Nakon što je jutros u sklopu svojih redovitih aktivnosti posjetio Vojnu sigurnosno-obavještajnu agenciju (VSOA) i razgovarao s ravnateljem VSOA-e general-bojnikom Ivanom Turkaljem o postignućima i planovima za daljnji razvoj sposobnosti i transformacije VSOA-e, predsjednik RH i vrhovni zapovjednik OS RH Zoran Milanović obišao je Središte za bespilotne zrakoplovne sustave OS RH u vojarni „Josip Jović“ u Udbini.
Zajedno s načelnikom Glavnog stožera OSRH general-pukovnikom Tihomirom Kundidom, Milanović je posjetio pripadnike OSRH koji prolaze obuku za uporabu besposadnih zrakoplovnih sustava (dronova) – to su pripadnici Hrvatske kopnene vojske, Zapovjedništva specijalnih snaga i Obavještajne pukovnije koji će biti budući obučavatelji za uporabu besposadnih zrakoplovnih sustava.

Načelnik Glavnog stožera OSRH-a general-pukovnik Tihomir Kundid informirao je predsjednika Milanovića o sposobnostima besposadnih zrakoplovnih sustava u OSRH, o sadašnjim aktivnostima obuke i opremanja te o viziji i planovima razvoja tih sposobnosti u duljem razdoblju. Naglasio je da se, uz nabavu opreme i uvođenje novih tipova dronova, istovremeno prilagođava i doktrina koja prati nove sustave i načine njihove uporabe. Na sastanku se razgovaralo i o sposobnostima zaštite od djelovanja dronova, što je u jednom od svojih nedavnih medijskih istupa načelnik Kundid naveo kao opremu koju bi nabavljao istoga trena. Sposobnosti besposadnih zrakoplovnih sustava razvijaju se u sve tri grane OSRH te u Zapovjedništvu specijalnih snaga i Obavještajnoj pukovniji, istaknuto je na sastanku.

Uz načelnika GS OSRH, na sastanku s predsjednikom Milanovićem bili su načelnik Obavještajne uprave GS OSRH brigadni general Mijo Validžić, pročelnik Kabineta načelnika GS OSRH brigadir Zoran Lipošćak, zapovjednik Obavještajne pukovnije pukovnik Željko Perić, zapovjednik Središta za razvoj vođa „Marko Babić“ pukovnik Ivan Vukelić te načelnica Odjela za potporu i STRATCOM KNGS pukovnica Renata Koković Novosel.

*Photo: Ured predsjednika Republike Hrvatske/Ana Marija Katić, Dario Andrišek

Od kraja sljedećeg tjedna Hrvatsko ratno zrakoplovstvo ima novog zapovjednika. Predsjednik RH Zoran Milanović na to je mjesto imenovao brigadira Krešimira Ražova.  Ured predsjednika o tome je poslao kratko priopćenje koje prenosimo u cijelosti:

“Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović donio je Odluku o imenovanju brigadira Krešimira Ražova za novog zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Odluka o imenovanju stupa na snagu 23. listopada 2025. godine. Odlukom Predsjednika Republike, general-bojnik Michael Križanec razriješen je dužnosti zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva zbog isteka zakonskog roka na dužnosti.

Odluke o razrješenju i imenovanju u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu Predsjednik Republike donio je na temelju svojih ustavnih i zakonskih ovlasti, a na prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general-pukovnika Tihomira Kundida i uz suglasnost potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića.

Brigadir Krešimir Ražov rođen je 1974. godine u Zadru, diplomirani je inženjer aeronautike – pilot, a u Oružanim snagama Republike Hrvatske je od 28. svibnja 1998. godine. U dosadašnjoj vojnoj karijeri obnašao je dužnosti nastavnika letenja, zapovjednika letačkog voda, zapovjednika eskadrile helikoptera, a na dužnost zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva dolazi s dužnosti zapovjednika 93. Krila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Brigadir Ražov završio je Zapovjedno stožernu školu (2015. godine) i Ratnu školu „Ban Josip Jelačić“ (2020. godine).”

Kao zapovjednik Eskadrile helikoptera, brigadir Ražov zaprimio je 2016. godine prve tada novo isporučene američke helikoptere OH-58D Kiowa Warrior, a tim povodom je dao i kratak intervju za portal Obris.org. Dvije godine kasnije, 01. lipnja 2018., postao je zapovjednik 93. Zrakoplovne baze u Zemuniku i na toj je dužnosti sve do danas. Pripadnik je 2. naraštaja hrvatskih vojnih pilota, bio je probni i demo pilot na helikopteru BELL-206B, a u letačkoj karijeri ostvario je oko 3000 sati naleta na avionu UTVA-75 te helikopterima BELL-206B i OH-58D Kiowa Warrior.

Nakon višegodišnjeg mudrovanjaa, čekanja i pregovaranja, nacrti Strategije obrane i Dugoročnog plana razvoja OS RH konačno su dospjeli u fazu da mogu biti poslani iz Vladine radionice u Ured predsjednika  RH. O tome je  danas poslijepodne stiglo kratko priopćenje iz Vlade RH, u kojem se navodi:

“Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je uputio predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću nacrt Strategije obrane Republike Hrvatske i nacrt Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz prijedlog da se o tim dokumentima raspravi na sjednici Vijeća za obranu.

Nakon toga, ovi dokumenti bit će upućeni u formalnu proceduru donošenja, u skladu sa Zakonom o obrani.

Predsjednik Vlade u dopisu je predložio da predstojnici ureda u izravnoj komunikaciji dogovore precizan termin sjednice, kao i druge teme koje se mogu raspraviti na sjednici Vijeća za obranu.”

Time su usvojena dva od tri prijedloga Zorana Milanovića nakon što je u siječnju ponovno pobijedio na predsjedničkim izborima. On je, naime, tada zatražio sazivanje 16. sjednice Vijeća za obranu na kojoj bi prva tema bila”priprema i usvaajanje Strategije obrane RH, druga – priprema i usvajanje DPR OS RH, a treća – razmatranje potrebe i provedbe uvođenja obveznog vojnog roka u RH.

