Ministarstvo obrane RH je u petak, 21. studenog, pustilo u javno savjetovanje 3 prijedloga pravilnika koja se tiču temeljnog vojnog osposobljavanja. Riječ je o: (1) „Prijedlogu pravilnika o temeljnom vojnom osposobljavanju“, (2) „Prijedlogu pravilnika o mjerilima i postupcima za ocjenu zdravstvene sposobnosti novaka i ročnika“, te (3) „Prijedlogu pravilnika o načinu vođenja evidencije vojnih obveznika i izvršavanju vojne obveze“. Datum zatvaranja savjetovanja za sva 3 prijedloga je 21. prosinac, što znači da od tada pa do kraja godine ostaju samo tri radna dana za izradu izvješća o provedenom svjetovanju i za formalno donošenje ovih odluka, koje tada treba još i objaviti u Narodnim novinama. Naime, kako se navodi u sva tri spomenuta pravilnika, „Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvog dana od dana objave u ‘Narodnim novinama’“ – tako da je već sad prilično upitna njihova primjenjivost od stvarnog početka 2026. godine za kada se najavljivalo da bi prvi novaci trebali ući u vojarne. Naravno, poseban problem tu onda dodatno izvire i iz činjenice da su završne odredbe ovih pravilnika relativno šture, te jedva da opisuju sam mehanizam prijelaza od dosadašnjeg sustava dragovoljnog služenja vojne obveze na sustav obveznog služenja (koliko god oni možda i bili slični), svaki u svom polju nadležnosti.

Uz to, problem vremenskog tjesnaca koji stvara doba godine pred planirano pokretanje TVO početkom 2026. godine posebno vrijedi ako uzmemo u obzir i činjenicu kako se u saborskoj raspravi spominjalo i podzakonske akte koje za segment civilnog služenja vojne obveze treba donijeti Ministarstvo unutarnjih poslova (Plan obuke, jedna uredba, barem jedan pravilnik, a možda i izmjene te dopune Zakona o sustavu civilne zaštite). Svi ti akti za sada nisu vidljivi u sustavu za javne rasprave (bez čega ne bi trebali biti doneseni), pa je to još jedan konkretan problem pred skorim početkom čitavog hrvatskog sustava obveznog služenja vojne obveze.

„Prijedlog pravilnika o TVO“

Prvo javno savjetovanje odnosi se na „Prijedlog pravilnika o temeljnom vojnom osposobljavanju“, koji u vrijeme pisanja ovog teksta ima registriranih 26 komentara, na svojih ukupno 20 članaka. U njemu se „propisuje postupak prijave i evidencije kandidata i upućivanje kandidata na temeljno vojno osposobljavanje, prava i obveze ročnika te druga pitanja u vezi s temeljnim vojnim osposobljavanjem“ – sve to u svrhu „obnašanja vojničkih dužnosti u OS RH“, kao i za „služenje u pričuvnom sastavu OS“. Ujedno, propisuju se i pojedinosti upućivanja kandidata na zdravstveni pregled i psihologijsko ispitivanje (čl. 4 i 5) – koje provodi Područni odjel za poslove obrane prema „Planu zdravstvenih pregleda i psihologijskih ispitivanja“ (pozivanje, izdavanje uputnice, osiguravanje prijevoza ili naknade njegovih troškova te potencijalnog smještaja ili dnevnice). Zatim se razrađuje upućivanje na Temeljno vojno osposobljavanje (čl. 6 do 8) – gdje GS OS RH do 1. prosinca tekuće godine dostavlja nadležnoj jedinci MORH „Prijedlog broja ročnika po mjestima provedbe TVO“ za iduću godinu. Tim temeljem ministar obrane treba do 15. prosinca tekuće godine donijeti „Plan upućivanja kandidata na TVO“ – njihovog broja, mjesta upućivanja te broja uputnih rokova u godini. Uz to, za pojedini uputni rok (u Saboru i medijima se spominjalo 5 uputnih rokova u godini) on treba donijeti i „Odluku o upućivanju kandidata na TVO“ – kojom se utvrđuje broj kandidata po pojedinom područnom odjelu za obranu, te vrijeme i mjesto upućivanja – u pravilu 40 dana prije upućivanja kandidata. Relevantne izvode iz ove odluke MORH dostavlja područnim uredima za obranu ne bi li se po njima provodilo konkretno pozivanje kandidata. Naravno, već je tu vidljivo da svi navedeni rokovi iz novog pravilnika nisu direktno primjenjivi na stanje krajem 2025. godine – što ipak nije jasno definirano u prijelaznim te završnim odredbama – dok nije jasno ni kako će se procijenjeni visoki stupanj odaziva mladih (obvezno za muškarce i dragovoljno za žene) u praksi pomiriti s jasno ograničenim kapacitetima prijma na TVO početkom primjene novoga sustava.

Samo „Temeljno vojno osposobljavanje“ regulira se u IV. dijelu pravilnika (čl. 9 do 11), uz potvrdu da se tu prenose vojna znanja i sposobnosti „za streljačku specijalnost 11A, dužnost strijelca“ u rodu pješaštva. Za to „Program obuke ročnika“ donosi načelnik GS OS RH, koji je zadužen i za posebne programe obuke za kandidate „za ugovorne pričuvnike, za vojne specijaliste ili za kasni prijam kandidata za časnike“. Definira se i polaganje prisege, pred ministrom ili ovlaštenom osobom, za što program događanja izrađuje MORH u suradnji s GS OS RH – na datum i mjesto određeno već spomenutom „Odlukom o upućivanju kandidata na TVO“ ministra obrane. Svi podaci o TVO se za pojedinog kandidata upisuju u (1) dokumente evidencije, (2) vojnu iskaznicu i (3) evidenciju vojnih obveznika u informacijskom sustavu. Nadalje, definirana je i „Dragovoljna prijava na TVO“ (čl. od 12 do 14) – kojoj podliježu kako žene, tako i muškarci stariji od godišta koja po redu dolaze za redovito pozivanje na TVO.

Oni na obrascu koji je priložen uz Pravilnik svoje prijave podnose bilo Područnom odjelu za poslove obrane prema mjestu prebivališta u RH, ili nadležnoj diplomatskoj/konzularnoj misiji u inozemstvu (koja onda dokumente dostavlja nadležnoj jedinici MORH-a). Naravno, pri tome se uopće nije vodilo računa da Republika Hrvatska zapravo nema načina da svoje građane u inozemstvu prisili da se prijave za TVO ili da ih sankcionira ako to propuste učiniti. Dapače, smetnulo se s uma čak i činjenicu da više država u susjedstvu (u kojima redom ima Hrvata) čak i ozbiljnim kaznama brane da njihovi građani služe u stranim vojskama (bilo radi svojedobnih masovnih odlazaka u redove ISIS ili u pomoć Rusima u Ukrajini) – što također direktno kolidira s obvezom prijave i služenja TVO državljana iz inozemstva. Ta se situacija i kroz medije ustanovila po pitanju Bosne i Hercegovine početkom studenog ove godine (problem u čl. 51. Zakona o obrani BiH), da bi 5. studenog iz MORH lakonski ustvrdili: „Kada je riječ o mladićima od 19 godina koji imaju prijavljeno prebivalište u Bosni i Hercegovini, a imaju dvojno državljanstvo, hrvatsko i državljanstvo BiH, Ministarstvo obrane te hrvatske državljane neće izlagati kaznenom progonu budući da zakoni u Bosni i Hercegovini zabranjuju služenje vojnog osposobljavanja u stranim oružanim snagama“ – bez da se u obzir ujedno i uzme faktična neravnopravnost koju takav pristup stvara među građanima i obveznicima TVO. Uglavnom, uz spomenuti formular namjerava se tražiti prilaganje određenih dokumenata (osobna iskaznica, svjedodžbe, te uvjerenje da se protiv osobe ne vodi kazneni postupak – kojeg nadležni ured za obranu i provjerava pribavljanjem uvjerenja iz kaznene evidencije pa službenoj dužnosti). Ako dragovoljno prijavljena osoba odustane od TVO prije zdravstvenog pregleda i psihologijskog ispitivanja, dužna je o tome u roku od 3 dana po primanju poziva obavijestiti Područni ured za poslove obrane (odnosno, nadoknaditi troškove takvih pregleda ako se odustaje nakon njihove provedbe). Pri tome, nije jasno što u situaciji ako osoba na vrijeme ne uspije obavijestiti o odustajanju, pa do pregleda ipak ne dođe, iako je za njega već bio zakazan termin te rezervirani resursi.

