih mjesta upražnjenima ostavlja dojam nereda u sustavu. Dok je ranije popunjavanje zapovjednih mjesta bilo uvelike otežano odnosom između vrhovnog zapovjednika Milanovića i tadašnjeg ministra obrane Marija Banožića, pitanje je gdje je sada zapelo budući da je dosadašnja suradnja između Banožićevog nasljednika Anušića i vrhovnog zapovjednika bila dobra i konstruktivna. Izbori s time nemaju nikakve veze, politička trgovina još i manje, problem je, dakle, negdje u sustavu.

Od danas poslijepodne OS RH opet imaju prvog čovjeka – predsjednik i Vrhovni  zapovjednik Zoran Milanović imenovao je generala Tihomira Kundida na dužnost načelnika GS, a na web-stranici OS RH brže-bolje unesena je promjena. Time je mjesto zapovjednika HKoV-a ponovno upražnjeno, budući da je general Kundid bio na tom mjestu niti 6 mjeseci.

Nova funkcija, novi čin (Photo: UPRH/Marko Beljan)

Prije imenovanja na dužnost načelnika GS OSRH, na temelju svojih ustavnih i zakonskih ovlasti, a na prijedlog potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića, predsjednik Milanović donio je 29. veljače 2024. godine i Odluku o izvanrednom promicanju djelatnog general-bojnika Tihomira Kundida u čin general-pukovnika oklopništva. Na novom činu Kundidu su već koji sat ranije čestitali i članovi saborskog Odbora za obranu, pred kojima je ministar Anušić pročitao prijedlog za imenovanje Kundida načelnikom GS-a. Nije se tu čulo ništa novoga, osim pozivanja na određene članke Zakona o obrani koji propisuju ulogu Glavnog stožera i postupak imenovanja i razrješenja  njegovog čelnog čovjeka, kao i podsjećanje na jučerašnje kadrovske odluke Vlade RH – kako onu o razrješenju dosadašnjeg načelnika, admiral Hranja, tako i onu o generalu Kundidu kao kandidatu za Hranjevog nasljednika.

Saborski zastupnici, članovi Odbora, nisu imali puno toga za primijetiti, pa se ostatak sjednice Odbora uglavnom sveo na čestitke i pozdrave. Generalu Kundidu, vidljivo nenaviknutom biti pod svjetlima reflektora, vjerojatno je laknulo što je sjednica prolazila u revijalnom tonu, s izuzetkom istupa HSLS-ovog zastupnika Darka Klasića, kojeg je zanimalo u kojem smjeru general Kundid vidi razvoj Oružanih snaga. “Naravno da tu postoji određena vizija na koji način razvijati i unapređivati Hrvatsku vojsku u periodu koji je tu pred nama”, odgovorio je general-pukovnik, istaknuvši dva glavna prioriteta:

“Prije svega, to se odnosi na modernizaciju i opremanje. Dakle, modernizacija i opremanje APSOLUTNI priroritet, jer modernizacija i opremanje ima izravnu implikaciju na razvoj sposobnosti i na borbenu moć Oružanih snaga u provedbi naše misije. U tom smislu, dakle, to je prvi prioritet i smjer u kojem ćemo ići vezano po pitanju same modernizacije i opremanja”.

I drugi prioritet novog načelnika jednako je aktualan i važan:

“Isto tako što se tiče personalne… na neki način personalne revitalizacije pošto u ovom trenutku imamo jedan negativan trend odlaska mladih ljudi iz Hrvatske vojske. Dakle, u tom kontekstu moramo zaustaviti taj trend. Već Ministarstvo obrane je poduzelo određene korake u tom dijelu i prošli tjedan je došlo do znatnog povećanja plaće, povećanja koeficijenata, što ima izravnu implikaciju na iznos plaće najviše vojnika koji su kao takvi najdeficitarniji. Dakle, u  tom smislu, to su znači dva glavna prioriteta o kojima moramo voditi računa – modernizacija i opremanje, i personalna revitalizacija”.

Imenovanje generala Kundida članovi Odbora za obranu podržali su jednoglasno i uz pljesak, te uz poneku zahvalu i sada već službeno bivšem načelniku GS-a, admiralu Hranju. Ništa rječitiji novi načelnik Kundid nije bio ni pred novinarima:

“Prije svega se želim zahvaliti saborskom Odboru za obranu na jednoglasnoj potpori koju su mi dali za preuzimanje dužnosti načelnika Glavnog stožera. Također u ovoj prigodi se trebam zahvaliti i predsjedniku i vrhovnom zapovjedniku Oružanih snaga, premijeru i ministru obrane da su me predložili za dužnost načelnika GS-a, i za mene osobno to je doista velika čast obnašati tu dužnost. Moja prvenstvena zadaća i središte moga djelovanja biti će na razvoju i na unapređivanju Hrvatske vojske. Živimo u jednim složenim vremenima gdje je itekako bitna spremnost Oružanih snaga da mogu u potpunosti i učinkovito izvršiti svoju primarnu zadaću, a to je obrana nacionalnog teritorija”.