Do sada je predsjednik Milanović isticao da se nema namjeru očitovati o dokumentima koji su pripremljeni jednostrano, bez sudjelovanja Ureda predsjednika. Hoće li i u ovom slučaju biti tako, saznat ćemo možda već i večeras ako Ured predsjednika na Vladino priopćenje dogovori vlastitim priopćenjem. Ili su “zbog mira u kući” radili tajni pregovarački kanali koji su usuglasili ova dva neophodno potrebna dokumenta, i ujedno odustali od zadiranja u predsjedničke ovlasti kroz izmjene Zakona o obrani koje su još nisu našle na dnevnom redu.

Nakon dva kruga predsjedničkih izbora, Državno izborno povjerenstvo potvrdilo je 13. siječnja ove godine pobjedu Zorana Milanovića sa čak 54,68 posto (u odnosu na protukandidata Dragana Primorca koji je osvojio 25,32%). Milanović je danas prisegnuo za svoj drugi predsjednički mandat koji službeno počinje sutra, 19. veljače. U svom kratkom govoru, novi/stari predsjednik se prije svega osvrnuo na aktualne međunarodne prilike, ali i na neka otvoren pitanja suvremene hrvatske države i društva. Tako je, među ostalim, rekao:

„Posljednjih godina često sam ponavljao da je samo nama, i nikome osim nas, stvarno stalo do naše zemlje. Vjerujem da su svi dobronamjerni ljudi shvatili tu konstataciju onako kako sam mislio i osjećao. Druge države i nacije, u pravilu, ne žele nam zlo i ne rade protiv nas, ali u izboru između svojih interesa i našeg boljitka, kad do takvog izbora dođe, uvijek će se odlučiti za svoje interese. Pa i naši prijatelji i saveznici. Ovo nije ni žalopojka, ni kritika, ni neko uskogrudno zatvaranje u sebe bilo koje vrste. Ovo je realnost svijeta u kojem živimo. Ovo je poziv da se prestanemo zanositi iluzijama da će se netko izvana pobrinuti za nas kad nam bude teško ili kada nam stvarno bude trebalo. Možda malo, ali realno: nikad nije i nikad neće.“

„Ništa nam nikada nije darovano“, naglasio je Milanović, istaknuvši i da kao država i društvo imamo specifične želje i interese koje ne moramo nužno dijeliti s drugima:

„Jedino je nama istinski važno kakvo je naše obrazovanje na svim razinama, kakvo je naše javno zdravstvo i naše pravosuđe, kako se kroji pravda. Jedino se nas tiče kako živi naš narod. I unatoč rastu BDP-a, niskoj nezaposlenosti pa i povećanju kreditnog rejtinga, preveliki broj naših ljudi danas živi na rubu dostojanstva ili trpi neki oblik poniženja, usprkos poštenom radu ili pošteno zarađenoj mirovini. Samo je nama u interesu da nam institucije budu neovisne, profesionalne i odgovorne, kao i mediji, ili kako to boje zvuči, novinarstvo. To je, uz ostalo, preduvjet stabilnosti i funkcionalnosti našeg ustavnopravnog poretka i našeg demokratskog sustava. To je jednostavnim jezikom štit od samovolje i tiranije.“

Jedino je nama, nastavio je Milanović, „stalo do ljudi koji su nas spasili od agresorskog pokoravanja svojom hrabrošću, požrtvovnošću i svojom vještinom“,  ali i do Hrvata u BiH: „Tko će se, osim nas, založiti za njihova ugrožena politička prava i za obranu njihova konstitutivnog statusa?“ No tu je Milanović podsjetio i na poruke koje je poslao u svom prvom inauguracijskom govoru:

„Ključno je da budemo samokritični i kao pojedinci, i kao vlast, i kao društvo. Snaga je u poznavanju vlastitih slabosti i u priznavanju vlastitih stranputica. A gotovo da i nema veće slabosti od mržnje, šovinizma ili nepovjerenja prema onima koji su drukčiji od nas u nekom od brojnih slojeva, a svih ih imamo, identiteta, prema onima koji su slabiji, trenutno ili stalno slabiji. Malo je toga što je tako pogrešno kao veličanje najmračnijih epizoda vlastite povijesti, a svaka ih nacija ima. Teško da ima većeg kukavičluka od osporavanja domoljublja, ikome, na temelju razlike u mišljenju, na temelju razlike u nacionalnoj, vjerskoj ili rasnoj pripadnosti. Kao što sam rekao na ovom mjestu prije pet godina, ovo je kuća za sve nas.“

Današnji svijet je gotovo neprepoznatljiv čak i  u odnosu na onaj od prije 5 ili 10 godina, opisao je Milanović trenutna međunarodna zbivanja, kazavši kako se na horizontu javlja nešto što „zvuči kao uvjerljiv opis kaosa“ ili pak kao „nagovještaj zanimljivog i zahtjevnog doba, iz kineske kletve.“

„Čini se da su se pojavili i očito se javljaju novi gravitacijski centri globalne moći, koje se ne može ignorirati u oblikovanju slike budućeg svijeta. Na nama je da osmislimo nacionalnu politiku koja će najviše doprinijeti našim interesima u tom novom svijetu, u novom kontekstu, u novoj paradigmi. U tom poslu ne smijemo imati nikakvih, ili barem ne previše predrasuda i dogmi. Mir, sigurnost i dostojanstvo hrvatskih ljudi ne mogu i neće biti žrtva ničijih privatnih ambicija ili fiksacija,“

rekao je Milanović očito ponovno aludirajući na premijera Andreja Plenkovića koji nije prisustvovao današnjoj inauguraciji, već boravi u radnom posjetu Egiptu predvodeći hrvatsku gospodarsku delegaciju.