Neka dodatna prava i obveze ročnika predmet su VI. segmenta ovog pravilnika (od čl. 15 do 18). Služba u OS te prava i obveze ročnika uređuju se „Odlukom o TVO ročnika“ koju donosi zapovjednik Središnjice za upravljanje osobljem, i to nije upravna stvar. Zatim se napominje kako život i rad ročnika na TVO ide u skladu s propisima o službi u OS RH, da bi bila definirane i tri iznimke: (1) nošenje propisne odore u vojnoj lokaciji, te kape na otvorenom prostoru vojne lokacije, (2) briga za vanjski izgled te uredno održavanje kose, brade i brkova, kao i (3) mogućnost nošenja duge kose (uredno svijena i povezana da ne prelazi gornji dio ovratnika, te da ne smeta pravilnom nošenju kape ili zaštitne maske). Iako je pohvalno da se tu izgleda krenulo jedinstvenim izričajem definirati stvari i za muškarce, i za manjinu žena-dragovoljki, neke od ovih iznimki odmah su izazvale velik broj komentara, kako u javnoj raspravi tako i izvan nje. Nije tu pomogao ni ministar Anušić, koji je 24. studenog ove godine u Laslovu na pitanje novinara krenuo objašnjavati tretman budućih ročnika „Morat će se šišat. Morat će se šišat, ali neće se morat šišat na ćelavo, na nulu, kako je to dosad… Morat će. Ne mogu imati kosu do, do… do ramena, i biti u vojsci. Ne može. Bit će pristojno ošišani. Pristojno će biti, i onako kako je… Na kraju krajeva, praktično. Nekome tko se nalazi dva mjesca u… u službi, u Oružanim snagama… tako ne. To su neke koje, ono, to su detalji koje javnost zanima, ali… manje-više, sve smo detalje iskomunicirali, i tako da evo… ostao je samo to oko te duge kose. Neće moć baš imat dugu kosu. (pitanje – „Brada, mobiteli?“) Ne može. Ne može, ne može. Pa, to je vojni rok, nije to izlet na… na ekskurziju“. Dok bi tematiku raznih mobilnih uređaja itekako imalo smisla nedvojbeno i jasno regulirati, pitanje nošenja duže kose i brade ovdje je barem naizgled završilo u neskladu s onim što piše u prijedlogu Pravilnika.

Konačno, tu se želi definirati i pravo izlaska iz vojne lokacije za ročnike na TVO u slobodno vrijeme (prema rasporedu iz već spomenutog „Programa obuke ročnika“ kojeg donosi načelnik GS OS RH). Osim toga, tijekom TVO ročnik može dobiti i jedan nagradni vikend (korištenje na osobni zahtjev) ili „značku najboljeg ročnika naraštaja“ – koje dodjeljuje zapovjednik nadležne jedinice OS na prijedlog neposredno podređenih zapovjednika. No, dok Pravilnik spominje kako ta značka sa sobom nosi „pravo izbora mjesta službe u postupku prijma u djelatnu vojnu službu“ – izgleda da nije predviđena nikakva druga pogodnost za njene dobitnike koji se ne bi i kasnije odlučili za nastavak vojne karijere u profesionalnome sastavu. Konačno, u čl. 18 planira se definirati glavnina ostalih prava ročnika na TVO: plaća u iznosu prema Zakonu o službi u OS RH, naknada javnog prijevoza pri dolasku na TVO i odlasku s osposobljavanja (ako nije organiziran, onda naknada po prijeđenom kilometru kao po Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike), osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje, osiguranje od posljedice nesretnog slučaja te obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu, te smještaj i prehrana, kao i vojna i sportska oprema. Ipak, ovdje nema naznaka o uračunavanju trajanja TVO u radni staž ročnika. Zaključno, dio „Završne odredbe“ (čl. 19. i 20.) navode tek da ovaj Pravilnik stupa na snagu prvog dana od dana objave u „Narodnim novinama“, dok time onda prestaje važiti i dosadašnji „Pravilnik o dragovoljnom vojnom osposobljavanju“ (NN 22/23, 35/24 i 38/25).

„Prijedlog pravilnika o ocjeni zdravstvene sposobnosti“

Kao drugo, u javnu raspravu je upućen i „Prijedlog pravilnika o mjerilima i postupcima za ocjenu zdravstvene sposobnosti novaka i ročnika“, koji je u vrijeme pisanja ovog teksta na svojih 16 članaka imao registrirana 3 komentara. Njegove „Uvodne odredbe“ definiraju da se ovim aktom propisuju „mjerila i postupci za donošenje ocjene zdravstvene sposobnosti novaka i dragovoljno prijavljenih osoba za temeljno vojno osposobljavanje te oblik uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti novaka“ – odnosno odnos „kandidata“, zatim „naručitelja“ (Područni odjel za poslove obrane) i konačno „izvršitelja pregleda“ – koji može biti Vojno-zdravstveno središte MORH i OS RH ili „zdravstvena ustanova i privatna praksa medicine rada i sporta koje odlukom odredi ministar nadležan za zdravstvo“. Upravo je ova druga mogućnost u saborskoj raspravi povodom uvođenja sustava TVO bila višestruko podcrtana kao mogući put daljnje privatizacije te komercijalizacije zdravstva na račun zanemarivanja javnih ustanova i njihovih odgovarajućih sposobnosti. Ne mijenja tu mnogo na stvari ni utvrđivanje da zdravstvene preglede provode (1) specijalisti medicine rada, (2) specijalisti medicine rada i sporta, te (3) specijalisti pojedinih grana medicine, dok psihologijska ispitivanja kandidata provode psiholozi koji imaju status ovlaštenog psihologa (prema odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti, NN 98/19 i 18/22).

Treći segment ovog zakona bavi se upućivanjem na zdravstvene preglede i psihologijska ispitivanja, gdje se koristi uputnica sadržana u prilogu Pravilnika, gdje kandidati moraju na dan pregleda dostaviti i popunjen upitnik (prema tiskanici u prilogu Pravilnika), nalaz ginekologa za žene te raspoloživu medicinsku dokumentaciju potencijalno bitnu za utvrđivanje zdravstvenog stanja kandidata. Zato četvrti segment definira „Zdravstvenu sposobnost“ (čl. od 6 do 8) – kao „ispunjavanje zdravstvenih i psihičkih uvjeta propisanih odredbama ovog Pravilnika“, koju se ustvrđuje uvidom u popunjen upitnik, dostavljenu dokumentaciju te rezultate (1) zdravstvenog i (2) psihologijskog ispitivanja kandidata (u skladu s „Metodologijskim uputama za provedbu zdravstvenih pregleda i psihologijskih ispitivanja s popisom bolesti i srodnih zdravstvenih problema“ objavljenih na internetskim stranicama Ministarstva zdravstva i Ministarstva obrane). Zatim se definiraju pojedinosti zdravstvenih pregleda koji se sastoje od: općeg pregleda, određivanja indeksa tjelesna mase, laboratorijske pretrage krvi i urina, EKG-a, ispitivanja vida i sluha, uvida u dokumentaciju (ne starija od mjesec dana za laboratorijske pretrage, odnosno od 6 mjeseci za dijagnostiku i specijalističke nalaze), uvida u nalaz ginekologa za žene, a po potrebi i pregleda ostalih specijalista te provedbi ostalih pretraga i pregleda (prema indikaciji postavljenoj od specijalista medicine koji provode zdravstveni pregled. Slično, ali ipak vidljivo općenitije definirane su i pojedinosti psihologijskih ispitivanja te intervjua, s pozivanjem na „postupke i sredstva“ kojima se takve „značajke i postignuća“ mjere u medicini rada. Pri tome se „Ocjena psihičkih uvjeta“ definira kao „ispunjava“ ili „ne ispunjava“ – gdje se takav nalaz psihologa ostavlja specijalistu medicine koji vodi zdravstveni pregled (uz mogućnost prikupljanja i dodatne dokumentacije u roku od 5 radnih dana). Zato „Ocjena zdravstvene sposobnosti“ (čl. 11 i 12) može biti „sposoban“, „nesposoban“ ili „neocijenjen“ (pa treba između 2 mjeseca i godinu dana ponoviti čitavo utvrđivanje i odnijeti samo pozitivnu ili negativnu ocjenu).Kako je MORH već ranije potvrdio, budući polaznici TVO u nizu ovih pretraga neće biti podvrgnuti testu na droge, uz obrazloženje da se na to ” nikoga ne može prisiliti.”

Uz ocjene se koriste brojevne vrijednosti iz Metodologijskih uputa te obvezan upis potencijalnih opisa bolesti i zdravstvenih problema, a sve se i upisuje u „evidenciju zdravstvenih pregleda“ kandidata. U roku od 5 dana od provedenih zdravstvenih pregleda i psihologijskih ispitivanja izvršitelj pregleda treba naručitelju isporučiti „Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti novaka“ na propisanoj tiskanici (u prilogu Pravilnika) – temeljem rezultata provedenih postupaka – da bi se svi ishodi bilježili u evidenciju, unijeli u informacijski sustav vojne evidencije (IS-VE) i upisali u vojnu iskaznicu.

„Prijedlog pravilnika o evidenciji vojnih obveznika i izvršavanju vojne obveze“

Kao treće, u javnu je raspravu bio upućen i „Prijedlog pravilnika o načinu vođenja evidencije vojnih obveznika i izvršavanju vojne obveze“, koji je u vrijeme pisanja ovog teksta na svojih 13 članaka imao registrirana 2 komentara. Njime se uređuje „način vođenja evidencije vojnih obveznika, pozivanje vojnih obveznika na izvršavanje vojne obveze, obveza služenja u pričuvnom sastavu, naknade, obrazac vojne iskaznice i pitanja pokretanja prekršajnog postupka“.

