Dok se već danima nabacuju izjave između službenog Zagreba i Beograda o kineskim raketama za MiG-29, jučer (nedjelja, 15. ožujka) Ministarstvo obrane RH pobrinulo se i za još jednu verbalnu gimnastiku u našem vlastitom dvorištu. Naime, u sklopu RTL-ovog priloga o tome tko je znao i što je učinio po pitanju srbijanske nabave raketa CM-400, citirana je izjava predsjednika RH Zorana Milanovića o tome kako Hrvatska nema nikakvog interesa napasti Srbiju, kako je u jednoj od svojih izjava implicirao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

„Dakle, kako? S čim da napadnemo? Zašto? Prvi da napadnemo? Sa 17.000 vojnika od kojih nam je popunjeno 14.000?! Mi nemamo vojsku za to“,

rekao je Milanović.

Iako to nije prvi puta da Milanović govori o brojnom stanju i nepopunjenosti OS RH, ta je izjava jako naljutila nekoga u MORH-u i Vladi, koji je jučer preko RTL-a poručio da je „izdaja što je Milanović otkrio podatak o broju vojnika koji Hrvatskoj nedostaju“.

Danas je iz Ureda predsjednika stiglo oštro priopćenje u kojem, među ostalim, piše:

„Svoju optužbu MORH objavljuje neslužbeno, vjerojatno preko svojih službenika kojima je oduzet certifikat sigurnosne provjere. Ured Predsjednika Republike stoga je odlučio službeno obavijestiti MORH kako su podaci o broju pripadnika OS RH javno objavljeni i javno su dostupni u Godišnjem izvješću o obrani za 2024. godinu koje je pripremio upravo MORH, a potpisao osobno ministar obrane. Ako ministar obrane i njegovi službenici ne znaju što piše u Godišnjem izvješću o obrani – a očito ne znaju – upućujemo ih da pročitaju što piše na stanici 23 i 24 u stavku 1.4.1. Da im olakšamo potragu za ‘klasificiranim podacima’, u javno objavljenom Godišnjem izvješću o obrani ministar obrane je napisao: ‘Brojno stanje Ministarstva obrane, koje uključuje Hrvatsku vojsku na dan 31. prosinca 2024. bilo je 15.558 osoba: 13.814 djelatnih vojnih osobe, od toga 1.989 žena i 1.744 državna službenika i namještenika, od toga 899 žena“.

Ured predsjednika iz pera Milanovićevog glasnogovornika Nikole Jelića nadalje „pomaže“ Ministarstvu obrane objavljujući link na kojem se može naći spomenuto Godišnje izvješće, uz napomenu da se na istom mjestu može naći i ranija godišnja izvješća o obrani s navedenim brojem pripadnika OS RH. Štoviše, „u Godišnjem izvješću o obrani za 2017. piše i koliko bi ih trebali imati“, napominje Ured predsjednika.

Kretanje broja ljudstva prema Godišnjem izvješću o obrani u 2024.

Sličan podatak može se pronaći i na web stranici Oružanih snaga RH. Doduše, posljednje relevantne informacije na www.osrh.hr datiraju iz 2020. godine, uključujući i brojčanu veličinu osnovnih ustrojstvenih cjelina OS RH. Kako je kronična zapuštenost elementarnih podataka o OS RH zavladala na spomenutoj internetskoj stranici, tako nakon 2020. nema informacija ni o  brojnosti Oružanih snaga. Podatak o brojnom sastavu pojedinih grana OS RH u međuvremenu je nestao i iz godišnjih izvješća, a sličice ministara obrane postale su ipak važniji dio ovih dokumenata.

Podaci o brojnosti u ustrojstvenim cjelinama 2020. godine objavljeni na web stranici OS RH

Zašto je tome tako? Kako se može vidjeti iz godišnjih izvješća, nije stvar u tome da je riječ o klasificiranim podacima (jer nije), nego se radi o nečijoj percepciji da bi takav podatak – iz ovih ili onih razloga – trebao biti klasificiran. To najbolje ocrtavaju dvije izjave koje je prenio Tportal na ovu temu. Tako je umirovljeni brigadir Marinko Ogorec izjavio: „Komunikaciju predsjednika Republike i Vlade, odnosno Ministarstva obrane, ne želim komentirati. No ako govorimo o broju vojnika u Oružanim snagama, ne vidim da se radi o posebno osjetljivom i zaštićenom podatku – na koncu, on se službeno prijavljuje i međunarodnim organizacijama poput OESS-a“. S druge strane, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ Gordan Akrap – uz napomenu da „ne može i ne želi komentirati dnevnopolitička zbivanja i odnose na relaciji predsjednika i Vlade“, načelno smatra: „Broj pripadnika Oružanih snaga jest klasificiran podatak, baš kao i razina njihove spremnosti, tehnologija i sredstva kojima raspolažu, metode djelovanja i slično“. Time prorektor Akrap pokazuje da baš kao ni pojedini službenici Ministarstva obrane, uključujući i samog ministra, nisu pročitali temeljne dokumente iz resora obrane.

No tek večeras službeno je reagiralo i Ministarstvo obrane RH priopćenjem u kojem se kaže:

„Predsjednik Zoran Milanović ponovno pokušava manipulirati i izvrtati činjenice o izjavama potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića kako bi pokušao obraniti svoje izjave u kojima iznosi klasificirane podatke.
Potpuno je netočna konstatacija u priopćenju Ureda predsjednika RH kako je ministar obrane Ivan Anušić prozvao predsjednika Milanovića da je iznio klasificirani podatak o brojnom stanju Hrvatske vojske. Brojno stanje, odnosno aktualni broj pripadnika Oružanih snaga RH objavljen je u Godišnjem izvješću o obrani za 2023. i 2024. godinu u sklopu poglavlja Obrambena politika i upravljanje resursima. Ali u tim izvješćima nije objavljen podatak o ustroju, odnosno potrebnom broju pripadnika Hrvatske vojske.

Jedini koji uporno iznosi podatke o nedostajućem broju pripadnika HV-a jest vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Milanović, a time otkriva klasificirani podatak. Prvo na Danu Hrvatske vojske 2024. godine kada je rekao da Hrvatskoj vojsci nedostaje 4.000 vojnika i jučer kada je iz njegovih izjava proizašlo da HV-u nedostaje 3.000 pripadnika. I to su podaci na koje se referirao ministar Anušić. U ovim sigurnosno i geopolitički globalno nestabilnim vremenima potpuno su nejasni motivi i potreba predsjednika Milanovića da u više navrata iznosi te klasificirane podatke o Hrvatskoj vojsci“.

Uz to, MORH, odnosno Samostalna služba za odnose s javnošću i vojna glasila, tvrdi da „Ministarstvo obrane ni u jednom službenom priopćenju ili reakciji nije navelo da je riječ o izdaji kada je riječ o iznošenju navedenih podataka, a neslužbene novinarske interpretacije ne komentiramo“.

Milanović i Hrg na obljetnici HVU (Photo: UPRH/Dario Andrišek)

Iako MORH nije spomenuo, a može se vidjeti u priopćenjima Ureda predsjednika – Milanović je o brojčanom stanju OS RH govorio i na obilježavanju 34. obljetnice Hrvatskog vojnog učilišta 19. prosinca prošle godine: “Nama nedostaje četiri tisuće vojnika, časnika i dočasnika i to moramo nekako popuniti,” rekao je predsjednik Milanović u lice tamo prisutnog državnog tajnika u MORH-u Branka Hrga. Kada se sve to zbroji, i MORH bi trebao objasniti svoje motive i potrebe da upravo sada počinju smetati Milanovićeve izjave koje nisu ni novost ni rijetkost.

Ovo će očito biti najaktualnija tema iz obrane sve do natezanja hoće li ili neće biti nove sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost (zadnja održana 9. studenog 2021. godine) ili Vijeća za obranu (koje se zadnji put sastalo prije gotovo godinu dana, 23. svibnja 2025. godine).

Danas je u Središtu za temeljnu obuku Zapovjedništva za obuku i doktrinu „Fran Krsto Frankopan“ Hrvatske kopnene vojske u Požegi započela vojna obuka 23. naraštaja ročnika na dragovoljnom služenju vojne obveze. Potpisivanju ugovora s Ministarstvom obrane RH-om o dragovoljnom vojnom osposobljavanju pristupilo je ukupno 344 osoba, od čega 281 ročnika i 63 ročnice.