Milanović je ponovio i neke od svojih starih izjava, poput one da „nema potrebe ishitreno se gurati u prve redove u stvarima na koje ne možemo znatnije utjecati“, ali i na ono što je često ponavljao – svoj poziv na mir:

„Naša je obaveza prema hrvatskoj povijesti i hrvatskoj budućnosti, prema našim precima i našoj djeci, da se u međunarodnim odnosima zalažemo za mir, za dobrosusjedsku povezanost i za diplomatsko rješavanje konflikata među državama i narodima. To nije naivnost, to nije iznevjera zapadnih političkih i vojnih saveza, kojima pripadamo i kojima ćemo pripadati, i to je bila dobra odluka. To je naprosto borba za vlastite interese. To pogotovo nije iznevjera zapadnih ili europskih vrijednosti, koliko god bilo sve manje jasno koje su to vrijednosti i tko ih zastupa. Rat je najdublji i najotrovniji mogući društveni poremećaj, goreg nema. Ne kaže se zaludu da je pobjeda druga najgora stvar koja se može dogoditi u ratu. Citirat ću riječi predsjednika Kennedyja: ‘Nikad ne smijemo pregovarati iz straha. Ali nikad, baš nikad strahovati od pregovora.’“

Bez obzira na mirotvorstvo i miroljubivost, nema dileme da „moramo ojačavati svoje oružane snage u svakom pogledu“, rekao je Milanović na temu jedne od ovlasti iz svog predsjedničkog spektra:

„Hrvatska vojska mora biti sposobna zaustaviti napad na neovisnost i teritorijalni integritet te ispunjavati preuzete obaveze u sklopu svih saveza kojima pripadamo pri čemu te obaveze treba tumačiti pošteno, lojalno, ali u našem interesu. Međutim, ne slažem se s tezom prema kojoj „sigurnost nema cijenu“. Ta je teza praktični neodrživa i u svojoj biti nejasna. Vojska i suvremena oružja, pa i ne ona baš najsuvremenija, iziskuju vrtoglave troškove, sve vrtoglavije na koje mi ne možemo utjecati, a naši resursi su ograničeni. Ne bi trebali dopustiti da obrambeni izdaci progutaju novac za sve ostalo što naš život čini smislenim i ispunjenim. Hoćemo li se zbog nabave oružja odreći javnih ulaganja u znanost, u kulturu i umjetničko stvaralaštvo, u sport, u nove tehnologije? Što ćemo, zapravo, braniti oružjem, koje je uvijek ograničeno, treba ga imati, ako zapustimo ono što je proslavilo i još uvijek slavi hrvatsko ime u svijetu, ono što nas čini modernom i samosvjesnom, malom, ali nacijom, povijesnom nacijom?“

Dok se Donald Trump trenutno  poziva na „zdrav razum“, Zoran Milanović predlaže – „zdravu skepsu“:

„Želim da budemo pronicljivi i proračunati. Zdrava skepsa, ništa manje i ništa više. Pozivam da razgovaramo i uključimo u razgovor sve najodgovornije ljude i najbolje stručnjake. Potrudimo se da razumijemo narav eventualnih ratova budućnosti, pa da o nabavi oružja i opreme razmišljamo iz te perspektive. Nemojmo biti povodljivi i panični: to nikad nisu dobri saveznici, nikada u odlučivanju, a naročito ne u zanimljivim i turbulentnim vremenima koja se događaju i u kojima sudjelujemo. Upregnimo i stimulirajmo hrvatsku pamet i industriju, pa da ne uvozimo ono što, objektivno, možemo sami proizvesti, možda toga nema puno, ali postoji. I to se ne odnosi samo na oružje i vojnu opremu.“

Dajući prednost humanijem i zdravijem individualizmu ispred prisilne varijante kolektivizma, Milanović je na kraju svog govora ipak pozvao na zajedništvo i na oslonac na svoje najbliže, uz vjeru da „nećemo ostaviti jedni druge u presudnim trenucima“.

Dok je inauguracijski govor za početak prvog mandata bio više pragmatičan i praktičan, ovaj današnji podsjeća na neke temeljne vrijednosti države i društva. Zato i nije bilo bolje poruke od izbora izvođača i skladbi na današnjoj svečanosti – 3 klape, folklorni ansambl Lado i najveće i najugodnije iznenađenje – Chriztel Renae Aceveda, 13-godišnja osnovnoškolka s Filipina koja je svoj dom našla u Međimurju. „Ovo je kuća za sve nas“, ponovio je opet Milanović, prije nego što se sutra svi skupa vratimo u „novo normalno“.

*Photo: Ured predsjednika RH

Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović sastao se u petak, 24. siječnja, s načelnikom Glavnog stožera OS RH general-pukovnikom Tihomirom Kundidom i zapovjednicima svih grana OS RH. Kako je kratko priopćeno iz Ureda predsjednika, na sastanku održanom na Pantovčaku, načelnik GS general Kundid izvijestio je novog-starog predsjednika Milanovića o prioritetima i glavnim aktivnostima OS RH planiranim za 2025. godinu, kao i o provedbi opremanja i modernizacije Oružanih snaga te o planiranoj nabavi vojne opreme. Razgovaralo se i o stanju pričuvne komponente vojske i potrebi jačanja ljudskih potencijala OS RH.

S druge pak strane, predsjednik Milanović je potvrdio vojnom vrhu kako će se “nastaviti zalagati za razvoj i jačanje Oružanih snaga Republike Hrvatske u skladu s potrebama i prioritetima koje iskaže Glavni stožer OSRH. Isto tako, naglasio je kako će i dalje štititi Hrvatsku vojsku od dnevne i stranačke politike te ponovio svoj čvrsti stav kako se strateška i najsloženija pitanja iz područja obrane moraju raspraviti na Vijeću za obranu na kojemu su obvezna sudjelovati sva tijela državne vlasti zadužena za obranu“, napominje se u priopćenju iz Ureda predsjednika. Poziv koji je predsjednik Milanović 17. siječnja uputio premijeru Plenkoviću za sazivanje Vijeća za obranu i dalje stoji, no čini se da konkretnog odgovora iz Banskih dvora – nema.