Što se tiče evidencije vojnih obveznika, ona je elektronička u informacijskom sustavu i papirnata, na obrascima generiranim iz informacijskog sustava – a njen izgled, sadržaj i način popunjavanja propisuje čelnik MORH zadužen za vojnu obvezu. Ipak, u ovom se pravilniku definira popis podataka koje treba unositi za pojedinu osobu, kao i sadržaj skromnijeg prethodnog upitnika kojeg popunjavaju osobe koje se za uvođenje u vojnu evidenciju prijavljuju u inozemstvu (u diplomatskoj/konzularnoj misiji). Poziv vojnom obvezniku može biti „pojedinačni“ radi uvođenja u evidenciju, zdravstvenih provjera,upućivanja na TVO, ažuriranja podataka ili slanja na osposobljavanja i mobilizacije (u skladu s pravilima o posrednoj dostavi prema Zakonu o upravnom postupku) – a može se uputiti i „opći poziv“, radi uvođenja u vojnu evidenciju ili opće mobilizacije. Područni odjel za poslove obrane može osobe koje su bile proglašene „nesposobnima za vojnu službu“ uputiti i na revizijski pregled radi utvrđivanja sposobnosti (čl. 5), a baš su oni nadležni i za pozive radi smotriranja, vježbi, izobrazbe i drugih dužnosti u okviru vojne obveze – u vrijeme mira temeljem naloga ministra obrane. Tako pozvani vojni obveznici imaju pravo na naknadu (u visini koju odredi ministar obrane), a imaju pravo i na naknadu troškova javnog prijevoza u dolasku i povratku s vojne obveze (ako nema organiziranog javnog prijevoza, opet ide naknada po kilometru prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike). Ako se putuje naviše od 50 km postoji i pravo na dnevnicu u visini određenoj spomenutim Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike.

Članak 8 propisuje veličinu te izgled vojne iskaznice („smeđe je boje gumiranog knjigovežnog platna“) u koju se upisuju određeni osobni te vojni podaci, a sadržava i fotografiju ročnika. Sve to u današnjim okolnostima predstavlja gotovo nevjerojatnu anakronost, koja usprkos mogućim argumentacijama o trajnosti ili izdržljivosti takvog dokumenta ipak dobro pokazuje kako čitav ovaj koncept ipak nije izašao iz doba modernih komunikacija, združenih elektroničkih baza državnih podataka ni dokumenata u formi kreditne kartice (kakvi danas odlikuju većinu svog funkcioniranja svih državljana RH). Zato gotovo komično zvuči i zabrana iznošenja takve vojne iskaznice iz RH, ali i njezinog umnožavanja – koje postaje još i teže u vrijeme izumiranja za to potrebnih knjigovežnih obrta i vještina. U slučaju gubitka takve vojne iskaznice, treba se gubitak unutar 8 dana prijaviti nadležnom tijelu za poslove obrane, koje će obvezniku izdati novu malu, smeđu knjigu. Obveznik zato ovaj arhaični dokument zadržava trajno i može je zamijeniti ako bude oštećena, popunjena, ili se fotografija promijeni do neprepoznatljivosti. Ujedno taj knjižuljak treba i vratiti povodom prestanka hrvatskog državljanstva (unutar 15 dana od primitka rješenja o prestanku, da bi se na zahtjev moglo dobiti i potvrdu o reguliranju vojne obveze) – sve, naravno, bez odredbi o sankcijama.

Ako se zato obveznik bez opravdanog razloga ne odazove na pojedinačni ili opći poziv, na određeno mjesto i u određeno vrijeme – nadležni područni odjel za poslove obrane pokreće prekršajni postupak, i to u roku od 8 dana od počinjenja ovih prekršaja. Sadržaj pisane obavijesti o namjeri podnošenja optužnog prijedloga i sadržaj samog prijedloga propisani su prekršajnim postupkom – gdje tek treba vidjeti kako će se ove odredbe u praksi pomirivati sa činjenicom slobodnog kretanja hrvatskih građana širom EU, te sve češćim faktičnim trajnim iseljavanjima iz države bez ikakvog daljnjeg reguliranja dotadašnjih pravnih odnosa i zaostataka. Ipak, stupanjem na snagu i ovakvog pravilnika (opet prvog dana od dana objave u „Narodnim novinama“) trebao bi prestati važiti dosadašnji “Pravilnik o načinu vođenja evidencije vojnih obveznika i izvršavanju vojne obveze” (NN 114/14 i 102/17).

* ovaj tekst je dio projekta “Domovini vjeran!” i objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti

Krajem ovoga tjedna na snagu će stupiti novi Pravilnik o vrstama vojnih medalja, uvjetima i postupku njihove dodjele, koji je predsjednica RH, Kolinda Grabar Kitarović, potpisala još 19. lipnja 2019. godine, a koji je 12. srpnja objavljen u Narodnim novinama (NN 67/2019). Ovim Pravilnikom uvodi se niz novih medalja, za cijeli niz postignuća, pa čak i za samo sudjelovanje u nekoj misiji ili operaciji. Ubuduće se nove vojne medalje dodjeljuju pojedincima za: (1) značajan doprinos u izvršenju misija i zadaća OS RH, (2) izvršenje poslova MORH koji predstavljaju značajan doprinos u stvaranju preduvjeta za uspješno izvršenje misija i zadaća OS RH, (3) izvršenje poslova u stranim oružanim snagama koji predstavljaju značajan doprinos u izvršenju misija ili zadaća OS RH, te (4) izvršenje poslova u međunarodnim organizacijama kojima je Republika Hrvatska pristupila, a koji predstavljaju značajan doprinos u stvaranju preduvjeta za uspješno izvršenje misija i zadaća OS RH.

Pritom se vojne medalje dijele na: (1) medalje za vojne zasluge, (2) medalje za civilno-vojnu suradnju, (3) medalje za sudjelovanje u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, (4) medalje za iznimno osobno postignuće, (5) medalje za vježbe, (6) medalje za pomoć institucijama civilne vlasti, te (7) medalje za najboljeg dočasnika i vojnika/mornara godine.

Po novom, prva od ovih kategorija – medalje za vojne zasluge – podijeljena je na dvije potkategorije: (1) Domovinske medalje i (2) Medalje Hrvatske vojske.

1.1. Domovinske medalje

Ova novouvedena medalja dodjeljuje se za smrtno stradavanje, ranjavanje, ozljedu ili bolest nastalu tijekom obavljanja dužnosti u izvršenju misija i zadaća OS u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu. Može biti (1) zlatna – dodjeljuje Predsjednik RH za smrtno stradavanje, teško ranjavanje ili tešku ozljedu nastalu u ratu, stanju izvanrednih okolnosti ili provedbi misija i zadaća OS RH, a nastupilo je kao neposredna posljedica izvršavanja dodijeljenih zadaća; (2) srebrna – dodjeljuje predsjednik Vlade RH za ranjavanje, ozljedu ili tešku bolest nastalu u ratu, stanju izvanrednih okolnosti ili provedbi misija i zadaća OS RH, a koje je nastupilo kao neposredna posljedica izvršavanja dodijeljenih zadaća; te (3) brončana – dodjeljuje ministar obrane za bolest nastalu u ratu, u stanju izvanrednih okolnosti ili provedbi misija i zadaća Oružanih snaga, a nastupila je kao neposredna posljedica izvršavanja dodijeljenih zadaća.

1.2. Medalje Hrvatske vojske

Ove medalje dodjeljuju se pripadnicima OS RH za iznimne rezultate i doprinos u izgradnji, jačanju i izvršavanju misija te zadaća Oružanih snaga, kao i osobiti uspjeh u rukovođenju ustrojstvenim jedinicama Oružanih snaga. Kao i Domovinske medalje, i Medalje Hrvatske vojske mogu biti (1) zlatne, (2) srebrne ili (3) brončane, jedino što ih dodjeljuje načelnik GS OS RH. Medalju Hrvatske vojske, za razliku od Domovinske medalje, mogu dobiti i strani državljani.

Srebrna medalja Hrvatske vojske

Zlatna medalja Hrvatske vojske dodjeljuje se za iznadprosječan doprinos u izgradnji, jačanju i izvršavanju misija te zadaća OS RH, kao i za iznadprosječan doprinos u vođenju i zapovijedanju. Srebrna medalja Hrvatske vojske dodjeljuje se za iznadprosječan doprinos razvoju roda, službe ili struke, odnosno uspjeh u rukovođenju ustrojstvenom jedinicom. A brončana medalja Hrvatske vojske dodjeljuje se za iznadprosječan doprinos u izvršavanju zadaća OS RH.

Medalje na iznimno osobno postignuće

Kod ovih medalja razlikuju se (1) medalje izvrsnosti u izobrazbi, te (2) medalje sportskih postignuća.

Medalje izvrsnosti u izobrazbi dodjeljuju se pripadnicima OS RH polaznicima svih razina slijedno-rastuće izobrazbe časnika i dočasnika te drugih oblika vojne izobrazbe u zemlji i inozemstvu. Pritom, (1) Predsjednik RH dodjeljuje medalju izvrsnosti na prijedlog ministra obrane najboljem polazniku, (2) ministar obrane – na prijedlog načelnika Glavnog stožera  drugom po uspješnosti, a (3) načelnik GS OS RH – na prijedlog zapovjednika Hrvatskog vojnog učilišta trećem po uspješnosti polazniku svih razina slijedno-rastuće izobrazbe časnika i dočasnika. Medalju izvrsnosti u izobrazbi mogu dobiti i strani državljani koji su uspješno završili školovanje ili vojnu izobrazbu u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama RH, ali i polaznici drugih oblika izobrazbe u zemlji i inozemstvu.

