U ponedjeljak, 24. kolovoza, potvrđeno je da je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa zaprimilo anonimnu prijavu protiv predsjednika RH Zorana Milanovića. U prijavi se navodi da je Milanović 12. i 13. kolovoza privatno boravio u Albaniji na osobni poziv albanskog premijera Edija Rame, što bi moglo značiti da je primio nedopušteni dar – dvodnevni posjet na račun albanskog domaćina. U prijavi se također podsjeća da je Milanović – prije negoli je postao predsjednik RH – pružao savjetničke usluge baš albanskome premijeru Rami. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odmah je zatražilo očitovanje o putovanju, bez naznaka kada bi ta točka mogla biti stavljena na dnevni red. No već sljedećeg dana priča se itekako zakomplicirala.

Najprije je u utorak, 25. kolovoza, iz Ureda predsjednika stigao odgovor na zahtjev Povjerenstva, koji prenosimo u cijelosti.

„U svrhu utvrđivanja relevantnih činjenica, dostavljamo Vam informacije o putovanju predsjednika Republike Hrvatske u Albaniju.

• Predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović, na poziv predsjednika Vlade Republike Albanije, Edija Rame, boravio je u Albaniji 12. i 13. kolovoza 2020. godine.
• Putovanje predsjednika Republike Hrvatske bilo je u sklopu obnašanja predsjedničkih dužnosti. Napominjemo da prilikom svih posjeta, posebno kad se radi o posjetima stranim dužnosnicima, predsjednik Republike Hrvatske uvijek predstavlja Republiku Hrvatsku.
• Kao i u svim slučajevima kad predsjednik Republike Hrvatske putuje, troškove putovanja koji se odnose na prijevoz predsjednika Republike Hrvatske podmireni su iz Državnog proračuna. Što se tiče troška smještaja, predsjednik Republike Hrvatske boravio je u državnoj rezidenciji Republike Albanije na poziv domaćina, predsjednika Vlade Republike Albanije.
• Zoran Milanović nije pružao usluge savjetovanja za predsjednika Vlade Republike Albanije. A što je već više puta javno rekao“,

pisalo je u odgovoru Ureda predsjednika adresiranom na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Međutim, umjesto da se tim odgovorom ugasi vatra, požar se dodatno razbuktao.

Najprije je predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković potvrdila kako je stigao odgovor iz Ureda predsjednika, ali da postoje neke kontradiktorne informacije.

Milanović i Rama u Cavtatu 2014. (Photo: Vlada RH)

„Povjerenstvo ima iz njegovog Ureda dopis kojim se mediji obavještavaju da će 12. i 13. kolovoza biti odsutan jer ima privatni put u Albaniju. S druge strane danas smo dobili dopis da je bio na službenom putu. Nismo dobili dokumentaciju koju Povjerenstvo traži kako bi se potvrdilo ono što dužnosnik navodi. Morat ćemo ponoviti dopis kako bismo dobili dokumentaciju iz koje se vidi tko je platio put, zbog čega je išao, je li išao službeno ili ne, ovo samo očitovanje nije dovoljno“,

najavila je Novaković. I novinari koji prate rad Ureda predsjednika zamijetili su da je iz Ureda u srijedu, 12. kolovoza stigla najava sljedećeg sadržaja: „Predsjednik Republike Zoran Milanović boravi privatno, danas i sutra, 12. i 13. kolovoza 2020. u Republici Albaniji na osobni poziv predsjednika Vlade Republike Albanije Edija Rame“. Dakle, u najavi iz Ureda predsjednika izričito se govori o privatnom boravku, a ne o „putovanju u sklopu predsjedničkih dužnosti“. Treba dodati i da „predsjedničke dužnosti“ nisu službeno zabilježene ni u objavama na web-stranicama Ureda predsjednika RH ili albanske Vlade, kao ni na osobnim stranicama Edija Rame, inače vrlo aktivnog na raznim društvenim mrežama.

