U srijedu, 13. prosinca, u dvorani Časničkog doma na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman” održana je prezentacija dva projekta ove obrazovne institucije. Kao prvo je bio prezentiran drugi po redu broj časopisa “Strategos” – jedinog znanstvenog glasila struke vojništva u Hrvatskoj. Riječ je o projektu pokrenutom tijekom 2016. godine, gdje je nakon dužih priprema sredinom ožujka ove godine izdan i prvi broj, kojim se uspostavilo publikaciju za stručne i znanstvene radove sa šireg područja vojnih znanosti. Pri tome, kako se radi na znanstvenom akreditiranju ovog časopisa, ti će se objavljeni radovi onda i akademski bodovati, što je posebno važno za akademsko funkcioniranje čitave struke i Hrvatskog vojnog učilišta kao znanstveno-nastavne institucije. Upravo dva broja ovakvog glasila na vojnom, sigurnosnom i obrambenom polju, izrađena u visokom standardu znanstvenog glasila (A1), omogućit će i uvjete za njegovo akademsko indeksiranje u bazama znanstvenih časopisa, planirano za početak iduće godine.

Sadržajno gledano, “Strategos” je na 110 stranica svog drugog broja obuhvatio tri pregledna znanstvena rada i tri ogleda, uratke ukupno četiri strana i tri domaća autora. Uz tekst Milana Vege o operativnom umijeću, treba istaknuti i da se u dva ogleda obuhvatilo prikaze skupova održanih tijekom ove godine – “Obrambeno planiranje u RH u kontekstu članstva u NATO i EU” od 30. svibnja, i “Koncept obrazovanja za potrebe OS RH” od 5. srpnja 2017. godine. Riječ je o iznimno bitnim skupovima koje je na Hrvatskom vojnom učilištu organizirao Centar za obrambene i strateške studije HVU-a “Janko Bobetko” (CzOSS), institucija koja je najavila i skoru izradu nove internetske stranice časopisa, na kojoj bi se željelo potaknuti i stručnu diskusiju o objavljenim radovima. Prilikom prezentacije drugog broja “Strategosa” ujedno je izvršen i svečani prijenos odgovornosti glavnog urednika časopisa – s dosadašnjeg, brigadira Jugoslava Jozića, koji je s mjesta načelnika Centra za strateške studije prešao na novu dužnost vojnog izaslanika u Republici Poljskoj, da bi ga na uredničkom mjestu zamijenio njegov dosadašnji zamjenik, brigadir Dražen Smiljanić – koji je i novi načelnik spomenutog Centra.

Popuna velike sadržajne rupe

Nakon toga, ravnatelj HVU general-pukovnik Slavko Barić predstavio je javnosti i projekt izrade “Leksikona vojno-obrambenog i sigurnosno-obavještajnog nazivlja” – knjige koju HVU radi u suradnji s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža. Kako se moglo čuti, …

“Tijekom izrade prijedloga teksta nove Vojne strategije Republike Hrvatske, tijekom 2015. i 2016., radni tim sa HVU-a došao je do zaključka da postoji niz pojmova koji se koriste u engleskom govornom području, i koji se koriste u strateškim dokumentima NATO i Europske unije, dok se u nas još nisu uvriježili, ili su se uvriježili u različitim značenjima. Kako se količina pojmova povećavala, došlo se do zaključka da bi bilo dobro izraditi zaseban dokument koji bi s vremenom dopunjavao i dokumente MORH i OS RH, te predstavljao doprinos znanstvenom polju vojno-obrambenih i sigurnosno-obavještajnih znanosti i umijeća… te bi bio korišten u procesima obrazovanja za potrebe Oružanih snaga i nacionalne sigurnosti“.

Ovim bi se priručnikom željelo standardizirati stručno nazivlje obrane i nacionalne sigurnosti, ali i međunarodnih odnosa te organizacijskih znanosti na ovim područjima. Riječ je o postupku izrade koji je sada u prvoj fazi, kojem je od HVU na čelo postavljen Dalibor Vrgoč, inače načelnik odjela u vojnom Središtu za strane jezike “Katarina Zrinska”. Uz vojnu stranu, u ovaj se posao uključilo i specijalizirane leksikografe, koje je na prezentaciji predstavljao Antun Vujić, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda iz Zagreba. Time je započet ovaj projekt od nacionalnog interesa za kojim se već dugo očitovalo jasnu potrebu – kako u OS RH, u MORH i na HVU, tako i u okviru Nacionalne i sveučilišne knjižnice (kod sadržajne obrade stručnih materijala), ali i u širim krugovima ljudi koji se iole ozbiljnije bave ovim u Hrvatskoj dugo zanemarenim strukama.