Treba se nadati da će se nešto više o planu i viziji novog načelnika GS-a saznati u utorak, za kada je predviđena svečana primopredaja dužnosti između admiral Roberta Hranja i general-pukovnika Tihomira Kundida. Pogledaju li se dosadašnji načelnici GS-a, Kundid je jedan od zaista rijetkih koji nema davne vojne škole niti karijeru u JNA, te je u potpunosti iznikao iz Domovinskog rata. Kao što su mu poručili i saborski zastupnici, pred njim je jedno teško breme, s nekoliko zadataka koje naslijeđuje od Roberta Hranja. Jedan od zadataka je projekt ponovnog uvođenja vojnog roka, koji je navodno već pri kraju, kao i rad na novom Dugoročnom planu razvoja OS RH, na kojem se navodno radi godinama, ali nikako da ugleda svjetlo dana. Iako će generalu Kundidu biti neusporedivo lakše raditi s ministrom Anušićem nego što je bilo admiralu Hranju s Marijom Banožićem, ni novog načelnika neće mimoići održavanje kakve-takve ravnoteže između Pantovčaka i Banskih dvora.

Brigadni general Valentin Skroza preuzeo je dužnost zamjenika zapovjednika Hrvatske kopnene vojske, a brigadir Željko Ninić dužnost zamjenika zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, priopćio je MORH.

U svom nastupnom govoru general Skroza istaknuo je kako mu je čast preuzeti ovu odgovornu dužnost u zapovjedništvu Hrvatske kopnene vojske te da će svi njegovi napori biti usmjereni na provedbu primarnih zadaća stožera Zapovjedništva Hrvatske kopnene vojske. Zapovjednik Hrvatske kopnene vojske, general-bojnik Tihomir Kundid poželio mu je dobrodošlicu istaknuvši da brigadni general Skroza ima bogato iskustvo i znanje koje je potrebno za uspješno obnašanje nove dužnosti. „Dužnost načelnika stožera – zamjenika zapovjednika je kompleksna dužnost koja iziskuje planiranje i upravljanje svim procesima u cilju ispunjenja misije Hrvatske kopnene vojske“, rekao je general Kundid. Brigadni general Valentin Skroza dolazi u zapovjedništvo Hrvatske kopnene vojske s mjesta zapovjednika Gardijske oklopno – mehanizirane brigade.

Prilikom preuzimanja nove dužnosti brigadir Željko Ninić istaknuo je kako mu je velika čast preuzeti ovako odgovornu dužnost u zapovjedništvu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, te kako će svi njegovi napori biti usmjereni na ljude i usklađivanje aktivnosti i procesa stožera Zapovjedništva Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. MORH napominje kako će u iduće četiri godine brigadir Ninić voditi stožer grane Oružanih snaga Republike Hrvatske koja je u procesu tranzicije i intenzivnog opremanja i modernizacije modernim zapadnim sustavima. Zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, brigadni general Michael Križanec poželio je dobrodošlicu i uspjeh u radu novom načelniku stožera: „Dužnost načelnika stožera – zamjenika zapovjednika je specifična jer objedinjuje dvije vrlo zahtjevne uloge – stožernu i zapovjednu pa samim time stavlja naglasak u radu na sposobnosti planiranja, usklađivanja, koordinacije i razvijanja timskog duha i zajedništva stožera i postrojbi u cilju ispunjenja misije Hrvatskog ratnog zrakoplovstva“, rekao je general Križanec.

Brigadir Željko Ninić preuzima dužnost načelnika stožera – zamjenika zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva s mjesta načelnika Operativnog odjela A3.

Kako je već ranije objavio portal Obris.org, Vrhovni zapovjednik OS RH Zoran Milanović prošloga je tjedna imenovao nove zamjenike zaapovjednika HRZ i HKoV.

Photo: MORH/HRZ, HKoV

Na temelju svojih ustavnih i zakonskih ovlasti, predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske (OS RH) Zoran Milanović donio je odluke o promaknućima četiri djelatna brigadira u činove brigadnih generala i odluke o rasporedu na nove dužnosti u Oružane snage RH, priopćeno je iz Ureda predsjednika.

Davor Tretinjak i Željko Ninić – novi brigadni general i novi zamjenik zapovjednika HRZ

Tako je u čin brigadnog generala oklopništva promaknut brigadir Valentin Skroza, u čin brigadnog generala topništva promaknut je brigadir Ivica Kranjčević. U čin brigadnog generala zrakoplovstva promaknuti su brigadir Davor Tretinjak i brigadir Marinko Galović. Tako su novim odlukama o promaknućima OS RH dobile četiri nova brigadna generala.
Nadalje, predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik OS RH donio je i odluke o rasporedu na nove dužnosti u OS RH. Novi brigadni general Valentin Skroza raspoređen je na dužnost zamjenika zapovjednika Hrvatske kopnene vojske (HKoV), a brigadir Željko Ninić raspoređen
je na dužnost zamjenika zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ).

Odluke o  rasporedu na nove dužnosti stupaju na snagu danas, 15. veljače 2024. godine.

Povodom jučer obilježenog Dana Hrvatskog vojnog učilišta, predsjednik RH i vrhovni zapovjednik OS RH Zoran Milanović donio je odluku o odlikovanjima, promaknućima i pohvalama, te je iste prigodno i uručio na svečanosti na zagrebačkom Črnomercu. Tako je Redom bana Jelačića za iznimno uspješno zapovijedanje postrojbama OS RH te za osobite vojne zasluge u njihovom ustroju odlikovan brigadir Miro Čolić, dok su Redom hrvatskog trolista za osobite zasluge za RH stečene u ratu i u iznimnim okolnostima u miru odlikovani časnički namjesnici Vlado Derdić i Slobodan Sambol. Redom hrvatskog pletera za osobiti doprinos razvitku i ugledu RH i dobrobiti njezinih građana, odlikovani su časnički namjesnici Damir Bakunić i Miroslav Raštegorac. U čin brigadira promaknut je bivši zapovjednik Protupožarne eskadrile, pukovnik Tomislav Vacenovski, u čin bojnice promaknuta je satnica Rebeka Krušelj, u čin satnika promaknut je natporučnik Igor Turk, dok su u čin natporučnika promaknuti poručnici Danijel Ević, Nikolina Sertić i Ivan Šarec. Za ostvarene natprosječne rezultate u izvršavanju postavljenih zadaća, pohvalom Vrhovnog zapovjednika pohvaljena je brigadirka Valentina Ključarić.