Vojni zapovjednici s jahte “Učka” promatraju vojnu vježbu “HARPUN 19” (Photo: MORH/M.Čobanović)

Potom je niz hrvatskih medija objavio i neke druge detalje vezane uz taj put. Tako se saznalo da je Ured predsjednika tražio od Ministarstva obrane da se predsjedniku Milanoviću za potrebe putovanja u Albaniju na raspolaganje stavi motorna jahta HRM-a „Učka“ od 11. do 14. kolovoza. Predsjednik je navodno vojnim helikopterom s Hvara otišao 11. kolovoza, potom se u Dubrovniku ukrcao na „Učku“, te naredna dva dana uživao u ljepotama Albanije i gostoprimstvu svog prijatelja Rame. Potom se 14. kolovoza krenuo vraćati z Hrvatsku, i to istim putem – „Učkom“ do Dubrovnika, te vojnim helikopterom do Hvara. To ne bi bilo sporno da se radi o putovanju „u sklopu predsjedničkih dužnosti“. No itekako je problematično pri „privatnom boravku“.

Tu se pokazuje i koliko je nedefinirano korištenje vojnih sredstava za potrebe predsjednika države i vrhovnog zapovjednika RH. Da bi dobio na raspolaganje neko prijevozno sredstvo koje je u sastavu OS RH, Ured predsjednika obrati se zahtjevom Ministarstvu obrane, sukladno 2018. dopunjenom članku 69  Zakona o obrani – čiji stavak 5 glasi: „Odluke o prelasku granice radi protokolarno-ceremonijalnih aktivnosti te postrojbi razine voda i niže donosi ministar obrane“. Ministar obrane onda donosi odluku  o prelasku granice radi protokolarno-ceremonijalnih aktivnosti, što je praksa kakvu je Milanović nedavno primijenio i prilikom službenog posjeta Crnoj Gori, kamo je doplovio na novom obalnom ophodnom brodu OOB-31 „Omiš“. Do sada se događalo i da Vrhovni zapovjednik sve dogovori s načelnikom GS OS RH, pa procedura prema Ministarstvu i ministru obrane bude najobičnija formalnost.

Albanski mediji: privatno putovanje na vojnome brodu

Hrvatskim medijima u prilog govore i razni napisi te prilozi u albanskim medijima. Za početak, tu je najava makedonske agencije MIA od 12. kolovoza, koja već u naslovu kaže da Milanović dolazi u privatni posjet Albaniji i to na osobni poziv premijera Rame. MIA također podsjeća da je bivši hrvatski premijer Milanović „dugo bio jedan od savjetnika premijera Rame“, što je Rama sam potvrdio na konferenciji za medije u Tirani početkom studenog 2017. godine.

Albanski portal Durrës Lajm 13. kolovoza objavio je tekst ilustriran fotografijama HRM-ove „Učke“. „Vojni brod ‘Učka’, na kojem je bila hrvatska predsjednička obitelj, bio je usidren uz albansku obalu posljednja dva dana“, pisalo je u tekstu ovog albanskog portala, koji specificira kako je brod usidren kraj obale Himarë, te da je predsjednik Milanović tog 13. kolovoza ručao s albanskim premijerom Ramom i njegovom obitelji. Domaćin je hrvatskom gostu pokazao grad Gjirokastra, odnosno tamošnji dvorac i bazar, te kuću poznatog albanskog književnika Ismaila Kadarea. Potom se Milanović ukrcao na „Učku“ i krenuo prema Hrvatskoj, a Rama je nastavio svoj odmor na jugu zemlje, što nije baš dobro primljeno u javnosti budući je tih dana naglo porastao broj zaraženih i umrlih od koronavirusa. I Durrës Lajm podsjeća da je Milanović bio savjetnik premijera Albanije.

I na portalu Shqiptarja.com 13. kolovoza objavljena je kratka crtica o boravku Zorana Milanovića u Gjirokastri, gdje mu je premijer Rama predstavio „povijesne vrijednosti Albanije“ – tamošnji dvorac, kuću Ismaila Kadarea i gradsku tržnicu. „Hrvatski predsjednik nekoliko dana odmara u našoj zemlji, gdje osim mora, uči i uživa u povijesti naše zemlje“, zaključuju novinari Shqiptarja.com, uopće i nimalo ne spominjući „predsjedničke dužnosti“ hrvatskog predsjednika.

