Baš kao i u Hrvatskoj, tako trenutno i u Saveznoj Republici Njemačkoj traju diskusije o ponovnom uvođenju nekog oblika ročnog služenja vojne obveze. O tome je tamošnje Savezno ministarstvo obrane (Bundesministerium der Verteidigung – BMVg) izašlo s konkretnim prijedlogom još 12. lipnja 2024. godine. No prema već tada iznesenom planu, uslijedile su šire političke konzultacije – a najavljivalo se i konačno usvajanje potrebnog zakonskog prijedloga do ljetne stanke njemačkog parlamenta u 2025. godini. Iako je postupak ponešto kasnio, do političkog konsenzusa konačno se stiglo tijekom ovoga ljeta, a umjesto da izmjene odgovarajućeg propisa budu već usvojene i u pripremama za primjenu – Vlada SR Njemačke tek je 27. kolovoza ove godine na posebnoj sjednici održanoj u prostorima Ministarstva obrane usvojila prijedlog novog zakonskog rješenja. Tako usuglašeni tekst propisa pod imenom „Entwurf eines Gesetzes zur Modernisierung des Wehrdienstes – Wehrdienst-Modernisierungsgesetz“ (WDModG), odnosno – „Prijedlog Zakona o modernizaciji služenja vojne obveze“ konačno je otposlan u proceduru njemačkog Bundestaga. Ondje je na dnevni red stavljen u petak 5. rujna, da bi se uskoro našao i na dnevnom redu niza tamošnjih radnih tijela (Odbor za obranu kao matično tijelo, Odbor za rad, integraciju i socijalnu politiku, Odbor za unutarnje poslove, te Odbora za financije) – da bi, kad oni obave svoj posao, onda dospio i na raspravu plenarne sjednice Bundestaga. No nekoliko stvari tu treba izričito napomenuti.

Naime, u političkim usuglašavanjima zapravo nije dogovoreno stvarno uvođenje obveznog služenja vojne obveze – nego je, umjesto toga, usuglašeno samo da će biti postavljeni temelji da se takva opcija olakšano omogući ako to budu tražile neke posebne okolnosti. Konkretno, riječ je tu o izmjenama već postojećih normi temeljem Zakona o vojnoj obvezi iz 1956. godine, koji je bio suštinski izmijenjen tijekom ljeta 2011. godine – kada je većina njegovih odredbi završila ograničena tek na primjenu „u slučajevima napetosti ili potrebe za obranom“. Time je zapravo obvezno služenje vojne obveze bilo zamrznuto, a država se krenula oslanjati na dragovoljnu službu onih koji se za to posebno jave. Dakle, prema političkom dogovoru u okviru „Velike koalicije“ Kršćanskih demokrata (CSU/CDU) i Socijalista (SPD) – u Njemačkoj se prema novom sustavu modernizacije ne bi uvodilo obvezno služenje vojne obveze u miru već bi se tek postavili neki temelji za brže izvođenje takvog poteza – pokaže li se potreba u budućnosti. Konkretno – za sada se predlaže uvođenje obveze vojnog evidentiranja mladih muškaraca starijih od 18 godina, dok bi sve to za žene ostalo dragovoljno. Pri tome, prema najavama, mladi godišta 2008. bi od 1. siječnja 2026. trebali dobiti poveznicu na službeni upitnik kojim se ispituje njihova volja za službom u Oružanim snagama – dok bi takvo izjašnjavanje onda od 1. siječnja 2027. godine postalo obvezno, te kombinirano i s provedbom određenih provjera stvarne spremnosti. Dodatno, svi mladi (muškarci i žene) od godišta 2001. do 2008. ujedno bi iduće godine trebali primiti posebne informativne materijale o modalitetima dragovoljne službe u Oružanim snagama SR Njemačke. Međutim, do daljnjega bi sama popuna Oružanih snaga i dalje ostala oslonjena na kompletnu dragovoljnost, kao i do sada u mirnodopsko vrijeme.

Ipak, prijedlozi novog zakona uvode i neke praktične novine za one koji temeljem upita pokažu volju za konkretnim početkom dragovoljnog služenja vojne službe. Naime, za njih sve bi trebao početi i novi način obračuna naknade (koja bi trebala porasti na oko 2.000 eura neto, uz novčane dodatke za npr. posjedovanje vozačke dozvole, među ostalim). Zato bi dragovoljna služba u ovo mirnodopsko vrijeme ostala u minimalnom trajanju od 6 mjeseci, ali bi se lako mogla i produžiti nizom obučnih opcija – sve do mogućnosti ulaska u puni vojni sastav.

Suštinsko protivljenje vojnoj obvezi

Već se preko godinu dana raspravlja o promjenama sustava služenja vojne obveze za građane SR Njemačke, što je početkom jeseni dovelo i do konkretnog prijedloga zakonskih promjena u parlamentarnoj proceduri. Treba napomenuti da je samo nekoliko dana od usuglašavanja tog prijedloga u Vladi i prije zaprimanja konkretnog akta u parlamentu, njemački Bundestag dobio na stol i jednu političku inicijativu koja suštinski dovodi u pitanje sve ovo o čemu smo već govorili. Naime, politička stranka „Die Linke“ („Ljevica“) je 2. rujna u Berlinu sastavila svoj prijedlog ustavnih promjena – kojima se predlaže da Vlada SR Njemačke do 31. prosinca ove godine pripremi propis kojim bi se iz Ustava Savezne Republike Njemačke izbrisala odredba članka 12.a, koja u svojih 6 stavaka definira načelni okvir služenja vojne obveze. Ujedno su tražili i dizanje proračunskih sredstava predviđenih za dragovoljni ulazak u Oružane snage, kao i za niz drugih sustava dragovoljnog sudjelovanja mladih u korisnim društvenim i ekološkim aktivnostima iz okvira „Savezne dragovoljne službe“ (BFD). Riječ je o nizu aktivnosti koje je od 2012. do danas prošlo oko 490.000 mladih – uz naglašavanje dragovoljnog djelovanja umjesto državne prisile. Ovaj je prijedlog bio zaprimljen u njemačkom Bundestagu 4. rujna ove godine – da bi se na raspravi plenarne sjednice našao u četvrtak 11. rujna. Prijedlog je predstavila zastupnica „Die Linke“ Desiree Becker – poznata i po ovogodišnjem protivljenju nastavku aktivnosti SR Njemačke na Kosovu, obrazlažući da to nema smisla sve dok se EU oglušuje na negiranja ratnih zločina Aleksandra Vučića, potičući time u praksi srbijanski entnonacionalizam. Nakon kratke rasprave i očitovanja stranačkih klubova (CDU/CSU, AfD, SPD i Savez 90/Zeleni, praktično svi protiv prijedloga) – čitava je tema prebačena u djelokrug Odbora za obranu, gdje bi trebala biti dalje obrađivana prije ikakvog glasovanja.

Javno mnijenje i njegove zamke

Uz činjenicu da se tu uvelike radilo o potezu iz domene političke taktike, ipak treba napomenuti da se i o ovakvoj kratkoj raspravi moglo čuti neke zanimljivosti iz pojedinih aktualnih istraživanja javnoga mnijenja u Njemačkoj. Tako se na pitanje: „Je li moguće dragovoljno prikupiti dovoljno ljudi za Oružane snage?“ navodilo ankete njemačke televizije ZDF, prema kojoj je 72 posto ispitanih mislilo da to nije moguće, a tek 22 posto da je moguće. Od tih koji su mislili da nije moguće – postotak takvih stavova je među pristalicama CDU/CSU i AfD bilo 80 posto, među pristalicama SPD 69 posto, među Zelenima 65 posto, među pristalicama „Die Linke“ 63 posto, među pristalicama stranke BSW 65 posto i među pristalicama FDP 69 posto. Osim toga, zanimljivo je i da se ispitivalo tko bi sve trebao služiti – muškarci, muškarci i žene, ili nitko –  pa je 22 posto ispitanih bilo samo za mušku službu, 45 za službu muškaraca i žena, a 30 posto ispitanih protiv te službe. Tome treba dodati i rezultate istraživanja iz ožujka 2025. godine, kada se žene u Njemačkoj pitalo o spremnosti na takvu službu – gdje je njih dvije trećine pokazalo interes. Jednako tako, u ovom svježem istraživanju popratilo se i starosnu raspodjelu onih koji nisu za obvezno služenje vojne obveze – da bi se ustanovilo da je „protiv“ tek 23 posto starijih od 60 godina, 31 posto onih od 25 do 59 godina, te je „protiv“ 46 posto onih od 18 do 34 godine. Treba primijetiti da u ovoj anketi nitko ništa nije pitao sada mlađe od 18 godina – odnosno, baš onu kategoriju o čijem se životu i vremenu odlučuje – dok je i bez toga vidljivo da je obvezna vojna služba to prihvatljivija što su ispitanici stariji te više odmaknuti od njenog praktičnog ispunjavanja.