Prvi dan 23. naraštaja dragovoljnih ročnika (Photo: ZoD)

Ročnici će na dragovoljnom vojnom osposobljavanju provesti 8 tjedana u Središtu za temeljnu obuku. Najprije ih čeka tjedan dana prilagodbe, te upoznavanje i savladavanje osnovnih vojničkih sposobnosti i vještina predviđenih Programom obuke i ocjenjivanja. Prva faza obuke u trajanju od 2 tjedna provodi se u vojarni 123. brigade HV u Požegi, a druga faza – osim u požečkoj vojarni, provodi se i na Logističkom vježbalištu „Glavica“, te na strelištu „Novo Selo“, u terenskim uvjetima koji traju 5 tjedana. Treća faza obuke u trajanju od 1 tjedna provodi se ponovo u vojarni 123. brigade u Požegi. Tijekom ovih 8 tjedana, ročnici se obučavaju iz sljedećih osam programskih područja: (1) Rukovanje osobnim oružjem, (2) Kretanje, (3) Komuniciranje, (4) Zaštita, (5) Reakcije, (6) Vojna služba, (7) Tjelovježba i (8) Psihološka priprava ročnika. Završetak obuke u okviru dragovoljnog vojnog osposobljavanja te otpust ročnika planiran je za 23. studenog 2018. godine.

Dragovoljni ročnik koji uspješno završi obuku stječe vojno-stručnu specijalnost (VSSp) streljačka, dužnost strijelac roda pješaštva, te samim time ispunjava jedan od propisanih uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu.

Treća sreća

Dio pripadnika 21. naraštaja (Photo: OJI)

Ovo je druga godina sa po tri uputa mladih na dragovoljno vojno osposobljavanje u tijeku godine – 9. veljače 2018. godine započela je obuka 21. naraštaja ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju u OS RH, te obuka 1. naraštaja ročnika kandidata za vojne specijaliste. U tom općem naraštaju prihvaćen je 341 ročnik, od čega 294 ročnika i 47 ročnica, dok je na obuku ročnika kandidata za vojne specijaliste pristupilo 5 ročnika, od čega 1 ročnica.

Već 11. svibnja 2018. godine započela je obuka 22. naraštaja dragovoljnih ročnika, te ujedno i provedba dragovoljnog vojnog osposobljavanja kandidata za časnike te dočasnike zdravstvene službe. Kandidata je bilo nešto manje – 171 ročnik, od čega 142 ročnika i 29 ročnica. No, na obuku dragovoljnog vojnog osposobljavanja kandidata za časnike i dočasnike zdravstvene službe pristupilo je čak osam ročnika, od čega četiri ročnice. Obuka dragovoljnih ročnika 22. naraštaja završila je početkom srpnja, a danas, evo, započinje obuka 23. naraštaja.

Najbolji ročnici 1. naraštaja (Photo: MORH)

U studenom ove godine obilježit će se točno 10 godina primjene sustava dragovoljnog služenja vojnog roka u Republici Hrvatskoj. Točno 3. studenog 2008. održan je prihvat 1. naraštaja ročnika – ukupno njih 250, od toga 220 mladića i 30 djevojaka. Njihova je obuka trajala 14 tjedana, tijekom kojih su prošli 400 sati obuke (temeljna 6 tjedana u Požegi i specijalistička za vojnika-strijelca 8 tjedana u Gašincima). Prema tadašnjim propisima, za ročnike je bila predviđena mjesečna novčana naknada (oko 2.660,00 kuna), naknada putnih troškova za dolazak na služenje i odlazak, osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje, osiguranje za slučajeve ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, te smještaj i prehrana. Ova je naknada od tada varirala – prvo je smanjena, da bi onda početkom 2017. godine bila ponovo povišena, kao još jedna od mjera privlačenja više mladih na dragovoljno služenje vojne obveze.

Tijekom 10 godina, od početka dragovoljnog vojnog osposobljavanja 2008.godine do 2018.godine, oko 7.500 ročnika uspješno je završilo dragovoljno vojno osposobljavanje.

Danas, 13. listopada 2017. godine, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske objavilo je prijam 20. naraštaja dragovoljnih ročnika u vojarni “123. brigade HV” u Požegi. Ovo je treći ovogodišnji naraštaj, što zapravo predstavlja veliku novinu, budući je od 2008. do danas Hrvatska godišnje obučavala samo po dva naraštaja dragovoljaca. Iako je službeno spomenuto kako se ovu promjenu uvelo “zbog sve većeg broja zainteresiranih za dragovoljno vojno osposobljavanje”, treba napomenuti kako smo na portalu Obris.org već davno napomenuli potrebu za povećanjem godišnjih kvota dragovoljnih ročnika – budući da oni od početka ove godine predstavljaju jedini izvor pritoka budućih profesionalaca u redove OS RH.

Kako napominju u MORH-u, dragovoljno vojno osposobljavanje obuhvatit će u trećem naraštaju 2017. godine ukupno 324 ročnika. Od toga je 268 muškaraca i 56 žena, čime udio žena iznosi 17,3 posto kvote pozvanih. Temeljna i specijalistička obuka u okviru dragovoljnog vojnog osposobljavanja traje osam tjedana i provodi se u Požegi i na vojnom poligonu Gašinci. Ove je godine naknada za ročnike podignuta s ranijih 1.190 kn na 2.000 kuna, a spomenutim obučnim programom dragovoljnog vojnog osposobljavanja ti će mladi ljudi steći osnovna vojna znanja i vještine potrebne za obnašanje vojničkih dužnosti u Oružanim snagama RH, kao i preduvjete za uključivanje u pričuvni sastav OS RH.

Zapovjednik Središta za temeljnu obuku brigadir Milan Čorak kazao je kako je ovaj treći uputni rok ostvarenje vizije Ministarstva obrane na čelu s ministrom Damirom Krstičevićem i vrhom Oružanih snaga RH, jer po prvi puta od stupanja na snagu dragovoljnog vojnog osposobljavanja u jednoj godini kreću tri naraštaja: “Mi smo očekivali ovakav interes i odaziv mladih ljudi, te moram naglasiti kako smo zadovoljni brojem ročnika koji će pristupiti dragovoljnom vojnom osposobljavanju. Do kraja dana svi prijavljeni bit će i zaprimljeni, potpisati ugovore i biti spremni za sve ono što ih čeka u narednih osam tjedana”. Nakon uspješno završenog  programa obuke dragovoljnog vojnog osposobljavanja, u skladu s postignutim rezultatima u obuci, odabranim ročnicima može se, ovisno o stručnoj spremi, ponuditi sklapanje ugovora o osposobljavanju za djelatnog vojnika i dočasnika (SSS), odnosno o izobrazbi časnika (VŠS i VSS), potpisom kojim se stječe status djelatne vojne osobe.

Kako navodi MORH, za dragovoljno vojno osposobljavanje u prvih osam mjeseci 2017. godine prijavilo se 1.165 kandidata, među kojima i 189 žena. Prvi je tu po redu bio 18. naraštaj, čija je obuka odrađena u ožujku i travnju ove godine. U njegovom je sastavu 11. ožujka prisegnulo 480 dragovoljaca (432 muškarca i 48 žena, oko 10 posto kvote), od čega su obuku uspješno dovršila 422 muškarca i 47 žena (oko 2 posto neuspješnih za oba spola). Idući, 19. naraštaj u OS RH je stigao 2. lipnja ove godine, i onda je 17. lipnja položio prisegu domovini. Pri prihvatu na obuku taj je naraštaj brojio 421 ročnika (324 ročnika i 97 ročnica), od čega ih je prisezi pristupilo njih 397 (od toga 94 žene, ili 23,7 posto kvote), koliko ih je i onda dovršilo obuku. Tek treba vidjeti koliko će mladih dragovoljaca iz trećeg ovogodišnjeg naraštaja (od danas primljenih 324 ročnika – 268 muškaraca i 56 žena) pristupiti prisezi, a onda i dovršiti svoju obuku. No temeljem dosadašnjih podataka, MORH navodi da je do sada ukupno 6.649 osoba dovršilo dragovoljno vojno osposobljavanje u RH, od čega je u djelatnu vojnu službu onda bilo primljeno 4.313 osoba.