Brončana medalja za sportska postignuća

Medalje sportskih postignuća dodjeljuju se vojnim osobama za pojedinačne ili ekipne najbolje rezultate na civilnim državnim i međunarodnim sportskim i drugim natjecanjima te vojnim natjecanjima istih razina. Pritom, Predsjednik RH može dodijeliti zlatnu, srebrnu ili brončanu medalju za ostvarene rezultate na službenim međunarodnim natjecanjima (Olimpijske igre, svjetska i europska prvenstva, olimpijske vojne igre, svjetska vojna prvenstva i Mediteranske igre); ministar obrane dodjeljuje zlatnu, srebrnu ili brončanu medalju za ostvarene rezultate na službenim državnim natjecanjima, a načelnik GS OS RH dodjeljuje zlanu, srebrnu ili brončanu za ostvarene rezultate na službenim natjecanjima Oružanih snaga.

Prema ovom Pravilniku, natjecanje »Memorijal bojnik Davor Jović« – prvi za Hrvatsku i natjecanje u vojničkim disciplinama za provjeru tjelesne spremnosti imaju status sportskog natjecanja na razini Oružanih snaga.

Ostale medalje

Medalja za civilno-vojnu suradnju je najviši oblik vojnog priznanja koji se dodjeljuje građanima RH i stranim državljanima za iznimne osobne zasluge i civilno-vojnu suradnju kao doprinos u izvršenju misija i zadaća Oružanih snaga. Ova medalja također može biti zlatna (dodjeljuje se za osobite zasluge u razvoju civilno-vojnih odnosa), srebrna (za iznimne zasluge u razvijanju sposobnosti i provedbi projekata civilno-vojne suradnje), te brončana (za iznadprosječne zasluge te kvalitetnu suradnju s Ministarstvom obrane i Oružanim snagama). Zlatnu i srebrnu medalju za civilno-vonju suradnju dodjeljuju predsjednik RH i predsjednik Vlade RH na vlastiti poticaj ili na prijedlog ministra obrane, dok brončanu medalju dodjeljuje ministar obrane na vlastiti poticaj ili na prijedlog načelnika GS OS RH.

Medalja za sudjelovanje u operacijama

Medalja za sudjelovanje u operacijama dodjeljuje se pripadnicima Oružanih snaga za doprinos uspješnom izvršenju misija i zadaća Oružanih snaga u svim operacijama, kao i drugim osobama koje organizirano sudjeluju s pripadnicima Oružanih snaga u operacijama. Medalja za sudjelovanje u operacijama dodjeljuje se za svaku uspješno završenu misiju, i to svakom sudioniku svake operacije pod uvjetom da nije dodijeljena od strane Ujedinjenih naroda, NATO saveza, Europske unije ili druge međunarodne organizacije. Ovu medalju dodjeljuje načelnik GS OS RH.

Medalja za vježbe dodjeljuje se sudionicima uspješno izvršenih združenih vježbi, te vježbi od posebnog značaja za Oružane snage (koje proglašava načelnik GS OS RH), nakon uspješno završene vježbe. Medalju za vježbe dodjeljuje načelnik Glavnog stožera na prijedlog neposredno podređenih zapovjednika/načelnika, odnosno zapovjednika vježbe.

Medalja za pomoć institucijama civilne vlasti može se dodijeliti nakon uspješno pružene pomoći u slučaju katastrofa, velikih nesreća, potrage i spašavanja, prijevoza unesrećenih ili oboljelih te sličnih situacija u kojima je ugroženo civilno stanovništvo. Ovu medalju dodjeljuje ministar obrane.

Medalja za najboljeg dočasnika i vojnika/mornara godine dodjeljuje se dočasniku i vojniku/mornaru koji su proglašeni najboljim dočasnikom ili vojnikom/mornarom za kalendarsku godinu, a dodjeljuje je načelnik GS OS RH na prijedlog prvog dočasnika Oružanih snaga.

Na temelju nedavnih izmjena i dopuna Zakona o službi u OS RH, u Narodnim novinama 39/2018 od 27. travnja izašlo je nekoliko izmjena pravilnika i novo donesenih odluka – (1) Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o stambenom zbrinjavanju (koji se po novome zove Pravilnik o stanovanju), (2) Pravilnik o izmjenama Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba, (3) Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o rasporedu radnog vremena, (4) Odluka o visini naknade za stanovanje, te (5) Odluka o naknadi za posebne oblike rada u službi. Odlukama o poboljšanju uvjeta života i rada pripadnika OS RH ministar obrane pohvalio se nebrojeno puta, a ovim postupovnim dokumentima neke od tih mjera počinju se provoditi i u praksi.

Sve novine iz spomenutih dokumenata stupaju na snagu u utorak, 01. svibnja, a u nastavku teksta spomenut ćemo samo neke od njih.

Pravilnik o stanovanju

Članak 28.a ovog Pravilnika govori o naknadi za stanovanje. Prema ovom članku, propisano je kome i kako se propisuje naknada za stanovanje:

(1) Djelatnim vojnim osobama raspoređenima po potrebi službe u mjesto službe koje je najmanje 50 km udaljeno od mjesta njihovog prebivališta, ako nemaju riješeno stambeno pitanje i nisu smještene u vojnim lokacijama, isplatit će se naknada za stanovanje.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka priznaje se i djelatnim vojnim osobama kojima je mjesto službe na otoku, a mjesto prebivališta na kopnu ili drugom otoku, ili obratno, bez obzira na udaljenost.

(3) Dočasnici i časnici smješteni u vojnim lokacijama ostvaruju pravo na 50 % najniže naknade za stanovanje.

(4) Djelatni vojnici/mornari kojima nije osiguran smještaj u vojnim lokacijama imaju pravo na naknadu za stanovanje osim ako im je smještaj izvan vojnih lokacija odobren na osobni zahtjev.

(5) Promjena mjesta prebivališta koje je udaljeno najmanje 50 km od mjesta službe za vrijeme trajanja posljednjeg rasporeda nije od utjecaja na priznavanje prava na naknadu za stanovanje.

Članak 28.b propisuje kada djelatnoj vojnoj osobi prestaje pravo na naknadu za stanovanje, odnosno u kojim se slučajevima umanjuje naknada ili se pak privremeno obustavlja.

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o dodacima na plaću DVO

Za većinu pripadnika OS RH u ovom Pravilniku najbitnija je izmjena 1. stavka u članku 6, koji po novome glasi:

„Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve djelatne vojne osobe u iznosima:

– 24% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u Zapovjedništvo specijalnih snaga do razine Grupe specijalnih snaga i Satniju za obuku osim u Zapovjednu satniju

– 19% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u mehanizirane, motorizirane i tenkovske satnije gardijskih brigada, u izvidničke vodove, timove bliske zračne potpore i timove prednjih zračnih kontrolora zapovjednih satnija gardijskih brigada i zapovjednih satnija bojni gardijskih brigada, u satniju mornaričkog desantnog pješaštva, u satniju za posebne oblike osiguranja Pukovnije vojne policije na zadaćama neposrednog osiguranja štićenih osoba, zapovjednici gardijskih brigada, zapovjednik Obalne straže Republike Hrvatske, zapovjednik Flotile Hrvatske ratne mornarice, zapovjednici bojni gardijskih brigada, zapovjednici divizijuna-odreda brodova borbene namjene, zapovjednici brodova borbene namjene, zapovjednik Zapovjedništva specijalnih snaga, zapovjednik Počasno-zaštitne bojne, zapovjednik Središnjice za obavještajno djelovanje

– 15% ostali vojnici raspoređeni u gardijske brigade i Zapovjedništvo specijalnih snaga, ostali dočasnici i časnici raspoređeni u satnije gardijskih brigada (osim raspoređenih u mehanizirane, motorizirane i tenkovske satnije), zapovjednici brodova pomoćne namjene

– 14% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u Počasno-zaštitnu bojnu, Vojni ured, Središnjicu za obavještajno djelovanje, mornari raspoređeni na brodove borbene namjene, prvi dočasnici u postrojbama razine brigade, prvi dočasnici grana, Zapovjedništva za potporu, Hrvatskog vojnog učilišta i prvi dočasnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Oružane snage), vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u eskadrile i zrakoplovno-tehničke bojne

– 12% vojnici raspoređeni u ostale postrojbe i mornari raspoređeni na brodove pomoćne namjene

– 11% ostali dočasnici i časnici raspoređeni u gardijske brigade

– 10% ostali dočasnici i časnici raspoređeni na brodove borbene namjene, postaje obalnog motrenja, radarske postaje, operativna središta, Zapovjedništvo specijalnih snaga, instruktori za obuku, časnici i dočasnici tehničke službe raspoređeni u postrojbe za tehničko održavanje u II. i III. stupnju tehničkog održavanja – Pomorske baze, Bojnu za opću logističku potporu i Remontni zavod

– 8% dočasnici i časnici na zapovjednim ili voditeljskim dužnostima u Oružanim snagama, Glavnom stožeru Oružanih snaga, Ministarstvu obrane te časnici i dočasnici na brodovima pomoćne namjene te vojni piloti na zapovjednim ili voditeljskim dužnostima u Oružanim snagama, Glavnom stožeru Oružanih snaga i Ministarstvu obrane

– 5% dočasnici i časnici raspoređeni na ostale dužnosti u Oružanim snagama, Glavnom stožeru Oružanih snaga i Ministarstvu obrane, časnici i dočasnici izvan Oružanih snaga i Ministarstva obrane te vojni piloti na ostalim dužnostima u Oružanim snagama, Glavnom stožeru Oružanih snaga i Ministarstvu obrane“.