Dakle, dok je SR Njemačka u svom obrambenom sustavu na 31. srpnja 2025. imala 182.984 djelatnih vojnih osoba, te još 80.602 civila – dakle 263.586 ljudi ukupno – plan je za koju godinu broj djelatnih vojnika podići barem za 60 do 80 tisuća, ali postupno. Prvo bi se željelo krenuti s registracijom mladih muškaraca, možda to kasnije bude prošireno i na žene, a oslonac će i dalje biti na dragovoljcima – uz nastojanje da se takva služba učini atraktivnijom. Tek ako to ne uspije, a društvene okolnosti postanu još opasnije, onda na dnevni red dolazi i primjena obveznog služenja vojne obveze. Sve bi to trebao regulirati novi „Zakon o modernizaciji vojne obveze“ – koji će se u raspravi naći vrlo skoro, ne bi li bio spreman i na snazi za početak planirane primjene od 1. siječnja 2026. godine.

Naravno, sve je to temeljito drugačije od metoda koje se aktualno vidi u Hrvatskoj. Naime, u „Lijepoj našoj“ je teško zamislivo da Ministarstvo obrane prvo izađe s podacima i konceptom – kojeg bi se onda ostavilo u javnosti za pravu i višemjesečnu političku/društvenu raspravu. Zatim, na isti način kako se pustilo da sustav obveznog služenja vojne obveze propadne u praksi, da bi ga se onda naglo zamijenilo sustavom dragovoljnog služenja – i sada se (upravo suprotno od Njemačke) uopće ne radi na podizanju atraktivnosti postojećeg „dragovoljnog“ sustava. Umjesto toga, politika opet (bez mnogo priprema ili uvida) navija za brze, te politički isplative površinske promjene – bez da si dade truda optimizirati postojeći (vidljivo zanemareni)  koji već god aktualni sustav. Opet za razliku od Njemačke – u nas alternativa aktualnoj dragovoljnosti izgleda nije povratak na sustav obveznog služenja koji je definiran u postojećim zakonima i tek zamrznut odlukom parlamenta (baš kao u Njemačkoj) – već se najednom kreće izmišljati nešto sasvim novo, pod etiketom „Temeljnog vojnog osposobljavanja“. Time se otvara novi prostor za eksperimente, ne izvlaće se pouke ni iz jednog dosadašnjih iskustva, i nastoji se javno skupiti dnevnopolitičke bodove na populistički profiliranoj temi (o kojoj većina javnosti zapravo ipak zna vrlo malo). Sve je to, dakle, na primjeru jedne te iste teme, temeljito drugačije od pristupa i metoda koja ovih dana možemo gledati u Saveznoj Republici Njemačkoj.

* ovaj tekst je dio projekta “Domovini vjeran!” i objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti

Novoizabrani njemački kancelar Friedrich Merz održao je u srijedu, 14. svibnja,  prvi govor u Bundestagu, predstavivši svoj plan reformi s naglaskom na ekonomske poticaje, strožu migracijsku politiku, jačanje stanogradnje i vojnu sigurnost zemlje, posebice njemačkih Oružanih snaga. Najavio je i da će njegov kabinet učiniti sve kako bi Bundeswehr postao “konvencionalno najjača vojska u Europi”, poručivši: “Moramo se moći braniti kako se ne bismo morali braniti. Snaga odvraća agresore. Slabost poziva agresore“. “Rusija je prekršila sva pravila koja su vrijedila za naš suživot u Europi od kraja Drugog svjetskog rata i, prije svega, od pada Berlinskog zida”, dodao je Merz. Stoga je, kako je naglasio, jačanje Bundeswehra za njegovu vladu “na prvom mjestu”. Osim toga, Merz se zalaže za transatlantsku usklađenost u pregovorima s Rusijom o prekidu vatre u Ukrajini. “Od iznimne je važnosti da se politički Zapad ne podijeli“, rekao je šef CDU-a, dodavši:  “Stoga ću nastaviti ulagati sve napore kako bih osigurao što veće jedinstvo između europskih i američkih partnera.”

Što se Ukrajine tiče, Merz je naglasio da ne smije doći do “diktiranog mira” niti do pokoravanja vojnim činjenicama stvorenim protiv volje Ukrajinaca. “Nadamo se i naporno radimo na tome da ovaj jasan stav ne zastupa samo cijela Europa, već i naši američki partneri.” Također, novi njemački Kancelar obećao je da će nova njemačka vlada nastaviti snažno podržavati Ukrajinu. Istovremeno je istaknuo da Njemačka ne želi ratovati, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).

Ministar obrane i u novoj vladi je dosadašnji Boris Pistorus koji se susreo s brojnim izazovima zbog lošeg stanja u kojem se nalazi Bundeswehr. Prema pisanju portala DW, još u travnju ove godine objavljeno je kako je Njemačka vojska usred duboke transformacije i suočava se s brojnim izazovima – od zastarjele infrastrukture i nedostatka osoblja do političkih rasprava o mogućem povratku obveznog vojnog roka. Jedan od glavnih problema je manjak vojnog osoblja. Unatoč povećanju broja prijava za vojnu službu u 2024.  – zabilježeno je oko 51.200 prijava, što je porast od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu – stvarni broj novih vojnika i dalje stagnira ili čak opada. Trenutno Bundeswehr ima oko 181.500 vojnika, dok je cilj dostići brojku od 203.000 do 2031. godine. Dodatni izazov predstavlja i visoka stopa odustajanja: velik broj kandidata odustaje tijekom šestomjesečnog probnog roka, najčešće na vlastiti zahtjev. 2023. je to bilo čak 5100 od ukupno 18.810 novaka. A i broj onih koji napuštaju vojsku ostaje visok – oko 20.000 godišnje. I portal Obris.org u nekoliko tekstova je pisao kako je njemačka oružana sila kao i vojna industrija u procesu duboke transformacije.

Kako bi se osigurala kadrovska popunjenost vojske, savezna vlada pod tadašnjim vodstvom ministra obrane Borisa Pistoriusa razmišljala o uvođenju novog modela vojne službe po uzoru na švedski sustav. Riječ je o dobrovoljnom vojnom roku u kojem bi svi muškarci stariji od 18 godina ispunjavali upitnik na temelju kojeg bi se identificirali potencijalni kandidati za služenje vojnog roka. Bundeswehr bi zatim izravno kontaktirao one koji zadovoljavaju kriterije. U Švedskoj se taj model pokazao učinkovitim jer omogućava ciljanu regrutaciju i bolju prilagodbu vojne obuke aktualnim sigurnosnim potrebama. Njemačka vlada se nada da će primjena sličnog sustava rezultirati većim i stabilnijim brojem regruta, a da će se izbjeći društvena polarizacija koja bi mogla proizaći iz potpune obnove opće obvezne vojne službe.

Taj sustav omogućava selekciju, ali i fleksibilnost, s naglaskom na motiviranost i sposobnosti kandidata. No postavlja se pitanje hoće li to biti dovoljno za dugoročnu popunu postrojbi, osobito u svjetlu ruskih prijetnji. Međutim, ukoliko se pokaže da broj dobrovoljaca nije dovoljan, otvorena je mogućnost uvođenja obveznog vojnog roka. Iako trenutno nije na snazi, rasprave o povratku obveznog vojnog roka sve su glasnije, osobito iz redova konzervativnijih političkih stranaka. Problem ne leži samo u ljudstvu – tu su i veliki infrastruturni nedostaci. Brojne bivše vojarne su zatvorene ili prenamijenjene, a mnoge lokacije su u lošem stanju. Od 2011. godine zatvorena je 31 vojarna diljem Njemačke, dok su druge smanjile kapacitete. Mnoge nekretnine su prodane, prenamijenjene za gospodarsku djelatnost ili prilagođene za smještaj izbjeglica. Ukupan broj vojnih lokacija trenutno iznosi 275 u usporedbi s nekadašnjih 400.