Syri TV također je zabilježila da je Edi Rama zajedno s hrvatskim predsjednikom posjetio Gjirokastru, ali da Rama pri tome nije rekao niti riječ o kilometarskim kolonama prema grčko-albanskoj granici. Rami se u prilogu zamjera što nije ujedno našao za shodno posjetiti te albanske građane koji satima čekaju ne bi li ušli u Grčku.

Prije dva tjedna je i Gazeta Impakt objavila tekst pod naslovom „Rama je ugostio hrvatskog predsjednika na privatnom ručku, a mediji otkrivaju skandal: Što spaja dvojicu političara, i sjene sumnjivog natječaja.“ Pozivajući se na hrvatske medije, Gazeta Impakt u podužem tekstu navodi kako je tvrtka Zorana Milanovića „EuroAlba Advisory“, osnovana u studenom 2016. godine, tijekom 2017. savjetovala albanskog premijera Ramu po pitanjima integracije u EU. Uz opasku kako je nejasna Milanovićeva uloga, u tekstu se spominje da je bliski prijatelj Milanovićevog pokojnog brata 2018. godine dobio posao vrijedan 15,2 milijuna eura za online nadzor tamošnjih poreznih faktura.

Albanski portal Dosja 13. kolovoza objavio je priču o tome kako su obitelji Rama i Milanović zajedno ručale u restoranu u Dhërmiju, ilustrirajući to fotografijom koju je objavila lokalna televizija Shijak. Na toj se fotografiji u opuštenoj atmosferi vide Edi Rama i njegova supruga Linda, te Zoran Milanović sa suprugom Sanjom i mladićem kojem se ne vidi lice, a za kojeg novinari Dosje nagađaju da je Milanovićev sin. „Premijer Edi Rama“, piše Dosja, „smješten je u Vladinoj vili u Dhërmiju, gdje provodi praznike ovoga ljeta. Ali ovaj put, za ‘sustanare’ u vili, Rama nije uzeo samo svoju obitelj, nego ima i goste – obitelj hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića“. I Dosja podsjeća da je Milanović ranije bio savjetnik albanskom premijeru.

Kad se sve zbroji, čini se da je Zoran Milanović u velikom problemu, te da odgovor upućen iz Ureda predsjednika Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa sadrži više kontradiktornih informacija. Pantovčaku sada preostaje ili da Povjerenstvu preda svu dokumentaciju o putu u Albaniju, ili da zanemari zahtjeve Povjerenstva, kao što je to svojedobno napravio premijer Andrej Plenković vezano uz stranački put na kongres pučkih stranaka u Finsku službenim zrakoplovom Vlade RH. Podsjetimo i da je 2014. mali skandal nastao oko službenog puta Zorana Milanovića kao premijera u daleku Australiju, na koji je bez ikakvog vidljivog razloga vodio i svog tadašnjeg ministra obrane Antu Kotromanovića. Kako bilo da bilo, u svakoj normalnoj zemlji Plenkovićeva i Milanovićeva vrdanja prema Povjerenstvu za sukob interesa bila bi izvor ozbiljnih problema, ako ne i razlog za kraj političke karijere, a ovako u ustima ostaje tek gorak okus nemoći nasuprot sitnom političkom kokošarenju.

Na jutros održanoj 16. sjednici, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa imalo je opsežan dnevni red – među čak 16 točaka, kao prva na redu bila je ona o „Donošenju odluke o pokretanju ili nepokretanju postupka u predmetu P-121/18, dužnosnica Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske, dužnosnik Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske i dužnosnik Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane“. Oni su bili pod lupom Povjerenstva zbog nabave izraelskih borbenih aviona, a slučaj je pokrenut na temelju medijskih napisa, ali i na temelju dvije anonimne prijave. Povjerenstvo je odlučilo da se protiv njih NEĆE pokrenuti postupak jer sumnja u sukob interesa pri nabavi višenamjenskog borbenog aviona F-16 Barak iz Izraela nije dokazana. Ministar obrane Damir Krstičević detaljno se očitovao o ovom slučaju, dok je prijava protiv premijera Plenkovića i predsjednice Grabar Kitarović bila načelna, bez konkretnih podataka.

