„Ako budemo u stanju osigurati sve proizvode i usluge, to je ključni dio našeg odvraćanja”, rekao je šef Vojnog odbora NATO-a, nizozemski admiral Rob Bauer, jučer u Bruxellesu. On je pozvao poslovne ljude da pripreme „ratni scenarij” i prilagode svoju proizvodnju te distribuciju kako bi bili što manje izloženi ucjenama Rusije i Kine. Govoreći na konferenciji „think tanka” European Policy Center, Bauer je rekao da odvraćanje uključuje više od samih vojnih kapaciteta jer se u ratu koriste svi raspoloživi instrumenti. „Svjedoci smo sve više sabotaža i Europa je to već doživjela u opskrbi energijom”, naglasio je Bauer. Govoreći o opskrbi plinom, rekao je: „Mislili smo da imamo dogovor s Gazpromom, ali smo zapravo imali dogovor s gospodinom Putinom. Isto vrijedi i za kinesku infrastrukturu i proizvode. U stvari smo imali dogovor s gospodinom Xijem”.

Admiral Rob Bauer odaje počast poginulim ukrajinskim braniteljima

„Vojska dobiva bitke, a ekonomija ratove”, poručuje admiral Bauer. On je upozorio na ovisnost Zapada o Kini iz koje dolazi 60 posto rijetkih metala i u kojoj se prerađuje njih 90 posto. Iz Kine također stižu i kemijski sastojci za sedative, antibiotike, protuupalne i lijekove za visoki tlak. „Naivni smo ako mislimo da Komunistička stranka neće iskoristiti tu moć. Poslovni ljudi iz Europe i Amerike moraju shvatiti da poslovne odluke koje donose imaju strateške posljedice za njihove države”, istaknuo je Bauer. „Gospodarstvenici trebaju pripremiti ratni scenarij i njemu prilagoditi svoju proizvodnju i distribuciju. Vojska dobiva bitke, a ekonomije dobivaju ratove”, kazao je Bauer u svom izlaganju.

Nakon Bauerovih nedjeljnih upozorenja, u ponedjeljak 25. studenog su se u Berlinu sastali ministri obrane iz 5 država EU poručivši, među ostalim, da će Europljani pojačati vojnu potporu Ukrajini. Domaćin ovog skupa, Nijemac Boris Pistorius, te ministri: Sébastien Lecornu iz Francuske, John Healey iz Velike Britanije, i Władysław Kosiniak-Kamysz iz Poljske sastali su se uoči povratka kritičara NATO-a Donalda Trumpa na dužnost američkog predsjednika. Umjesto ranije najavljenog talijanskog ministra obrane Guida Crosetta, sastanku tzv. Grupe pet vodećih zemalja u europskoj obrani prisustvovala je državna podtajnica Isabella Rauti. Nakon razgovora sa svojim britanskim, francuskim, talijanskim i poljskim kolegama, Pistorius je istaknuo da Europa treba potaknuti obrambene napore dok se Donald Trump sprema vratiti u Bijelu kuću. NATO zbog dodatne eskalacije rata u Ukrajini želi potaknuti proizvodnju naoružanja u toj zemlji, rečeno je nakon sastanka. „Naš cilj je da Ukrajina djeluje s pozicije moći”, naglasio je njemački ministar obrane. Trump, čija bi inauguracija trebala biti 20. siječnja iduće 2025. godine, zahtijeva da Europa uloži znatno više novca u vlastitu sigurnost i očekuje se da će smanjiti vojnu pomoć Ukrajini. Sastanku u Berlinu se na jedno vrijeme preko videoveze pridružio i ukrajinski ministar obrane Rustin Umerov. Obraćajući se novinarima u Berlinu, poljski ministar obrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz ponovio je Pistoriusovo obećanje o većoj pomoći Kijevu: „Europa mora više koordinirati svoje napore, mora uskladiti svoje akcije, mora ciljati više, kako bi bila dobar partner Sjedinjenim Državama”. Pistorius je objasnio kako bi se poticanje proizvodnje oružja u Ukrajini financiralo i kamatama na zamrznute financije Rusije u inozemstvu. „Mi između ostalog planiramo nabavku i razvoj dronova koji bi bili vođeni umjetnom inteligencijom”, rekao je Pistorius, referirajući se na nedavne ukrajinske tvrdnje kako takvih dronova ima sve više na bojištu.

Prvi sastanak “Petorice” u Berlinu (Photo: Ministarstvo obrane SR Njemačke)

Njemački ministar je kazao i da je zbog sudjelovanja sjevernokorejskih vojnika u ratu u Ukrajini taj sukob „već odavno međunarodni”. On je ukazao i na nedavnu rusku upotrebu raketa srednjeg dometa kojom su gađani ciljevi u Ukrajini, ali kojima je moguće gađati i ciljeve u Europi. „Ruske prijetnje su uperene i protiv nas”, naglasio je Pistorius.

Međutim, Ukrajina je bila tek jedna od tema današnjeg sastanka Petorice. Kako je priopćilo njemačko Ministarstvo  obrane nakon sastanka, Inicijativa za današnje okupljanje došla je od Pistoriusa i njegovog francuskog kolege Lecornua, koji su se sastali u Parizu nakon američkih izbora 6. studenog. Cilj koji su si Pistorius i Lecornu postavili je zajednički razviti mapu puta za jaku Europu. Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Poljska i Italija zemlje su s najvećim izdvajanjima za obranu u Europi. Prema Pistoriusovim riječima, „nas pet možemo ne samo pokretati inicijative, već i značajno pridonijeti njihovoj provedbi – bilo da je riječ o potpori Ukrajini, europskim ulaganjima u naoružanje ili razvoju i nabavi novih vojnih sustava”. SAD kao pouzdan transatlantski partner mora dobiti veće olakšice u Europi, apelirao je Pistorius na europske partnere. „S jedne strane, to uključuje veće izdatke za obranu – s druge strane, radi se o zatvaranju europskih nedostataka u sposobnostima i zajedničkim standardima. Radi se o razvoju i nabavi ‘više, učinkovitije i europskije’”. Pet ministara obrane formuliralo je jasan zahtjev prema Europskoj komisiji: mora se olakšati pristup industrije oružja financijskom tržištu, pri čemu bi Europska investicijska banka trebala igrati središnju ulogu. Partneri također žele biti aktivno uključeni u proces izrade nove „Bijele knjige EU”, što bi nova Europska komisija trebala napraviti u prvih 100 dana.