Druga izmjena tiče se dodatnih letačkih zvanja, koja su po novome – (1) instruktor tehničar-letač, (2) probni tehničar-letač i (3) bočni strijelac.

Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o rasporedu radnog vremena

Ovom Odlukom u potpunosti se mijenja točka IV. postojeće Odluke o rasporedu radnog vremena iz 2014. godine, koja po novome glasi: „Djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom, stanju pripravnosti i slično, nego ostvaruju dodatke za vojnu službu u skladu s člankom 139. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13, 75/15, 50/16 i 30/18)“. U dosadašnjoj Odluci spominjalo se da ljudstvo ostvaruje „dodatke na plaću u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba“.

No ono što je puno zanimljivije je promjena točke VII. stavka 3., kojom se povećava broj maksimalno dopuštenih prekovremenih sati rada. Do sada je bilo dopušteno da „rad dulji od redovnog radnog vremena… može iznositi najviše 8 sati tjedno, odnosno 32 sata mjesečno i ne više od 180 sati godišnje“. Sada je ta satnica povećana, i to na „40 sati mjesečno i ne više od 250 sati godišnje“.

Postojeća točka XVII. o radu prema posebnom rasporedu dobila je i dodatak, točku XVII.a, koja od sada glasi:

„(1) Rad u terenskim uvjetima podrazumijeva vježbe, obuku i izobrazbu na vojnim poligonima, uređenje i pripremu vojnih i civilnih lokacija i terena, uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda, dekontaminaciju i asanaciju terena te druge slične aktivnosti koje se provode na zemljištu, akvatoriju i podzemlju izvan vojnih lokacija uobičajenog smještaja i rada po zapovijedi odnosno nalogu ovlaštene osobe.

(2) Za rad iz stavka 1. ove točke djelatna vojna osoba za svaki neradni dan ostvaruje pravo na jedan slobodan dan.

(3) Za vrijeme rada iz stavka 1. ove točke, djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće, nego za to ostvaruju pravo na naknade za posebne oblike rada u službi i dodatak za vojnu službu u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na naknade za posebne oblike rada i dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba“.

Odluka o visini naknade za stanovanje

Ova Odluka propisuje iznose naknade za stanovanje prema mjestu službi, i to na sljedeći način:

„– Dubrovnik, Osijek, Rijeka, Split, Šibenik, Zadar, Zagreb, Zagreb-Sljeme, Žrnovnica – 2.400,00 kuna neto

– Bjelovar, Brijuni, Buševec, Daruvar, Delnice, Divulje, Doljani, Dugi Otok, Dugo Selo, Golubić, Gospić, Karlovac, Kupari, Knin, Kravarsko, Križevci, Lastovo, Lučko, Mali Lošinj, Mljet, Molunat, Našice, Petrinja, Ploče, Podvornica, Požega, Požega-Papuk, Pula, Rakitje, Savudrija, Sinj, Slunj, Sveta Nedelja, Učka-Brgud, Varaždin, Velika Buna, Velika Gorica, Velika Gorica-Pleso, Vinkovci, Vinkovci-Borinci, Vis, Vukovar, Zemunik Donji, Žirje – 1.700,00 kuna neto

– Benkovac, Benkovac (Okučani), Dvor, Đakovo, Gašinci, Grubišno Polje-Gakovo, Pelješac-Sveti Ilija, Pelješac-Rota, Perušić, Sljeme (Lokve), Sveti Rok, Trbounje, Udbina, Varaždin Breg – 1.300,00 kuna neto“.

Ukoliko su DVO raspoređene ili imenovane u mjesto službe u kojem nema mogućnosti najma stana ili kuće, u tom slučaju ostvaruju pravo na naknadu za stanovanje prema mjestu službe i pravo na korištenje organiziranog ili ugovorenog prijevoza od mjesta službe do najbližeg mjesta gdje postoji mogućnost najma stana ili kuće, ili naknadu troškova prijevoza najjeftinijeg prijevoznika na toj relaciji ako organizirani ili ugovoreni prijevoz ne postoji. U ovom slučaju definirana mjesta službe su: „Benkovac (Okučani), Brijuni, Buševec, Divulje, Doljani, Gašinci, Golubić, Grubišno Polje-Gakovo, Kravarsko, Lučko, Molunat, Pelješac-Sveti Ilija, Pelješac-Rota, Podvornica, Požega-Papuk, Rakitje, Savudrija, Sljeme (Lokve), Sveta Nedelja, Sveti Rok, Trbounje, Učka-Brgud, Varaždin Breg, Velika Buna, Vinkovci-Borinci, Zemunik Donji, Zagreb-Sljeme“.

Odluka o naknadi za posebne odluke rada u službi

Ovom se Odlukom propisuju visina, uvjeti i način ostvarivanja prava DVO na naknade za rad u terenskim uvjetima, stražarsku službu i dežurstvo. Tako članak III. propisuje:

„Djelatnoj vojnoj osobi pripada pravo na naknadu za rad u terenskim uvjetima u visini od 100,00 kuna neto po danu, a za vrijeme angažiranja subotom, nedjeljom, blagdanom ili drugim neradnim danom utvrđenim zakonom naknada iznosi 120,00 kuna neto po danu.

Pod radom u terenskim uvjetima iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se vježbe, obuka i izobrazba na vojnim poligonima, uređenje i priprema vojnih i civilnih lokacija i terena, uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda, dekontaminacija i asanacija terena te druge slične aktivnosti koje se provode na zemljištu, akvatoriju i podzemlju izvan vojnih lokacija uobičajenog smještaja i rada koji se po zapovijedi odnosno nalogu ovlaštene osobe obavlja u trajanju duljem od 10 sati dnevno.

Pod vojnim lokacijama uobičajenog smještaja i rada iz stavka 2. ove točke podrazumijevaju se vojne građevine namijenjene za smještaj i rad ustrojstvene jedinice odnosno građevine u kojima djelatne vojne osobe uobičajeno izvršavaju svakodnevne poslove i zadaće ustrojbenog mjesta na koje su raspoređene.

U vrijeme rada iz stavka 2. ove točke uračunava se vrijeme putovanja od vojne lokacije uobičajenog smještaja i rada do mjesta izvršenja zadaće odnosno rada u terenskim uvjetima.

Ako zbog vremena početka rad iz stavka 2. ove točke tijekom jednog dana traje manje od deset sati, ali u kontinuitetu traje više od deset, a manje od 20 sati, djelatna vojna osoba ostvaruje naknadu za onaj dan u kojemu je rad u terenskim uvjetima završen“.

Članak IV. kaže da DVO pripada „pravo na naknadu za stražarsku službu u trajanju duljem od 12 sati dnevno u iznosu od 100,00 kuna neto po danu, a za vrijeme angažiranja subotom, nedjeljom, blagdanom ili drugim neradnim danom utvrđenim zakonom naknada iznosi 120,00 kuna neto po danu“, pri čemu se pod ovom vrstom stražarske službe podrazumijeva „unutarnja služba namijenjena za fizičko osiguranje objekata, materijalnih sredstava i osoba u skladu s propisom kojim se uređuje stražarska služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske“.

Članak V. propisuje da DVO pripada „pravo na naknadu za dežurstvo u iznosu od 85,00 kuna neto po danu, a za vrijeme angažiranja subotom, nedjeljom, blagdanom ili drugim neradnim danom utvrđenim zakonom i danom koji prethodi blagdanu naknada iznosi 100,00 kuna neto po danu“. Pod ovom vrstom dežurstva podrazumijeva se dežurstvo u „funkciji unutarnje službe koje se provodi u Oružanim snagama Republike Hrvatske u skladu s propisom kojim se uređuje unutarnja služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske“.

Naknade za posebne oblike rada u službi iz ove Odluke i dnevnica za službeno putovanje međusobno se isključuju, a DVO koja ima pravo na naknadu za posebne oblike rada u službi iz ove Odluke ne ostvaruje pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom, stanju pripravnosti i slično. Uz to treba napomenuti da se ova Odluka o naknadi za posebne oblike rada u službi NE ODNOSI na naknade za uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda i pomoći institucijama civilne vlasti, organizacijama i službama namijenjenima zaštiti i spašavanju te stanovništvu u slučaju katastrofa, velikih nesreća i nesreća, potrage i spašavanja, prijevozu unesrećenih ili oboljelih, koje se propisuju posebnom odlukom ministra obrane.