“Naš san” (Photo: MORH/K.Brigljević)

„Temeljem natpisa iz medija Povjerenstvo je otvorilo predmet potiv ministra Krističevića, a nakon toga dobili smo dvije prijave koje smo pripojili spisu. U anonimnoj prijavi stoji da je u nabavku zrakoplova uključena tvrtka koja je surađivala s bivšom tvrtkom ministra Krstičevića i traži se da se ispita odnos ministra i tih tvtrki. Dobili smo i prijavu protiv ministra, premijera i Predsjednice u kojoj stoji da je ministar predložio i na suptilan način prisilio sve sudionike u odlučivanju da se kupe 30 godina stari zrakoplovi kako bi sebi i partnerima priskrbio nepripadajuću dobit“,

rekla je na početku sjednice predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković.

Nova predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataša Novaković još je sredinom travnja u intervjuu za Dnevnik Nove TV potvrdila da Povjerenstvo obrađuje predmet protiv ministra obrane Damira Krstičevića: „Otvorili smo ga na temelju medijskih natpisa. Nakon toga stigla je i prijava. I sam gospodin Krstičević izrazio je mišljenje, čak bih rekla da se vrlo detaljno očitovao o predmetu“, rekla je Novaković, dodajući da je za taj predmet Povjerenstvo zatražilo i dodatnu dokumentaciju.

Ministar Krstičević u razgovoru s predstavnicima King ICT-a na sajmu ASDA 2017

Danas je predsjednica Novaković ponovno pohvalila ministra obrane Damira Krstičevića zbog detaljnog očitovanja o slučaju. Krstičević je, među ostalim, naveo da u tvrtkama King ICT, M-San i PP Orahovica NEMA, niti je imao vlasnički udio. „Kako je moguće da spomenuta društva mogu biti ponuditelj na javnim natječajima koje provodi Vlada, Ministarstvo obrane ili neko drugo javno tijelo, po stupanju na dužnost zatražio sam 9. studenog 2016. mišljenje Povjerenstva. U mišljenju je navedeno da nema zapreke da te tvrtke sudjeluju u postupku javne nabave. Isto se navodi da se u cilju zaštite osobnog integriteta upućuje javni dužnosnik Damir Krstičević izuzme iz takvih potencijalnih slučajeva, što sam i učinio“, naveo je u svom očitovanju Krstičević.

Dok Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ne objavi pisano mišljenje o ovom predmetu, ostaje nam zadovoljiti se zaključkom koje je pročitala predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković:

„Da sumiram sve, iz navedenih prikupljenih činjenica, vidljivo je da se kod nabavke borbenih aviona radilo o pregovorima između Ministarstva obrane RH i Države Izrael. Što se tiče samog postupka on je prema nama dostupnim informacijama proveden transparentno. Što se tiče kompanije King ICT, ona nije niti na jedan način sudjelovala u postupku nabave zrakoplova. King ICT je sudjelovao s izraelskom kompanijom na natječaju za Ministarstvo poljoprivrede za dronove, međutim taj natječaj nisu dobili niti je u ikakvoj vezi s nabavom zrakoplovnih aviona.“

Nakon objave mišljenja Povjerenstva, bit će vrlo zanimljivo vidjeti objašnjenje o ovoj tvrdnji predsjednice Novaković: „(…) vidljivo je da se u nabavci aviona radilo o pregovorima između Ministarstva i Izraela“. Naime, trebalo bi biti vidljivo da se u nabavci „zrakoplovnih aviona“ radilo o raspisanom javnom natječaju, a ne o pregovorima između dvije strane, kako je jutros pročitala Novaković. No, pričekajmo dokument Povjerenstva.