Preostaje da pratimo daljnje poteze nove njemačke vlade, posebice u svijetlu projekta EU – ReArm Europe.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić posjetio je u utorak, 30. srpnja, vojarnu “5. gardijske brigade Slavonski sokolovi” u Vinkovcima te ocijenio kako „Kad govorimo o kandidatima koji se odlučuju za dragovoljno vojno osposobljavanje te daljnju karijeru u Oružanim snagama RH, u prvih pet mjeseci ove godine postigli smo već 73 posto popunjenosti u odnosu na cijelu prošlu godinu“.

Kako je priopćilo Ministarstvo obrane (MORH),  Anušić je podsjetio kako je od početka njegovog mandata fokus na popularizaciji i približavanju vojnog poziva svakom građaninu Republike Hrvatske, a posebno mladima, budućim pripadnicima Hrvatske vojske. U tom je kontekstu rekao da popunjavanje Oružanih snaga RH mora biti kontinuirano i kvalitetno, te istaknuo kako jeovoliko visokapopunjenost vrlo dobar znak: “To je pokazatelj, kad govorimo o popularizaciji vojnog poziva, da postižemo rezultate te ćemo tako nastaviti i dalje.”

Ministar se osvrnuo i na sposobnosti besposadnih sustava, koje su mu u vinkovčkoj vojarni prezentirali pripadnici OS RH. Spomenuo je važnost tih sustava i njihovih sposobnosti te ulaganja u razvoj novih znanja i tehnologija. “Bitno je naglasiti da ove letjelice na svim ratištima dobivaju veliki primat u ratovanju, odnosno u premoći unutar samog sukoba, a to je posebno vidljivo u ratu u Ukrajini. I zato Oružane snage RH i Ministarstvo obrane nastavljaju zajednički razvijati nova znanja, vještine i tehnologije”, rekao je Anušić. MORH s domaćim tvrtkama ima potpisan sporazum o suradnji na području istraživanja i razvoja besposadnih sustava, u okviru kojeg vojska ima mogućnost testiranja i obučavanja na tim sustavima. S druge strane, te tvrtke dobivaju povratnu informaciju o iskustvima i potrebama vojske vezano uz spomenute sustave.

Ministar Anušić je posebno spomenuo i povratak OS RH u Beli Manastir. Istaknuo je kako se trenutačno provode potrebne prostorno-planske izmjene te da Oružane snage i Ministarstvo obrane RH rade na pripremama za spomenuti povratak. “Riječ je o dolasku razine jedne bojne, između 600 i 700 vojnika, krajem 2026. godine. Vrlo brzo započet ćemo gradnju novih i obnovu postojećih objekata u vojarni”, najavio  je ministar Anušić. Trenutno se, kaže, provode potrebne prostorno-planske izmjene, a Oružane snage i Ministarstvo obrane RH rade na pripremama za spomenuti povratak.

Ministra su u vinkovačkoj vojarni dočekali predstavnici Oružanih snaga RH predvođeni načelnikom Glavnog stožera OSRH general-pukovnikom Tihomirom Kundidom. Tijekom posjeta ministar je obišao smještajne kapacitete, hangare borbene i neborbene tehnike i tehničku radionicu koju koriste pripadnici Hrvatske vojske koji su ondje smješteni. Prezentirana mu je i uporaba te mogućnosti besposadnih sustava u provedbi vojnih operacija. On je pak, u izjavi medijima, podsjetio da je na početku svojeg mandata najavio da će obilaziti vojarne i infrastrukturu koju koriste Oružane snage RH kako bi se upoznao s postojećim stanjem i kako bi se nastavila ulaganja u modernizaciju i osnaživanje materijalnih prava pripadnika HV-a. Istaknuo je da zadovoljan vojnik mora imati i adekvatan prostor i uvjete u kojima radi. “Danas obilazimo vojarnu u Vinkovcima. Cilj nam je nastaviti osnaživanje materijalnih prava, kao što to činimo od početka: od povećanja plaća, dnevnica i svega onoga što mora imati zadovoljan vojnik, pripadnik Oružanih snaga RH. Ništa nam ne vrijedi ni tehnika, ni oprema ako nemamo zadovoljnog i motiviranog vojnika”, poručio je Anušić.

*Photo: MORH/J.Kopi

Ministarstvo obrane RH raspisalo je jučer, 26. lipnja 2024., godine javni poziv za dodjelu stipendija redovitim studentima iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Mjesečna stipendija za 1. godinu studija iznosi 300 eura, za 2. godinu 400 eura, za 3. godinu 500 eura, za 4. godinu 600 eura i za 5. godinu studija 700 eura. Stipendije se dodjeljuju redovitim studentima na sveučilišnim ili stručnim studijima akreditiranim u znanstvenim poljima elektrotehnika, računarstvo, informacijsko-komunikacijske znanosti i drugim srodnim studijima iz područja informacijsko- komunikacijskih tehnologija u akademskoj godini 2024./2025., i to:

• do 10 stipendija studentima koji studij završavaju u 2025. godini
• do 10 stipendija studentima koji studij završavaju u 2026. godini
• do 10 stipendija studentima koji studij završavaju u 2027. godini
• do 10 stipendija studentima koji studij završavaju u 2028. godini.

Kandidati se mogu prijaviti za dodjelu stipendije tijekom redovitog sveučilišnog ili stručnog studija putem prijavnog obrasca za stipendiranje studenata koji se može preuzeti na stranici Ministarstva obrane (Karijera u MORH-u/Natječaji i oglasi). Rok za podnošenje prijava je 31. listopada 2024.

Uvjeti koje kandidati moraju ispunjavati:

• državljanstvo Republike Hrvatske
• prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj neprekidno najmanje jednu godinu do dana objave javnog poziva
• redoviti studenti sveučilišnih ili stručnih studija iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija koji su sve godine studija upisali redovito bez ponavljanja godine
• opći uspjeh najmanje 3,00 u zadnjoj godini obrazovanja
• da nisu korisnici stipendije u svrhu zaposlenja kod drugog poslodavca
• da nisu pravomoćno osuđivani za kaznena djela navedena u članku 35. stavku 1. podstavku 2. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br.   73/13, 75/15, 50/16, 30/18,125/19, 155/23, 158/23 i 14/24).

Nakon podnošenja prijave, po pozivu Ministarstva obrane, kandidati koji ispunjavaju uvjete javnog poziva upućuju se na zdravstvene preglede u Zavod za zrakoplovnu medicinu Zagreb ili u Zavod za pomorsku medicinu Split te na inicijalnu provjeru tjelesne spremnosti u skladu s odredbama Pravilnika o utvrđivanju zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta za prijam u službu u OS RH.

Kandidati koji zadovolje kriterije odabirnog postupka moći će s Ministarstvom obrane potpisati ugovor o stipendiranju, na temelju kojeg će primati stipendiju tijekom svog akademskog obrazovanja. Nakon završetka redovitog akademskog obrazovanja, na temelju ugovora o stipendiranju primaju se u službu u Oružane snage Republike Hrvatske prema propisanoj proceduri. Sve dodatne informacije mogu se naći na web-stranici Ministarstva obrane RH.

Ministarstvo obrane RH raspisalo je u petak, 14. lipnja 2024. godine, javni poziv za dodjelu do 500 stipendija redovitim učenicima srednjih škola za radna mjesta vojnika/mornara u Oružanim snagama Republike Hrvatske u školskoj godini 2024./2025.. Radi se o do sada najmasivnijem pozivu za stipendiranje učenika srednjih škola raznih profila, a ne samo zrakoplovnog usmjerenja kako je to bilo do sada. Već ranije smo pisali o nužnosti dodjeljivanja stipendija učenicima srednjih,naročito strukovnih škola kako bi se popunila mjesta za koja se  traže specijalistička znanja unutar OS RH.

