Jučer je Barack Obama po peti put u svojoj karijeri predsjednika Sjedinjenih Američkih Država iskoristio pravo veta i njime zaustavio stupanje na snagu “Zakona o odobrenjima za nacionalnu obranu” (National Defense Authorization Act – NDAA), kojim se u konačnici otvara put trošenju oko 612 milijardi USD godišnjeg obrambenog proračuna SAD (kroz namjenski “Zakon o odvajanjima za obranu” – Defense Appropriations Bill). Razlog ovog neuobičajenog poteza bio je u činjenici da se ovim propisom pokušalo ekskluzivno za sektor obrane SAD zaobići opća ograničenja visine dozvoljenih proračunskih rashoda, ujedno dodatno ograničavajući i daljnje transfere zatvorenika kojima se radi na konačnome pražnjenju zloglasnog zatvorskog kompleksa Guantanamo Bay.

Naime, postupkom nazvanim sekvestracija je ukupnom državnome proračunu SAD nametnut niz ograničenja, nakon što godišnja potrošnja države nadiđe određene razine. Kako su te razine postavljene iznimno oštro, već godinama krajem proračunske godine (1. listopada) dolazi u pitanje financiranje ukupne državne strukture SAD – što je onda predmetom vrlo žestokih međustranačkih natezanja republikanaca (koji trenutno imaju većinu u oba doma Kongresa) i demokrata (među koje spada i Obama). Ne bi li se pritisnulo Predsjednika, Kongres tu kao posebno sredstvo pritiska koristi i stavljanje pod upitnik financiranja obrane te nacionalne sigurnosti (što su inače teme vrlo drage Republikanskoj stranci), dok su demokrati u pravilu više inzistirali na jedinstvenom tretiranju svih rashoda. Upravo je ovo i srž posljednjih političkih sukobljavanja oko zasebnog oslobađanja sredstava za financiranje sektora obranu SAD u fiskalnoj 2016. godini.

Tko tu kome što?

Naime, dok je republikanska strana odbila zahtjev Baracka Obame za podizanje i vojnih i ne-vojnih godišnjih troškova države za 38 milijardi USD po pojedinoj kategoriji – Kongres je za obranu pokušao progurati svojevrstan proračunski trik, istodobno ustrajavajući na zadržavanju općih ograničenja na potrošnju. Trik se sastojao u ugradnji mogućnosti korištenja posebnog novčanog fonda zvanog “Izvanredne prekomorske operacije” (Overseas Contingency Operations – OCO), originalno rezerviranog za slučajeve izvanredne potrebe i pokrivanje ratnih troškova u inozemstvu – koji bi se privremeno povećalo baš za 38 milijardi USD, i tim sredstvima onda u hodu krpalo neposredne štete koje obrambenom proračunu SAD nanose proračunska ograničenja nametnuta kroz Zakon o kontroli proračuna (Budget Control Act) iz 2011. godine. Jučerašnji predsjednički veto na “Zakon o odobrenjima za nacionalnu obranu” za fiskalnu 2016. godinu Obama je komentirao riječima:

“Stavit ću veto na ovaj propis o financiranju, i poslat ću ga natrag u Kongres, a moja poruka njima je vrlo jednostavna: napravimo to na ispravan način. Mi smo usred proračunskih usuglašavanja… Hajdemo pripremiti proračun koji odgovarajuće financira našu nacionalnu sigurnost, kao i ekonomsku sigurnost. Hajdemo osigurati da smo u stanju na konstruktivan način reformirati naše obrambeno trošenje, tako da ono bude održivo na dugi rok, i osigurajmo da na odgovoran način možemo smanjiti broj ljudi u Guantanamu – da osiguramo da su Amerikanci sigurni, i da teroristima ne pružamo tako opasna sredstva za regrutiranje“.

Ova se izjava nadovezala na prethodne riječi glasnogovornika Bijele kuće Erica Schultza, koji je na ovu temu izjavio:

“Predsjednik vjeruje da muškarci i žene koji služe u našim Oružanim snagama zaslužuju adekvatno i odgovorno financiranje, ne putem trikova ili kroz korištenje nenamjenskih fondova, nego ono koje će – i koje bi moglo izdržati reviziju“.