U ponedjeljak 10. srpnja 2017. godine, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je natječaje za ugovorni prijam u djelatnu vojnu službu 382 vojnika/mornara, te 15 časnika, konkretno – doktora/doktorica medicine. Ovi su potezi u skladu s Planom prijma osoblja u djelatnu vojnu službu za 2017. godinu, kojeg je 23. veljače ove godine Vlada RH usvojila na svojoj 22. sjednici. Što se kvote za vojnike/mornare tiče, riječ je o broju koji točno odgovara do sada objavljenim planovima. Nakon što je 17. ožujka raspisan natječaj za 400 novih vojnika/mornara, kako je u Planu prijma bilo najavljeno za II. tromjesečje 2017. godine, sada je na red došao natječaj za još 382 ljudi najavljivan za III. tromjesečje ove godine. Time je ispunjena kompletna ovogodišnja kvota, projicirana na ukupno 782 nova vojnika/mornara u OS RH tijekom 2017. godine – koje se u OS RH prima na prvi ugovor u trajanju od četiri godine, s početkom službe zakazanim za 26. rujna ove godine.

Za razliku od prijma vojnika/mornara, ovoga puta nema raspisa natječaja za nove dočasnike koje se isključivo bira iz reda vojnika/mornara koji su završili prvu razinu dočasničke vojne izobrazbe – to je predviđeno za zadnji kvartal ove godine (kada bi u sustavu trebalo biti mjesta za još 90 ljudi). No, kao što je MORH krajem ožujka natječajem tražio 14 kandidata za časnike u specijalnostima aeronautika, pravo, psihologija, fizika i geofizika – 10. srpnja se krenulo tražiti preostalih ukupno 15 kandidata i kandidatkinja radi osposobljavanja za časnike/ce zdravstvene službe, što je ostatak kvote od ukupno 29 budućih časnika koje se najavilo primiti s tržišta rada u tijekom 2017. godine. Time se u III tromjesečju 2017. ponovo traži osobe s diplomama medicine (nije potreban stručni ispit), a temeljem ovoga poziva trebala bi ih čekati časnička obuka u trajanju od ukupno dva mjeseca, a s kojom bi se započelo u rujnu ove godine.

Sve osobe zainteresirane za posao vojnika/mornara trebaju svoje prijave podnijeti (1) Područnom odsjeku za poslove obrane prema mjestu prebivališta, ili (2) Središnjici za upravljanje osobljem, dok kandidati za časnike i časnice zdravstvene službe svoje dokumente dostavljaju Upravi za ljudske potencijale, Sektoru za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, Zagreb, Stančićeva 6. Za obje kategorije traženog osoblja je zadan isti prijavni rok – 30 dana računajući od dana objave natječaja u Narodnim novinama (što je zaključno do petka 11. kolovoza, budući je natječaj objavljen 12. srpnja 2017. godine, NN 67/17).

Uvjeti za buduće djelatne vojne osobe

Na natječaj za ugovorni prijam vojnika/mornara mogu se prijaviti osobe koje zadovoljavaju opće uvjete za prijam u OS RH (po Zakonu o službi u OS RH), kao i posebne uvjete – (1) srednju stručnu spremu, (2) najviše navršenih 27 godina života do kraja 2017. godine, i (3) uspješno završen program dragovoljnog vojnog osposobljavanja ili odslužen vojni rok. Ovdje je posebno zanimljiv ovaj treći posebni uvjet, u kojem se i dalje spominje služenje vojnoga roka. Ovaj je dio spomenutog uvjeta potpuno promašen, i u natječaju se pojavljuje iz čiste birokratske inertnosti hrvatskog obrambenog sustava. Naime, budući je služenje vojnoga roka u RH zamrznuto od kraja 2007. godine – s ovom su godinom svi tadašnji ročnici prešli dobnu granicu od 27 godina starosti (navedenu u posebnom uvjetu pod rednim brojem 2), te time više uopće nisu podobni za prijavu na ovaj natječaj. Pa ipak, MORH već po drugi put ove godine za buduće vojnike/mornare ponavlja i spomen “odsluženja vojnoga roka“, umjesto da konačno formular natječaja uskladi s realnošću.

Imajući u vidu da je 17. lipnja 2017. godine ukupno 397 ročnika (od toga 94 žene) iz 19. naraštaja dragovoljnog vojnog osposobljavanja položilo prisegu domovini, uz malo sreće trebalo bi biti i dovoljno kandidata za mjesta profesionalnih vojnika te mornara. Kako bilo da bilo, svi ti potencijalni kandidati te kandidatkinje će, prije prijma u OS RH, proći i dodatni odabirni postupak prema propisanim uvjetima za utvrđivanje zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske. Sam izbor kandidata provodit će povjerenstvo koje imenuje ministar obrane, a izabrani kandidati bit će raspoređeni po rodovima i službama, te mjestu službe sukladno potrebama. Nakon isteka prvoga vojničkog ugovora, vojnici i mornari moći će sklopiti i drugi (5 godina), te treći vojnički ugovor (6 godina trajanja). Kada je nedavno govorio pred saborskim Odborom za obranu o Godišnjem izvješću o obrani u 2016. godini, ministar obrane Damir Krstičević najavio je mjere kojim će se pokušati rješavati akutni problem nedostatka vojnika u gardijskim brigadama – tako da se trenutno raspisani natječaj i “potrebe službe” može promatrati i u tom svjetlu.

Za razliku od vojnika/mornara, za buduće časnike i časnice zdravstvene službe, uz već spomenute opće uvjete za prijam u OS RH (po članku 34. Zakona o službi u OS RH), traže se i ponešto drugačiji posebni uvjeti – (1) najviše navršenih 30 godina života do kraja 2017. godine i odslužen vojni rok ili uspješno završen program dragovoljnog vojnog osposobljavanja, odnosno (2) najviše navršenih 29 godina života do kraja 2017. za kandidate koji nisu završili program dragovoljnog vojnog osposobljavanja ili odslužili vojni rok (koje onda čeka i dragovoljno vojno osposobljavanje po posebnom programu). Oni će proći odabirni postupak u skladu s Pravilnikom o kriterijima i postupku odabira osoba koje se upućuju na osposobljavanje za časnike (NN br. 158/13), a odabrane osobe bit će po završetku časničke izobrazbe željno primljene u djelatnu vojnu službu, dodijelit će im se prvi časnički čin i bit će raspoređene na svoje prve časničke dužnosti.

Ministarstvo obrane RH je jučer, u srijedu 29. ožujka, u Narodnim novinama objavilo javni natječaj za prijam kandidata i kandidatkinja za časnike te časnice u OS RH. Ukupno se prima 14 kandidata, i to: 5 prvostupnika inženjera aeronautike (piloti), 3 magistra prava, 3 magistra psihologije i 3 magistra fizike te geofizike (meteorolozi). Uz opće uvjete za prijam u OS RH, propisane Zakonom o službi u OS RH, kandidati i kandidatkinje moraju zadovoljavati još neke uvjete. Tako se traži: (1) najviše navršenih 30 godina života do kraja 2017. i uspješno završen program dragovoljnog vojnog osposobljavanja ili odslužen vojni rok, ili (2) najviše navršenih 29 godina života do kraja 2017. za kandidate koji nisu završili program dragovoljnog vojnog osposobljavanja ili odslužili vojni rok, dok će (3) kandidati koji nisu završili program dragovoljnog vojnog osposobljavanja ili vojni rok bit će upućeni 2. lipnja 2017. na dragovoljno vojno osposobljavanje.

Kandidati za pilote imaju ponešto drugačiji tretman od ostalih. Oni će, prije upućivanja na osposobljavanje, prethodno morati uspješno okončati tzv. pripremno osposobljavanje u trajanju od mjesec dana. Nakon uspješnog okončanja osposobljavanja, kandidati za časnike za vojnog pilota bit će upućeni na temeljnu časničku izobrazbu koja počinje u kolovozu 2017. (a za ostale kandidate u rujnu 2017. godine). Temeljna časnička izobrazba za vojne pilote traje 22 mjeseca, a za ostale kandidate do 10 mjeseci. Po uspješnom završetku časničke izobrazbe, svi kandidati bit će primljeni u djelatnu vojnu službu, dodijelit će im se prvi časnički čin (poručnik) i bit će raspoređeni na časničku dužnost.