Temeljem ovog javnog poziva, MORH dodjeljuje stipendije:

1. učenicima srednjih škola za zanimanje zrakoplovni tehničar: do 16 stipendija učenicima trećih razreda Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina, Velika Gorica i Tehničke škole Zadar (mjesto službe: Velika Gorica ili Zemunik Donji)

2. učenicima trogodišnjih srednjih strukovnih škola:

• do 245 stipendija učenicima drugih i trećih razreda svih usmjerenja (mjesto službe: Gospić, Karlovac, Knin, Petrinja, Sinj, Varaždin)
• do 30 stipendija učenicima drugih i trećih razreda kemijskog usmjerenja (mjesto službe: Knin, Velika Gorica)
• do 25 stipendija učenicima drugih i trećih razreda strojarskog usmjerenja (mjesto službe: Benkovac, Bjelovar, Gospić, Karlovac, Knin, Petrinja, Sinj, Slunj, Varaždin, Velika Gorica, Zemunik Donji)
• do 10 stipendija učenicima drugih i trećih razreda elektrotehničkog usmjerenja (mjesto službe: Benkovac, Knin, Orebić, Petrinja, Pula, Slunj)
• do 70 stipendija učenicima drugih i trećih razreda, vozač motornog vozila za upravljanje m/v C kategorije (mjesto službe: Benkovac, Bjelovar, Gospić, Karlovac, Knin, Petrinja, Sinj, Varaždin, Velika Gorica, Zemunik Donji)

3. učenicima četverogodišnjih srednjih škola: do 100 stipendija učenicima drugih, trećih i četvrtih razreda tehničkog usmjerenja i gimnazija (mjesto službe: Benkovac, Bjelovar, Gospić, Karlovac, Knin, Orebić, Petrinja, Pula, Slunj, Varaždin, Velika Gorica, Zemunik Donji)

4. učenicima petogodišnjih srednjih medicinskih škola: do 4 stipendije učenicima trećih i četvrtih razreda, medicinska sestra/tehničar
(mjesto službe: Zagreb)

U skladu s odredbama Pravilnika o načinu i uvjetima sklapanja ugovora o kadetskoj službi i ugovora o stipendiranju („Narodne novine“, br. 50/23 i 55/24), Ministarstvo obrane osigurava mjesečnu stipendiju za vojne stipendiste – učenike u sljedećim iznosima:

• 2. razred srednje škole – 100,00 eura
• 3. razred srednje škole – 120,00 eura
• 4. i 5. razred srednje škole – 150,00 eura

Kandidati/kinje – učenici srednjih škola mogu se prijaviti za dodjelu stipendije tijekom srednjoškolskog obrazovanja putem prijavnog obrasca za stipendiranje učenika srednjih škola (Prilog 1.). Uz prijavni obrazac kandidati trebaju ispuniti izjavu o iskazu interesa za mjesto službe vojnika/mornara u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Prilog 2.). Prijavu za dodjelu stipendija podnose punoljetni učenici osobno, a za maloljetne učenike roditelj/skrbnik.

UVJETI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI KANDIDATI/KINJE:

• državljanstvo Republike Hrvatske
• prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj neprekidno najmanje jednu godinu do dana objave javnog poziva
• redoviti učenik srednjih škola za koje je Ministarstvo obrane objavilo javni poziv
• opći uspjeh najmanji 3,00 u školskoj godini koja prethodi godini za koju se dodjeljuju stipendije
• da nije korisnik stipendije u svrhu zaposlenja kod drugog poslodavca
• da nije pravomoćno osuđivan/a za kaznena djela navedena u članku 35. stavku 1. podstavku 2. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 73/13, 75/15, 50/16, 30/18, 125/19, 155/23, 158/23 i 14/24).
• da punoljetni učenici ispunjavaju opće uvjete za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske propisane člancima 34. i 35. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 73/13, 75/15, 50/16, 30/18, 125/19, 155/23, 158/23 i 14/24).

Rok za podnošenje prijava je 30. rujna 2024.

Kandidati/kinje se prijavljuju u propisanom roku na adresu: Središnjica za upravljanje osobljem, Ilica 256b, Zagreb. Sve ostale informacije zainteresirani učenici i roditelji mogu potražiti na web-stranici Ministarastva obrane.

Danas je u Banskim dvorima održan redovni radni sastanak premijera Andreja Plenkovića i izaslanstava Ministarstva obrane i Oružanih snaga, predvođenih Ivanom Anušićem i admiralom Robertom Hranjom. Ovakav tip sastanka izmišljen je u mandatu Marija Banožića ne bi li se nekako ublažila neugoda redovnih susreta predsjednika RH i Vrhovnog zapovjednika Zorana Milanovića s vrhom Oružanih snaga, a bez prisutnosti ministra obrane. Tako je Banožićev zadnji sastanak održan u zadnjim danima 2021. (28. prosinca) i to na temu daljnjih ulaganja u modernizaciju i opremanje Hrvatske kopnene vojske, s posebnim osvrtom na opremanje vozilima M2A2 ODS Bradley. Glavne teme današnjeg sastanka u Vladi bile su, vidi iznenađenja, „daljnja ulaganja u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske“, pri čemu su nabave Bradleya i borbenih aviona Rafale ocijenjeni kao „strateški iskoraci i potvrda kontinuiranog osnaživanja svih sastavnica Hrvatske vojske“.

Neizostavna tema bio  je i rast obrambenog proračuna, koji za sljedeću godinu iznosi 1,17 milijardi eura što je, kaže Vlada RH u prigodnom priopćenju, „što je u odnosu na 2016. godinu povećanje za 644 milijuna eura, odnosno 122 posto. Ulaganje u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske i u izgradnju infrastrukture povećano je za čak 622 posto”. Osim toga, razgovaralo se o izradi i donošenju nove Strategije obrane i novog Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga, temeljnih dokumenata za unapređenje strateškog okvira za provedbu ciljeva i prioriteta na području obrane. Kako izgleda, smisao izrade novog Strateškog pregleda obrane (SPO) u ovim stvarima više nitko ne vidi.

Premijer Plenković podsjetio je da će Vlada uskoro donijeti uredbu sa zakonskom snagom kojom će se dobna granica za prestanak vojne službe po sili zakona, za ugovorne vojnike i mornare, sa sadašnjih 45 godina života povećati na 50 godina. Glavna namjera je omogućiti vojnicima da po završetku službe s 50 godina starosti mogu direktno u mirovinu. Dobnu granicu od 45 godina za profesionalne vojnike uveo je bivši HDZ-ov ministar Damir Krstičević uz obrazloženje da se time daje prilika za „drugu karijeru”, iako je i tada, baš kao i sada, bilo jasno da je zapošljivost s navršenih 45 godina života gotovo pa nikakva. To su nakon nekoliko godina ustanovili i u Ministarstvu obrane, pa sada jednim potezom namjeravaju potući dvije muhe – s jedne strane, poštedjeti vojnike uzaludnog obilaska Zavoda za zapošljavanje, a s druge strane – barem donekle sačuvati ljude u sustavu, budući da je interes mladih za vojsku sve manji. Time se, naravno, dobiva sve starija vojska, no i do toga će MORH doći tek za koju godinu.

*Photo: Vlada RH

Uz nadu da će se ubuduće letačko znakovlje uručivati puno većem broju pilota, jutros su u vojarni „Pukovnik Marko Živković“ na Plesu petorici pilota 25. naraštaja HRZ-a dodijeljeni letački znakovi. Ovaj 25. naraštaj započeo je s temeljnom letačkom obukom u ožujku 2019. godine, kada je bilo ukupno 6 polaznika, da bi 2 godine kasnije njih petero bilo uspješno promovirano u nove pilote Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. „Iako danas slavimo, ne smijemo se opustiti jer nas čeka još zahtjevnija obuka, a s letačkim krilima preuzimamo odgovornost čuvati hrvatsko nebo i služiti našoj domovini“, rekao je jutros na prigodnoj ceremoniji Luka Mihovil Glas, jedan od novopromoviranih vojnih pilota.