Zanimljiv “tajming” susreta ministra obrane i ministra gospodarstva (Photo: MORH/J.Kopi)

Istodobno s trajanjem sjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, u Ministarstvu obrane je ministar Krstičević upravo o suradnji u projektu nabave višenamjenskih borbenih aviona razgovarao s Darkom Horvatom, ministrom gospodarstva u Vladi RH. Kako je kratko priopćio MORH: „U sklopu priprema za službeni posjet Državi Izrael, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Krstičević razgovarao je s ministrom gospodarstva, poduzetništva i obrta Horvatom o poslovno-gospodarskoj suradnji u sklopu projekta nabave višenamjenskog borbenog aviona te mogućnostima za hrvatsku obrambenu industriju i gospodarstvo u cjelini“.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa na jutrošnjoj 125. sjednici odlučilo je pokrenuti postupak protiv ministra obrane, Ante Kotromanovića, zbog sumnje da je nedavnim izletom na Lošinj bio u žestokom sukobu interesa. Povjerenstvo je takvu odluku donijelo na temelju do sada prikupljene dokumentacije, koja je trebala utvrditi da li je prijava protiv Kotromanovića osnovana ili ne. Kako je već ranije potvrdila Dalija Oreškovića, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, na adresu tog tijela stigla je ne-anonimna prijava protiv Kotromanovića, no ime podnositelja ne smije se objaviti, jer mu zakon garantira zaštitu identiteta. Tek nakon što je danas Povjerenstvo odlučilo pokrenuti postupak, tražit će se očitovanje i samog Ante Kotromanovića.

„Pokreće se postupak zbog moguće povrede članka 11. Zakona o sprječavanju interesa zbog primitka usluge prijevoza zrakoplovom od privatnog subjekta, što se tretira kao nedopušteni dar. Let avionom, naime stajao je 28.500 kuna,“

objasnila je članica Povjerenstva Tatijana Vučetić.

Izvor: Tportal

Kako je krajem studenog prošle godine objavio Tportal, Kotromanović je 12. studenog, zajedno s obitelji, privatnim zrakoplovom Beechcraft King Air 90 doletio iz Zagreba na otok Lošinj. Let ovim zrakoplovom na liniji Zagreb-Lošinj-Zagreb košta 28.500 kuna. Kao da to već nije izazvalo dovoljno interesa, ministar je obrane na Lošinju viđen u restoranu Veli Žal na ručku s Mihajlom Perenčevićem, osobom koja je za ruske poslovne ljude iz Beta ulaganja vodila preuzimanje lošinjskog hotela Jadranka. Već neko vrijeme poznato je i da se Rusi zanimaju za kupovinu vojarne Kovčanje, te aktivno lobiraju po tom pitanju. Ministarstvo obrane medijima je priopćilo da je Kotromanović bio „na privatnom putovanju i nije koristio ni sredstva ni resurse državnog proračuna“, a Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa na temelju prispjele dokumentacije ustanovilo je da je trodnevni hotelski smještaj za sebe i obitelj platio sam Kotromanović, vlastitom kreditnom karticom. Ne zna se tko je platio ručak, a podmirenjem troškova avionskog prijevoza Povjerenstvo će se još itekako baviti.

O mogućem sukobu interesa dosadašnjeg ministra obrane govorilo se i prilikom nedavnih napisa o tome kako će karijeru nastaviti preko Velike bare. Iako se Kotromanović opravdavao da još nije donio odluku o odlasku u Ameriku, postavilo se pitanje smije li se visoki državni dužnosnik, uz to još i ministar obrane, baviti sigurnosnim poslovima za odvjetničku tvrtku koja je bila u određenim poslovnim odnosima s Vladom RH. U podužem pismu koje je Kotromanović poslao javnoj televiziji, najavio je i da će ubuduće za mišljenje pitati Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa poželi li raditi nešto korisno umjesto ubirati državnu plaću još narednih godinu dana.

„A kad se već bavimo špekuliranjem o potencijalnom sukobu interesa, osobno smatram da je Zakon o spriječavanju sukoba interesa u nekim dijelovima nelogičan jer pitam vas hipotetski – može li potencijalni interes ili potencijalno pogodovanje, kako god hoćete, lakše ostvariti netko tko dolazi iz privatnog biznisa na vladajuću poziciju ili onaj tko je s te pozicije otišao ili netko tko uopće više nije u politici i kakav bi sukob interesa to točno bio? Samo Ministarstvo obrane posluje sa stotinama tvrtki, a sva ministarstva vjerojatno s tisućama njih. Znači li to da se političar koji želi u privatne vode ne smije zaposliti u niti jednoj od tih privatnih tvrtki? Ima li to logike?“,

retorički se pitao Kotromanović.