Rok za podnošenje vlastoručno potpisane prijave na natječaj je 15 dana od objave u Narodnim novinama, a u Narodnim novinama je, kako spomenusmo ranije, natječaj objavljen 29. ožujka – čime je ovaj natječaj otvoren do 13. travnja ove godine.

18. naraštaj dragovoljnih ročnika prisegnuo je početkom ožujka ove godine

Ovaj prijam tek je donekle u skladu s prošloga mjeseca prihvaćenim Planom prijma. Naime, prema tamo određenoj dinamici, prijam kandidata za časnike nedostajućih struka s tržišta rada planiran je tek za 3. tromjesečje ove godine. Dok nije tajna da se MORH i OS RH već godinama bore s nedostatkom visoko obrazovanih kadrova pojedinih struka, od svih u Planu navedenih deficitarnih struka, postojećim natječajem nisu obuhvaćeni jedino doktori medicine koji će se, vjerojatno, primati nešto kasnije (možda čak i u skladu s planom kojeg se objavilo). Kako bilo da bilo, time ostaje činjenica da “Plan prijma osoblja u djelatnu vojnu službu za 2017. godinu” kao službeni dokument izgleda nije izdržao ni pet tjedana na snazi bez odstupanja, što stvarno nije primjer dobre upravne prakse te kadrovskoga planiranja.

U skladu s ovogodišnjim Planom prijma osoblja, Ministarstvo obrane RH raspisuje natječaj za prijam u djelatnu vojnu službu novih 400 vojnika/mornara. Riječ je ulasku u ugovorni odnos vojničke službe, s početkom službe 16. svibnja 2017. godine, u trajanju od četiri godine, s uključenim probnim radom od šest mjeseci.

Na natječaj se mogu prijaviti kandidati i kandidatkinje koji zadovoljavaju opće Uvjete za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske propisane Zakonom o službi u Oružanim snagama RH, te posebne uvjete: (1) minimalno srednju stručnu spremu, (2) najviše navršenih 27 godina života do kraja 2017. godine, i (3) odslužen vojni rok ili uspješno završen program dragovoljnog vojnog osposobljavanja. Ovaj posljednji od posebnih uvjeta je naročito zanimljivo formuliran. Naime, ako imamo u vidu činjenicu kako je odsluženje vojnoga roka posljednji put bilo moguće 2007. godine, tako da osobe koje su tada bile punoljetne i tako dale svoj obol domovini ove godine više definitivno ne zadovoljavaju drugi od propisanih posebnih uvjeta – naime, nužno su sve tijekom 2017. godine starije od 27. godina, o čemu smo već kao o kadrovskom problemu pisali na portalu Obris.org.

Kako bilo da bilo, potencijalni kandidati i kandidatkinje trebaju svoje vlastoručno potpisane prijave podnijeti Područnom odsjeku za poslove obrane prema mjestu prebivališta ili Središnjici za upravljanje osobljem, i to u roku od 15 dana (računajući od dana objave natječaja u Narodnim novinama). Da bi se steklo status kandidata ili kandidatkinje, uz takvu prijavu na natječaj treba priložiti: (1) presliku osobne iskaznice, (2) rodni list, (3) uvjerenje da se protiv kandidata ili kandidatkinje ne vodi kazneni postupak – ne starije od šest mjeseci i (4) svjedodžbu /diplomu o završenom obrazovanju. Te isprave mogu biti priložene u neovjerenoj preslici, da bi se onda nakon izbora priložilo i izvornik ili ovjerenu presliku – kao i potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o do sada navršenom stažu osiguranja.

Priznati kandidati i kandidatkinje bit će testirani kroz odabirni postupak u skladu s Pravilnikom o načinu i postupku privlačenja, oglašavanja i odabira za prijam u djelatnu vojnu službi i kadetsku službu (Narodne novine br. 158/13, 77/15 i 14/17) – ne bi li se utvrdilo da zadovoljavaju uvjete propisane Pravilnikom o utvrđivanju zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta za prijam u službu u OS RH (Narodne novine, br. 13/14, 134/15, i 138/15). Nakon toga, sam izbor provodi Povjerenstvo koje imenuje ministar obrane, a odabranici će biti raspoređeni po rodovima i službama sukladno potrebama službe. Nakon spomenutog ugovora o prve četiri godine djelatne vojne službe, moći će se sklapati i drugi ugovor o vojničkoj službi u trajanju do pet godina, te treći ugovor u trajanju od još šest godina.

Kako je odlučeno jučer, 2. ožujka, Švedska se od iduće godine sprema barem donekle nanovo uvesti obvezno služenje vojne obveze. Tamošnja politički lijeva vlast, sastavljena koalicijom Socijalnih demokrata i Zelenih, taj potez prvenstveno opravdava porastom napetosti s Ruskom Federacijom na prostoru Baltika. Švedsko Ministarstvo obrane u Stockholmu navodi kako će ukupno oko 4.000 mladih — muškaraca i žena — biti pozvano na osnovnu vojnu obuku tijekom 2018 i 2019. godine, budući da se “pogoršao sigurnosni okoliš u Europi i u švedskome susjedstvu“. “Ako želimo popunjene i uvježbane vojne postrojbe, dragovoljni sustav mora biti dopunjen novačenjem“, izjavio je za švedsku televiziju SVT Peter Hultqvist, ministar obrane. Iz vlasti se moglo čuti i da “popuna isključivo dragovoljcima nije dala dovoljno obučenog ljudstva za Oružane snage. Time je reaktiviranje ročne obveze potrebno za osiguravanje vojne spremnosti“. Prema izjavi Marinette Nyh Radebo, glasnogovornice švedskoga ministra obrane, “70 posto parlamenta podržava odluku o jačanju vojske i suradnji s državama u našem susjedstvu“. Ovi se navodi samo nastavljaju na istraživanja mišljenja švedske javnosti koja pokazuju kako 72 posto građana pozdravljaju povratak obveznog služenja vojne obveze, a samo 16 posto misli da je to loša ideja (Ipsos, 2016.).

Nekada davno neutralna Švedska imala je ogroman obrambeni sustav

Švedska je sustav obveznog služenja vojne obveze imala od 1901. godine, a tijekom Hladnoga rata oko 85 posto švedskih muškaraca prolazilo je kroz Oružane snage, služeći vojni rok prosječnog trajanja 11 mjeseci. Svoj je sustav obveznog služenja vojne obveze za muškarce Švedska ukinula 2010. godine, za mandata prošle vlade desnoga centra, budući da je bilo dovoljno dragovoljaca za podmirenje kadrovskih potreba obrambenoga sustava kojeg se smanjilo za oko 90 posto u odnosu na neka prošla vremena. U prijašnja doba na službu u vojnim snagama pozivani su samo muškarci, i do današnje odluke Švedska nije imala ročni sustav za žene. No, iz Vlade Kraljevine Švedske čuje se kako je “moderno novačenje rodno neutralno, i ono će uključivati i žene i muškarce“. U tome smjeru ide i izjava ministra Hultqvista: “U Norveškoj imamo sustav koji obuhvaća i novačenje i profesionalnu organizaciju, a to je ono što i mi nastojimo kopirati“. Naime, baš je Norveška 2013. zakonski nanovo uvela obvezni vojni rok za oba spola, i ondje su tijekom 2016. godine žene sačinjavale oko 33 posto od ukupno pozvanih 10.000 ročnika. Dok je Norveška time postala prva NATO država koja novači i muškarce i žene, pridruživši se time malome krugu svjetskih država predvođenih Izraelom – sada je Švedska tu na mjestu broj dva.