Uz obitelji, djevojke i prijatelje mladih pilota, svečanosti na Plesu prisustvovali su predsjednik RH Zoran Milanović, načelnik GS OS RH admiral Robert Hranj, ministar obrane Mario Banožić, zapovjednik HRZ brigadni general Michael Križanec, kao i bivši zapovjednici HRZ-a Josip Čuletić, Dražen Šćuri te Viktor Koprivnjak. Kao i nekoliko posljednjih godina, i jutros se moglo čuti da će novi piloti dočekati i novu zrakoplovnu tehniku. Tako je predsjednik Milanović naglasio:

“Sada ulazimo u novo vrijeme i vi ćete biti ponosni. I to će biti prestižno u vašim karijerama. Taman ćete dozrijeti da letite i da obučavate druge svoje mlađe kolegice i kolege na nečemu što je moderno, kvalitetno i vrhunsko. Rafale Hrvatska nabavlja upravo zato da bismo mi bili sigurniji i da bi oni koji na njima lete bili sigurniji. Jer to je nešto što se respektira i čega se neprijatelj, kakav god, kada god i tko god on bio, plaši”.

Na istom je tragu bio i ministar obrane Banožić, koji je po završetku svečanosti pred medijima rekao:

“Danas smo imali čast, prije svega, čestitati 25. naraštaju pilota, mladih pilota koji će, prije svega, imati mogućnost ne samo nastavit se dalje razvijati unutar Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, nego isto tako sudjelovati u jednom povijesnom procesu… ja bih rekao, preoblikovanja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva – jel, znate da je… ove godine bila povijesna odluka za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, prije svega, jer je donešena odluka o nabavci višenamjenskih borbenih aviona četvrte generacije, koja će bitno… ne samo sačuvati borbenu spremnost Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, koja je teško stečena u ratu, nego, isto tako, ostvariti naše… povećati naše letačke sposobnosti, i naše sposobnosti kao saveznice NATO-a… i na taj način sudjelovati u preoblikovanju i samoga školovanja, ali i daljnjih procesa koji će biti unutar Hrvatskog ratnog zrakoplovstva… s kojima ćemo vas upoznati vrlo brzo u budućnosti”.

Upravo što se kupovine francuskih borbenih aviona tiče, dodao je Banožić:

“Trenutno se nalazimo u fazi gdje Radna skupina radi na slaganju ugovora koji očekujem da će biti potpisan, sa Francuskom, do kraja ove godine… i, na taj način, bit ona realizirana dinamika koja je bila i predviđena  u samoj ponudi… i, ovako očekujem da će u 2024. godini ovdje na Plesu dočekati prve Rafale, ali isto tako, pilote i tehničare koji će proći obuku, na taj način biti spremni za uvođenje u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, Hrvatsku vojsku”.

Puno nade položeno na Rafale

Još prošle godine zapovjednik HRZ-a najavio je da je jedan od ciljeva povećati upisnu kvotu za vojne pilote, što je MORH i učinio kada je u srijedu, 16. lipnja, raspisao natječaj za prijam „do 20 kandidata za vojne pilote studijskih programa, odnosno zvanja preddiplomski sveučilišni studij sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer aeronautike, magistar inženjer aeronautike i preddiplomski sveučilišni studij sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) iz područja tehničkih znanosti, magistar iz područja tehničkih znanosti”. Kako među njima vjerojatno ima i onih koji će u budućnosti letjeti na novim borbenim zrakoplovima, postupak selekcije je iznimno bitan, no ministar obrane jutros je najavio i određene promjene:

“Ono što smo danas već mogli zaključiti, u govorima, da uistinu je taj postupak selekcije najteži upravo kod Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Postati pilot… može imati želju svatko, a samo oni koji su uistinu sposobni, uistinu oni koji mogu proći najsloženija testiranja, obuku isto tako, sustav nastave – postaju piloti. Ono što je sigurno, da… što sam i rekao malo prije… da ćemo, prije svega, razmišljati o tome da naši piloti unutar Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, ubrzaju određene postupke. To se očekuje, svakako, i s obzirom na avione koji će uskoro doći, da jednostavno budu… i više sati leta, i da budu, isto tako, vremenski prije spremni za let u Rafaleu”.

Ugovorom koji je trenutno u izradi definirat će se i odlazak prvih pilota na školovanje za pilote na Rafaleima, a Banožić je sasvim uvjeren da će 2024. s prvim francuskim avionima biti spremni i njihovi hrvatski piloti. Na obuku će, naravno, otići manji dio pilota – u prvom navratu njih tri do pet – potvrdio je zapovjednik HRZ-a, brigadni general Michael Križanec, a sustav se već posljednjih par godina prilagođava za selekcijski postupak:

“Hrvatsko ratno zrakoplovstvo u protekle tri godine vrši aktivne… i provodi aktivne pripreme tehničara, inženjera i pilota, jer smo očekivali odluku koja će nas uvesti u slijedeću fazu – a to su već detalji u koje ne bi sad ulazio… Selekcija će bit provedena, i provodi se svakodnevno. I ljude pripremamo sustavno već protekle tri godine. Imamo još određeno vrijeme ispred nas, da neki procesi završe.”

Procjene o idealnih 25 pilota za eskadrilu borbenih aviona zapovjednik Križanec nije htio komentirati:

“Ljudi koriste svakakve izvore i svakakve usporedbe. Znači, teško je uspoređivati neke zemlje koje imaju drugačiju geopolitičku situaciju, od nas. Mi svoje planove razvijamo upravo u skladu sa svim onim dokumentima, strateškim… Jel? Pa do onih naših unutarnjih… gdje razmatramo i svoja ograničenja, i svoje prednosti. Tako da, broj će sigurno bit zadovoljavajući, da bi ta platforma mogla bit korištena vrlo brzo, u cijelom spektru svojih mogućnosti…”

U tom smislu …

“Zadovoljavajući broj je onaj koji će bit apsolutno dovoljan da mi to možemo upotrijebiti u najširem spektru mogućnosti, u skladu sa dinamikom nekih operacija, danju i noću”.

Hrvatska će, uvjeren je zapovjednik HRZ-a, nastojati iskoristiti sve mogućnosti naprednih francuskih lovaca:

“Cilj je takvu modernu i naprednu platformu, koju… kad uspoređujemo, nju sa MiG-om 21, ovo bi mogli usporedit sa malim bodežom, a ono sa mačem kralja Artura… I, cilj je da taj mač bude uvijek oštar, spreman, ali u koricama”.

Ugovorom između hrvatske i francuske Vlade definirat će se, najavio je Banožić, svi benefiti za Hrvatsku, kao i eventualna dodatna plaćanja određenih roba i usluga:

“Dakle, ovo su stvari koje će biti definirane ugovorom. S obzirom da smo u samom postupku izrade nacrta ugovora… i, kod njegova potpisivanja, moći ćemo detaljnije reći. Znate i sam, da se postupak nabave aviona, bio je klasificiran dokument. On je u sebi sadržavao, prije svega, jednu metodu razmatranja ponude, i sa domene strateške sposobnosti, i sa domene financijskog aspekta, međunarodnog aspekta… i, ja sam siguran da… sve ono što je u ponudi, i što je odabrano, uistinu je najpovoljnije i najbolje za Republiku Hrvatsku, a to ćemo uskoro dokazat samim potpisivanjem ugovora”.

Dakle, da je dobro odabrano, potvrđuje potpisivanje ugovora, a ne visoka iskoristivost, povoljni troškovi ili u praksi dostignute operativne sposobnosti. Ujedno, mnogi detalji ostat će klasificirani – i time, po Banožiću, RH zapravo radi uslugu ponuđačima koji su u postupku propali:

“Dakle, imali smo još tri zemlje, koje sam siguran da će se javljati još na druge natječaje, u drugim zemljama, i ne bih sad ulazio u detalje njihovih ponuda… jel na taj način, mi, u biti, njima umanjujemo mogućnost da se oni dalje, negdje javljaju… jer se zna što se ponudilo Hrvatskoj, uvijek se mogu takve stvari komparirat i kod natječaja…”.

Pet pilota u naraštaju jako je mali broj. No ministar obrane očekuje da će se brojnost povećati kako s novom zrakoplovnom tehnikom, tako i mogućom novom kampanjom za privlačenje mladih. Dok se o njoj u MORH-u tek razmišlja, nema žurba. budući da stvari u međuvremenu idu na bolje i same od sebe:

“Da, razmišljamo u tom pravcu, ali sam već siguran… i sam interes, koji se iskazao u ovom trenutku, kod… same nabavke ovih aviona, aviona četvrte generacije, koji su uistinu impresivni… Svuda u svijetu, dobiti priliku, let na takvom avionu je… privilegij. I sam tim je već atraktivnost ovoga… budućih natječaja, itekako povećana”.