No jedno je promaknuće po svom značaju ipak ponešto drugačije i u svakom je slučaju bitan iskorak za Oružane snage. Naime, u čin kapetanice bojnog broda promaknuta je kapetanica fregate Darija Jurko – time je ona ujedno postala prva i zasad jedina kapetanica bojnog broda od osnutka Oružanih snaga RH. Dariji (Gvozdenčević) Jurko to nije prvi puta da probija plafon koji je najvećim dijelom rezerviran za muškarce. Ona je ujedno bila i prva časnica Hrvatske ratne mornarice koja je upućena u pomorsku operaciju EU NAVFOR „ATALANTA“ Somalia – u veljači 2011. godine kao poručnica bojnog broda Darija Jurko (tada Gvozdenčević) bila je upućena u Zapovjedništvo spomenute operacije u Northwoodu, sjeverozapadno od Londona u Velikoj Britaniji.

Iz prigodnog kratkog životopisa kojeg je tom prilikom objavilo Ministarstvo obrane očito je da se radi o iznimnoj časnici. Prva hrvatska kapetanica bojnog broda rođena je 31. listopada 1975. u Zagrebu, gdje je i nakon 3 godine studije Elektrotehnike i računarstva 1996. otišla u SAD na US Naval Academy u Annapolisu (savezna država Maryland). Završila ju je među najboljih 10 posto studenata u klasi (kao 60. od ukupno 1.000 kadeta) i stekla zvanje diplomiranog inženjera elektrotehnike. Nakon završene Mornaričke akademije, Darija Jurko vraća se u Hrvatsku i postaje djelatna vojna osoba u Hrvatskoj ratnoj mornarici. U HRM kbb Jurko završila je temeljnu i naprednu časničku školu, ispit za samostalno obnašanje dužnosti zapovjednice oružnog brodskog odreda na raketnoj topovnjači, te Vojno-diplomatsku školu u Zagrebu. U svojoj vojnoj karijeri Darija Jurko obnašala je dužnost zapovjednice oružnog brodskog odreda na tada novoj raketnoj topovnjači „Kralj Dmitar Zvonimir“, bila je časnica za međunarodnu vojnu suradnju u Odjelu za međunarodne odnose zapovjedništva HRM, kao i časnica za NATO i PfP u istom Odjelu zapovjedništva HRM. Posljednjih nekoliko godina kbb Jurko je Hrvatsku ratnu mornaricu zamijenila za Hrvatsko vojno učilište. Aktivno se bavi sportom – bila je natjecateljica za Hrvatsku ratnu mornaricu u mornaričkom petoboju, golfu i plivanju, gdje je ostvarila vrhunske rezultate.

Kbb Jurko jedna je od ukupno tri žene – pripadnice OS RH (uz Dianu Doboš i Vlastu Zekulić), o čijem se životnom pozivu govori u HTV-ovom dokumentarnom filmu „Kad žena kaže ‘pozor’“ iz 2014. godine. Iako je tada priznala da je na samome početku bilo otpora njezinom razmještaju na brod, svjesna je da je to postala stvar prošlosti: „Prije se govorilo da je žena na brodu nesreća, ali sada imamo puno žena u mornarici. Nikada nisam osjetila predrasude, vremena se mijenjaju!“. No da li se stvarno mijenjaju?

Primijetit ćemo da promaknuće prve žene iz sastava OS RH u kapetanicu bojnog broda za Ministarstvo obrane nije nikakva vijest – iako je ranije, u transparentnijoj i manje konspirativnoj garnituri u Ministarstvu obrane, itekako bilo popraćeno i za medije otvoreno postavljenje prve hrvatske generalice Gordane Garašić. Promaknuće Darije Jurko u kapetanicu bojnog broda ne može se naći ni u galeriji slika na službenoj stranici predsjednika RH i vrhovnog zapovjednika OS RH, no i uz te više ili manje protokolarne greške može se reći „Eppur si muove“ kada se radi o ženama u vojsci. Sporo, ali ipak dostižno!

Kada je prvoga dana travnja u radnom posjetu Pukovniji vojne policije bio načelnik GS OS RH admiral Robert Hranj u pratnji čn Dražena Klanjca, prvog dočasnika OS RH, objavljena je redovna protokolarna vijest, uz jedno malo iznenađenje. Naime, pokazalo se da Pukovnija vojne policije ima novog zapovjednika – brigadira Tomislava Kasumovića, dotadašnjeg zapovjednika Središta za razvoj vođa „Marko Babić“ u Udbini. Iznenađenje je veliko jer je prije samo nekoliko mjeseci – točnije u rujnu 2020. – došlo do primopredaje dužnosti zapovjednika Pukovnije vojne policije, a dotadašnji zapovjednik brigadir Mate Radoš predao je dužnost novom zapovjedniku Pukovnije VP pukovniku Mili Skukanu. Pukovnik Skukan do tada je bio zapovjednik Središta vojne policije za obuku „Bojnik Alfred Hill“, no na čelu Pukovnije vojne policije, kako se ispostavilo, proveo je tek 3 i pol mjeseca. Ministarstvo obrane je na upit portala Obris.org odgovorilo da je brigadir Kasumović na čelu Pukovnije vojne policije od 1. siječnja ove godine, dok ga je na mjestu zapovjednika Središta za razvoj vođa zamijenio pukovnik Ivan Vukelić. „Do promjene na čelu Središta za razvoj vođa došlo je zbog prioritetne popune dužnosti zapovjednika Pukovnije vojne policije, a u skladu s potrebama službe”, stoji u MORH-ovom odgovoru.

