Nakon što su Velika Britanija, Kanada i Australija, te Francuska priznale neovisnu državu Palestinu, njeno priznanje postalo je jedno od ključnog političkog i diplomatskog pitanja  tijekom aktualnog zasjedanja Opće skupštine UN-a, Do sada je taj potez učinilo  više od 150 država (od 193 države članice UN-a), dok su u Hrvatskoj oko tog pitanja izražene podjele Predsjednika Republike i Vlade te vladajuće većine u Saboru.

Priznanje Palestine najavile su još neke zemlje, ali tom se činu jasno protivi američki predsjednik Donald Trump, koji smatra da bi taj potez bila nagrada za Hamas koji navodno od kraja 2023. godine drži još oko desetak izraelskih talaca u pojasu Gaze. Očekivano, izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova u nedjelju je izjavilo da odbacuje “jednostranu” deklaraciju zapadnih zemalja o priznanju palestinske države. MVP kategorički odbacuje jednostranu deklaraciju o priznanju Palestine od strane  Ujedinjene Kraljevine i ostale zemlje. “Ova deklaracija ne promiče mir, naprotiv, dodatno destabilizira regiju i potkopava šanse za postizanje mirnog rješenja u budućnosti“, dodaje se u objavi te se odluka osuđuje kao “nagradu za najveći masakr Židova od Holokausta“.

Dr. Varsen Aghabekian Shahin, palestinska ministrica vanjskih poslova, nedavno je bila u Zagrebu

Što se tiče Hrvatske, 56 saborskih zastupnika u utorak je uputilo pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem traže da Hrvatska što prije prizna Palestinu te suspendira izvoz oružja Izraelu zbog humanitarne katastrofe u Gazi. „Zabrinuti smo i zgroženi humanitarnom katastrofom bez presedana koja se odvija u Pojasu Gaze te smatramo da je moralna i politička obveza Republike Hrvatske učiniti sve što je moguće kako bi se zaustavila daljnja stradanja civila i djece“, navodi se u pismu predsjedniku Vlade inicijative Možemo! koje je pokrenulo ovaj apel.

Portal Obris.org pisao je da je početkom kolovoza predsjednik RH i vrhovni zapovjednik OS RH Zoran Milanović još u svibnju  izdao zapovijed Glavnom stožeru Oružanih snaga RH da prekinu svaku vojnu suradnju s Izraelom. Osim toga, Predsjednik je tada pozvao i Vladu da prekine trgovinu naoružanjem i vojnom opremom s tom zemljom. S tom inicijativom Predsjednik je na sjednici Vijeća za obranu 23. svibnja upoznao i premijera Andreja Plenkovića. Ministarstvo obrane je službeno objavilo da “trenutačno izravno od Izraela ne nabavljamo naoružanje za Oružane snage.”

Hrvatska Vlada i njezin predsjednik Andrej Plenković te ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman kao izgovor zašto se Hrvatska još nije pridružila državama koje priznaju neovisnost Palestine tvrde da sam čin priznanja neće zaustaviti skoro dvogodišnji rat i stradanja civila u pojasu Gaze. Uvjeti za priznanje palestinske države još uvijek nisu zadovoljeni jer je potrebno zaustaviti sukobe i osloboditi sve taoce – njih ukupno 48, rekao je šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić-Radman danas u New Yorku:

“Ovoga trenutka, kao još neke druge europske, važne zemlje, mislimo da se još nije ostvario taj trenutak priznanja jer treba zaustaviti sukobe, treba pustiti sve taoce”,

rekao je Grlić Radman kojem valjda nitko nije rekao da su Velika Britanija i Francuska važne europske zemlje. Pritom je naglasio i da bi priznanje Palestine značilo i priznanje Hamasa, koji je nazvao terorističkom organizacijom koja “drži Palestinu kao taoca“. Priznanje nije nikakva nagrada Palestini nego njezino pravo koje je odavno trebalo biti ostvareno, poručio je hrvatski predsjednik Zoran Milanović, također iz New Yorka.

“Hamas, to je grozna stvar što su napravili. Mi ovdje slušamo o 50 talaca koje drže, a Hrvatska traži skoro 2000 ljudi. Suosjećam sa svakim pojedinačno, ali to nabacivanje brojkama je katkad vrlo neukusno,”

rekao je Milanović, dodavši da je Palestina  odavno trebala imati svoju državu:

“Francuska je priznala Palestinu, to je još jedna od država koje su priznale palestinsku državu. To nije nikakva nagrada ili koncesija Palestincima, to je njihovo pravo. To pravo proizlazi iz prve rezolucije 181 iz studenoga 1947. godine. Cijelu tragediju Palestine i palestinskog naroda ne možemo gledati nego cjelovito u kontekstu događanja u zadnjih sto godina”.