Slična je afera izbila i prije točno godinu dana, kada je CRODUX u vlasništvu umirovljenog generala Ivana Čermaka na svojoj Facebook stranici objavio sliku Ante Kotromanovića na jednoj od svojih benzinskih stanica, uz tekst: „I naš ministar Kotromanović zna gdje se toči najbolje gorivo“. Iako je Ministarstvo obrane potom objavilo da ne posluje sa Čermakovim CRODUX-om, ovaj nižerazredni marketinški potez ostao je kao mrlja na Kotromanovićevom inače vrlo dobrom mandatu na čelu Ministarstva obrane. Nažalost, učestalost takvih aferica tijekom posljednjih nekoliko tjedana itekako utječe i na formiranje javnog mišljenja, pa bi bilo zaista šteta da Kotromanović ostane zapamćen po nervozi i nepoznavanju pojma „sukob interesa“, umjesto po uspješne 4 godine u tradicionalno vrlo teškom obrambenom resoru.

Hrvatski je Sabor u ovogodišnju zasluženu ljetnu pauzu ušao bez ikakvog uspjeha u izboru novog sastava Povjerenstva za sukob interesa, točnije – 4 njegova člana. Zahvaljujući bojkotu opozicije, te zastupnicima vladajuće koalicije koji su se uspjeli okupiti u kvorumskoj većini, ali su u dva kruga glasanja imali taman dovoljno nevažećih listića da glasanje ne bude regularno, prošao je i taj 10. lipanj do kada su se po novom Zakonu o sprečavanju sukoba interesa trebali izabrati novi članovi Povjerenstva.

Tko su kandidati za članove Povjerenstva za sukob interesa?

Dva kruga tajnog glasanja bila su više nego tragikomična: u prvom krugu za predsjednicu povjerenstva nijedna od dviju kandidatkinja ( javnosti inače nepoznate Sanja Lozančić i Dora Rešetar) nije dobila potrebnih 77 glasova zastupnika, a u drugom krugu nisu izabrana ni četiri člana Povjerenstva. U svakom drugom slučaju to bi bio hvalevrijedan potez, no ovako i postojeći sastav Povjerenstva, kao i kandidate za buduće Povjerenstvo, možemo okarakterizirati kao “jadan i jadniji”. Od ukupno 10 kandidata za 4 člana Povjerenstva za sukob interesa, široj javnosti poznata je tek jedna kandidatkinja – Jadranka Kolarević, predsjednica jedne od udruga potrošača, inače najpoznatija po tome što je svojedobno kao članica Programskog vijeća HRT-a štiklom nasrnula na drugog člana istog tog vijeća. Situacija je još gora kada se pogledaju kandidatkinje za predsjednicu Povjerenstva – Sanja Lozančić zaposlena je u gnijezdu sukoba interesa, zagrebačkoj Gradskoj upravi, a o Dori Rešetar zna se tek da je odvjetnica iz zajedničkog osječkog odvjetničkog ureda oca i sina Nediljka i Domagoja Rešetara, poznatih po obrani Branimira Glavaša. Ako mislite da je tu kraj nebulozama, držite se dobro, jer kraja nema – i među ostalim anonimnim kandidatima više je onih koji bi trebali ići u malu školicu o sukobu interesa, umjesto da dijele pravdu na tom polju. Tako su se među kandidatima našli: Robert Jambrović – šef službe za pripremu saborskih sjednica, Rajko Kneklin – član stručne službe dosadašnjeg Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, Dinka Prce – zaposlenica Tajništva Sabora , te Željka Žokalj – načelnica Sektora pravnih, kadrovskih i općih poslova pri Tajništvu Ministarstva pravosuđa. SDP-ovac Nenad Stazić bojkot opozicije obrazložio je njihovim zahtjevom za preispitivanjem ustavnosti novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa, kao i zahtjevom da se glasa dvotrećinskom većinom, što je odbijeno, a nije propustio naglasiti ni da će se nakon parlamentarnih izbora i SDP-ove pobjede ponovno birati Povjerenstvo kojem će na čelu biti oporbenjak iz redova HDZ. Cirkus se, dakle, nastavlja!