Baš kao što je obećala, a nakon što je MORH izmijenio Pravilnik o nagradama, Vlada RH danas je donijela odluku o dodjeli novčanih nagrada operativnim vatrogasnim snagama i pripadnicima Protupožarne eskadrile za djelovanje u ovoj vrlo intenzivnoj protupožarnoj sezoni. Premijer Andrej Plenković osobno je obrazlagao ovu odluku, prema kojoj je sada i službeno operativnim vatrogasnim snagama putem Hrvatske vatrogasne zajednice dodijeljeno 7,6 milijuna kuna, a pripadnicima Protupožarne eskadrile putem Ministarstva obrane – nešto više od 1,1 milijun kuna.

„Odluka je Vlade RH da je u takvim okolnostima važno poslati i konkretnu financijsku potporu našim vatrogascima, stoga smo alocirati iz zaliha državnog proračuna 7 milijuna i 600 tisuća kuna. Zamolit ćemo Hrvatsku vatrogasnu zajednicu da u suradnji s MUP-om i DUZS-om pronađe najbolji model kako da se ta sredstva iskoriste, s obzirom na veliki broj uključenih i na različiti angažman po našim županijama tijekom ove protupožarne sezone.

Također, sukladno prijedlogu Ministarstva obrane i potpredsjednika Vlade, mi ćemo dati iz sredstava proračuna Ministarstva obrane milijun i 162 tisuće kuna, čime ćemo nagraditi pilote i mehaničare naše Protupožarne eskadrile u Zemuniku, koja je odradila sjajan posao tijekom cijele ove godine – veći nego u cijeloj protekloj godini zajedno, po broju letova i spašavanju ne samo naših naselja u Hrvatskoj, nego i pomoć u drugim zemljama – to također potcrtavam.  Zaista su herojski odradili ovu sezonu naši piloti i mehaničari – i na taj način ćemo poslati poruku koliko Vlada RH cijeni njihov rad“.

Osim toga, Plenković je najavio da će se u pripremama za sljedeće protupožarne sezone uključiti i sredstva nabavljena putem fondova Europske unije:

Osim iz proračuna RH i donacija, oprema bi se trebala nabaviti i sredstvima EU

„Također smo raspravili i na razini Vlade, užeg kabineta, i na drugim sastancima, da ćemo jedan dio sredstava koji imamo na raspolaganju iz EU, bespovratnih sredstava, iskoristiti i povući kako bi se upravo za ovakvu vrstu ugroza iskoristila ta sredstva za nabavu vatrogasnih vozila i druge specijalističke opreme, i tu očekujem jednu tijesnu suradnju ministrice Žalac s nadležnim ministrima, da se i na taj način podigne opremljenost svih nadležnih kako bismo iduću sezonu dočekali još bolje pripremljeni. A naravno, i sve ove pripreme tijekom godine – tu očekujem i aktivnost Hrvatskih šuma i drugih institucija kako bismo spriječili veće požare u 2018. godini“.

Kao što je već ranije bilo najavljivano, s neto iznosom od 5.000 kuna nagradit će se piloti i tehničari Protupožarne eskadrile, dok će, po svemu sudeći, pripadnici HKoV-a koji su bili angažirani na požarištima – ostati kratkih rukava. MORH je poslije podne priopćio: “Odlukom je obuhvaćeno 100 pripadnika zračnih snaga PP NOS OS RH iz sastava 93. zrakoplovne baze  HRZ i PZO-a OS RH – pilota i zrakoplovnih tehničara.”

CL-415 u akciji na Biokovu (Photo:Nina Divić/Facebook)

Tijekom ove godine do sada je ostvareno 17.107 letova protupožarnih zračnih snaga u trajanju od 2.638 sati, izbačeno je 79.720 tona vode i utrošeno 1.716.509 litara goriva. Premijer Plenković posebno je napomenuo kako su ovogodišnji požari nanijeli velike materijalne štete, ali nije bilo ljudskih žrtava, i praktički ni jedan ozbiljni infrastrukturni objekt niti javni objekt tijekom ovoga ljeta nije izgorio.

Odluka o novčanim nagradama pripadnicima PPE stupa na snagu danom donošenja, tj. već danas.

Iako se još prošloga tjedna neslužbeno najavljivalo da će Vlada na ovotjednoj sjednici donijeti odluku o nagradama za pripadnike Protupožarne eskadrile, kao i za zrakoplovne tehničare, te vatrogasce na terenu. to se ipak nije dogodilo. Premijer Plenković je tada najavio da će Vlada naći načina, u dogovoru s nadležnim resorima i s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom, da se iznađu sredstva za nagrade. Ministarstvo obrane je potom učinilo prvi korak – dopunilo je Pravilnik o vrstama pohvala i nagrada, uvjetima i postupku njihove dodjele. Dopuna Pravilnika izašla je u Narodnim novinama br. 86 (NN 86/2017) od 30. kolovoza, a već sljedećeg dana, tj. jučer, stupila je na snagu.

Dopuna se odnosi na članak 23. Pravilnika, koji propisuje dodjelu novčane nagrade – razloge dodjele, tko dodjeljuje i koliko često. Tako ministar obrane može dodijeliti jednom godišnje novčanu nagradu od 5.000 kn, osam nagrada od 4.000 kn i 15 nagrada od 2.000 kn, a načelnik GS OS RH – 1 nagradu od 5.000 kn, 10 nagrada od 2.000 kn, te 15 nagrada od 1.000 kn. Od jučer, u ovom sustavu nagrađivanja postoji i iznimka, koja glasi:

„Ograničenje broja novčanih nagrada iz stavka 2. točke 1. ovoga članka ne primjenjuje se kada se novčana nagrada dodjeljuje za osobiti doprinos u provedbi zadaća pružanja pomoći u protupožarnoj zaštiti, zaštiti i spašavanju te u drugim izvanrednim okolnostima.“

Gašenje požara na Biokovu 24. kolovoza 2017. (Photo: Nina Divić/Facebook)

Time je otvoren put, barem u aktualnoj situaciji, da se novčano nagradi veći broj osoba – pripadnici Protupožarne eskadrile, kao i zrakoplovno-tehničko osoblje koje je tijekom protupožarne sezone brinulo o ispravnosti letjelica. Oni bi, prema još uvijek neslužbenim informacijama, trebali dobiti po 5.000 kn neto. Sada je na potezu Vlada, koja takvu nagradu treba i službeno objaviti.

Inače, zaključno s jučerašnjim danom, zračne snage PP NOS OS RH su u dosadašnjem dijelu protupožarne sezone ostvarile oko 2.630 sati naleta, pri čemu je izbačeno oko 74.600 tona vode te je prevezeno 445 vatrogasaca i pripadnika OS RH, kao i 184 tone vatrogasne opreme i vode do požarišta. No, istini za volju, tu ostaje i činjenica da PP NOS OS RH uz te zračne snage ima i svoju kopnenu komponentu – koja posljednjih tjedana također nije mirovala, no čiji je posao bio bitno manje atraktivan za širu javnost, pa se i o njenom nagrađivanju zapravo nije čulo ništa. Hoće li i ti ljudi na kraju biti nagrađeni za svoj rad, tek će se vidjeti.

Točno 3 godine nakon što je donesen Pravilnik o dragovoljnom vojnom osposobljavanju (NN 158/2013 od 27. prosinca 2013.), usklađen s tada obnovljenim Zakonom o obrani i Zakonom o službi u OS RH, Ministarstvo obrane donijelo je njegove izmjene i dopune, koje su na snagu stupile 01. siječnja nove 2017. godine. Glavni cilj ovih izmjena privlačenje je što više mladih na dragovoljno osposobljavanje, te potom i na mogući prijam u djelatnu vojnu službu, budući da dragovoljna služba prema aktualnome stanju postaje glavni izvor ljudstva za djelatnu vojnu službu. Pri tome, glavni mamac za motiviranje mladih je ponajprije povećanje novčanog iznosa koji ročnici dobivaju na mjesečnoj bazi.

U 16. naraštaju dragovoljnih ročnika bila je i Jelena Dedaković, kći Mile Dedakovića Jastreba

Kao i do sada, jedan od uvjeta za upućivanje na dragovoljno vojno osposobljavanje je da kandidat ima najviše 29 godina života (navršenih do kraja kalendarske godine u kojoj se upućuje na dragovoljno osposobljavanje), te da nije odslužio vojni rok (što je pojednostavljeno, budući da je u dosadašnjem pravilniku stajalo da „nije odslužio vojni rok u zemlji ili inozemstvu“, članak 4. stavak 1. podstavak 5.). Proširen je i opis kandidata koji imaju prednost pri upućivanju na dragovoljno vojno osposobljavanje. Do sada je prednost imalo tek dijete smrtno stradalog i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (članak 15. stavak 5.), a po novom tu prednost uživa dijete svakog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

No, iako Pravilnik načelno spominje da se „dragovoljno vojno osposobljavanje organizira i provodi u Oružanim snagama“, nedvojbeno je da Hrvatska i dalje glumi kako cjelinu OS RH i njihovih kadrovskih potreba zapravo predstavlja samo jedna grana – Hrvatska Kopnena vojska (HKoV). Zato i ne čudi da se kod osposobljavanja ročnika „u temeljnim i specijalističkim vojnim znanjima i sposobnostima“ zapravo i dalje govori samo o u rodu pješaštva, i vojnoj specijalnosti – strijelac, gdje je to po novome detaljizirano kao „streljačka specijalnost 11A“. Tako izmijenjani članak 21. stavak 3. u punini glasi: „Ročnici se osposobljavaju u temeljnim i specijalističkim vojnim zanimanjima i sposobnostima u rodu pješaštva za streljačku specijalnost 11A, dužnost strijelca, prema zadaćama i standardima definiranim u programu obuke ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju“. Činjenica je da se takve pješake onda i usmjerava prema sustavu prijma u djelatnu vojnu službu, gdje je logično da krenu u HKoV (bez makar i naznake popunjavanja HRM ili HRZ i PZO), a to nikome izgleda ni ne predstavlja ikakav problem. Prema HKoV-u teže i studijski smjerovi na Hrvatskom vojnom učilištu, što je u razgovoru za portal Obris.org u ožujku prošle godine potvrdio i zapovjednik Kadetske bojne na HVU, bojnik Tomislav Kasumović: “Školovanje u studijskim programima kakve vidimo sada je izričito za Hrvatsku Kopnenu vojsku, znači za sve rodove, struke i službe HKoV-a.”