Dok se u UN-u i na međunarodnoj diplomatskoj pozornici vode razne političke i geostrateške „igre“, izraelska vojska krenula je u kopnenu ofenzivu na Gazu tijekom noći na utorak, potvrdio je ministar obrane Israel Katz. On je dodao da je cilj napada osigurati oslobađanje talaca i poraziti palestinsku militantnu skupinu Hamas. “Gaza gori“, napisao je Katz na Telegramu i obećao da Izrael neće popustiti niti odustati “dok se misija ne završi“. Osim toga, očekuje se i reakcija jemenskih Hutista koji otvoreno podržavaju Hamas i koji su nekoliko puta već razmijenili vatru dronovima i projektilima na relaciji Izrael – Jemen. Također, očekuje se i reakcija zaljevskih zemalja nakon što je Izrael pokušao likvidirati vodstvo Hamasa u Kataru.

Krajem ovoga tjedna na snagu će stupiti novi Pravilnik o vrstama vojnih medalja, uvjetima i postupku njihove dodjele, koji je predsjednica RH, Kolinda Grabar Kitarović, potpisala još 19. lipnja 2019. godine, a koji je 12. srpnja objavljen u Narodnim novinama (NN 67/2019). Ovim Pravilnikom uvodi se niz novih medalja, za cijeli niz postignuća, pa čak i za samo sudjelovanje u nekoj misiji ili operaciji. Ubuduće se nove vojne medalje dodjeljuju pojedincima za: (1) značajan doprinos u izvršenju misija i zadaća OS RH, (2) izvršenje poslova MORH koji predstavljaju značajan doprinos u stvaranju preduvjeta za uspješno izvršenje misija i zadaća OS RH, (3) izvršenje poslova u stranim oružanim snagama koji predstavljaju značajan doprinos u izvršenju misija ili zadaća OS RH, te (4) izvršenje poslova u međunarodnim organizacijama kojima je Republika Hrvatska pristupila, a koji predstavljaju značajan doprinos u stvaranju preduvjeta za uspješno izvršenje misija i zadaća OS RH.

Pritom se vojne medalje dijele na: (1) medalje za vojne zasluge, (2) medalje za civilno-vojnu suradnju, (3) medalje za sudjelovanje u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, (4) medalje za iznimno osobno postignuće, (5) medalje za vježbe, (6) medalje za pomoć institucijama civilne vlasti, te (7) medalje za najboljeg dočasnika i vojnika/mornara godine.

Po novom, prva od ovih kategorija – medalje za vojne zasluge – podijeljena je na dvije potkategorije: (1) Domovinske medalje i (2) Medalje Hrvatske vojske.

1.1. Domovinske medalje

Ova novouvedena medalja dodjeljuje se za smrtno stradavanje, ranjavanje, ozljedu ili bolest nastalu tijekom obavljanja dužnosti u izvršenju misija i zadaća OS u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu. Može biti (1) zlatna – dodjeljuje Predsjednik RH za smrtno stradavanje, teško ranjavanje ili tešku ozljedu nastalu u ratu, stanju izvanrednih okolnosti ili provedbi misija i zadaća OS RH, a nastupilo je kao neposredna posljedica izvršavanja dodijeljenih zadaća; (2) srebrna – dodjeljuje predsjednik Vlade RH za ranjavanje, ozljedu ili tešku bolest nastalu u ratu, stanju izvanrednih okolnosti ili provedbi misija i zadaća OS RH, a koje je nastupilo kao neposredna posljedica izvršavanja dodijeljenih zadaća; te (3) brončana – dodjeljuje ministar obrane za bolest nastalu u ratu, u stanju izvanrednih okolnosti ili provedbi misija i zadaća Oružanih snaga, a nastupila je kao neposredna posljedica izvršavanja dodijeljenih zadaća.

1.2. Medalje Hrvatske vojske

Ove medalje dodjeljuju se pripadnicima OS RH za iznimne rezultate i doprinos u izgradnji, jačanju i izvršavanju misija te zadaća Oružanih snaga, kao i osobiti uspjeh u rukovođenju ustrojstvenim jedinicama Oružanih snaga. Kao i Domovinske medalje, i Medalje Hrvatske vojske mogu biti (1) zlatne, (2) srebrne ili (3) brončane, jedino što ih dodjeljuje načelnik GS OS RH. Medalju Hrvatske vojske, za razliku od Domovinske medalje, mogu dobiti i strani državljani.