Uz načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske na sastanku su bili direktor Glavnog stožera OSRH general-bojnik Krešo Tuškan, pomoćnik načelnika Glavnog stožera OSRH za zdravstvo general-bojnik Boris Zdilar, zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general-bojnik Blaž Beretin, zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva general-bojnik Michael Križanec, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice komodor Damir Dojkić, zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta „dr. Franjo Tuđman“ general-bojnik Slaven Zdilar i zamjenik zapovjednika Zapovjedništva za potporu brigadni general Ivan Raos. Pritom je primjetno da su dva mjesta i nadalje prazna – mjesto zamjenika načelnika GS OS RH, koje će uskoro “obilježiti” godinu dana bez imenovane osobe, kao i mjesto zapovjednika Zapovjedništva za potporu, gdje već neko vrijeme nema nasljednika generala Fuzula. Također je primjetno da na ovom sastanku nije bilo ni zapovjednika Zapovjedništva specijalnih snaga brigadira Ivana Miloša, koji je do sada obično prisustvovao ovakvim sastancima u Uredu predsjednika.

Uz Predsjednika Republike na sastanku su bili predstojnik Ureda predsjednika Republike Orsat Miljenić,  savjetnik Predsjednika Republike za obranu Ivica Olujić i pročelnik Vojnog ureda Kabineta za obranu i nacionalnu sigurnost Ureda predsjednika brigadni general Ivica Kranjčević.

*Ured predsjednika Republike Hrvatske / Dario Andrišek

Iako se Zoran Milanović još uvijek ne pojavljuje odjavnosti nakon premoćne pobjede na predsjedničkim izborima, danas je iz Ureda predsjednika stiglo priopćenje o novoj Milanovićevoj pruženoj ruci premijeru Andreju Plenkoviću. Naime, Predsjednik RH predložio je premijeru sazivanje 16. sjednice Vijeća za obranu, uz prijedlog da se ona održi sljedeća dva tjedna. Osim toga,predložene su i teme o kojima bi se raspravljalo na toj sjednici:

“(1) priprema i usvajanje Strategije obrane Republike Hrvatske,

(2) priprema i usvajanje Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske i

(3) razmatranje potrebe i provedbe uvođenja obveznog vojnog roka u Republici Hrvatskoj.

U prijedlogu za sazivanje sjednice Vijeća za obranu predsjednik Milanović je istaknuo kako je otvoren za dogovor o proširenju dnevnog reda predložene sjednice ukoliko predsjednik Vlade smatra potrebnim raspraviti i druge teme vezane uz obranu,”

stoji u priopćenju koje potpisuje glasnogovornik Nikola Jelić.

Posljednja sjednica Vijeća za obranu održana je prije više od 3 godine

Portal Obris.org već je nakon rezultata predsjedničkih izbora naveo probleme koji ostaju za raspravu i rješavanje odmah po okončanju izborne kampanje, a kao dva goruća pitanja naveli smo upravo (ne)sazivanje sjednice Vijeća za obranu, kao i činjenicu da već 17 dana ove nove 2025. godine ne postoji Dugoročni plan razvoja OS RH. Posljednja sjednica Vijeća za obranu održana je 09. studenog 2021., na kojoj se premijer i predsjednik nisu uspjeli dogovoriti o zajedničkoj izjavi. Glavna točka razdora bilo je razmimoilaženje pogleda na glavnu točku dnevnog reda – materijalno stanje OS RH. Kako Vlada uvijek tvrdi da je sve u najboljem redu, dok Predsjednik RH nabraja i određene probleme poput nedostatka streljiva, zajedničkog priopćenja nije bilo, kao ni novih sjednica Vijeća za obranu od tada pa sve do danas.

“Neću najavljivati nikakve dopise, nikakve javne pritiske prema predsjedniku Vlade, ali morat ćemo razgovarati,” poručio je Milanović netom nakon završenih izbora. Pet dana kasnije, ipak je iz Ureda predsjednika u javnost odaslan prijedlog o nužnosti sazivanja Vijeća za obranu. Na potezu je premijer Plenković na kojem je trenutno odluka hoće li se držati one svoje stare izjave “prvo – sorry, stari”, ili će okrenuti novi list u neophodnoj suradnji s novim/starim predsjednikom RH.

Brzi Plenkovićev odgovor

Premijer Plenković je na Milanovićev prijedlog odgovorio iz Berlina, gdje se nalazi na neformalnom sastanku lidera Europske pučke stranke, čiji je HDZ član.

“Upravo sam sada dobio tu informaciju. Što se tiče tri teme koje su sadržane u tom pismu, prvo metodološki, bilo bi dobro najprije da se umjesto u medije komunicira s Uredom u Zagrebu. To što smo mi u Berlinu ne znači da u Zagrebu nema kolega koji vode Ured,”

poručio je Plenković, dodavši da Vlada i Ministarstvo obrane aktivno rade na temama koje Milanović predlaže za raspravu:

“Druga stvar je da postoje tri dokumenta, jedan je Strategija obrane, drugi je Dugoročni plan razvoja obrane, a treći je izmjena Zakona o obrani koji se odnosi na temeljnu vojno osposobljavanje. Vlada i Ministarstvo obrane su radili proteklih nekoliko mjeseci i na ovoj Strategiji obrane, nacrt je spreman, i na novom Dugoročnom planu razvoja obrane, nacrt je spreman, i na Zakonu o obrani koji se tiče temeljnog vojnog osposobljavanja”.

Plenković je pritom prešutio da je riječ o jednostranom radu, bez razgovora s Vrhovnim zapovjednikom. No svejedno će  mu, kaže premijer, odgovoriti na današnji prijedlog:

“Uputit ćemo neformalnim putem predsjedniku, njegovom Uredu da pogledaju te dokumente. Kad ih pogledaju, kad vide imaju li nekih dodatnih elemenata koji žele uvrstiti u te dokumente, onda ćemo razgovarati o nekakvim susretima formalne prirode.”