Pukovnik Tomislav Kasumović 2019. na čelu Središta za razvoj vođa

Novi zapovjednik Središta za razvoj vođa, pukovnik Ivan Vukelić, došao je na čelnu poziciju središta koje je, moglo bi se lako reći, još u razvojnoj fazi. Središte za razvoj vođa svečano je otvoreno u rujnu 2019. godine, i do danas su u njemu provedene dvije pilot obuke i jedna „prava” obuka. Tako je bilo i zamišljeno od početka – da se tijekom dvije pilot obuke naprave potrebna kalibriranja programa obuke, kao i analiza ispunjenih očekivanja i postavljenih ciljeva, kako bi „prava” obuka bila bolja i svrsishodnija. MORH nam je potvrdio da se to i dogodilo: „Nakon obje pilot obuke, provedene su detaljne raščlambe te se koncept i program obuke mijenjao u skladu s određenim predznanjima koje su stečene kroz obuku u postrojbama”.

Tamošnju obuku je do sada završilo 126 polaznika, kojima bi ona trebala poslužiti za prikupljanje dodatnih znanja, poručuju iz MORH-a: „Temeljna zamisao obuka ne podrazumijeva novi raspored polaznika nakon uspješno završene obuke, već im daje dodatna znanja o vođenju na razinama na kojima su ustrojbeno raspoređeni”.

Dva dana središnjeg obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, te 25. obljetnice VRO „Oluja“ su iza nas. Svu pozornost zauzele su političke poruke koje su tijekom ta dva dana obilno slali najviši predstavnici vlasti, dok je vojna komponenta poslužila tek kao ukras. Iako je pod opravdanjem epidemije koronavirusa cijelo obilježavanje bilo bitno ograničenije i manje nego inače, teško se oteti dojmu da je nedostajalo i kreativnosti u osmišljavanju programa kojeg OS RH mogu ponuditi u takvoj važnoj obljetnici. Podsjetimo da se 20. obljetnica VRO „Oluja“ obilježavala velikim svečanim mimohodom održanim u Zagrebu, i to unatoč pokušajima da se on zabrani ili barem odgodi na godinu dana. Isto tako, ova 25. obljetnica trebala je biti obilježena preletima prva dva „nova“ borbena aviona, „Olujom“ i „Bljeskom“, kojima bi upravljali hrvatski piloti – no umjesto njih, „Naš san 2020“ nije se ostvario, nabava borbenih aviona opet je na početku (po tko zna koji put), strateških saveznika i prijatelja nije bilo nigdje na vidiku, a nad Kninom su preletjela tek dva u Ukrajini remontirana MiG-a 21 iz sastava HRZ-a – na čast hrabrih pilota, na slavu tehničara koji ih uspijevaju održavati, na sramotu domaćih političara koji su obećavali preporod, i na ruganje tabloda iz jedne susjedne države. Ipak, sumirajmo vojni dio proslave.

“Naš san 2020.” – odgođeno do daljenjega

Događanja u Kninu

U utorak, 4. kolovoza, zvona na crkvi u Kninu označila su dolazak 43 polaznika obuke za razvoj vođa Središta za razvoj vođa „Marko Babić“ na završnu svečanost koja se održala na Kninskoj tvrđavi. Radi se o drugoj generaciji polaznika, koji su iz Udbine na 88 kilometara dugu hodnju krenuli dan ranije, u ponedjeljak, 3. kolovoza, a po dolasku na njen cilj – na Kninsku tvrđavu – ministar obrane Mario Banožić, načelnik GS OS RH admiral Robert Hranj, zapovjednik HKoV general pukovnik Boris Šerić i zapovjednik Zapovjedništva za obuku i doktrinu “Fran Krsto Frankopan” brigadni general Željko Ljubas uručili su im značke te diplome za uspješan završetak obuke.

Samo dva sata kasnije, na Kninskoj je tvrđavi održan i svečani prijem zapovjednika iz Domovinskog rata. Domaćin prijema je Predsjednik RH, a ovom je prilikom Zoran Milanović promaknuo i pohvalio 161 pripadnicu i pripadnika OS RH. Promaknuto je i 6 generala, i to: u čin general-pukovnika promaknuti su general-bojnik Siniša Jurković, general-bojnik Mate Pađen i general-bojnik Boris Šerić. U čin general-bojnika promaknuti su brigadni general Ivica Kinder i brigadni general Boris Zdilar. U čin brigadnog generala promaknut je brigadir Ivan Raos.