BiH: uškopljena Agencija za prevenciju i borbu protiv korupcije

Nakon više od godinu dana natezanja, Parlamentarna skupština BiH 14. srpnja konačno je imenovala šefa Agencija za prevenciju i borbu protiv korupcije i njegova dva zamjenika. Kandidati su izabrani na osnovu rang-liste parlamentarnog povjerenstva za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, a predsjednik povjerenstva Milorad Živković svako malo upozoravao je da bi eventualni neizbor čelnih ljudi Agencije mogao ugroziti nastavak vizne liberalizacije za BiH. Emiru Đikiću iz Transparency Internationala BiH to je dovoljno za tvrdnju da ovakav, politički izbor čelnika Agencije pokazuje da će se i Agencija u svom radu rukovoditi političkim dogovorom.

I u Bosni i Hercegovini, kao i u većini zemalja bivše Jugoslavije, veliki je problem politička korupcija i nepostojanje političkog okruženja za jasnu manifestaciju borbe protiv korupcije. “Kod nas se sva priča oko korupcije završi na 20 maraka policajcu, dok prolaze ugovori vrijedni milijarde i miljarde oko javnih nabavki, o kojima se ne govori pretjerano jer populacija zaista vidi samo onaj dio koji se tiče 20 maraka“, kaže za Radio Slobodnu Europu Emir Đikić. No ni nama u Lijepoj našoj takva priča nije strana, baš kao ni one bosanske zamjerke kako Agencija za prevenciju i borbu protiv korupcije nema mogućnosti sankcija.  A bez odgovarajućih i, prije svega strogih sankcija, nema ni borbe protiv korupcije. No ako ništa drugo, nadaju se naši susjedi, Antikoruptivna agencija konačno će moći od dužnosnika zatražiti (pa valjda i dobiti) imovinske kartice, što je do jučer bilo gotovo nemoguće.

Crna Gora: konačno usvojen novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa

Skupština Crne Gore uz poticaj iz EU usvojila Zakon o sprečavanju sukoba interesa

Uz malu pomoć stručnjaka Europske komisije, i jasnu poruku iz kabineta Stefana Fuellea, povjerenika za proširenje, crnogorska Skupština završila je s radom u srpnju usvajanjem Zakona o sprečavanju sukoba interesa. Fuelle je, naime, poručio skupštinarima da “Crna Gora mora  poboljšati antikorupcijski pravni  okvir, što je u skladu sa ključnim prioritetima koje je postavila Evropska  komisija”. Zakon o sprečavanju sukoba interesa važna je karika tog pravnog okvira, pa se u njega trebaju inkorporirati i preporuke Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO), drže u Bruxellesu. GRECO je tako preporučio da se Zakon o sprečavanju sukoba interesa proširi na sve dužnosnike koji obnašaju javne funkcije, kao i da se u zakonskim odredbama vrijednost bilo kojeg poklona koji dužnosnik  može primiti na nivo koji neće izazvati zabrinutost u vezi sa mitom ili drugim  formama koje bi mogle nekome dati pretjeranu prednost u odnosu na ostale. Uz to, Fuelle je još zatražio i uvođenje jasnih pravila za situaciju kada dužnosnik prelazi u  privatni sektor. Također, prema friško usvojenom Zakonu, zastupnici Skupštine Crne Gore više neće imati privilegiju da uz zastupničku funkciju obavljaju druge javne funkcije, odnosno da budu predsjednici općina, i članovi ili predsjednici Upravnih odbora javnih tvrtki, a bitno su im reducirani i dodatni prihodi koji su se do sada kretali od nekoliko stotina do par tisuća eura. Aktualni zastupnici imaju rok do 01. studenog da odluče hoće li ostati zastupnici ili će ipak zadržati samo funkcije u upravnim odborima, a do ožujka sljedeće godine istu dilemu moraju razriješiti i čelnici lokalnih uprava koji su istovremeno i zastupnici u Skupštini.