Konkretan posao izrade ovog leksikona započet je usuglašavanjem fonda pojmova koji će biti obrađeni u okviru buduće knjige. Za to se propitalo ustrojbene cjeline Ministarstva obrane i Oružanih snaga, da bi se onda u okviru HVU te Leksikografskog zavoda započelo s pripremom tekstova na tako odabrane pojedine teme. Budući terminološki leksikon većinom će obuhvaćati suvremeno obrambeno nazivlje, autentično hrvatskog, ali i NATO te savezničkog podrijetla, koje će biti ponuđeno na hrvatskom, i s engleskim sinonimima, ponekad i sa širom raščlambom te povijesnim kontekstom. Na standardizaciji i normiranju jezika struke radit će se  stvaranjem djela od ukupno 800 do tisuću nosivih natuknica, od čega je trenutno u izradi njih oko 500, na što će još doći i određen broj tzv. podnatuknica.

Želja je da spomenuti leksikon bude dogotovljen tijekom prve polovice 2018. godine, tako da se onda predstavi njegovo tiskano izdanje, da bi onda, kao konačni cilj projekta, javnosti na raspolaganje bilo stavljeno i njegovo digitalno izdanje – koje će biti i stalno ažurirano te nadopunjavano. Nakon oko godinu dana ovog složenog projekta, javnosti je prošloga tjedna onda predstavljen i tzv. “ogledni arak” budućeg leksikona, koji bi trebao biti dostupan i na internetskim stranicama Hrvatskog vojnog učilišta. Njime je samo ilustriran željeni tehnički pristup pri izradi ovog novog Leksikona – tip natuknica koje će se obrađivati, kao i način njihove obrade, ne bi li se zorno pokazalo kakav je tu velik te bitan posao u tijeku.

Ova knjiga, zajedničko djelo Zagrepčana Amira Obhođaša i Australca Jasona D. Marka, po prvi put ozbiljno i detaljno ujedinjuje ratne dnevnike ove, pomalo specifične povjesne postrojbe (kojima se detaljno bavio Milan Pojić, u knjizi “Hrvatska pukovnija 369. na Istočnom bojištu 1941. – 1943., Ratni dnevnik”), s dokumentima iz pismohrane dotične vojne postrojbe – koji su sačuvani u Vojno-istorijskome institutu u Beogradu, a u Zagrebu postoje isključivo u mikrofilmiranome obliku izrađenom tijekom 1960-tih – ali i sa stručnim knjigama te dodatnim povjesnim dokumentima zapadnog i istočnog podrijetla.

Amir Obhođaš, hrvatski koautor predstvljene vojno-povijesne studije

Amir Obhođaš, inače načelnik Mikroteke i fototeke Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu te od 2010. i magistar znanosti (s temom “Kopnene postrojbe NDH na Istočnom bojištu 1941. – 1943.”) – u ovom opsežnom vojno-povijesnom djelu obrađivao je u detalj hrvatsku postrojbu, njena borbena djelovanja i sudbinu. Za to vrijeme, njegov su-autor Jason D. Mark djelu je dao širi kontekst, obuhvaćajući tu i druge bliske postrojbe, a sve to na temelju svog dosadašnjeg višegodišnjeg stručnog rada (tri knjige o pojedinim aspektima borbi oko Staljingrada).

Stotinjak je ljudi popratilo predstavljanje knjige u Hrvatskom državnome arhivu

O samoj predstavljenoj knjizi, inače prvom objavljenome djelu nove izdavačke kuće “Despot Infinitus d.o.o.”, prisutnima su se obratili izdavač Zvonimir Despot, Mario Werhas iz Instituta za razvoj obrambenih sustava u sklopu MORH, te Milan Pojić, načelnik Odsjeka za vojno gradivo Hrvatskog državnog arhiva. Od dvojice autora, u Zagrebu je jučer bio samo Amir Obhođaš, koji je nizom karata i slikovnog materijala (kojim i njegova knjiga obiluje) zorno predstavio dosege ovog stručnog i znastvenog djela kakvo se u nas ne vidi često.