Jačanje obrambenog sustava

Prema javno dostupnim podacima, švedske Oružane snage danas načelno obuhvaćaju oko 15.000 stalno zaposlenih djelatnih pripadnika (od toga oko 84 posto muškaraca i 16 posto žena), još i oko 21 tisuća pripadnika ugovorne “Domobranske” pričuve, oko 10.000 vojnog osoblja na ugovor, oko 5.000 civila te još nekoliko stotina ostalog osoblja. Zaoštravanjem sigurnosnog stanja u regiji, od svibnja 2015. se tu pričuvu krenulo pojačano obučavati, započet je i ubrzani rad na proučavanju uočenih kadrovskih problema u popuni ukupnog obrambenog sustava — prvenstveno radom komisije za “Sustav popune radne snage u vojsci”, koja je svoje službeno izvješće pod nazivom “Snažan sustav popune za vojnu obranu” dovršila i nadležnima prezentirala 28. rujna 2016. godine. Nakon što je gospodarstvo izašlo iz gospodarske krize, a stope nezaposlenosti pale na razine od prije 2008. godine, krajem 2016. godine utvrđen je nedostatak kadrova za rad u obrambenom sustavu od oko 1.000 djelatnih pripadnika, jednako kao i 7.000 pričuvnika (za dostizanje ciljane razine s dodatnih 6.600 aktivnih djelatnika i još 10.000 dodatnih ljudi za pričuvu). Jednako kao i u Hrvatskoj, švedski se obrambeni sustav za popunu djelatnog vojnog sastava godinama uvelike oslanjao na negdašnje ročnike – ali: “Ta je zaliha sada iscrpljena, i to predstavlja velike izazove za popunu“, istaknuo je Johan Österberg, istraživač na Švedskom sveučilištu obrane. Budući da se prema švedskim državnim podacima od 2010. do 2016. godine popuna profesionalnog sastava izvodila s oko 2.500 dragovoljnih kandidata godišnje, te brojke nisu zadovoljavajuće popunjavale profesionalni sastav, dok je pričuva vidljivo nestajala. Ovaj novi bazen obučenog ljudstva bi tu mogao itekako proširiti opseg raspoloživog kadrovskoga ulaza za ukupni obrambeni sustav Švedske.

Prema planu koji je usvojen jučer, godišnje bi se željelo provoditi obveznu vojnu obuku za nekoliko tisuća osoba, izabranih iz reda mladih koji navrše 18 godina starosti. Kao prvo, od oko 100.000 mladih rođenih 1999. i 2000. godine izdvojilo bi se oko 13.000 mladih muškaraca i žena nad kojima bi država provela postupak novačenja. Taj bi postupak bio mješovit — u ovu bi kvotu ušli dragovoljci, a onda još i osobe pozvane na obvezno služenje — od čega bi onda bilo izabrano navedenih oko 4.000 osoba za samo provođenje osnovne vojne obuke. Dok su švedske Oružane snage prije ukidanja vojnoga roka bile sposobne godišnje obučavati između 8 i 11 tisuća mladih muškaraca, navodno je ovih 4000 muškaraca i žena trenutno maksimalni obučni kapacitet (kojeg se planira postupno povećavati). Sustavno registriranje mladih za potrebe ovog sustava ročnog služenja trebalo bi započeti od 1. srpnja ove godine, dok bi se sa samim pozivanjem na takvu obveznu obuku počelo od 1. siječnja iduće godine — pri tome, i nadalje “nadležne vlasti biraju one koji su voljni, zainteresirani i motivirani” ističe Marinette Nyh Radebo, glasnogovornica švedskoga ministra obrane.

Prema iznesenim planovima, postupno bi trebalo jačati sustav ovakve ročne obuke mladih — tijekom 2018. i 2019. godine ukupno bi se obučavalo oko 4.000 osoba (temeljem dragovoljnog i obveznog novačenja, te provedene selekcije), a ta bi brojka 2020. trebala porasti na 5.000 osoba. Nakon toga, spomenuta državna obrambena studija godišnje je kadrovske potrebe proračunala na 6.000 za 2021. i dalje 8.000 godišnje od 2022. do 2025. godine — iako se moglo čuti kako ove projekcije ipak ovise i o mogućim daljnjim pogoršanjima međunarodne sigurnosne situacije. Iako tu mnogo pojedinosti još i nije do kraja jasno, spominje se kako bi u najskorije vrijeme svi švedski građani rođeni 1999. i 2000. godine trebali primiti informacije o pojedinostima ponovnog uvođenja služenja vojne obveze, a nagađa se kako bi ta nova vojna obveza mogla trajati između 9 i 12 mjeseci. Pri tome bi se ciljano poticalo mlade na kasnije isključivo dragovoljno pristupanje profesionalnome sastavu, a onda i pričuvi (koju bi se nakon godina opadanja željelo ustaliti na oko 23.000 ljudi).

Treba napomenuti kako su švedska izdvajanja za obranu 2015. godine pala na samo 1,1 posto GDP-a, za razliku od oko 2,5 posto koliko se ondje izdvajalo 1991. godine, u trenutku okončanja Hladnoga rata. Što se tiče cijene novih planova o popuni Oružanih snaga, od ministra obrane Hultqvista čule su se procjene da bi oko 1.000 dodatnih djelatnih vojnika Švedsku koštalo oko 600 milijuna SEK (oko 66 milijuna USD ili oko 467,5 milijuna kuna). Iako bi planirana kadrovska povećanja trebala biti obavljena iz već definiranih vrijednosti obrambenoga proračuna, treba napomenuti kako će to zapravo biti teško izvedivo. Zato i ne čudi da, dok se priča o dostatnosti postojećih novčanih sredstava za rješavanje obveznog vojnog roka, Oružane snage Švedske ovoga tjedna traže i dodatnih 6,5 milijardi SEK (718 milijuna USD), povećanje obrambenoga proračuna za oko 15 posto (na već postojeći obrambeni proračun od 45 milijardi SEK, ili oko 5 milijardi USD, za 2017. godinu) — ne bi li mogle povećati broj ljudi i količine raspoložive opreme za jačanje obrambenih sposobnosti planirano do kraja ovoga desetljeća.

Koji su to regionalni strahovi?

Švede je proteklih godina šokirala učestalost incidenata, uključujući tu i potragu za nepoznatom podmornicom u arhipelagu nedaleko samog Stockholma, niz bliskih susreta ruskih vojnih letjelica i civilnih zrakoplova, te brojne povrede nacionalnog zračnog prostora. Ne treba zaboraviti ni primjetno gomilanje vojnih efektiva Ruske Federacije u eksklavi Kaliningrad, koja je na obali Baltika baš nasuprot Švedske. Kako ni Švedska ni Finska nisu članice NATO saveza — za razliku od susjednih Norveške, Danske, i baltičkih zemalja — nesigurnost koju šire nejasne ruske namjera od 2014. (i tadašnje aneksije Krima) dovela je do jačanja diskusije o mogućem ulasku obje te države u NATO savez. Napomenimo da je Švedska, jednako kao i susjedna joj Finska, članica NATO programa Partnerstvo za mir od 9. svibnja 1994. godine, te da one kao pune članice EU aktivno surađuju i sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Uz dodatno promišljanje NATO članstva, ova je nova sigurnosna slika potakla i dodatno obrambeno povezivanje na samome sjeveru Europe. Tako je Margot Wallstrom, švedska ministrica vanjskih poslova, nedavno izjavila za Financial Times da porast prijetnji iz Ruske Federacije, zajedno s nesigurnošću oko sigurnosnih doprinosa SAD i Ujedinjenog kraljevstva, ukazuje na potrebu uže suradnje nordijskih nacija. “Baltičke države – one su zaista zabrinute i preplašene svime što bi Rusija mogla napraviti. To je dovelo do bitno užih kontakata među nordijskim i baltičkim državama. Ne mislim da će to samo tako nestati“, izjavila je Wallstrom o posljedicama političkih napetosti na Baltiku.

Postrojba od 150 ljudi tijekom ljeta 2016. neočekivano je ostala na otoku Gotland

U rujnu prošle godine Švedska je također vratila i stalnu vojnu posadu na Gotland, svoj veliki otok na Baltičkome moru. Ovaj je potez ministar obrane Hultqvist opisao kao slanje signala nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, te njihovoga “jačanja pritiska” prema švedskim susjedima na Baltiku – Estoniji, Latviji i Litvi. Susjedne nordijske i baltičke države već su i ranije neslužbeno prigovarale službenom Stockholmu naivnost zbog koje se posljednjih godina radikalno smanjivalo nacionalne obrambene sposobnosti. “Šveđani su već godinama držali glavu u pijesku“, izjavio je tako jedan od viših nordijskih dužnosnika za Financial Times.

Ministarstvo obrane RH objavilo je 12. kolovoza javni natječaj za ugovorni prijam vojnika/mornara u djelatnu vojnu službu. U vojničku službu u trajanju od 4 godine ukupno se prima 550 kandidata ili kandidatkinja, a početak službe planiran je za 04. listopada ove godine.