Predsjednik Milanović odlikovao je i ratne zapovjednike – Veleredom kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom za izniman doprinos stvaranju ratne strategije i vojne doktrine, za zasluge u izgradnji Oružanih snaga RH, te za osobite uspjehe u vođenju i zapovijedanju postrojbama Oružanih snaga RH odlikovani su umirovljeni general-pukovnici Miljenko Crnjac, Đuro Dečak i Marijan Mareković, umirovljeni general-bojnici Rahim Ademi, Luka Džanko, Nojko Marinović, Damir Krstičević i Vinko Vrbanac, te umirovljeni brigadni general Ante Kotromanović. Puno kontroverzi i prijepora izazvala je odluka Predsjednika da odlikuje i postrojbe HVO-a koje su sudjelovale u „Oluji“, no Redom Nikole Šubića Zrinskog za iskazano junaštvo njihovih pripadnika u Domovinskom ratu predsjednik Milanović odlikovao je 1. gardijsku brigadu HVO-a „Ante Bruno Bušić“ – Livno, 2. gardijsku brigadu HVO-a – Mostar, 3. gardijsku brigadu HVO-a „Jastrebovi“ – Vitez, 4. gardijsku brigadu HVO-a „Sinovi Posavine“ i Specijalnu policiju MUP-a Hrvatske Republike Herceg Bosne. Odlikovanja su primili njihovi svojedobni zapovjednici – general Antun Luburić (za 1. gardijsku brigadu HVO), general Stanko Baja Sopta (za 2. gardijsku brigadu HVO), general Ilija Nakić (za 3. gardijsku brigadu HVO), general Mato Bilonjić (za 4. gardijsku brigadu HVO), te general Zlatan Mijo Jelić (za Specijalnu policiju MUP-a HR HB). Od svega toga posebnu je medijsku prašinu podiglo odlikovanje baš ovog posljednjeg, koji je u Hrvatskoj na istome tipu „privremenog boravka“ kao što su i Zdravko Mamić te Miroslav Kutle u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Proslava na kopnu, u zraku i na vodi

Budnicom ulicama grada Knina u ranim jutarnjim satima u srijedu, 5. kolovoza 2020. započelo je središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja, te 25. obljetnica vojno-redarstvene operacije „Oluja“. U sjećanje na sve poginule hrvatske branitelje po jednu ružu na spomenik hrvatske pobjede „Oluja 95“ položilo je 15 djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu, te po pet pripadnika OS RH i MUP-a RH. Uslijedio je glavni dio službenog programa u centru Knina, na Trgu dr. Ante Starčevića. Nakon govora koje su održali predsjednik RH Milanović i premijer Plenković, predsjednik Sabora Jandroković, te umirovljeni general Ante Gotovina, Kninsku tvrđavu nadletjela su dva aviona MiG-21 iz sastava HRZ-a, te „Krila Oluje“ u vrlo skraćenom programu od samo 6 minuta. Program sa samo 4 aviona Pilatus PC-9M (kojima su upravljali piloti Darko Belančić, Ivan Anđić, Denis Živaljić i Goran Grgić) uključivao je i puštanje dima (samo bijeloga), što je ipak bilo prvo službeno predstavljanje ove nove atrakcije tradicionalno dobrih „Krila Oluje“.

Naša jedina akro-skupina tom je prilikom ujedno obilježila i 15. obljetnicu svoga osnutka, pa im je po povratku u bazu na Zemuniku ondje priređen i kratak svečani doček. Grupi je čestitku uputio zapovjednik 93. krila brigadir Željko Ninić: „U 15 godina djelovanja zahvaljujući sjajnim izvedbama uvršteni ste u vrh svjetskog akrobatskog letenja. Oduševljavate brojnu publiku na nastupima, a i sam često poželim biti s vama u pilotskoj kabini. Znam kako to radite od srca, s ljubavlju, pilotskom strasti i energijom. Uistinu ste u ovom relativno kratkom vremenu ostavili snažan trag vrijedan poštovanja i divljenja“. Uz sve dosadašnje poteškoće, „Krila Oluje“ su do danas izvela ukupno 205 nastupa – 148 domaćih i 57 međunarodnih, te su uz povremeno zanemarivanje kod kuće ipak u inozemstvu osvojili čitav niz prestižnih priznanja.

Za to vrijeme, u Vukovar je stigao i jedini hrvatski riječni ophodni brod „Šokadija“ (OB-93), da bi njegova posada na prigodno ukrašenom brodu uz počasni pozdrav i zvuk brodske sirene jučer svečano prošla pokraj Spomen-križa na ušću Vuke u Dunav. Naime, 11 pripadnika Satnije riječnih brodova Inženjerijske pukovnije HKoV pod zapovjedništvom poručnika fregate Hrvoja Milkovića isplovili su na OB-93 iz osječke vojarne „Vrbik“ još ranim jutrom 4. kolovoza, te nakon više od 12 sati plovidbe Dravom i državnom granicom dužinom Dunava uplovili u Vukovar. Prolazeći pored Batine, Aljmaša, Erduta i Dalja oni su brodom prešli više od 150 riječnih kilometara, što namjeravaju i ponoviti od 17. do 19. studenoga ove godine, povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. I tijekom čitave jučerašnje aktivnosti provodilo se mjere epidemiološke zaštite, čemu se (uz gotovo cjelodnevnu kišu u Vukovaru) iz MORH-a pripisuje znatno manji odaziv javnosti od uobičajenoga ovome dijelu obilježavanja Dana pobjede.