Ministarstvo obrane danas je raspisalo javni natječaj za ugovorni prijam vojnika/mornara u djelatnu vojnu službu. U vojničku službu u trajanju od dvije godine prima se 200 kandidata odnosno kandidatkinja za vojnika/mornara s početkom službe već od 6. srpnja 2021. godine. Probni rad traje šest mjeseci, a kandidati, odnosno kandidatkinje, moraju ispunjavati uvjete za prijam u OS RH propisane člankom 34. i 35. Zakona o službi u Oružanim snagama RH.

Posebni uvjeti za prijam vojnika/mornara propisani člankom 36. Zakona su:

1. najmanje završeno srednjoškolsko obrazovanje,
2. najviše navršenih 30 godina života do kraja 2021. godine (što je s prethodne granice od 27 godina dignuto u ožujku 2018. godine, NN 30/18),
3. uspješno završen program dragovoljnog vojnog osposobljavanja ili odslužen vojni rok (bez obzira na činjenicu da su još 2019. svoj 30-ti rođendan prošli zadnji ljudi koji su do 2007. mogli u RH ročno služiti vojnu obvezu).

Iako ovakvo spominjanje “odsluženog vojnog roka” pokazuje koliko se formularno i automatski raspisuju ovi natječaji, treba spomenuti i kako se u vojničku službu mogu primiti i bivši ugovorni vojnici/mornari kojima je služba prestala na osobni zahtjev uz častan otpust bez prava na mirovinu, i to ako nisu stariji od 40 godina i koji uz prethodno navedene uvjete moraju ispunjavati i uvjete propisane člankom 34.b Zakona u službi OS RH (prema njegovim izmjenama iz prosinca 2019. godine, NN 125/19) i uvjete propisane točkom 3. Odluke o uvjetima i postupku sklapanja ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme (NN 91/18).

Uz prijavu na natječaj kandidati/kandidatkinje su dužni priložiti presliku osobne iskaznice, rodni list, uvjerenje da se protiv kandidata odnosno kandidatkinje ne vodi kazneni postupak (ne smije biti starije od 6 mjeseci) i svjedodžbu/diplomu o završenom obrazovanju.

Prije prijma u službu u Oružane snage Republike Hrvatske kandidati odnosno kandidatkinje će proći odabirni postupak tijekom kojeg će kandidati odnosno kandidatkinje koji nisu ispunili uvjete biti isključeni na temelju službenih podataka iz vojne evidencije, rezultata psihologijskih ispitivanja te zdravstvenih pregleda i drugih provjera prema propisima za prijam u djelatnu vojnu službu.

Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta iz natječaja podnose se područnom Odsjeku za poslove obrane prema mjestu prebivališta kandidata odnosno kandidatkinje ili Središnjici za upravljanje osobljem, Ilica 256, 10 000 Zagreb, u roku od 8 dana računajući od dana objave natječaja u Narodnim novinama.

Ovo je prvi ovogodišnji natječaj za popunu ljudstva u OS RH, koji se raspisuje temeljem Plana prijma za 2021. godinu. Sukladno Planu, sljedeći – ujedno i posljednji ovogodišnji – natječaj raspisat će se u četvrtom tromjesečju, kada će se u OS RH zapošljavati ukupno 300 vojnika/mornara. Nažalost, to su najmanje godišnje kvote prijma u djelatni sastav OS RH u dužem vremenu, tako da već i uz kontinuirane stope izdvajanja ne čude nedavni prigovori o ustrajnom te neplanskom smanjivanju brojnoga sastava – koji je prema zadnjim dostupnim podacima OS RH (od 11. svibnja 2020. godine) ukupno iznosio 15.605 pripadnika, od kojih 14.325 djelatnih vojnih osoba i još 1.280 državnih službenika te namještenika.

Vlada RH jučer je odradila još jednu od redovnih godišnjih obveza – na svojoj 56. sjednici od 6. svibnja 2021. godine usvojila je „Prijedlog plana prijma osoblja za 2021. godinu u Hrvatsku vojsku, s Prijedlogom plana promjena kategorija postojećeg vojnog osoblja“. Doduše, ove godine je to učinila najkasnije do sada, zbog čega je u pribavljanju kadrova definitivno izgubljeno prvo ovogodišnje tromjesečje (a i drugo je već na pola). Ministar obrane RH Mario Banožić obrazlagao je ovu točku dnevnoga reda, 11. po redu, bez suvišnih „zašto“ i „zato“:

„Predloženim Planom nastavlja se trajni proces prijema vojnika, mornara, dočasnika i časnika u djelatnu vojnu službu radi pomlađivanja kadrova i održavanja brojčane veličine Hrvatske vojske. Za postizanje ciljane veličine i strukture osoblja potrebno je uspostaviti odgovarajuću popunu i veličinu obrambenog sustava na što, uz plansko promicanje i izdvajanje osoblja, utječe učinkovit postupak prijema i odabira osoblja. Planom za 2021. godinu obuhvaćen je prijem od 602 osobe s tržišta rada na temelju javnog natječaja, dok se za 332 osobe provodi prijem pripadnika koji su već zaposleni u Hrvatskoj vojsci i koji ovim Planom mijenjaju statusnu kategoriju. Najveći dio Plana odnosi se na prijem 500 vojnika, odnosno mornara, koji sklapaju ugovor o vojničkoj službi na određeno vrijeme, te imaju mogućnost da nakon prvog ugovora o vojničkoj službi u trajanju od 2 godine sklope drugi ugovor na neodređeno vrijeme. Ovom mjerom koju je naša Vlada uspostavila izmjenom Zakona o službi u OS RH omogućuje se sigurnost zaposlenja i planiranja, uz prava koja rad na neodređeno nosi. Za provedbu ovog Plana osigurana su sredstva u financijskom planu Ministarstva obrane za 2021. godinu“.

Od spomenute 602 osobe koje MORH i OS RH misle primiti u službu s tržišta rada, njih 500 se odnosi na vojnike/mornare na temelju godišnjih javnih natječaja, s kojima će se potom potpisati ugovori o vojničkoj službi, 90 je časnika iz redova kadeta – polaznika sveučilišnih studijskih programa „Vojno vođenje i upravljanje“ i „Vojno inženjerstvo“, dok je 12 časnika iz redova kandidata za časnike s tržišta rada koji su tijekom prošle 2020. godine upućeni na prvu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe. Što se tiče 332 ljudi koji su već zaposleni u OS RH, ali mijenjaju statusnu kategoriju, radi se o 250 dočasnika koji će se primiti iz redova najboljih ugovornih vojnika/mornara, 52 časnika koji će se primiti između kandidata za časnike koji su 2019. i 2020. godine upućeni na prvu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe, te 30 vojnih specijalista koji će se primiti između aktualnih časnika, dočasnika, ugovornih vojnika/mornara te državnih službenika i namještenika iz OS RH. Dodatno, tu je još i 70 osoba koje se upućuju na osposobljavanje za časnike – od toga je 20 kandidata za časnike između ugovornih vojnika/mornara i dočasnika s kojima će se potpisati ugovori o osposobljavanju za časnika, te 50 kandidata za časnike s tržišta rada na temelju javnog natječaja, s kojima će se također potpisati ugovori o osposobljavanju za časnika. Oni tijekom osposobljavanje primaju naknadu plaće u visini 85 posto osnovne plaće utvrđene za čin poručnika/poručnika korvete.

Kako najbrže do stare vojske?

Kako smo spomenuli, prvo tromjesečje ove godine prošlo je bez postupaka za pribavljanje novih pripadnika OS RH, pa će se tako prijam spomenutih 500 kandidata za vojnike/mornare iz dostupnih naraštaja dragovoljnog vojnog osposobljavanja obaviti u 2. tromjesečju (200 kandidata) i 3. tromjesečju (300 kandidata), pri čemu će se dinamika prijma uskladiti s dinamikom provedbe dragovoljnog vojnog osposobljavanja. U ovu kvotu ulazi i 13 ljudi s kojima je sklopljen ugovor o stipendiranju temeljem školovanja za zvanje zrakoplovnog tehničara. U kvotu od tih 500 kandidata za vojnike/mornare ulaze i potencijalne bivše djelatne vojne osobe kojima je djelatna vojna služba prestala na osobni zahtjev uz častan otpust bez prava na mirovinu – njihov ponovni prijam omogućen je temeljem izmjena i dopuna Zakona o službi u OS RH iz 2019. godine, a za njih također vrijedi javni natječaj i prema njemu sukladno vrednovanje (osim prema dobi).