Svečano potpisivanje veta na propis o godišnjem obrambenom financiranju, koje je Obama za novinare održao u Bijeloj kući, ozbiljan je politički udarac republikancima u Kongresu. Ovaj veto, ukupno je peti u karijeri za Baracka Obamu, a ujedno je i prvi koji ima veze sa sektorom obrane u SAD – za kojeg i Predsjednik SAD i Kongres tvrde kako im je posebno na srcu. Pri tome, NDAA sam po sebi ne sadrži neposredno raspodjeljivanje financijskih sredstava (koje sadržava već spomenuti “Defense Appropriations Bill”), već više postavlja aktualnu politiku sektora obrane – stvarajući time sadržajna ovlaštenja za konkretne programe javne nabave po granama sustava obrane. Ipak, njegovim je zaustavljanjem u postupku stvarno stavljena prepreka i za svako privremeno financiranje sektora obrane van ukupnog proračunskog konteksta, oko kojeg aktualno bjesni politički rat u Washingtonu.

Dilema zvana Guantanamo Bay

Osim samih načela financiranja obrane, spomenuti NDAA sadrži i niz drugih odredbi – pa tako i one o ograničenju rješavanja sudbine preostalih zatvorenika vojno-zatvorskog kompleksa Guantanamo Bay na Kubi. Dok je Barack Obama kao jedan od svojih bitnijih političkih ciljeva naveo zatvaranje ove zloglasne instalacije do kraja svog predsjedničkog mandata, velik dio republikanaca u Kongresu poduzima sve da takvo njegovo nastojanje ne uspije.

Trenutno Guantanamo Bay drži još 114 zarobljenika, dok je njih 657 transferirano drugamo, a ukupno devet osoba je ondje i preminulo. Dok su vlasti SAD prvenstveno nastojale tamošnje zarobljenike postupno prebacivati u druge države, taj se postupak pokazao izuzetno sporim. Još sporije je ispalo privremeno smještanje na drugim lokacijama tamošnjih zarobljenika kojima se u SAD ipak krenulo suditi, ili koje se izgleda odlučilo držati do daljnjega.

Dok je američki Ured za upravljanje i proračun (Office of Management and Budget) na tu temu obznanio: “Održavanje ovog kompleksa slabi našu nacionalnu sigurnost crpeći resurse, oštećujući naše odnose s ključnim saveznicima i partnerima, te kroz ohrabrivanje nasilnih ekstremista” – i iz redova nevladinih udruga koje se bave ljudskim pravima pozdravljeno je zaustavljanje NDAA u postupku. Naime, po njima dolazi krajnje vrijeme da Guantanamo Bay jednom bude i konačno zatvoren, a dodatna ograničenja na sustavno premještanje preostalih problematičnih zarobljenika iz tog kompleksa, koja su usputno ubačena u propis o financiranju obrane – predstavljaju samo stranačku igru vođenu s ciljem onemogućavanja Baracka Obama u postizanju još jednog od njegovih javno objavljenih političkih ciljeva prve kategorije.

Što dalje?

Na same najave ovog političkog poteza Predsjednika SAD su još u utorak 20. listopada posebnom konferencijom za medije reagirala dvojica republikanskih predsjednika Kongresnih Odbora za obranu – John McCain (Senat) i William “Mac” Thornberry (Zastupnički dom). Tom su prilikom oni istaknuli kako ovaj potez šalje krivu poruku u doba kada su SAD izložene brojnim sigurnosnim prijetnjama, te da se njime ugrožavaju i brojni reformski zahvati u obrani SAD definirani ovim širokim propisom, posebno oni vezani uz tamošnji sustav javnih nabava, uz suzbijanje seksualno motiviranih zlostavljanja u OS SAD, ograničavanje korištenja torture, te modificiranje važećeg sustava vojnih mirovina. Pa ipak, kako stvari trenutno stoje, usprkos činjenici kako je posljednjih dana NDAA prošao glasovanja u oba doma Kongresa (70 “za” i 27 “protiv” u Senatu, i 270 “Za” te 156 “protiv” u Zastupničkome domu) – u kojima, kako smo već napomenuli, republikanska strana ima relativnu većinu – ti zadobiveni omjeri podrške ipak ukazuju da pobornici ovakvog zaobilaznog financiranja obrane u oba ta doma Kongresa zapravo nemaju većinu dovoljnu za rušenje predsjedničkoga veta (usprkos i određenom broju demokratskih zastupnika koji su s Republikancima glasali za obrambeni proračun).