Kandidati moraju ispunjavati opće uvjete za prijam u OS RH propisane Zakonom o službi u OS RH, te posebne uvjete: (1) srednja stručna sprema (ili viša od propisane), (2) najviše navršenih 27 godina života do kraja 2016. godine, i (3) odsluženi vojni rok ili uspješno završen program dragovoljnog vojnog osposobljavanja. Kandidate koji ne ispunjavaju uvjete na temelju službenih podataka iz vojne evidencije, rezultata psihologijskih ispitivanja i zdravstvenih pregleda, kao i drugih provjera prema propisima za prijam u djelatnu vojnu službu isljučivat će posebno povjerenstvo zaduženo za izbor kandidata. Kandidati će biti raspoređeni po rodovima i službama sukladno potrebama službe i stručnoj spremi. U skladu s potrebama službe s kandidatima/kinjama koji budu primljeni u djelatnu službu po isteku prvoga ugovora može se sklopiti drugi ugovor o vojničkoj službi u trajanju do pet godina, i treći ugovor do šest godina.

Ovaj je prijam novih vojnika/mornara uplaniran ovogodišnjim Planom prijma osoblja, prema kojem se tijekom 2016. godine planira primiti u djelatnu vojnu službu ukupno 800 vojnika. Pritom je prijam manjeg broja ljudi, njih 250, uplaniran za 2. tromjesečje, dok je veći broj, ovih upravo traženih 550, planiran za posljednje, 4. tromjesečje. Javni natječaj za prijam 250 vojnika objavljen je 13. travnja ove godine, dok je natječaj za prijam novih 550 vojnika objavljen 12. kolovoza, i još uvijek je u tijeku. Rok za prijave je 15 dana od dana objave natječaja u Narodnim novinama.

Posljednjeg dana travnja ove godine pred Vladom se našlo Godišnje izvješće o obrani za 2014. godinu. Kao što je poznato, radi se o godišnjem prikazu aktivnosti Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH u prethodnoj godini, stanja i razvoja obrambenih sposobnosti, provedbe obrambenih priprema, te strukture obrambenih resursa i ostvarenje ključnih razvojnih projekata i prioriteta. Izvješće za prošlu godinu ima i poseban dodatak – „Aktivnosti u vezi s donošenjem i početkom realizacije Dugoročnog plana razvoja OS 2015.-2024.“. To je ujedno i novost definirana DPR-om – obveza izvješćivanja Ministarstva obrane o realizaciji projekata i aktivnosti planiranih u Dugoročnom planu razvoja, pa ćemo, ne bude li drastičnijih promjena, takvo izvješće čitati i sljedeće godine.

Ministar obrane Ante Kotromanović obrazložio je na jutrošnjoj 226. Vladinoj sjednici o kakvom se dokumentu zapravo radi:

“Ono obuhvaća područje obrane u politici i Oružanim snagama, upravljanje ljudskim, materijalnim i financijskim resursima, te drugim poslovima u području obrane. Znači, u području međunarodne obrane i suradnje u 2014. godini fokus aktivnosti je bio razvoj obrambenih, odnosno sposobnosti odgovora na  krize, implementacija NATO ciljeva sposobnosti, sudjelovanje OS u operacijama te postizanje visokog stupnja interoperabilnosti i aktivnog djelovanja u okviru NATO-a i EU. U području ljudskih resursa provođene su zadaće radi ostvarenja strateških odrednica o strukturi i kvaliteti osoblja. Implementirani su novi mehanizmi odabira za prijem i promicanje osoblja koji vode računa o osiguranju transparentnosti, jednakih mogućnosti i rodne ravnopravnosti, i jasnih kriterija mjerljivih postignuća i sposobnosti. U suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta uspostavljeni su preddiplomski četverogodišnji studiji vojnog inženjerstva i vojnog vođenja i upravljanja.

Što se tiče programa opremanja i modernizacije u 2014. godini, ono je nastavljeno prema redefiniranim prioritetima za sve grane Oružanih snaga i ostvareni su značajni projekti opremanja i modernizacije, uz stvarnu intenciju za što većim uključenjem i poštivanjem svih kriterija hrvatskih proizvođača. U pogledu upravljanja nekretnina po prvi put smo nakon dugi niz godina, znači nakon 20 godina… posebnu pozornost smo dali na sređivanje stanja imovine. Obavljen je cjelokupni popis nekretnina kojim upravlja Ministarstvo obrane – stanovi, garaže,  poslovni prostori, vojne nekretnine različitih tipova. Napravili smo razne akcijske planove za potpuno sređivanje stanja na ovom području u dogovoru s državnom agencijom – to sada rješavamo. Oružane snage su u 2014. godini imale niz obučnih aktivnosti i vježbi – to je ogromno povećanje u odnosu na prije 3 godine. Recimo, prošle godine smo potrošili negdje oko 200 tona streljiva, a 2011. negdje oko 60 tona streljiva samo na obuku. Što se tiče Oružanih snaga također smo pružili potporu civilnim institucijama, angažiranjem na gašenju požara, hitnom medicinskom prevoženju, traganju i spašavanju, a posebno smo imali veliki angažman kod pomoći na ugroženim područjima kod poplava u protekloj godini”.

Zaključivši kako je u svim funkcionalnim područjima rada obrambeni resor tijekom prošle godine postigao pozitivne pomake, a sposobnosti Oružanih snaga dodatno su unaprijeđene u skladu s proračunskim mogućnostima, Kotromanović je zamolio kolege ministre da prihvate ovo izvješće. Kao i do sada, oni su to bespogovorno učinili, pa je time Godišnje izvješće o obrani za 2014. krenulo na svoj uobičajeni put prema Hrvatskome saboru.

Prije nego se dubinski osvrnemo na rekapitulaciju prošle godine na području obrane, pogledat ćemo kako MORH i OS RH vide sami sebe na području opremanja i održavanja tehnike, te upravljanja kadrovima.

Logistički sustav – održavanje tehničko-materijalnih sredstava

U tijeku je program Generalne revizije tenkova M-84 u tvrtki „Đuro Đaković – Specijalna vozila“. Revizija je do sada završena na devet tenkova, za što je ukupno utrošeno 25 milijuna kuna. Napravljene su pripreme za generalnu reviziju još pet tenkova u 2015. godini, čime bi se ukupno dostigao broj od 14 generalno remontiranih tenkova (za jednu tenkovsku satniju).

Izvršen je remont šest helikoptera Mi-8 u ukupnom iznosu od 85 milijuna kuna, a u tijeku je remont daljnjih šest helikoptera Mi-8 u iznosu od 93 milijuna kuna. Provodi se redovito održavanje te je obavljena modifikacija radarskog sustava FPS 117, uz zajedničko financiranje s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe d.o.o.

Plovila razna

Tijekom 2014. godine zadržana je dinamika provedbe Plana preventivnog održavanja brodova. Nastavljeno je održavanje brodova i mornaričko-tehničkih materijalnih sredstava koji se provodio i u 2013. godini. Od ukupno 37 brodova i plovila, 2014. godine proveden je ili započet remont na 30 brodova i plovila, od čega je remont RTOP-11 i OB-02 započeo 2013. godine. Remont osam manjih plovila proveden je vlastitim kapacitetima. Trenutačno se u remontnim brodogradilištima, po ugovorima iz 2014. godine, nalazi šest brodova: RTOP-41 i 42, OB-03, DJB-106 i MRB-83, te ŠB-72. Tijekom 2014. godine prioritet održavanja HRM-a bio je uspješan završetak remonta s generalnom revizijom pogonskog postrojenja topovnjače RTOP-11 „Kralj Petar Krešimir IV“. Brod je time vraćen u operativnu uporabu nakon višegodišnje neispravnosti. Mobilni obalni lanseri raketa RBS-15 bili su tehnički ispravni u 2014. godini. U održavanju ispravnosti brodova HRM-a, prioritet su bili brodovi Obalne straže. Zbog pojačanoga remonta ophodnih brodova OB-01 i OB-03 tijekom 2014. došlo je do smanjenja operativne raspoloživosti brodova Obalne straže Republike Hrvatske.