U Planu prijma Ministarstvo obrane podsjeća da je temeljem izmjena i dopuna Zakona o službi u OS RH iz 2018. određeno da se nakon prvog ugovora o vojničkoj službi u trajanju od dvije godine sklopi i drugi ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme – zahvaljujući toj izmjeni, od 2018. do kraja 2020. godine 3.250 vojnika/mornara sklopilo je ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme – pa se tijekom 2021. planira sklapanje ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme za najviše 65 vojnika/mornara. Pritom je nejasno tko će biti 65 sretnika kojima će se ponuditi ugovor na neodređeno, budući da u nastavku MORH napominje da je potkraj 2020. u službi bio 761 vojnik/mornar koji su ugovore o vojničkoj službi u trajanju od dvije godine potpisali u 2019. te će njima tijekom 2021. po isteku dvogodišnjih ugovora biti ponuđeno sklapanje i drugog ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme.

Kada su u pitanju pripadnici već stalno zaposleni u OS RH,  do kraja ove godine planira se primiti 250 kandidata isključivo među ugovornim vojnicima/mornarima koji su završili prvu razinu dočasničke vojne izobrazbe i s kojima će pri prijmu u djelatnu vojnu službu na neodređeno vrijeme biti raskinuti ugovori o vojničkoj službi. U ovoj kvoti moguće je primiti do 10 kandidata iz redova bivših dočasnika koji su na častan način otišli iz službe. Prijam 90 kadeta sa sveučilišnih studijskih programa „Vojno vođenje i upravljanje“ i „Vojno inženjerstvo“ ovisit će o iskazanom interesu polaznika 14. naraštaja kadeta za nastavak školovanja na diplomskom studiju.

Na temelju javnog natječaja na osposobljavanje za časnika uputit će se 50 kandidata s tržišta rada za kritične kategorije osoblja (doktori medicine, doktori dentalne medicine, doktori veterinarske medicine, farmaceuti, magistri inženjeri iz područja kibernetičke/IT struke, prvostupnici inženjeri aeronautike, inženjeri geodezije/geografije/geologije i magistri prava). Zanimljivo je da se u ovogodišnjem Planu prijma izričito spominje da je nužno osigurati prijam državnih službenika na znanstveno-nastavna radna mjesta (što je očito vezano uz najavu uspostave tzv. Sveučilišta obrane), kao i namještenika čija je uloga nužna za funkcioniranje vojnih lokacija, budući se oni već neko duže vrijeme nisu primali. Moguć je i ponovni prijam bivših časnika, i to u slučaju ako kandidata nedostajućih struka ne bude dostatno, a najviše do ukupno odobrenog broja od 50 kandidata za časnike s tržišta rada.

Pošto i zašto?

U Financijskom planu Ministarstva obrane za 2021. godinu u okviru programske stavke „2505 – Upravljanje i potpora osoblju“, u aktivnosti „A545053 – Pribavljanje osoblja i izobrazba“ osigurano je 480.524,00 kuna za sve aktivnosti do prijma kandidata za časnike, dočasnike, vojne specijaliste i vojnike/mornare u djelatnu vojnu službu. Prema planiranoj dinamici prijma i strukturi osoblja procijenjen je bruto trošak rashoda za novozaposlene u ukupnom iznosu od 19.606.944,00 kuna. Navedeni iznos osiguran je u Financijskom planu Ministarstva obrane za 2021. godinu u okviru programske stavke „2505 – Upravljanje i potpora osoblju“, aktivnosti „A545052 – Troškovi osoblja i personalna potpora“ i aktivnosti „A545053 – Pribavljanje osoblja i izobrazba“.

Ovogodišnji Plan prijma u OS RH obuhvaća pribavljanje ukupno 1.004 ljudi, što je bitno manje nego u Planu za 2020. (915 s tržišta rada i 711 već zaposlenih pripadnika OS RH), manje nego 2019. (976 s tržišta rada i 629 iz OS RH), ili pak 2018. (836 s tržišta rada i 583 iz OS RH). Štoviše, ovogodišnji Plan prijma sličniji je onima iz mandata ministra Ante Kotromanovića – primjerice, Planom iz 2015. godine bilo je obuhvaćen prijam ukupno 904 ljudi, a godinu dana ranije – 2014. – njih 940. Time se pribavljanje kadra – nakon više godine neopravdanog entuzijazma i optimizma ministra Damira Krstičevića – vraća u neke realnije okvire, doduše opterećeno nizom nedavno uspostavljenih zakonskih rješenja koja omogućavaju prijam starih ljudi te njihov trajni ostanak u službi. Dapače, nakon svih ovih godina, unatoč opetovanom ponavljanju fraze o nužnom pomlađivanju kadra, MORH nije riješio ključni problem privlačenja mladih i osoba s deficitarnim zanimanjima, pa se, kao i do sada, kao rizik za ostvarenje Plana prijma spominje nedostatan odaziv kandidata, dok se od mjera za smanjenje utjacaja rizika na ostvarenje Plana navodi dosljedna provedba Plana, usmjeravanje promidžbe prema ciljanim skupinama, te redovito praćenje i razmatranje izvješća o provedbi Plana. Rezultati djelovanja prema ciljanim skupinama donekle se vide u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu, koje se mlade privlači stipendijama za zanimanja zrakoplovni tehničar i vojni pilot. To bi moglo biti rješenje i za neka druga deficitarna zanimanja, no bez povećanja plaća teško da će MORH odnijeti pobjedu u dilemi 18-godišnjaka koji bira između npr. auto-servisa i Remontnog zavoda OS RH.

Švedski ministar obrane Peter Hultqvist predstavio je prije 10-ak dana Vladin prijedlog novog obrambenog plana za Švedsku. Dokument nazvan “Totalna obrana 2021.-2025.” (Totalförsvaret 2021.–2025.) predviđa veliki porast proračunskih izdvajanja za obranu, te masivno novo opremanje Oružanih snaga, kao i snaga civilne obrane. U razdoblju od 2021.-2025. godišnji bi proračun trebao rasti za dodatnih 79 milijardi švedskih kruna, što će u usporedbi proračuna za 2014. i onog za 2025. dati porast od 85% na usporedbi godišnjih razina obrambenih financija. Kako je kazao ministar Hultqvist, “ovo je najveći porast obrambenih sposobnosti u postotku sve tamo od ranih 1950-ih. To će biti signal švedskom narodu, ali i signal našim partnerima i našem regionalnom okruženju“. U novim obrambenim dokumentima po prvi put su navedeni i tzv. “esencijalni sigurnosni interesi” (Väsentliga Säkerhetsintressen – VSI) u opremanju. Konkretno, radi se o dva osnovna vojna projekta modernizacije koji će sami za sebe do 2032. koštati ukupno oko 180 milijardi SEK. Riječ je o: (1) dovršetku novih podmornica projekta A26, te (2) uvođenju u službu novih borbenih aviona Gripen E/F. Ovi strateški projekti su po prvi put odvojeno prikazani u obrambenim proračunima i ukupno će na njih otići oko 15% sredstava namijenjenih obrani.

Ovaj Vladin prijedlog, koji je 15. listopada otposlan pred švedski parlament (Riksdag), rezultat je sporazuma vladajućih stranaka. No kad se uzme u obzir obrambeni proračun koji aktualne 2020. iznosi oko 60 milijardi SEK, a koji bi 2025. trebao biti 89 milijardi, već je sada jasno da novaca za sve planove u ovom računu nema dovoljno, te da će se nakon 2025. godine morati dogovarati dodatne financijske injekcije ne bi li švedska obrana bila ono što švedske politika i vojska žele.