Srebrna medalja Hrvatske vojske

Zlatna medalja Hrvatske vojske dodjeljuje se za iznadprosječan doprinos u izgradnji, jačanju i izvršavanju misija te zadaća OS RH, kao i za iznadprosječan doprinos u vođenju i zapovijedanju. Srebrna medalja Hrvatske vojske dodjeljuje se za iznadprosječan doprinos razvoju roda, službe ili struke, odnosno uspjeh u rukovođenju ustrojstvenom jedinicom. A brončana medalja Hrvatske vojske dodjeljuje se za iznadprosječan doprinos u izvršavanju zadaća OS RH.

Medalje na iznimno osobno postignuće

Kod ovih medalja razlikuju se (1) medalje izvrsnosti u izobrazbi, te (2) medalje sportskih postignuća.

Medalje izvrsnosti u izobrazbi dodjeljuju se pripadnicima OS RH polaznicima svih razina slijedno-rastuće izobrazbe časnika i dočasnika te drugih oblika vojne izobrazbe u zemlji i inozemstvu. Pritom, (1) Predsjednik RH dodjeljuje medalju izvrsnosti na prijedlog ministra obrane najboljem polazniku, (2) ministar obrane – na prijedlog načelnika Glavnog stožera  drugom po uspješnosti, a (3) načelnik GS OS RH – na prijedlog zapovjednika Hrvatskog vojnog učilišta trećem po uspješnosti polazniku svih razina slijedno-rastuće izobrazbe časnika i dočasnika. Medalju izvrsnosti u izobrazbi mogu dobiti i strani državljani koji su uspješno završili školovanje ili vojnu izobrazbu u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama RH, ali i polaznici drugih oblika izobrazbe u zemlji i inozemstvu.

Brončana medalja za sportska postignuća

Medalje sportskih postignuća dodjeljuju se vojnim osobama za pojedinačne ili ekipne najbolje rezultate na civilnim državnim i međunarodnim sportskim i drugim natjecanjima te vojnim natjecanjima istih razina. Pritom, Predsjednik RH može dodijeliti zlatnu, srebrnu ili brončanu medalju za ostvarene rezultate na službenim međunarodnim natjecanjima (Olimpijske igre, svjetska i europska prvenstva, olimpijske vojne igre, svjetska vojna prvenstva i Mediteranske igre); ministar obrane dodjeljuje zlatnu, srebrnu ili brončanu medalju za ostvarene rezultate na službenim državnim natjecanjima, a načelnik GS OS RH dodjeljuje zlanu, srebrnu ili brončanu za ostvarene rezultate na službenim natjecanjima Oružanih snaga.

Prema ovom Pravilniku, natjecanje »Memorijal bojnik Davor Jović« – prvi za Hrvatsku i natjecanje u vojničkim disciplinama za provjeru tjelesne spremnosti imaju status sportskog natjecanja na razini Oružanih snaga.

Ostale medalje

Medalja za civilno-vojnu suradnju je najviši oblik vojnog priznanja koji se dodjeljuje građanima RH i stranim državljanima za iznimne osobne zasluge i civilno-vojnu suradnju kao doprinos u izvršenju misija i zadaća Oružanih snaga. Ova medalja također može biti zlatna (dodjeljuje se za osobite zasluge u razvoju civilno-vojnih odnosa), srebrna (za iznimne zasluge u razvijanju sposobnosti i provedbi projekata civilno-vojne suradnje), te brončana (za iznadprosječne zasluge te kvalitetnu suradnju s Ministarstvom obrane i Oružanim snagama). Zlatnu i srebrnu medalju za civilno-vonju suradnju dodjeljuju predsjednik RH i predsjednik Vlade RH na vlastiti poticaj ili na prijedlog ministra obrane, dok brončanu medalju dodjeljuje ministar obrane na vlastiti poticaj ili na prijedlog načelnika GS OS RH.

Medalja za sudjelovanje u operacijama

Medalja za sudjelovanje u operacijama dodjeljuje se pripadnicima Oružanih snaga za doprinos uspješnom izvršenju misija i zadaća Oružanih snaga u svim operacijama, kao i drugim osobama koje organizirano sudjeluju s pripadnicima Oružanih snaga u operacijama. Medalja za sudjelovanje u operacijama dodjeljuje se za svaku uspješno završenu misiju, i to svakom sudioniku svake operacije pod uvjetom da nije dodijeljena od strane Ujedinjenih naroda, NATO saveza, Europske unije ili druge međunarodne organizacije. Ovu medalju dodjeljuje načelnik GS OS RH.