——————–

——————–

Ministar o organizaciji proslave i drugim temama

Kako je Ministarstvo obrane bilo glavni nositelj čitavog obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, te 25. obljetnice VRO „Oluja“, RTL televizija je jučer u Kninu o detaljima organizacijskih priprema i zadovoljstvu postignutim upitala novog ministra obrane Maria Banožića, koji je istaknuo:

„Evo, mi smo uistinu posljednjih tjedan dana imali složene sastanke, prvenstveno zbog epidemioloških mjera koje smo morali zadovoljiti, radi održavanja ‘Oluje’, kako 4. kolovoza, tako i petoga. Osim Ministarstva obrane, tu je sudjelovalo i Ministarstvo unutarnjih poslova i, svakako, Ministarstvo branitelja, te razne udruge branitelja – koji su, evo, pokušavali cijeli dan s nama organizirati… na toj jednoj sigurnosti događaja… što vidimo danas da je rezultiralo s tim da su uistinu svi zadovoljni. Da je bilo uistinu dostojanstveno. Da nema nezadovoljnih ljudi, sa samom organizacijom. Opet, pri tome smo uspjeli zadržati maksimalno mjere zaštite od COVID-a“.

Za ministra obrane neizbježno je pitanje o potencijalnoj nabavi opreme za OS RH – prije svega o kupovini borbenih aviona za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. O ovom poduhvatu, čiji je prvi pokušaj službeno propao u siječnju 2019. godine, Banožić je krenuo objašnjavati:

„Znači… Mi ono što nas očekuje nakon povratka s godišnjih odmora, odnosno kraja kolovoza… Dobit ćemo ponude, koje smo zatražili, prema tri modela. To je, prije svega, nabavka… pokušaj nabavke novih aviona. Govorimo o avionima koje se zatražilo od Amerike, F-16, odnosno Švedske – ‘Grajpena’. A, isto tako, razmišljali smo o europskoj proizvodnji. Prije svega, to su polovni avioni, rabljeni avioni, koji su francuski, Rafale, odnosno talijanski Eurofighter…“

No, novinara RTL-a je zanimalo da li to ujedno i znači kako nije isključeno da se pribave i novi borbeni avioni, na što je Banožić nastavio:

„Nije isključeno. Znači, ovo je sada traženje modela. Imamo treći model, to je… znači, polovni F-16, odnosno, rabljeni F-16 avioni, koje su koristile Norveška, Grčka, odnosno Izrael. Ono što nas očekuje u Međuresornom povjerenstvu, koje je za nabavku višenamjenskih borbenih aviona – da vidimo što je to financijski realno, što je to politički najrealnije, i ono što, svakako će doprinijeti… to je – budućnost vojne zračne sile u idućih 30 do 40 godina“.

Dakle, od dosadašnje dvije kategorije traženih aviona – novih i rabljenih – došlo se do „tri modela“: (1) novi, (2) vjerojatno rabljeni europski dvomotorci, te (3) rabljeni F-16 s nekoliko strana. Pri svemu tome, ostala je otvorena i buduća uloga Damira Krstičevića, 4. kolovoza odlikovanog bivšeg ministra obrane obilježenog neuspjehom brzopletog posla s Izraelom, za čijeg je mandata početkom ove godine Vlada RH krenula i u novi pokušaj nabave borbenih aviona – ali samo po dva modela, ili samo dvije vrste zahtjeva. Upravo je taj novopečeni premijerov savjetnik za obranu, tik pred parlamentarne izbore dao ostavku na ministarsku dužnost i iz dnevne politike svojevoljno iskočio u političku zavjerinu – da bi sad o točnijim obrisima njegova diskutabilnog sadašnjeg „posrednog“ statusa Banožić zaključio:

„S Damirom Krstičevićem ja sam imao suradnju i kao ministar državne imovine, po pitanju brojnih situacija. Pa, imali smo ovdje, i u Kninu, rješavanje određenih imovinsko-pravnih odnosa, suradnje sa Središnjim uredom za stambeno zbrinjavanje i obnovu, gdje smo rješavali stambena pitanja za hrvatske vojnike. Tako da, vjerujem da će i ta suradnja, i mene – kao resornog ministra, ministra obrane… u kojem je Damir Krstičević uistinu ostavio trag… imati, osim savjetodavne uloge, i jednu ulogu koja će, prije svega, se odraziti i kroz buduće planove razvoja Oružanih snaga. Ali, ne samo Damira Krstičevića, kao savjetnika, nego i svih onih do sada, generala, Generalskoga zbora, i svih koji su imalo ostavili traga u Ministarstvu obrane i hrvatskim Oružanim snagama… Dobrodošli su sa svojim savjetima i razmišljanjima, po kojima će se prije svega odraziti na budućnost Hrvatske vojske“.

Photo:  MORH/Kopi, Brandt, Karačić, Čobanović

Danas je u Ministarstvu obrane u povodu obilježavanja predstojećeg Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, te Dana branitelja održana svečana dodjela činova i pohvala pripadnicima OS RH i Ministarstva obrane. Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović svojim je odlukama, koje stupaju na snagu 5. kolovoza, u viši čin promaknuo ukupno 161 časnica i časnika OS RH, dok je načelnik GS OS RH admiral Robert Hranj promaknuo u viši čin 218 dočasnica i dočasnika Oružanih snaga. Ministar obrane Mario Banožić nagradio je i pohvalio 31 pripadnicu i pripadnika, a načelnik GS OS RH – 48 pripadnica i pripadnika Oružanih snaga. Zbog epidemioloških mjera, na današnjoj svečanosti u dvorištu Ministarstva obrane svečano je uručeno 41 promaknuće, priznanje i pohvala – i to promaknuća 19 časnika i 2 dočasnika, te 20 pohvala za rad (14 na prijedlog načelnika GS, i 6 na prijedlog ministra obrane).