Jačanje po pojedinim granama

Švedske OS i snage visoke spremnosti na Baltiku (Photo: Joel Thungren/Swedish Armed Forces)

Predložene promjene obuhvaćaju veliku dogradnju vojnog sektora koja će obuhvatiti i uspostavu novih postrojbi, jačanje kibernetičke i informacijske obrane, te udvostručavanje godišnje kvote ročnika. Obrambenih postav švedskih Oružanih snaga bit će ojačan, među ostalim, dodavanjem dviju brigade Kopnene vojske – jedne oklopne (ukupno 3. u Švedskoj), koja bi trebala biti stacionirana oko mjesta Lund, i jedne reducirane mehanizirane koja bi trebala biti raspoređena u obranu grada Stockholma. Pri tome treba imati na umu kako brigada OS Kraljevine Švedske broji između 4.000 i 5.000 vojnika. Uz to, misli se bitno ojačati topništvo (gotovo utrostručiti broj oružja), a od 2022. uspostavit će se i 5 lokalnih obrambenih bojni specifične namjene, s otprilike 800 ljudi svaka. One bi trebale svoju operativnu sposobnost dostići nakon 2025. godine. Jedna od tih bojni bit će dodana na strateški važni otok Gotland na Baltiku, i ona će biti ojačana te mehanizirana. Još po dvije bojne trebale bi biti nanovo uspostavljene na zapadu Švedske, u regijama Svealand i Norrland. Njihova će zadaća biti osiguravanje transportnih ruta prema Norveškoj, otkuda Švedska očekuje dolazak strane vojne pomoći u slučaju nužde.

Usporedba podmorničkih klasa švedske proizvodnje (Photo: SAAB)

Što se tiče Švedske ratne mornarice, od njenih aktualnih 7 korveta njih 2 se planira modificirati u periodu od 2021.-2025., a još će 2 biti zamijenjene u periodu 2026.-2030. Uz to, brodove se misli opremiti novim naprednijim mornaričkim raketnim sustavima, kao i novom protuzračnom obranom. Broj operativnih podmornica biti će povećan od sadašnjih 4 na 5. To će se provesti zadržavanjem u službi 3 podmornice klase Gotland, dok će preostala jedna podmornica klase Södermanland biti u službi zamijenjena s dvije nove podmornice klase Blekinge. Riječ je o modernim podmornicama programa A26 koje gradi tvrtka SAAB u specijaliziranom brodogradilištu Kockums. Taj strateški važan dio švedske brodograđevne infrastrukture je 2014. godine prešao iz ruku njemačkog koncerna ThyssenKrupp u ruke švedskog SAAB-a, gdje čini SAAB Bussinnes Area Kockums (SAAB Kockums). Pored svega toga, za obranu zapadne obale Švedske bit će uspostavljena jedna amfibijska bojna u Göteborgu. Ova je luka iznimno važna za švedsku sposobnost primanja međunarodne potpore, a to je ilustrirao i ministar Hultqvist riječima: “Göteborg ima najveću luku u nordijskoj regiji i vrlo je strateški važno područje.”

JAS 39 Gripen E

Švedsko Ratno zrakoplovstvo trebalo bi zadržati dosadašnjih 6 eskadrila borbenih aviona. Pritom njih 2 će i do 2030. te nadalje biti opremljene lovcima Gripen C/D, podignutima na konfiguraciju MS20, sa sposobnošću korištenja raketa zrak-zrak Meteor i vođenih bombi GBU-39 (Small Diameter Bomb). Ovi obrambeni planovi predviđaju nabavu novih senzorskih paketa za Gripen C/D, kojima bi se zamijenila već dotrajali izvidnički podvjesni kontejneri SPK-39, i nove rakete zrak-zrak. Uz to, ministar Hultqvist je ponovo najavio i planove opremanja Zrakoplovstva novim raketnim oružjem dalekog dometa, sposobnim gađati ciljeve na kopnu. Takvo bi naoružanje uvelike otežalo posao svima onima koji bi razmišljali o napadu na Švedsku, a pružilo bi i sposobnost izvođenja udara na ciljeve u Rusiji – no ministar se ipak suzdržao ikakvih detalja konkretnijeg korištenja takvog oružja. Uvođenje nove verzije Gripena, model E/F, očekuje se nakon 2025. i postupno će tim lovcima biti opremljene 4 švedske eskadrile. Tih do sada 60 naručenih lovaca Gripen E/F za švedsko Ratno zrakoplovstvo sačinjavat će dio borbene snage koju nadležni sada procjenjuju na ukupno do 100 Gripen lovaca. Obrambeni dokumenti koji dolaze pred Riksdag trebali bi ujedno objaviti i ponešto o budućoj tehnološkoj i operativnoj suradnji Švedske s Finskom ako ta država odabere novi Gripen na svom HX-programu izbora novih borbenih aviona.

Ukupno gledano, sve ove nabave nove tehnologije i uspostave novih vojnih postrojbi trebale bi dovesti do povećanja švedskih Oružanih snaga od sadašnjih ukupno oko 60.000 pripadnika (uključujući civilne zaposlenike i pričuvu) na ukupno oko 90.000 pripadnika oko 2030. godine. Da bi se pomoglo popuniti sva ta nova radna mjesta u obrani, planira se povećati i broj osoba na obveznom služenju vojnog roka s oko 4.000 koliko ih je služilo 2019. na oko 8.000 godišnje od 2025. godine nadalje.

Smisao promjena

Ministar obrane Kraljevine Švedske Peter Hultqvist

Te promjene u vojnim aspektima obrane, kao i paralelno predstavljene dogradnje sustava civilne obrane, koje je obrazlagao švedski ministar unutarnjih poslova Mikael Damberg, stavljaju fokus na osposobljavanje Švedske da izdrži sigurnosno-političku krizu u trajanju od 3 mjeseca. Naime, po švedskim pretpostavkama, toliko vremena treba da državi u pomoć priskoče saveznici. “Koliko dugo možete izdržati u krizi ili konfliktnoj situaciji ovisi kompletno o tipu situacije o kojoj govorimo. No, naša je ambicija biti mnogo bolji nego što smo danas. I zbog toga tu alociramo ova enormna sredstva. To će utjecati na Zrakoplovstvo, Mornaricu i Kopnenu vojsku, kao i na snage Totalne obrane sa svojim civilnim dijelom“, istaknuo je ministar obrane Hultqvist.

Švedski vojnici u ophodnji na Gotlandu (Photo: Antonia Sehlstedt/Försvarsmakten)

Početkom 21. stoljeća Švedska je bila posebno zapažen primjer rastakanja obrambenog sustava u obliku svojevrsne “mirovne dividende”, što se promijenilo odlukama Riksdaga (parlamenta) 2015. godine. Postupno se krenulo u velike promjene, počelo se povećavati obrambeni proračun, ponovno nabavljati vojnu tehniku, a nanovo je uvedeno i obvezno služenje vojne obveze. Daljnji koraci ovih promjena traže masivna novčana sredstva i bili su vrlo žestoko raspravljanom političkom temom tijekom prošle zime. Neslaganja na švedskoj političkoj sceni oko točnih okvira plana “Totalna obrana 2021.-2025.” bila bi i mnogo vidljivija da se nisu našla temeljito zasjenjena korona-krizom. Naime, prošle zime bilo je ustanovljeno da nedostatno planirano odvajanje novčanih sredstava dozvoljava provedbu tek oko pola planiranih programa naoružavanja. U svibnju ove godine to je preraslo u pravu krizu na razini velikih političkih stranaka i tek krajem ljeta – pred početak proračunskih rasprava – ovaj je problem politički riješen. Tada je postalo jasno da će sektor obrane dobiti u ovoj godini dodatnih 13 milijardi SEK i to je usuglašeno na razini vladajuće koalicije, koja se nada i široj potpori u parlamentu. Dok oporba načelno podržava ove obrambene reforme, još nisu sigurni da će i zaista glasati za njih u parlamentu. Razlog za oklijevanje nalaze u traženju dodatnih informacija o planiranom utrošku novca u periodu do 2030., te propitivanju balansa između operativnih postrojbi i sustava potpore, budući da se zalažu za dugotrajnu održivost Oružanih snaga. Posebno ih brine da bi naglasak na investiranje u borbene postrojbe mogao biti praćen izostankom razvoja odgovarajuće potpore, što je loša opcija na koju su do sada već upozoravale i same švedske Oružane snage.