Lecornu i Pistorius – inicijatori sastanka najjačih europskih ministara obrane

Pistorius je najavio da će se sastanak ministara obrane u ovom formatu (ne isključujući proširenje ovoga kruga) ponovno održati početkom 2025. održati u Poljskoj jer „ne možemo si više priuštiti da gubimo vrijeme. Ni u jednom trenutku od kraja Hladnog rata transatlantsko i europsko jedinstvo i snaga nisu traženi više nego danas”.

Da li je Hrvatska uvela stanje pripravnosti ili ne? Jučerašnja izjava premijera Andreja Plenkovića nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a unijela je malu pomutnju. Premijer je, naime, izjavio:

„Hrvatska vojska – o tome je govorio, uvjeren sam, i ministar Banožić danas – je podigla stupanj svoje pripravnosti od uobičajenoga stanja s obzirom na ove globalne okolnosti koje se zbivaju, a s posebnom pozornošću pratimo sva zbivanja u našem susjedstvu, na jugoistoku Europe. Nikako ne bismo željeli da dođe do bilo kakve destabilizacijske situacije u bilo kojoj od nama susjednih zemalja, i s te strane smo itekako angažirani i politički i diplomatski… Što se tiče pripravnosti svih službi, one su to – vidite iz intenziteta naših aktivnosti – svi podigli svoj stupanj angažmana“.

Izjava na koju se Plenković poziva je ona koju je ministar obrane Mario Banožić izrekao nakon sjednice Vlade RH. Naime, na pitanje o stanju u regiji i eventualnoj eskalaciji zbog ruskog utjecaja, ministar Banožić je odgovorio:

„S obzirom na obavještajne podatke, idemo s određenim podizanjem… stupnjevima zaštite prije svega vojnih objekata, i na takav način se pripremamo za bilo koji izazov“.

Sudeći prema ovom izričitom citatu, koji je portal Obris.org jučer prenio u njegovom izvornom obliku, čini se da je premijer Plenković malo pobrkao terminologiju. No na njegovu tvrdnju o podizanju „stupnja angažmana“ danas je reagirao i predsjednik RH Zoran Milanović, čije priopćenje citiramo u cijelosti:

„U cilju točnog informiranja javnosti te kako bi se spriječilo uznemiravanje građana Republike Hrvatske, Ured Predsjednika Republike smatra nužnim osvrnuti se na izjavu predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića koji je sinoć rekao kako je ‘Hrvatska vojska podigla stupanj pripravnosti od uobičajenog stanja’.

Prema Zakonu o obrani, stanje pripravnosti podrazumijeva mobilizacijske, organizacijske, sigurnosne i druge mjere i postupke koji su potrebni radi sprječavanja i uklanjanja opasnosti od napada na Republiku Hrvatsku i drugih opasnosti koje ugrožavaju suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske, građana i imovine.

Predsjednik Republike u stalnom je kontaktu s vojnim vrhom Oružanih snaga RH i čelnicima sigurnosno obavještajnih agencija. Sadašnje stanje sigurnosti u Republici Hrvatskoj ne zahtjeva povećanje pripravnosti Oružanih snaga RH. Niti je Vlada RH predložila, niti je Predsjednik Republike naredio povećanu pripravnost Oružanih snaga Republike Hrvatske. Naime, prema Zakonu o obrani, pripravnost Oružanih snaga RH naređuje Predsjednik Republike na prijedlog Vlade RH”,

stoji u priopćenju Ureda predsjednika kojeg potpisuje glasnogovornik Nikola Jelić.

Predsjednik RH u ovom priopćenju citira članak 76. Zakona o obrani, čiji prvi stavak propisuje:

„Pripravnost Oružanih snaga je stanje u kojem se poduzimaju mobilizacijske, organizacijske, sigurnosne i druge mjere i postupci koji su potrebni radi sprječavanja i uklanjanja opasnosti od napada na Republiku Hrvatsku i drugih opasnosti koje ugrožavaju suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske, sigurnost građana i imovine”.

Drugi stavak istoga članka kaže: „Pripravnost Oružanih snaga obuhvaća i mjere i postupke koji se poduzimaju za pravodobno angažiranje snaga na temelju preuzetih međunarodnih odnosa”. Treći stavak članka 76 kaže da „predsjednik Republike na prijedlog Vlade nalaže uvođenje mjera pripravnosti Oružanih snaga ili dijelova Oružanih snaga iz stavka 1. ovog članka”.

Iz svega bi se moglo zaključiti da je premijer zaista krivo upotrijebio termin „pripravnost vojske“. No u srijedu ujutro održat će se tematska rasprava u Hrvatskom saboru o stanju u Ukrajini i mogućim implikacijama po Hrvatsku, gdje će premijer Plenković zastupnike informirati o stajalištima Vlade RH oko ruske agresije na Ukrajinu. Istu tu temu u rano popodne pretrest će i saborski Odbor za obranu, pa treba pričekati do sutra kada bi se trebalo razjasniti i spomenuto „stanje pripravnosti“.