U djelatnu vojnu službu primaju se kandidati putem javnog natječaja, ili dragovoljni ročnici

U tom sustavu usmjeravanja svog novog ljudstva prema HKoV-u došlo je, doduše, do omanjih promjena. Dok se 2013. tek generalno naznačilo potrebu informiranja dragovoljnih ročnika o djelatnoj vojnoj službi, sada je i pobliže definirano tko to zapravo informira ročnike o mogućnostima prijma u djelatnu vojnu službu (članak 24.), pa se temeljem novogodišnjih izmjena Pravilnika kaže: „Tijekom dragovoljnog vojnog osposobljavanja Središnjica za upravljanje osobljem u koordinaciji s ustrojstvenom jedinicom Oružanih snaga nadležnom za provedbu obuke provodi informiranje ročnika o mogućnostima prijma u djelatnu vojnu službu“. Ponešto je izmijenjen i postojeći članak 26., u stavku 1. podstavku 2 – gdje će se umjesto dosadašnjeg priznanja za ročnika tjedna, odnosno ročnika mjeseca, birati „najbolji ročnik naraštaja“, koji će ubuduće za svoje iznimne rezultate u obuci dobiti i poseban znak.

Najveća novost, djelomično proizašla i iz povećanja obrambenog proračuna, tiče se mjesečne novčane naknade za ročnike. Tako će umjesto dosadašnje „novčane naknade u visini 36% od osnovice za obračun naknada i drugih primanja propisane Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za svaki mjesec uspješno izvršenog programa obuke“ (članak 27. stavak 1. podstavak 2.) ročnici dobivati naknadu „u visini 60% od osnovice“. U prijevodu, dosadašnja naknada od 1.190 kuna povećat će se na okrugle 2.000 kuna. Osim više novaca, budući ročnici imaju pravo i na „obavezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti“, što dosadašnjim Pravilnikom također nije bilo propisano.

S prvim danom nove 2017. godine na snagu stupaju izmjene postojećeg Pravilnika o prehrani pripadnika OS RH, potpisane od strane ministra obrane 22. prosinca, i objavljene u Narodnim novinama 121/2016 od 23. prosinca ove godine. Kako smo već ranije pisali, riječ je o izmjenama koje bi navodno trebale popraviti kvalitetu života i rada hrvatskih vojnika, te poraditi na ispravljanju nekih dosadašnjih navodnih nepravdi u prehrani Oružanih snaga RH.

Tako je dosadašnji članak 19. stavak 1. dobio i dodatak, pa sada glasi:

„Časnici, dočasnici, vojni specijalisti, državni službenici i namještenici koji obavljaju službu osam sati na dan imaju pravo na subvencionirani objed u iznosu od 22,00 kune.“

Dosadašnjim obrocima „doručak, objed i večera“ iz postojećeg Pravilnika dodan je još i „međuobrok“, pa se dosadašnji izričaj iz članka 19.a stavak 1. zamjenjuje riječima „doručak, međuobrok, objed i večera“, ili u punini:

„Djelatni vojnici/mornari koji ostaju na smještaju u vojnim lokacijama i građevinama izvan radnoga vremena, imaju pravo na subvencioniranu prehranu (doručak, međuobrok, objed i večera).“

“Pašticada” na Pleter-način

U stavku 2 istoga članka došlo je također do promjena, te po novome on glasi:

„Subvencija za obroke subvencionirane prehrane iz stavka 1. ovoga članka iznosi za: doručak – 17,00 kuna, međuobrok – 8,00 kuna, objed – 31,00 kunu (samo neradnim danima), te večeru – 28,00 kuna.“

Pri tome je primjetno da je najviše skočila – čak duplo – subvencija za objed i večeru (s 15 kn za objed na čak 31 kunu, te sa 14 kuna za večeru na duplo većih 28 kuna).

Ove izmjene na snagu stupaju, kako rekosmo, 01. siječnja 2017. godine. U roku od 15 dana nakon samog stupanja novog Pravilnika na snagu, Uprava za materijalne resurse treba uskladiti Uputu o prehrani pripadnika OS RH s izmijenjenim odredbama Pravilnika o prehrani. To je ujedno i prva opipljiva posljedica povećanja obrambenog proračuna u 2017. – godini koju su u MORH-u radno prozvali „godinom hrvatskih vojnika, službenika i namještenika.“

Nije šala! Danas, 01. travnja, na snagu stupa novi, izmijenjeni i dopunjeni Pravilnik o prehrani pripadnika OS RH, objavljen u Narodnim novinama 30. ožujka (NN 36/15). Riječ je o svojevrsnoj doradi istoimenog Pravilnika koji je na snagu stupio 1. siječnja prošle godine (NN 131/13, od 30. listopada 2013. godine), a koji je izazvao prilično nezadovoljstvo pripadnika OS RH.

Izmjene Pravilnika o prehrani vide se već u 1. članku Izmjena, kojim je bitno pojednostavljen 3. članak originalnog pravilnika, i kaže da: (1) „Prehrana pripadnika Oružanih snaga provodi se korištenjem usluga prehrane preko ugovorenih davatelja usluga prehrane ili vlastitim kapacitetima OS osiguranjem namirnica za samostalnu pripremu obroka“; izuzetak je kad (2) „pripadnicima Oružanih snaga koji obavljaju službene zadaće na lokacijama na kojima nije moguće osigurati prehranu u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka“ – njima se osigurava isplata novčane naknade za prehranu; dok (3) popis takvih lokacija „određuje odlukom ministar obrane na prijedlog načelnika GS OS“.

Kruha za vojsku!

U članku 5. originalnog Pravilnika o prehrani mijenjaju se vrste toplog obroke, koje su po novom proširene na još nekoliko kategorija: „Topli obroci su doručak, kadetski doručak, ručak, besplatan objed, kadetski ručak, večera, letački obrok i letački obrok nakon letenja te roniteljski obrok i roniteljski obrok nakon ronjenja“. Promijenjen je i sadržaj doručka, kojem je dodan kruh – te on po novom „… sastoji se od toplog napitka, glavne komponente i kruha“. Ujedno su dodane i dvije nove kategorije obroka za kadete, uz doručak je dodan (1) tzv. „kadetski doručak“ (u prosjeku 200 kcal više od redovitog doručka, koji je u rasponu od 800 kcal do 1000 kcal), te (2) tzv. „kadetski ručak“ (u prosjeku 100 kcal više od redovitog doručka, koji je u rasponu od 1100 kcal do 1400 kcal). Od danas je kruh i sastavni dio ručka kao glavnog dnevnog obroka, zajedno još s juhom, glavnom komponentom te salatom – što sačinjava tzv. „besplatan objed“ (2. članak, 6. stavak Izmjena pravilnika).

Kruh je sada postao i dodatna komponenta večere, te letačkog obroka i letačkog obroka nakon letenja, kao i roniteljskih obroka. Pri tome, u ovome članku novi Pravilnik na novi način prepoznaje i te roniteljske obroke, koje se krenulo tretirati donekle slično i do sada poznate letačke obroke. Dosadašnji “Roniteljski doručak” zamijenjen je “Roniteljskim obrokom”, koji može zamijeniti bilo koji od tri osnovna obroka, a prema svojoj energetskoj vrijednosti je u rangu standardnoga ručka. Novouvedeni tzv. „Roniteljski obrok nakon ronjenja“ (stavak 12. u članku 2. Izmjena), opet u energetskoj vrijednosti standardnog ručka, naveden je kao „obrok za vojne ronitelje nakon provedbe ronjenja i sastoji se od toplog napitka, glavne komponente, kruha i drugih namirnica, čija je ukupna energetska vrijednost u rasponu od 1200 kcal do 1400 kcal“. Kao i letačima, sada je i roniteljima priznato pravo na tzv. „Suhi roniteljski obrok“, pa tako članak 3. Izmjena pravilnika o prehrani dodaje novi stavak „(5) Suhi roniteljski obrok je zamjena za roniteljski obrok i roniteljski obrok nakon ronjenja i koristi se kada nije moguće ili nije financijski opravdano osigurati tople roniteljske obroke“.

Tko jede?