Plovila u sastavu Hrvatske kopnene vojske imaju niži stupanj ispravnosti, dok su plovila Bojne za specijalna djelovanja i Počasno zaštitne bojne ispravna. Na svim plovilima provedeni su planirani remonti, te obimni korektivni popravci gumenih čamaca oštećenih prilikom angažiranja na uklanjanju posljedica poplava u istočnoj Slavoniji.

Letjelice i zrakoplovna tehnika

Tijekom 2014. godine protupožarni zrakoplovi bili su prioritet u održavanju, a u protupožarnoj sezoni dostignuta je visoka razina stalne operativne raspoloživosti svih letjelica. Prošle godine provodio se prijam aviona MiG-21 s remonta u Ukrajini. Do kraja 2014. godine 12 aviona je remontirano i isporučeno u Republiku Hrvatsku, od čega je sedam aviona predano Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani na operativnu uporabu, dok je preostalih pet bilo u postupku prijma od strane Ministarstva obrane. Također, tijekom 2014. godine je s remonta u Zrakoplovno-tehničkom centru d.d. uvedeno u operativnu uporabu šest helikoptera Mi-8MTV-1. Dva helikoptera Mi-171Sh održavaju se na I. stupnju, u rotaciji u NATO operaciji KFOR na Kosovu. Dva transportna aviona An-32 i šest školskih aviona PC-9(M) proglašeni su neperspektivnima.

HRZ i PZO održava pet radara FPS-117 u radarskom sustavu za nadzor zračnog prostora. Sustavnim održavanjem postignuta je puna operativna raspoloživost radarskog sustava FPS-117. Proveden je otpis šest neperspektivnih radara, a u 2015. godini planira se otpisati neperspektivni stacionarni radar na RP Šašina Greda.

Na temelju sklopljenih sporazuma s Vladom SAD-a, kroz program EDA (Excess Defence Articles) za potrebe Oružanih snaga osigurano je ukupno 212 vozila kategorije MRAP (Mine Rasistent Ambush Protected). Navedena vozila zamijenit će dio postojećih teretno-terenskih vozila i nakon uvođenja u uporabu vodit će se kao borbena vozila.

Upravljanje materijalnim resursima

Borbena oklopna vozila BOV PATRIA CRO

Ministar obrane Kotromanović u razgovoru s predsjednikom Uprave Đure Đakovića Tomislavom Mazalom

Tijekom 2014. godine aktivnosti su bile usmjerene na nastavak realizacije višegodišnjeg ugovora s konzorcijem tvrtki PATRIA iz Finske i Đuro Đaković – Specijalna vozila d.d. Slavonski Brod za nabavu 126 baznih oklopnih vozila modela Patria AMV 8×8, te na opremanje baznih vozila podsustavima naoružanja i specijalne opreme (NSO) kroz jednogodišnje ili višegodišnje ugovore s tvrtkama ĐĐ–Specijalna vozila d.d. – Republika Hrvatska; BELINA – Republika Hrvatska; PCE-THALES – Republika Hrvatska i Francuska Republika; KONGSBERG – Kraljevina Norveška; COBHAM – Ujedinjena Kraljevina Velika Britanija i Sjeverna Irska; ELBIT – Država Izrael; ITT (EXCELIS) – Sjedinjene Američke Države; FN HERSTAL – Kraljevina Belgija, kao i s drugim tvrtkama. Do kraja 2014. godine predana su na privremeno korištenje 44 borbena vozila. Isto tako, u potpunosti je opremljeno, kompletirano i predano Oružanim snagama na stalnu uporabu prvih 16 borbenih vozila u tri varijante. Do kraja 2014. godine u projekt Borbenog oklopnog vozila BOV PATRIA CRO utrošeno je ukupno 2.222.793.635,02 kuna.

Haubice – PzH 2000

U svrhu realizacije Projekta PzH 2000 5. prosinca 2014. između MORH-a i Saveznog ministarstva obrane SR Njemačke potpisan je sporazum o nabavi 12 operativnih haubica, dodatne tri haubice za pričuvne dijelove, te simulator za obuku. U prosincu 2014. godine potpisan je sporazum o obuci pripadnika Oružanih snaga za uporabu i održavanje haubica čija će provedba biti realizirana u 2015. godini. Paralelno s procesom ugovaranja nabave haubica, RH je postala punopravni član programa „PzH2000“ NATO agencije za potporu (NATO Support Agency, NSPA), u sklopu kojeg će se za navedene haubice realizirati servis, modifikacija i prilagodba. Projicirana vrijednost Projekta za razdoblje od 2014. do 2018. godine iznosi 340 milijuna kuna.

Tvrtka KMW se pripremila za hrvatsko preuzimanje PzH 2000

Nebojna motorna vozila – kamioni

Ministarstvo obrane je 14. kolovoza 2013. sklopilo sporazum sa Saveznim ministarstvom obrane SR Njemačke o kupnji rabljenih nebojnih motornih vozila i kontejnera raspoloživih s viškova njemačkih Oružanih snaga. Sporazum omogućuje kupnju do 580 različitih tipova vozila i opreme (Wolf-off-road, MAN-trucks, fuel cisterns, fuel trucks). Tijekom 2014. godine nabavljeno je 27 kamiona vojnog programa MAN 4×4 nosivosti pet tona u ukupnoj vrijednosti oko 1,9 milijuna kuna, te 36 kabina veze u vrijednosti od 630.000 kuna. Opremanje vozilima je u potpori dvaju NATO Ciljeva sposobnosti, kao i rješavanja nedostatka nebojnih motornih vozila u Oružanim snagama.

Ostalo naoružanje i vojna oprema

Osim primarnog financiranja iz obrambenog proračuna, opremanje OS RH realizirano je i donacijama Vlade Sjedinjenih Američkih Država putem programa ekonomske i vojne pomoći, na temelju koje je 2014. godine zaprimljeno ukupno 212 vozila različitih tipova (MAXPRO PLUS, RG 33 HAGA i MATV) u vrijednosti 58 milijuna kuna.

Ministarstvo obrane je u 2014. godini sklopilo dva ugovora s tvrtkom HS Produkt iz Karlovca o proizvodnji i isporuci jurišnih pušaka modela VHS-D1 i VHS-K1, uključujući dodatnu opremu. Na temelju tih ugovora tvrtka HS Produkt je 2014. godine isporučila 1121 jurišnu pušku za potrebe opremanja Oružanih snaga.

U 2014. godini ugovorena je i isporučena određena količina ostalih skupina oružja, ubojnih sredstava, osobne i zaštitne opreme (optički ciljnici, svjetiljke, bacači granata 40 mm, NBK oprema, kacige).

Obalni ophodni brodovi

Ministarstvo obrane je u 2014. godini potpisalo ugovor s tvrtkom Brodogradilište specijalnih objekata (BSO) d.o.o. Split o gradnji pet obalnih ophodnih brodova (prototip + četiri broda u seriji). Ugovoreni iznos gradnje brodova je 396.094.125,00 kuna, a planiran završetak gradnje brodova je do 2018. godine.

Radarski sustav Enhanced Peregrine

Radi postizanja funkcionalnosti i uvođenja u punu operativnu uporabu radarskog sustava Enhanced Peregrine, potkraj 2014. godine pokrenut je Projekt osposobljavanja i modernizacije četiri radara (vrijednost projekta je oko 100 milijuna kuna). Predviđeni troškovi modernizacije značajnim dijelom će se financirati iz američkog fonda za potporu (Coalition Support Fund, CSF).

Autonomno podvodno vozilo

Tijekom 2014. godine pokrenute su aktivnosti u vezi s opremanjem s dva autonomna podvodna vozila iz programa pomoći Vlade SAD (Foreign Military Financing, FMF). Opremanjem autonomnim podvodnim vozilima unaprijedit će se NATO Cilj sposobnosti u smislu mornaričkih minskih protumjera za čišćenje luka, u dijelu otkrivanja i klasifikacije morskih mina i drugih nenamjenskih eksplozivnih sredstava u lukama i vrlo plitkom moru.

Automatski sustav za identifikaciju (AIS)

Početkom 2014. godine završen je projekt ugradnje automatskog sustava za identifikaciju (Warship AIS) na dvije raketne topovnjače čime je povećana sigurnost njihove plovidbe.