Kako je jasna i činjenica da Republikanci nemaju neku zamjensku strategiju za slučaj blokade u kojoj se obrambeno financiranje SAD sada našlo – jasno je kako je jučerašnjim vetom čitava ova tematika čvrsto vraćena u okvire šire proračunske rasprave u SAD. To će vjerojatno stvoriti dodatan pritisak prema republikanskim zastupnicima koji zaustavljanjem ukupno 12 proračunskih zakona potrebnih za financiranje fiskalne 2016. godine nastoje općenito politički pritiskati Baracka Obamu – posebice imajući u vidu da se od isteka fiskalne 2015. godine, na 1. listopada, čitav državni sustav SAD održava propisom o privremenom financiranju, čije važenje ističe 11. prosinca ove godine. Ako do tada ne bude postignut kompromis o razini troškova u idućem državnome proračunu SAD, tamošnjem sustavu državnih i javnih službi prijeti novi zastoj poslovanja – što je pojava koja posljednjih godina sve učestalije postaje neželjenom posljedicom redovitih svađa političkih blokova oko šire državne politike SAD i njenih proračunskih odsjaja.

Na današnjoj popodnevnoj izvanrednoj sjednici Vlade Republike Hrvatske, inače 252. po redu u ovome mandatu, na red je došla čitava pregršt financijskih akata, uglavnom predizborno intoniranih. Tijekom oko 15 minuta sjednice, brzopotezno su bili usvojeni (1) Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, (rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna), zatim (2) Nacrt prijedloga polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2015. godine (izvještaj o stvarnome izvršenju financijskih planova RH u prvoj polovici ove godine), te još i (3) predizborni Nacrt prijedloga odluke o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2016. godine – odnosno, nacrt propisa o privremenom financiranju za prvi kvartal iduće godine, kojim se novoj formiranoj vladi nakon skorih parlamentarnih izbora daje vremena da sastavi vlastiti državni proračun za 2016. godinu.

Rebalans aktualnog državnog proračuna

Dok je o samom rebalansu aktualnog državnog proračuna još teško podrobnije pričati (budući su javnosti dostupni tek neke vrlo općenite financijske tablice) – već se tu može reći da je na prvi pogled Ministarstvo obrane RH prošlo dobro. Dosad predviđeni godišnji iznos od 4.269.934.500,00 kuna danas predstavljenim rebalansom planira se povećati za dodatnih oko 139,5 milijuna kuna – na konačno planiranih ukupno 4.409.345.700,00 kuna. To predstavlja povećanje raspoloživih sredstava od 3,27 posto prema iznosu prvotno planiranome za tekuću proračunsku godinu, iako se neslužbeno saznaje kako u pitanju zapravo i nije nikakav stvarni porast raspoloživoga iznosa, već je riječ samo u računovodstvenome hiru iz Ministarstva financija – koje je za ovu priliku odlučilo već potrošeno dodatno financiranje iz tzv. “drugog izvora” (prodaja streljiva, stanova i neperspektivnih sredstava) uključiti u opći proračun MORH-a kao nekakav papirnati plus.