Vojni obrok za 5 eura u Postojni, Republika Slovenija

Po novome, praktično se povećava broj korisnika tople prehrane, pa dosadašnji prvi stavak 7. članak Starog Pravilnika o prehrani  glasi:

„(1) Minimalni broj vrsta glavnih komponenti toplog obroka određuje se u odnosu na broj korisnika prehrane i vrstu toplog obroka prema sljedećem:

1. do 100 planskih korisnika – jedna glavna komponenta doručka, ručka, večere i letačkog obroka,

2. više od 100 planskih korisnika – dvije glavne komponente doručka, večere i letačkog obroka, tri glavne komponente ručka“.

Dosadašnja minimalna kvota iznosila je 300 planskih korisnika.

Neznatno se mijenja i broj dodatnih obroka – uz dosadašnji međuobrok, dodatke u prehrani i prigodni objed dodan je i tzv. „kadetski međuobrok“, koji se „osigurava između ručka i večere i sastoji se od voća ili mliječnog proizvoda, čija je ukupna energetska vrijednost u rasponu od 50 kcal do 150 kcal“. Definirano je i da „kadetski međuobrok pripada kadetima kada su obvezni boraviti 24 sata u vojnoj lokaciji i građevini i ostvaruju pravo na besplatnu prehranu u skladu s odredbama ovoga Pravilnika“ (dodano u čl. 9 starog Pravilnika). Kod dodataka u prehrani „pojačan“ je dodatak IV (D IV) kojeg sada, uz glavnu komponentu i napitak, čini i kruh – koji je pridodan i dodatku V (D V), te prigodnome objedu. Dosadašnji tzv. “roniteljski dodatak prehrani” ukinut je među dodacima – odnosno, zamijenjen je već spomenutim punim roniteljskim obrokom.

No, ako vas je razveselio povratak besplatnog kruha, rastužit će vas mogućnost iz izmijenjenog članka 11. Pravilnika (provedeno 7. člankom novih Izmjena) da se za prehranu svih pripadnika OS RH (umjesto do sada – tek pripadnika na izdvojenim lokacijama) „umjesto pojedinih vrsta toplog obroka mogu se koristiti gotova zamrznuta jela, polugotova jela, instant juhe i kruh produljene svježine“. Dok ova odredba definitivno olakšava život i rad pripremateljima hrane, u praksi će vjerojatno njena posljedica biti direktno smanjivanje kvalitete namirnica korištenih u svakom pojedinačnome obroku.

Članak 8. Izmjena pozabavio se člankom 12. originalnog Pravilnika o prehrani, koji određuje tko ima pravo na besplatnu prehranu i gdje je dodan novi, 2. stavak. On glasi: (2) „Uvjete obavljanja službe te popis vojnih vježbi, funkcionalnih tečajeva, školovanja, izobrazbe i obuke u vojnim lokacijama i građevinama, dežurstva, stražarske i unutarnje službe, radova na terenu i slučajeve obveznog smještaja u vojnim lokacijama i građevinama zbog potreba službe iz stavka 1. ovoga članka određuje uputom načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga“, zbog čega se u potpunosti briše dosadašnji članak 17. Pravilnika. Upravo je taj članak pravo na besplatnu prehranu davao onima koji rade na terenu (1. stavak) i izričito nije dopuštao besplatne obroke svima onima koji su zbog nemogućnosti svakodnevnog putovanja na posao imali organizirani smještaj na vojnim lokacijama (2. stavak). Brisanjem izričite zabrane prava na besplatni obrok iz njegova 2. stavka otvara se mogućnost novog reguliranja i ovog dosad iznimno spornoga elementa u sustavu vojne prehrane.

Tko plaća obrok i koliko?

Izmijenjen je i dosadašnji članak 19. starog Pravilnika, koji propisuje tko i u kojoj vrijednosti ima pravo na subvencionirani objed. Tako on od danas glasi:

„Časnici, dočasnici, vojni specijalisti, državni službenici i namještenici koji obavljaju službu osam sati na dan imaju pravo na subvencionirani objed. Subvencija za subvencionirani objed iz stavka 1. ovoga članka iznosi za:

– dočasnike, dočasnike vojne specijaliste i namještenike 20,00 kuna,

– časnike, časnike vojne specijaliste i državne službenike 15,00 kuna“.

Taj članak od sada ima i dodatak pod oznakom 19. a:

„Djelatni vojnici/mornari koji ostaju na smještaju u vojnim lokacijama i građevinama izvan radnoga vremena, imaju pravo na subvencioniranu prehranu (doručak, objed i večera). Subvencija za obroke subvencionirane prehrane iz stavka 1. ovoga članka iznosi za: – doručak 12,00 kuna, – objed 15,00 kuna, – večeru 14,00 kuna“.

“Pašticada” na Pleter-način

I time MORH dolazi u situaciju da za svakog čovjeka može prema njegovu radnom vremenu obračunati broj obroka, njihov tip, a onda i iznos konkretne mjesečne novčane subvencije za svakog pojedinca. No, ukidanje dosadašnje odredbe o subvencioniranju načelnih 80 posto cijene spomenutog objeda (kolika ona god bila) moglo bi postati problematično ako ujedno ne bude osigurana i barem načelna stabilnost cijena tog obroka u ponudi osiguravatelja prehrane. Naime, ako cijena objeda počne rasti (gdje je lako zamislivo da subvencije kaskaju za tim porastom) – lako bi se moglo zamisliti i situaciju gdje praktični postotak subvencije polagano padne i ispod donedavnih 80 posto, približavajući se tako možda čak i plaćanju glavnine istaknute cijene obroka. Sve bi to onda naravno bilo i razlogom za promjenu ugovornog pružatelja usluge prehrane, vjerojatno natječajem, i po bitno tržišnijim osnovama od dosadašnjih.

Početak kraja Pleter Usluga?

No, glavnina promjena odnosa u trokutu (1) MORH – (2) Pleter Usluge – (3) vojska, zapravo je došla bitnim izmjenama dosadašnjeg članka 20. Pravilnika o prehrani. Umjesto njegovih prijašnjih 5 stavaka – kojima se regulirao odnos u kojem MORH plaća obroke ugovornim davateljima usluga prehrane (prema prijavljenom brojnom stanju na izdvojenim lokacijama, i prema stvarno konzumiranim obrocima u objektima prehrane, a uz mogućnost da si ljudi sami nadoplate ono što nije obuhvaćeno osnovnim ugovorima) – sada je tek naznačeno da se u vojnim lokacijama može omogućiti ugovaranje usluga prehrane, prema važećim (općim) propisima. Pri tome, takve se ugovorne usluge prehrane mogu pružati „u vojnim kuhinjama, restoranima, kantinama i drugim odgovarajućim prostorima u skladu sa zahtjevima Oružanih snaga“ (stavak 2 članka 20 novog i izmijenjenog Pravilnika o prehrani).

Kad korisnici plaćaju, greške u pripremi ili serviranju brže dolaze na naplatu!

Dakle, platni dio odnosa prehrane se od dosadašnje osnovne relacije „MORH-pružatelj usluge“ ovime počinje prebacivati na relaciju „vojska-pružatelj usluge“, s Ministarstvom tek kao posrednim sudionikom tog odnosa. Naime, Ministarstvo je tu u odnosu s pružateljem usluge prehrane oko njegova izbora i kroz kontrolu, a s vojskom kao predstavnik države/poslodavca, a onda i isplatitelj konkretnih subvencija za prehranu. U tu će svrhu unutar 15 dana od stupanja na snagu ovoga Pravilnika pomoćnik ministra obrane nadležan za materijalne resurse uskladiti Uputu o prehrani pripadnika Oružanih snaga iz članka 23. stavka 1. starog Pravilnika s odredbama ovoga Pravilnika.

Važno je na kraju naglasiti da ni sve ove izmjene i dopune neće neposredno promijeniti osnovnu bit problema koje Pleter usluge d.o.o. generiraju već godinama, a što je dobro uočila i Državna revizija u prošlogodišnjem izvješću – da su Pleterove usluge sve lošije kvalitete za relativno visoku cijenu. Zato se čini neophodnim da se Ministarstvo obrane i Oružane snage, osim sadržajem i količinom subvencioniranog obroka, pozabave pitanjem kvalitete obroka i sanitarnih uvjeta u kojima se oni pripremaju i serviraju, jer već i sama subvencija od 15 ili 20 kuna za porciju uginulih kukaca ili raznih „kreativnih“ splačina je sramotno visoka, a da se tu uopće ni ne spomene još i dodatni dio cijene kojeg ionako snose korisnici. Naime, salate začinjene uginulim kukcima ili konzerve sardina s rajčicama kao prilogom (što je čak i kalorijski lošije od svojedobnih JNA kombinacija sardina i glavice luka) ne bi trebale biti primjeren obrok ni za koga, a kamoli za oružane snage jedne ozbiljne zemlje, ponosne na svoje članstvo u EU i NATO savezu. A ako se Pleter itekako može potruditi kada su u pitanju VIP-zakuske, trebao bi barem upola toliko truda uložiti i kada se radi o svakodnevnoj prehrani Hrvatske vojske – ako se ne želi uskoro i stvarno suočiti sa slobodnim tržištem pružanja prehrambenih usluga u Lijepoj našoj.