Premijer ima još tema o kojima bi želio razgovarati iako one, kak ose čini na prvi pogled, ne spadaju u ingerenciju Vijeća za obranu:

Plenković sa čelnikom CDU-a Merzom

“Ono što bih želio reći sada jest da to nije jedina tema, postoji čitav niz drugih tema kojih želimo otvoriti. Mi ćemo uputiti predsjedniku RH dopis s vrlo jasno definiranim planom otvaranja novih hrvatskih veleposlanstava, novih generalnih konzulata jer i ta tema čeka, blokirani su, neki su individualno poslani dopisi, ostali na čekanju u Uredu predsjednika proteklih godina, kao što je lista veleposlanika ostala na čekanju još od rujna 2020. MVEP je spreman napraviti ažuriranu novu listu sugestija, dakle ne definitivnih prijedloga nego prijedlog ljudi koji su kompetentni da rade taj posao tako da se i ta priča pokrene”.

I na kraju, omiljena premijerova tema – rat u Ukrajini.

“Jednako tako moramo u jednom trenutku zaista izvesti stvari na čistac, da otvorimo pitanje ruske agresije na Ukrajinu, da pokušamo zauzeti i čuti koji je to stvarni stav predsjednika o tome vodi li Rusija agresiju na Ukrajinu ili ne, koja je uloga Hrvatske.”

Kako se odnosi Predsjednikov stav o ratu u Ukrajini prema planu razvoja OS RH u narednom razdoblju, nije baš sasvim jasno. Puno je jasnije da premijer potencira tzv. ne-teme kako bi izbjegavao otvaranje pravih tema. Ukratko, ping-pong se nastavlja bez konkretnih mjera rješavanja problema.

Posljednjeg dana sada već stare 2024. godine, Ministarstvo obrane objavilo je plan rada u 2025., koji se odnosi na sve ustrojstvene jedinice i za sva područja koja one pokrivaju. No prije nego što pažljivije pogledamo MORH-ove planove u novoj godini, bacit ćemo pogled još jednom unatrag. Nju je, prije svega, obilježio novi ministar Ivan Anušić, koji je nakon notornog Marija Banožića unio novu dinamiku u obrambeni sektor, što se uvelike vidjelo i u javnosti. To je vjerojatno jedan od razloga zašto se počeo popravljati i broj mladih koji se prijavljuju za dobrovoljno služenje vojnog roka, no daleko je to od rekordnih brojki iz mandata ministra Damira Krstičevića. S druge strane, ponovni rast interesa za dobrovoljno služenje vojnog roka dobra je vijest budući da je malo vjerojatno da će MORH uspjeti – barem ove godine – uspostaviti temeljno vojno osposobljavanje. Za to su nužne izmjene dva temeljna obrambena zakona – Zakon o obrani i Zakon o službi u OS  RH, koji bi trebali ući u javno savjetovanje krajem siječnja, ali i za koje je potrebna suglasnost Predsjednika RH i Vrhovnog zapovjednika OS RH, ili barem dvotrećinska većina saborskih glasova. U ovom trenutku, ni jedno ni drugo nije realno.

Jučerašnja pobjeda Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima s premoćnih 74,68%, kao  i njegov pobjednički govor, pokazuju da ne misli odustati ni milimetra od do sada zacrtanih linija.

„Držat ću se Ustava, to je moj program. Što god o tome mislio, 75 posto hrvatskih birača koji su danas izašli i iskazali svoju volju slažu se s time. Ja ponovno pozivam – čujte to! Tražim – ne ovlasti, jer ovo nije radi ovlasti, ovo je radi dužnosti – moja dužnost je da budem ravnopravan jer tako kaže hrvatski Ustav. U pitanjima vanjske politike – ravnopravan, a to nalaže suradnju, nalaže sazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost, koje se već tri godine ne sastaje. U pitanjima obrane i nacionalne sigurnosti, kako Ustav kaže – ja ću biti Vrhovni zapovjednik, dakle – ne ravnopravan nego najodgovorniji i najviši po rangu, jer tako kaže Ustav”,

rekao je Milanović pred prepunom Tvornicom u kojoj su njegovi pristaše čekali izborne rezultate. Kao i u govoru nakon prvog kruga izbora, tako je i sinoć Milanović ponovio da pruža ruku koja će, sudeći prema prvim izjavama premijera Plenkovića nakon objave neslužbenih rezultata, ali i danas nakon sjednice Predsjendištva HDZ-a, ostati neprihvaćena.

Time se može i nadalje očekivati blokada procesa u obrani, nacionalnoj sigurnosti i vanjskim poslovima. Resor obrane je u 2025. ušao bez temeljnog dokumenta – Dugoročnog plana razvoja OS RH. Postojeći DPR vrijedio je za razdoblje od 2015. do 2024., iako je u proteklom razdoblju  u mnogočemu od njega odstupano. Na “novom” DPR-u počelo se  raditi još u vrijeme predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović i ministra obrane Damira Krstičevića, Mario Banožić je gotovo u svakom drugom istupu najavljivao da novi DPR samo što nije, dok ga njegov nasljednik Anušić više ni ne spominje. Jedan od razloga je svakako raskorak između planova i ostvarenja, no drugi je – izostanak suradnje između Ministarstva obrane i Predsjednika RH.