„Na taj način želim im zahvaliti za sve što doprinose Hrvatskoj vojsci, što doprinose radu Ministarstva obrane, i želim da i u budućnosti to tako ide na način da prije svega Ministarstvo obrane pokrene određene procese koji su zaustavljeni po pitanju modernizacije, odnosno podizanje standarda u smještajnim prostorima, prostorima koji su namijenjeni za obuku hrvatskih vojnikinja i vojnika, i to će nam biti cilj u ovome mandatu“,

rekao je nakon svečanosti novi ministar obrane Mario Banožić okupljenim novinarima. Najavio je pritom da se do kraja godine neće više smanjivati obrambeni proračun, kao i da se radi na osmišljavanju drugih izvora financiranja:

„Znamo da se nalazimo u jednom teškom razdoblju, financijskom, da nas čeka mnogo izazova na jesen, ali ono što promišljamo to je prije svega da se hrvatski proračun po pitanju Hrvatske vojske NEĆE više smanjivati, odnosno da je ovaj rebalans koji je bio dosadašnji – 530 milijuna kuna – će biti ono što je zadano za ovu godinu. A na nama je da kroz dokument Dugoročnog plana razvoja Hrvatske vojske, koji ćemo pripremiti odmah poslije godišnjih odmora, zajedno u suradnji sa GS-om, i sa svim onim zapovjednicima u Hrvatskoj vojsci, i na taj način stvoriti jedan 10-godišnji plan opremanja HV, ali isto tako navesti jasne izvore financiranja. Također, sredstva koja su namijenjena kroz Europsku uniju doprinose razvoju gospodarstva. Ono u čemu mi vidimo priliku, Ministarstvo obrane, to je u hrvatskoj industriji koja je naslonjena na Hrvatsku vojsku, isto tako kroz istraživanje i razvoj u budućem vojnom sveučilištu znači koje će uskoro doći u Sabor na ponovno čitanje zakona o osnivanju hrvatskog vojnog sveučilišta“.

Upravo je sklapanje financija s nužnom modernizacijom OS RH njegov primarni zadatak, odgovorio je ministar Banožić na novinarska pitanja o budućnosti nabave aviona i brodova:

„Jedan od jasno postavljenih ciljeva kada me je premijer Andrej Plenković zatražio da preuzmem resor obrane je upravo bila ova ekonomska strana – na koji način zadovoljiti sve ove potrebe Hrvatske vojske. Spomenuli ste neke od projekata koje Hrvatska vojska ima u svome planu već dugi niz godina. Poneki poput višenamjenskih borbenih zrakoplova su u jednom trenutku propali ili zastali – kako god je to netko prezentirao javnosti. Mi danas imamo međuresorno tijelo, povjerenstvo koje je prvo razmatralo razne mogućnosti nabavke aviona.

Do sada smo podnijeli zahtjev za ponudom prema određenim zemljama – konkretno, kada govorimo o Americi, odnosno o nabavci novih F-16 zrakoplova, Švedska – nabavke novih Grajpen zrakoplova, ili polovnih zrakoplova koji su europske proizvodnje – francuski Rafale, odnosno Italija Eurofighter, ali isto tako je ostalo u razmišljanju ono na čemu je počivala posljednja nabavka – to su polovni F-16 avioni gdje su zatražene ponude konkretno od Norveške, Grčke i Izraela. Ponude će biti dostavljene početkom rujna. Upravo tijelo koje sam spomenio u suradnji sa zapovjednicima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, sa Glavnim stožerom, ljudima koji su u Ministarstvu obrane dobro upoznati s potrebama Hrvatske vojske – dat ćemo jedan prijedlog Vladi na koji način bi se to moglo izvesti – definitivno da smo svi kod stava da se zrakoplovi moraju nabaviti i da su oni nužno potrebni Hrvatskoj vojsci“.

Dio projekata modernizacije vojske moguće je vezati i uz hrvatsko gospodarstvo, smatra novi ministar obrane:

„Kada govorimo o vozilima poput Bradley vozila, koji su se do sada spominjali, više oklopnih borbenih vozila koji su se spominjali do sada u javnosti, ili kad spominjemo obalni ophodni brod, su projekti koji su definitivno naslonjeni na hrvatsko gospodarstvo. Ono što sam naglasio to su sredstva EU i budućim sastancima koje ću imati s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova – vidjeti na koji bi se način hrvatski gospodarstvenici mogli uključiti u proces reindustrijalizacije, reorganizacije postojećih proizvodnja, da bi se uključili upravo u gospodarske projekte gdje je konačni korisnik Hrvatska vojska.

Također, spomenio sam i još jedan model znanstvenoga pristupa – naše buduće vojno sveučilište gdje kroz istraživanje i razvoj bi se bavili projektima poput bespilotnih letjelica koje su također od značaja za modernizaciju Hrvatske vojske. Znači, to je sve ono što… na čemu nastojimo sačuvati hrvatski proračun, odnosno iskoristiti dodatne izvore financiranja kao što su sredstva Europske unije“.

Sljedeći tjedan održat će se središnja proslava 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“, no za razliku od svih dosadašnjih – ovogodišnja će proslava biti bitno skromnija i ograničena. Kako će ona izgledati – objasnio je ministar Banožić:

„S obzirom na COVID i epidemiološke mjere koje su nam preporučene nastojali smo zadržati sve one događaje koji su se događali u obilježavanju posljednjih 25 godina na način da dio događaja koji se odnosi na 4. kolovoza, odnosno dodjele odličja i činova na tvrđavi, koje poziva predsjednik Republike Zoran Milanović, bit će prisutno i 6 aktivnih časnika Hrvatske vojske i 9 ratnih zapovjednika, napravit ćemo to u jednom skromnijem broju s obzirom na mjere koje su preporučene.