Medalja za vježbe dodjeljuje se sudionicima uspješno izvršenih združenih vježbi, te vježbi od posebnog značaja za Oružane snage (koje proglašava načelnik GS OS RH), nakon uspješno završene vježbe. Medalju za vježbe dodjeljuje načelnik Glavnog stožera na prijedlog neposredno podređenih zapovjednika/načelnika, odnosno zapovjednika vježbe.

Medalja za pomoć institucijama civilne vlasti može se dodijeliti nakon uspješno pružene pomoći u slučaju katastrofa, velikih nesreća, potrage i spašavanja, prijevoza unesrećenih ili oboljelih te sličnih situacija u kojima je ugroženo civilno stanovništvo. Ovu medalju dodjeljuje ministar obrane.

Medalja za najboljeg dočasnika i vojnika/mornara godine dodjeljuje se dočasniku i vojniku/mornaru koji su proglašeni najboljim dočasnikom ili vojnikom/mornarom za kalendarsku godinu, a dodjeljuje je načelnik GS OS RH na prijedlog prvog dočasnika Oružanih snaga.

U utorak, 22. svibnja 2018. godine, ministar obrane RH Damir Krstičević svečano je primljen u Kuću slavnih međunarodnih polaznika Ratne škole Kopnene vojske SAD-a (International Fellows Hall of Fame US Army War College).

Svečanost u čast ministru Krstičeviću održana je u vojnoj bazi Carlisle Barracks, savezna država Pennsylvania, u kasnim popodnevnim satima po hrvatskom vremenu, a prisustvovali  su joj novi zapovjednik Nacionalne garde Minnesote general bojnik Jon Jensen, zapovjednik US Army War Collega brigadir Kenneth Adgie, vojni izaslanik SAD-a u RH brigadir Robert Mathers, strani polaznici US Army War Collega, polaznik škole iz Oružanih snaga Republike Hrvatske brigadir Davor Dabo, te nastavno osoblje ove vojno-obrazovne institucije.

Na svečanoj ceremoniji Krstičević je istaknuo:

„Ovo je veliko priznanje za mene, za Hrvatsku vojsku i za cijelu hrvatsku državu. Čast mi je predstavljati svoju Hrvatsku, malu zemlju koja se znatno bori iznad svoje kategorije. Na ovaj poseban dan želim zahvaliti svim vojnicima, dočasnicima i časnicima, mojim suradnicima koji su zaslužni za ovo priznanje. Iskustvo u tri karijere pokazalo je da su ključ uspjeha ljudi, tim koji ti pomaže ostvariti ciljeve.  

Također, upućujem zahvalu US Army War Collegu na izuzetnom iskustvu koje mi je pružio u profesionalnom razvoju kao mladom hrvatskom časniku. Školovanje na US Army War Collegu puno mi je pomoglo u strateškom planiranju i donošenju odluka.

Moja godina u Ratnoj školi zaista mi je pokazala kakav je izvor snaga međunarodna suradnja u modernom globalnom društvu. Uvijek ću se osjećati privilegiranim što sam mogao biti dijelom ove uzvišene ustanove i ova čast će mi biti izvor ponosa čitav život“.

Vojni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država, brigadir Robert Mathers, čestitao je Krstičeviću i objasnio kako je US Army War College dolaskom ministra Krstičevića na mjesto ministra obrane i potpredsjednika Vlade RH prepoznao izniman uspjeh koji je on kao njihov bivši polaznik ostvario.

„Kako bi netko postao kandidatom za ulazak u Kuću slavnih međunarodnih polaznika Ratne škole kopnene vojske SAD-a, taj se pojedinac, između ostalog, mora istaknuti svojim doprinosom u služenju svojoj državi, te se zalagati za suradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, što je posebno vidljivo u radu ministra Krstičevića“, rekao je Mathers, dodavši: „Ja sam vojnik i u ministru Krstičeviću vidim drugog vojnika. Nikada nije izgubio taj vojnički duh, kao što ga je imao i za vrijeme Domovinskog rata, za vrijeme pohađanja ove Ratne škole – ima ga i danas“.

U prostorijama Ratne škole izložene su fotografije i osnovni podaci o ministru Krstičeviću i  ostalim polaznicima koji su dobili ovo prestižno priznanje od Američke kopnene vojske za svoja profesionalna postignuća.