Nepostojanje suradnje do sada je rezultiralo i neimovanjem ključnih zapovjednika u Oružanim snagama. Kako se ne bi u potpunosti zaustavili procesi u OS RH, posljednja serija imenovanja nakon poduže pauze objavljena je u kolovozu 2023., potom je početkom 2024. ipak postignut dogovor o novom načelniku GS OS RH, no do danas je ostalo upražnjeno mjesto njegovog zamjenika. Naime, nakon što je generalu Siniši Jurkoviću istekao mandat sredinom ožujka prošle godine, nikako da se imenuje njegov zamjenik – u Uredu predsjednika tvrde da je ime kandidata za zamjenika načelnika GS na stolu, iz MORH-a poručuju da je “postupak u tijeku”, no bliži se godinu dana otkako to mjesto zjapi prazno. Slično je i sa Sigurnosno-obavještajnom agencijom – otkako je SOA u rujnu prošle godine dobila zamjenika, o imenovanju novog ravnatelja više se ni ne govori. Jednako je i s veleposlanicima – zbog izostanka dogovora na relaciji Markov trg – Pantovčak, Hrvatska u ovom trenutku više nema niti jednog imenovanog veleposlanika. No Vlada je tome uspjela doskočiti imenujući otpravnike poslova za koje nije potrebno usuglašavanje s Predsjednikom RH. Predsjednik Milanović je sinoć istaknuo i nesazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost, zbog čega obavještajne službe – kako civilna, tako i vojna – rade bez godišnjih smjernica koje na Vijeću za nacionalnu sigurnost dogovaraju predsjednik i premijer, no ni Vijeće za obranu se također nije godinama sastalo. Predsjednik Milanović blokirao je pristupanje Hrvatske u NATO misiju NSATU za pomoć Ukrajini, no tako će očigledno biti i s izmjenama zakona o obrani i službi u OS RH. Već je ranije najavio da će surađivati s Ministarstvom obrane oko organizacije vojnog mimohoda povodom 30. obljetnice VRO Oluja, dok na planove materijalnog opremanja OS RH nema utjecaja.

Kada su obrana i nacionalna sigurnost u pitanju, ispružena ruka suradnje ne smije se ignorirati, kao što se može naslutiti iz premijerovih izjava. Plenkovićeva samovolja ujedno je i ruganje biračima koji su, nebitno iz kojih razloga, povjerenje poklonili upravo njegovom zakletom neprijatelju Zoranu Milanoviću. Obrana i nacionalna sigurnost ne smiju biti talac njihovih svađa i neprijateljskih odnosa, i krajnje je vrijeme da se otvorena pitanja iz obrambenog i sigurnosnog resora pomaknu s mrtve točke. Ako nema mogućnosti da se dvojac Plenković-Milanović nađu u istoj prostoriji za istim stolom po istim pitanjima, rješenje se moguće krije u radnim povjerenstvima s obje strane, što je model koji je već primijenjen u par navrata, i koji je uspio postići određeni napredak.

Nastavlja se trakavica  oko izbor čelnog čovjeka Sigurnosno-obavještajne agencije, započeta razgovorima o izboru novog načelnika GS OS RH. Predsjednik Republike Zoran Milanović uputio je jučer, u ponedjeljak 11. ožujka, dopis predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću u kojemu mu predlaže da, sukladno njihovim ustavnim i zakonskim ovlastima, imenuju Daniela Markića za vršitelja dužnosti ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije od isteka njegovog mandata 5. svibnja 2024. do izbora novog ravnatelja SOA-e, a najdulje na dva mjeseca. Uz dopis, uputio mu je i prijedlog Rješenja o imenovanju vršitelja dužnosti ravnatelja SOA-e.

U priopćenju upućenom premijeru Plenkoviću napominje se da ravnatelju Sigurnosno-obavještajne agencije Danielu Markiću 5. svibnja 2024. godine završava mandat na toj dužnosti:

Daniel Markićje na čelu SOA-e naslijedio Dragana Lozančića

“Imajući u vidu najavu raspuštanja Hrvatskog sabora s danom 14. ožujka 2024. godine, izgledno je da će mandat ravnatelja SOA-e završiti u trenutku, početkom svibnja, kada vrlo vjerojatno još neće biti formirana nova Vlada RH zbog čega se neće moći provesti ni zakonska procedura imenovanja ravnatelja SOA-e. Bez racionalnog objašnjenja odbili ste prijedlog da sada – dok još i Vi kao predsjednik Vlade RH imate mandat, a prije raspuštanja Hrvatskog sabora – imenujemo ravnatelja SOA-e i zamjenika ravnatelja SOA-e, a kao što je to i propisano člankom 66. Zakona o Sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske. Isto tako, niste pokazali ni najmanje interesa da se pristupi izmjenama relevantnih podzakonskih akata kojima bi se poboljšalo funkcioniranje SOA-a i tako izbjeglo ponavljanje „slučaja Turudić“.
Kako bismo izbjegli situaciju u kojoj SOA ostaje bez ravnatelja, a zamjenik nije imenovan,  predlažem Vam da zajedno, sukladno našim ustavnim i zakonskim ovlastima, imenujemo Daniela Markića za vršitelja dužnosti ravnatelja SOA-e od isteka njegovog mandata do izbora novog ravnatelja SOA-e, a najdulje na dva mjeseca. Napominjem da ću u svakom slučaju inzistirati da se, kako to predviđa Zakon, uz ravnatelja SOA-e imenuje i zamjenik ravnatelja. U prilogu Vam dostavljam prijedlog Rješenja o imenovanju vršitelja dužnosti ravnatelja
Sigurnosno-obavještajne agencije pa Vas molim, ukoliko ste suglasni, da istu potpišete i vratite je meni na supotpis. Ukoliko pak imate drugi prijedlog ili izmjenu priloženog Rješenja, slobodno mi se obratite.“

Jučer je, gostujući u Dnevniku Nove TV, Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade  i ministar obrane, a ujedno i glavni Vladin pregovarač s predsjednikom Milanovićem, rekao:

“Mislim da će to sve biti u redu. U razgovoru s predsjednikom potvrđeno mi je da će za šefa SOA-e biti prihvaćen kandidat kojeg je predložio premijer”.

A premijer, kako je poznato, predlaže novi mandat za Markića, bez ikakvih ograda i uvjeta. Izgledno je da ovaj Milanovićev prijedlog neće proći, pa se očekuje skora reakcija iz Vlade.

Načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga RH (GS OS), admiralu Robertu Hranju, za točno 7 dana ističe mandat, ali u javnosti još nema naznaka o mogućem novom čelnom čovjeku naših OS. U izjavama najviših državnih dužnosnika o toj se temi relativno malo govori, kao da nema nikakve žurbe, no pitanje je trenutka kada će i iz koga prokuljati srdžba zbog usporenog ili čak potpuno blokiranog postupka izbora novog načelnika OS RH. Niti je do sada Vlada predložila novog načelnika, niti se on predstavio saborskom Odboru za obranu, a sat neumorno otkucava zadnje dane mandata aktualnog načelnika OS RH.

Predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović u petak je vrlo pohvalno govorio o admiralu Hranju, kazavši da mu je bilo zadovoljstvo četiri godine surađivati i biti mu vrhovnim zapovjednikom. Za admirala Hranja, između ostalog kazao je kako je pojam onoga što naziva elitom.

„U odnosu prema poslu, mislim domoljublje je pretpostavka – bez toga ne ide, kvaliteti obavljenog posla, školama koje je završio s najvećim mogućim uspjehom… To je moderan vrhunski vojnik. Ide u mirovinu nakon skoro 40 godina, od kojih 30 u Hrvatskoj vojsci, i teško je nadomjestiti takve, ali stvar mora ići dalje. Još jednom njemu hvala, a dalje… imamo dobrih ljudi, za razliku od pravosuđa gdje dolaze najgori od najgoreg“,

dodao je Milanović na obilježavanju 30. obljetnice ustrojavanja 1. hrvatskog gardijskog zbora, Dana Počasno-zaštitne bojne i Dana vojne kapelanije Sveti Valentin u vojarni 1. hrvatski gardijski zbor na Tuškancu.

Iako su ga novinari pitali o mogućem nasljedniku admirala, odbio je direktno odgovoriti samo kratko kazavši da „kad bude dogovoreno, znat ćete. Prije toga ništa. To je ozbiljan pristup poslu, a ne ono foliranje s javnim pozivima, a u stvari obična seoska prevara u kojoj se zna koji će birtaš dobiti koncesiju“. Premijer Plenković je s Minhenske sigurnosne konferencije 16. veljače poručio da će novi načelnik „biti netko s kime ministar obrane može surađivati“, te da to mora  biti stvar političkog dogovora, što je istoga dana potvrdio i ministar obrane Ivan Anušić, poručivši da se premijer i predsjednik trebaju dogovoriti oko kandidata za novog načelnika GS-a.

Inače, bivši ministar obrane Mario Banožić u nekoliko je navrata pokušavao smijeniti admirala Hranja s mjesta prvog čovjeka OS RH, pozvavši u pomoć čak i Inspektorat obrane, a kada mu ništa nije pošlo za rukom – odlučio je produžavati admiralu Robertu Hranju mandat na mjestu načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH u trajanju po 6 mjeseci, zaključno do 31. prosinca 2023., i to „zbog posebno opravdanih razloga i zbog potrebe službe“, priopćilo je svojedobno Ministarstvo obrane (MORH). „Načelnik Glavnog stožera i ja jako dobro surađujemo, što je vidljivo i iz svih projekata modernizacije i opremanja Hrvatske vojske. Važno je da svi mi koji na bilo koji način možemo utjecati na procese unutar Hrvatske vojske, zadržimo fokus isključivo na interesu pripadnica i pripadnika HV-a, odnosno razvoju naših Oružanih snaga. Admiral Hranj i ja upravo u tom smjeru i surađujemo“, istaknuo je prilično licemjerno tadašnji ministar Banožić. Admiral Hranj je na mjestu načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH zamijenio generala zbora Mirka Šundova, nakon što mu je krajem veljače 2020. istekao mandat. Šundov je bio prvi načelnik GS-a kojem je trajanje mandata ograničio novi Zakon o službi u OS RH,  prema kojem ista osoba može biti izabrana na samo jedan mandat načelnika Glavnog stožera. Hranj s pozicije načelnika odlazi 29. veljače ove godine, dakle za manje od tjedan dana, a prema neslužbenim informacijama – izrazio je želju da karijeru nastavi u diplomaciji, baš kao i bivši načelnik GS general Drago Lovrić, danas  hrvatski veleposlanik u Kataru.

Prema, također, neslužbenim informacijama koje već neko vrijeme kolaju Oružanim snagama i o kojima je pisao dio medija, u ovom trenutku su navodno četiri potencijalna kandidata za mjesto novog načelnika Glavnog stožera – general Siniša Jurković, zamjenik načelnika Glavnog stožera, general Denis Tretinjak, načelnik Operativne uprave Glavnog stožera, general Drago Matanović, glavni inspektor obrane, i general Boris Šerić, nedavno imenovani vojni predstavnik RH pri NATO-u. U međuvremenu je, navodno, general Matanović otpao, među ostalim i kako se ne bi ponovila neugodna situacija s prošlog izbora načelnika GS-a, gdje je Matanović kotirao kao kandidat HDZ-a i premijera Plenkovića, te time automatski bio neprihvatljiv tada novom vrhovnom zapovjedniku Milanoviću. Danas Milanoviću, navodno, nije prihvatljiv ni aktualni zamjenik načelnika GS, general Siniša Jurković, koji je do prije skoro godinu dana bio gotovo pa siguran nasljednik admirala Hranja. Generalu Jurkoviću ističe mandat zamjenika načelnika GS OS RH 15. ožujka, dakle dva tjedna nakon isteka Hranjevog mandata, pa je moguće da će se u istom paketu državni vrh dogovoriti o popunjavanju ova oba mjesta u vrhu vojske.