Kada govorimo o 5. kolovozu, nastojali smo također zadržati sve događaje osim onog odlaska na tvrđavu, odnosno sva događanja biti će dolje na trgu na način da sve ostalo što se događalo prema tvrđavi poput podizanja zastave, čitanje imena koji su podigli zastavu, čitanje povjesnice vojno-redarstvene operacije Oluja, čitanje imena poginulih i stradalih – znači, pratit će se na trgu preko video zida. Taj broj ljudi na trgu je propisan, bit će također ove godine sjedenje na način da bi se mogao kontrolirati kako međusoban razmak između ljudi, tako i broj ljudi koji je prisutan na samoj svečanosti. Polaganje vijenaca, odnosno paljenje svijeća, preleti MiG-ova i preleti Krila Oluje biti će ono što je bilo svakodnevno tako da će to biti i ove godine. Drugim riječima, pokušali smo utjecati samo na ono gdje se događaju kontakti ljudi i svesti to na najmanju moguću razinu“.

Ove će godine obilježavanju VRO „Oluja“ prisustvovati i potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a Boris Milošević, dok će krajem mjeseca potpredsjednik Tomo Medved prisustvovati komemoraciji srpskim žrtvama u Gruborima. Iako je tu riječ prije svega o manifestaciji aktualnih političkih odnosa u vladajućoj koaliciji, ministar Banožić opovrgnuo je da se radi o ikakvoj političkoj trgovini:

„Ne bih rekao da je riječ o trgovini. Znači, ako govorimo o potpredsjedniku Miloševiću riječ je o članu Vlade. Do sada su na Oluju dolazili svi članovi Vlade, tako da treba taj događaj promatrati. Ministar branitelja Tomo Medved doći će, kako ste rekli, na navedeni događaj i mislim da je to jedan pozitivan pomak u ja bih rekao zatvaranju ideoloških priča koje se ponovno danas otvaraju u hrvatskom društvu. Mi znamo tko je pobjednik u Domovinskom ratu, znamo zašto je došlo do Domovinskog rata, Hrvatska je bila tu, branila se znači od agresora i tu su stvari jasne i ne treba ih nikada više stavljati u niti jedan drugi kontekst. Svaka žrtva koja se dogodila u tom periodu je žrtva koja nije se trebala dogoditi i mislim da, evo kad promatrate sve ove ljude koji su i dan-danas aktivni u Hrvatskoj vojsci, kažu da nitko ne želi više da se ikada dogodi rat na ovom prostoru. I ne znam zašto bi to govorile neke mlađe generacije koje nikada nisu niti sudjelovale u tome“.

*Photo (osim zadnje): MORH/J.Kopi

Ono što je nedavno najavio portal Obris.org, sada je i službeno – general Denis Tretinjak novi je zapovjednik Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva – Centar! Kako je u utorak, 7. srpnja, objavilo mađarsko Ministarstvo obrane (a hrvatsko Ministarstvo obrane o tome nije reklo ni slova!), od 29. lipnja do 1. srpnja ove godine u mađarskom gradu Székesfehérváru (65 km jugozapadno od Budimpešte) održan je 6. sastanak mađarsko-hrvatske radne skupine, na kojem je sudjelovalo i hrvatsko osoblje dodijeljeno Multinacionalnom divizijskom zapovjedništvu – Centar (MND-C). Na sastanku je sudjelovao i general bojnik Denis Tretinjak, koji bi 1. kolovoza trebao preuzeti dužnost zapovjednika Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva – Centar.

Za hrvatsku je delegaciju tom prilikom organiziran obilazak privremenih objekata Zapovjedništva u vojarni „Alba Regia“, kako bi se upoznali s uvjetima rada. Domaćini su svojim hrvatskim gostima pokazali sve tamošnje preduvjete života i rada za njihova budućeg boravka na službi u Mađarskoj. Tijekom stručnih prezentacija, sudionici sastanka proanalizirali su raspored zadataka oko osnivanja sjedišta MND-C, kao i prioritete u narednom razdoblju. Ovo je ujedno bio i posljednji sastanak hrvatsko-mađarske radne skupine, budući da će pripadnici OS RH već od kolovoza nastaviti s radom kroz Zapovjedništvo u Székesfehérváru. MND-C, u čijem formiranju Republika Hrvatska sudjeluje od ranih početaka, svoju bi inicijalnu operativnu sposobnost trebao dostići do kraja ove godine, a punu operativnu sposobnost tijekom 2022. godine. Namjera je da ovo Zapovjedništvo, bazirano na regionalnoj suradnji zemalja središnje Europe, postane sastavni dio NATO strukture snaga, što su Hrvatska i Mađarska pisanim putem zatražile od NATO-a u travnju prošle godine.

General bojnik Denis Tretinjak donedavno je bio načelnik Uprave za planiranje GS OS RH (te prethodno do kraja lipnja 2018. zapovjednik Gardijske oklopno-mehanizirane brigade), a nedavno je iz čina brigadnog generala promaknut u čin general bojnika. Otkako je Hrvatska pristupila Multidivizijskom zapovjedništvu – Centar, pripalo joj je i mjesto zapovjednika, a od početka se spominjao upravo general Tretinjak kao najozbiljniji kandidat za to mjesto.

*Photo: Honvedelem.hu