Damir Krstičević prvi je hrvatski visoki časnik primljen u Kuću slavnih Ratne škole Kopnene vojske SAD-a (US Army War College), koji je školovanje na ovoj uglednoj američkoj obrazovnoj instituciji uspješno završio 1998. godine. Ujedno je i prvi časnik OS RH koji je završio ovakvu vrstu školovanja na toj prestižnoj ratnoj školi koja priprema časnike i civilne dužnosnike za stratešku razinu dužnosti i vođenja. Nakon njega, Ratnu školu Kopnene vojske SAD-a uspješno je završilo još 11 hrvatskih časnika, a trenutno se na školovanju u Carlisle Barracks nalazi jedan časnik Oružanih snaga Republike Hrvatske – brigadir Davor Dabo.

„Ova škola je zaista izuzetna i trenutno ima 385 polaznika, što je zapravo jedno veliko međunarodno okružje. Školovanje će svakako doprinijeti mome profesionalnom razvoju i ovdje, iako izučavamo fenomen rata, učimo zapravo kako ga spriječiti bez sukoba i tako sačuvati, obraniti i ostvariti nacionalne interese“, rekao je brigadir Dabo.

Kopnena vojska osnovala je Hall of Fame u Ratnoj školi kako bi odala prestižno i vidljivo priznanje svojim najboljim međunarodnim polaznicima. Postupak primanja u Hall of Fame precizno je propisan procedurom koju je odredila Ratna škola. Sastoji se od nominacije, postupka odobravanja i svečanog prijema, odnosno davanja počasti bivšem polazniku u prostorijama Ratne škole.

Postupak nominacije u Hall of Fame u nadležnosti je američkih časnika koji se nalaze na službi u stranim zemljama ili zapovjednika teritorijalnog američkog borbenog zapovjedništva.

Pismo nominacije odobrava veleposlanik ili šef diplomatske misije SAD-a, čime se osigurava potvrda o časnoj i profesionalnoj službi predložene osobe te njegovoj dostojnosti za navedeno priznanje, što u svim aspektima treba biti u skladu s profesionalnim, etičkim i moralnim vrijednostima Kopnene vojske SAD-a. Postupak odobravanja provodi se unutar Kopnene vojske, a uključuje suglasnost i odobrenje Ministarstva obrane i Ministarstva vanjskih poslova SAD-a. Nakon odobrenja, osoba koja je dobila priznanje poziva se na svečanost formalnog prijema u Hall of Fame.

Do sada je takvo priznanje primilo šezdeset šest međunarodnih polaznika Ratne škole, a među njima i sadašnji predsjednik Egipta Abdel Fatah al-Sisi, ambasador i bivši ministar obrane Australije Duncan E. Lewis, bivši predsjedavajući vojnog odbora NATO-a, danski general Knud Bartels, te sadašnji ili bivši načelnici glavnih stožera OS Kanade, Italije, Mađarske, Austrije, Rumunjske, Češke, Nizozemske, Norveške, Indije, Kolumbije i brojnih dugih zemalja.

———————-

———————-

Photo/video: MORH

Slovenija je do jučer imala dobre odnose s Gadafijevom Libijom

Slovenska je Vlada na današnjoj sjednici priznala libijsko Nacionalno prijelazno vijeće kao legitimnog predstavnika Libije, poslušavši time dva dana staru preporuku ministara vanjskih poslova EU o priznavanju tog tijela. Kako bi i zorno pokazala novo prijeteljstvo, slovenska državna tajnica u ministarstvu vanjskih poslova Dragoljuba Benčina danas putuje u Bengazi, gdje se nalazi sjedište Nacionalnog prijelaznog vijeća. S kojim ciljem – nije sasvim jasno.

Hrvatska je, inače, NPV priznala još 28. lipnja ove godine. Štoviše, u zajedničkoj izjavi sa svojom NATO-saveznicom Republikom Bugarskom, Vlada RH pojašnjava da se  “priznanje Prijelaznog nacionalnog vijeća temelji na zaključku kako je Vijeće sposobno voditi proces izgradnje demokratske Libije, izgrađene na vladavini prava i u kojoj se poštuju najviši međunarodni standardi ljudskih prava”, te su zato ove dvije zemlje spremne pomoći Vijeću u izgradnji kapaciteta za preuzimanje obveza i održavanje vladavine prava. No, za razliku od slovenskih, niti jedan hrvatski državni tajnik još nije smogao hrabrosti uputiti se prema Bengaziju, pa to za sada čine samo novinari.