Toj tezi u prilog govori i činjenica da, kako izgleda, većina dodatnog novca odlazi put dodatnih ulaganja u šire kategorije materijalnih te financijskih rashoda (ukupno oko 33,4 milijuna kuna), te pribavljanje razne dugotrajne imovine (oko 85,2 milijuna kuna) – dok su ponešto dodatno smanjeni rashodi za zaposlene, gdje je ušteđeno oko 12 milijuna kuna. Na kraju, ako ispada da MORH ovim rebalansom i nije dobio nekakvih dodatnih novaca – izgleda da njime barem nije ni izgubio od svoje dosadašnje proračunske kvote. Nažalost, detaljnije od ovoga se u spomenutu materiju ne može ulaziti, budući su od Vlade RH još uvijek dostupni tek okvirni materijali (bez pregleda promjena po projektima ili detaljnijeg prikaza novog stanja posebnog dijela proračuna).

Ovaj manjak podataka još je i dobar kada se pogleda iduću točku dnevnoga reda – nacrt Izvješća o izvršenju proračuna za prvih 6 mjeseci ove godine. Naime, za ovu točku dnevnoga reda na prvu loptu uopće nisu bili objavljeni konkretni materijali samog izvješća – tako da te tablice još posebno tražimo od Vlade RH, i o toj ćemo temi moći ponešto podrobnije tek kad te materijale dobijemo, ili kad oni osvanu pred Hrvatskim saborom (koji bi sve navedene akte ipak morao obraditi i usvojiti prije svoga skorog samoraspuštanja).

Privremeno financiranje za početak 2016. godine

Što se privremenog financiranja za prvi kvartal nakon izbora tiče – ovdje su rezultati današnje sjednice Vlade RH točno u sredini prethodno dva navedena primjera postupanja. Naime, nije da nema dokumenta na ovu temu – dapače, u javnost je pušteno nekoliko grubih i kratkih financijskih pregleda. S druge strane, ono što je učinjeno dostupnim čak je kraće od već spomenutog skupa podataka o rebalansu državnog proračuna (koji je toliko štur da se kroz njega praktično pa ništa ozbiljnijeg ne može dokučiti). Točnije – u javnost su puštena tek ukupno četiri broja – nekakav podatak izvršenja proračuna MORH-a iz 2014. godine, zatim iznos koji se predvidjelo prvotnim planom za 2015. godinu (i koji je izmijenjen na istoj ovoj sjednici Vlade), onda iznos novaca predviđen za trošenje u obrani tijekom prvog kvartala nadolazeće 2016. godine (to je stvarno novo – ukupno 840.307.000 kuna za prva tri mjeseca 2016. godine).

No, onda dolazimo do četvrte navedene brojke – postotka kojeg ta predviđena kvartalna cifra predstavlja u nekakvoj cjelini obrambenih novaca, u nekom periodu. Tu je rečeno da ovih 840,3 milijuna kuna predstavlja 19,7 posto nečega – i tu dolazimo do problema. Naime, to definitivno nije 19,7 posto od prvotno planiranog iznosa za 2015. godinu (njegovih 19,7 posto iznosi 841.177.096,5 kuna, ili 870.096,5 kuna više od te kvartalne cifre predviđene za 2016. godinu), a još je manje 19,7 posto od rebalansiranog obrambenog proračuna – čijih 19,7 posto daje ukupno 868.641.102,9 kuna. Za kraj, nije tu riječ ni o 19,7 posto od prvotno spomenutog izvršenja obrambenog proračuna za 2014. godinu, čijih 19,7 posto iznosi 820.316.015,9 kuna.

Dakle, tu se kao ukupni iznos baznog obrambenog proračuna za 2015. godinu izgleda uzima neka srednja brojka, koja u ovim dokumentima nije navedena izričito, niti je podrobnije specificirana. Računski gledano, riječ je o iznosu od oko 4.265.517.766,5 kuna – što je manje i od navedenog plana za tekuću godinu, a posebno je manje i od rebalansom planiranih uvećanih proračunskih sredstava. Dok time počinjemo opravdano sumnjati kako su prikazani aktualni proračunski podaci neka vrsta zabune ili predizborne šale, ostaje nam za utjehu tek činjenica da je ta neka operativna brojka obrambenih financija ipak za oko 101,48 milijuna kuna veća od iskazanog izvršenja obrambenog proračuna u prošloj 2014. godini (danas definiranog na 4.164.040.689,85 kuna).