U svakom slučaju, druge dnevno-političke teme za sada dominiraju hrvatskim medijskim prostorom, a o novom čelnom čovjeku GS OS RH Vlada se ima priliku izjasniti zadnjeg dana Hranjevog mandata, na sjednici 29. veljače, ili će i vojska dobiti tek vršitelja dužnosti, funkciju koja je bila naročito popularna tijekom protekle 3 godine, u jeku sukoba premijera i predsjednika države.

* Autor: Aleksandar Španić, časnički namjesnik u mirovini i dugogodišnji novinar

Novi ministar obrane Ivan Anušić završio je prvi tjedan svog ministarskog mandata scenom koja već dugo nije viđena u Hrvatskoj – ministar obrane i predsjednik države srdačno su se pozdravili i zajedno prisustvovali promociji novih časnika zdravstvene službe. I ne samo to – predsjednik Milanović na početku svog govora posebno se dotaknuo ministra Ivana Anušića:

„Poštovani gospodine ministre i potpredsjedniče Vlade, Vama poseban pozdrav i čestitka na preuzimanju ove dužnosti koja je odgovorna i u puno rutinskijim vremenima, a u današnjim posebno. Odgovorno ministarsko mjesto! Želim sve najbolje i radujem se dobroj suradnji!“.

Time je stavljena točka na 3 godine dugo neprijateljstvo između ministra obrane Marija Banožića i predsjednika RH te Vrhovnog zapovjednika OS RH Zorana Milanovića, koje je započelo problemima u protokolarnom polaganju vijenaca na Mirogoju, a eskaliralo do neslućenih razmjera Banožićevim umirovljenjem zapovjednika Počasno-zaštitne bojne brigadira Elvisa Burčula. Tijekom posljednje 3 godine, Banožić i Milanović častili su se teškim riječima, često primitivnim uvredama, optužbama o narušenoj spremnosti OS RH, zabranama ulaska u vojne objekte, dvostrukim  ispraćajima i gotovo potajnim događanjima, Banožićevim neisplatama dnevnica i Milanovićevim ignoriranjem imenovanja vojnih zapovjednika na najviše dužnosti. Načelnik GS OS RH tu se našao kao kolateralna žrtva i uspješno preživjeli nakon Banožićevog  nemuštog pokušaja smjene preko Inspektorata obrane.

Svo to vrijeme negdje sa strane je kibicirao premijer Andrej Plenković, zadovoljan što je Milanovićev oštar jezik skrenuo s njegovog lika i djela na ono ministra Banožića. U tom je zadovoljstvu, navodno, ležao i glavni razlog zašto je krajnje nesposobni Banožić ostao ministar čitavo ovo vrijeme, sve dok ga premijer nije brzinski smijenio svega par sati nakon tragične prometne nesreće. Upitan danas nakon sjednice Vlade o suradnji Milanovića i Anušića, premijer Plenković kratko je rekao: „Ne znam, nisam imao vremena se s tim baviti. Anušić je bio na dodjeli činova časnicima Hrvatske vojske“. No, na novinarsko insistiranje da li očekuje drugačiji odnos od onog kojeg je s Milanovićem imao Mario Banožić, Plenković je ipak procijedio: „Vidjet ćemo.“ „Kakve ćete upute dat ministru?“, pitali su dalje novinari. „Ministar je član Vlade. Ponaša se sukladno politici Vlade, ne moramo to sada ponovno ponavljati. Dakle, ukoliko bilo tko bude Vladu ucjenjivao, vrijeđao, lažno optuživao, bio on trenutno netko tko obnaša neku dužnost, oporbeni političar, predstavnik javnosti, pa čak i medija, dobit će adekvatan odgovor“, sada već nervozno odgovorio je premijer.

Predsjednik Milanović u više je navrata tvrdio da on nema problem s ministrom obrane, već s Marijom Banožićem. I to se danas trudio pokazati, odnoseći se prema Ivanu Anušiću s posebnim uvažavanjem. Nema sumnje da novi ministar obrane zadnjih dana rješava najveće probleme koje je stvorio Banožić, čemu svakako treba pribrojiti odnos s Vrhovnim  zapovjednikom OS RH. Ali i s javnošću. Jer danas se nakon višegodišnjeg ignoriranja, da ne kažemo cenzure, u MORH-ovom priopćenju našlo mjesta ne samo za spomen Zorana Milanovića, već i za izvatke iz Predsjednikovog govora mladim časnicima, kao i za njegove fotografije među nazočnim gostima. „Pa ne nosim ja kameru“, odgovorio je svojevremeno Mario Banožić na novinarska pitanja zašto je iz MORH-ovih video i foto materijala „nestao“ Zoran Milanović. Kameru danas nije nosio ni Ivan Anušić, ali je priopćenje bilo korektno napisano i opremljeno.

I za kraj, vratimo se na one kojima je današnji dan bio jedan od najvažnijih u životu, a nepravedno su ostali u sjeni političara. Radi se o 10. i 15. naraštaju Temeljne časničke izobrazbe zdravstvene  službe, odnosno o 7 doktora medicine, jednom doktoru dentalne medicine, jednoj magistri sestrinstva (svi s tržišta rada), te jednoj sveučilišnoj prvostupnici sestrinstva iz sustava OS RH. Njima su danas uručeni prvi časnički činovi i rješenja o prijmu u djelatnu vojnu službu koju će obavljati u Zagrebu, Varaždinu, Petrinji, Karlovcu, Kninu, Zemuniku, Splitu, Vinkovcima i Požegi. „Postoji mnoštvo zanimanja i mnoštvo profesija, ali vrlo je malo onih koje zovemo pozivima. Vaš liječnički i sestrinski poziv, vaš časnički poziv su prije svega plemeniti i na ponos su hrvatskog naroda“, poručio im je ministar obrane Ivan Anušić, obećavši da će nastaviti osnaživati uvjete rada, obuke i života vojnika jer se „jačanjem Hrvatske vojske jača hrvatski narod i hrvatska država“.

*Photo: Ured predsjednika RH/ Tomislav Bušljeta,  MORH/T. Brandt