Borbeni avion MiG 21

Na temelju zaključka Vojno-tehničkog savjeta Ministarstva obrane iz studenoga 2012. godine o zadržavanju aviona MiG-21 u uporabi, u prvoj polovici 2013. godine proveden je postupak javne nabave, a 9. srpnja 2013. sklopljen je ugovor s ukrajinskom tvrtkom Ukrspecexport, kojim je ugovorena nabava, remont i nadogradnja pet aviona MiG-21, te remont i nadogradnja postojećih sedam aviona MiG-21. Do kraja 2014. godine 12 aviona je remontirano i isporučeno u RH, od čega je sedam aviona primljeno, odnosno predano HRZ-u i PZO na operativnu uporabu, dok je preostalih pet bilo u postupku prijma Ministarstva obrane. Početno je remont trebao završiti 30. lipnja 2014., međutim, tijekom realizacije je došlo do pogoršanja političke i sigurnosne situacije u Ukrajini što je utjecalo na probijanje ranije ugovorenih rokova.

Air Tractor AT-802

U svrhu dostizanja sposobnosti za provedbu namjenske obuke pilota na protupožarnim avionima Air Tractor AT-802, nabavljen je avion u dvosjed konfiguraciji, a ugovor o nabavi uključio je i obuku tehničkog osoblja za održavanje, te obuku pilota za nastavnika letenja.

Upravljanje ljudskim resursima

Ukupno brojno stanje djelatnog sastava na dan 31. prosinca 2014. bilo je 18 135 osoba. Popuna ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga po ustroju iznosi 88,66% (Ministarstvo obrane 93,18%, Oružane snage 88,40%). Prosječna dob djelatnih vojnih osoba je 38,34 godine (Ministarstvo obrane 47,66 godina, Oružane snage 38,14 godina), a državnih službenika i namještenika 49,77 godina (Ministarstvo obrane 47,9 godina, Oružane snage 50,87 godina). Ukupna prosječna dob svih djelatnika obrambenog resora je 40,06 godina (žene 43,2 godina, muškarci 39,5 godine).

U odnosu na stanje u OS RH potkraj 2013. godine, na kraju 2014. godine broj djelatnih vojnih osoba smanjio se za 297 osoba, što je u skladu s Dugoročnim planom razvoja, Strateškim pregledom obrane, te Odlukom Predsjednika Republike Hrvatske o veličini, sastavu i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga Republike Hrvatske od 25. ožujka 2014.

U skladu s Planom prijma djelatnih vojnih osoba u 2014. godini primljeno je 940 vojnika/mornara i 80 časnika, od čega pet doktora medicine. Za prijam doktora medicine, kao deficitarne struke u Oružanim snagama, pripremljen je poseban model osposobljavanja koji je, zajedno s pojačanom promidžbom i uvođenjem posebnih poticaja, rezultirao prijmom veće skupine liječnika.

Tijekom 2014. godine, na temelju Plana prijma u državnu službu, u Ministarstvo obrane putem javnog natječaja primljeno je 20 državnih službenika sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem, integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem, odnosno specijalističkim stručnim studijem, od toga 16 državnih službenika bez radnog iskustva (vježbenika) i četiri državna službenika s radnim iskustvom. Iz drugih tijela državne uprave u Ministarstvo obrane premještena su dva državna službenika, a iz Ministarstva obrane u druga tijela državne uprave 14 državnih službenika. Također, 2014. godine uspješno je završen postupak stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa za 13 osoba.

Na temelju Zakona o službi u OS RH uvedeni su vojni specijalisti kao nova potkategorija djelatnih vojnih osoba. Vojni specijalisti su dočasnici do čina nadnarednika i časnici do čina satnika raspoređeni na specifične stručne, pretežno tehničke poslove. U ovu kategoriju prevedeno je 1. siječnja 2014. po sili zakona 537 osoba i to 188 državnih službenika i namještenika vojnih specijalista te 249 djelatnih vojnih osoba vojnih specijalista.

U 2014. godini započelo je ustrojavanje pričuvnog sastava OS, odnosno razvrstane pričuve. Ustrojene su dvije pješačke pukovnije te je u studenome 2014. godine provedeno smotriranje dviju ustrojenih bojni pješačkih pukovnija, prvi put nakon 2000. godine. Smotrirane su 1. bojna 2. pješačke pukovnije u Osijeku (651 pričuvnik), te 1. bojna 6. pješačke pukovnije u Dubrovniku (651 pričuvnik). U 2015. godini bit će nastavljeno ustrojavanje pričuvnog sastava Oružanih snaga, odnosno razvrstane pričuve. Provest će se ustrojavanje i smotriranje zapovjedništava, pristožernih postrojbi i dijela ostalih postrojbi dviju pješačkih pukovnija s ukupno 1700 pripadnika.

U 2014. godini provedeno je dragovoljno vojno osposobljavanje u dva ciklusa, na koje je upućeno ukupno 800 kandidata, od toga 80 kandidatkinja. Dragovoljnom vojnom osposobljavanju pristupilo je ukupno 788 kandidata (nisu pristupile tri kandidatkinje i devet kandidata), od kojih je 56 kandidata prekinulo dragovoljno vojno osposobljavanje (dvije ročnice i 54 ročnika), a 732 ročnika uspješno su završila osposobljavanje (74 ročnice i 658 ročnika).

U 2014. godini ukupno je izdvojeno 1702 djelatnika (1470 djelatne vojne osobe i 232 državna službenika i namještenika). Od ukupno 1702 izdvojena djelatnika, 266 imalo je pravo na uključenje u Program tranzicije. Navedeno pravo iskoristile su 134 izdvojene osobe. Informiranjem o Programu tranzicije u 2014. godini obuhvaćene su 394 osobe (279 djelatnih vojnih osoba i 115 državnih službenika i namještenika). Od ukupno 359 aktivnih korisnika Programa tranzicije, 177 korisnika (65 djelatne vojne osobe te 112 državnih službenika i namještenika) je uključeno u program 2014. godine, dok su 82 korisnika u Program tranzicije uključena ranijih godina.

Sam kraj prošloga tjedna donio je kakvu-takvu utjehu onim državnim službenicima i namještenicima Službe za gospodarenje nekretninama MORH-a i OS RH kojima prestaje služba zbog preustroja ili smanjenja snaga. Naime, u Narodnim novinama br. 147 (NN 147/2014) objavljena je „Odluka o izmjeni Odluke o visini otpremnine za državne službenike i namještenike MORH-a i OSRH kojima služba prestaje zbog preustroja ili smanjenja snaga“, kojom se povećava otpremnina onim zaposlenicima Službe za gospodarenje nekretninama koji do 31. prosinca ove godine podnesu pismeni zahtjev za prestanak službe, odnosno radnog odnosa. Tim službenicima i namještenicima pripada pravo na otpremninu u visini jedne njihove prosječne mjesečne plaće isplaćene u zadnja 3 mjeseca prije prestanka službe, odnosno radnog odnosa, i to za svaku godinu provedenu u službi u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama. Kako su iznimke uvijek moguće,  tako i u ovom slučaju pravo na ovakvu otpremninu nema onaj državni službenik i namještenik kojemu trgovačko društvo PLETER-USLUGE d.o.o. Zagreb ponudi zaključenje ugovora o radu u tom društvu.

Prema do sada važećoj odluci (NN 131/13 od 30. listopada 2013. godine), državnim službenicima i namještenicima raspoređenima u Službi za gospodarenje nekretninama pripadala je otpremnina u visini 80% njegove prosječne mjesečne plaće isplaćena u zadnja 3 mjeseca prije prestanka službe, za svaku godinu službe provedene u MORH-u i OS RH.

Zbog hitnosti, izmjena ove odluke stupa na snagu dan nakon objave u Narodnim novinama, tj. postala je važeća već u subotu, 13. prosinca.

Na koliko se točno ljudi primjenjuje ova izmjena – nije nam poznato, no na temelju nedavnog predstavljanja prijedloga proračuna pred saborskim Odborom za obranu poznato nam je koliko bi ljudi tijekom sljedeće godine trebalo izaći iz sustava. Tako je zamjenica ministra obrane Višnja Tafra najavila da bi se 2015. godine iz sustava MORH-a i OS RH trebalo izdvojiti oko 100 časnika, 250 dočasnika, 400 vojnika te 380 državnih službenika i namještenika.