Ministarstva gospodarstva i unutarnjih poslova danas su priopćenjem izvijestili javnost o potpisivanju ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Helikopterska potpora sustavu civilne zaštite“. Ugovor su potpisali potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović, ministar gospodarstva i održivog razvoja dr.sc. Tomislav Ćorić te mr. sc. Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatski voda. Ukupna vrijednost projekta je 190 milijuna kuna, od čega je 161,5 milijuna kuna, odnosno 85% bespovratnih EU sredstava. Projekt se provodi u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“ kroz specifični cilj 5b1 – „Jačanje sustava upravljanja katastrofama“.

Projekt uključuje nabavu 3 višenamjenski opremljena helikoptera za potrebe sustava civilne zaštite, kao i obuku operativnih snaga i sudionika sustava civilne zaštite na višenamjenski opremljenim helikopterima za djelovanje u slučaju izvanrednih događaja, velikih nesreća i katastrofa.

„Nakon vrlo uspješnih projekata nabave novih vatrogasnih vozila i radio-telekomunikacijske opreme, za što je povučeno 38 milijuna eura bespovratnih sredstava iz fondova EU, po istom modelu i s istim partnerima Ministarstvo unutarnjih poslova nastavlja ulagati u sustav civilne zaštite. Upravo kroz ovogodišnje nepredvidive okolnosti mogli smo se uvjeriti u operativnu doraslost i kompetentnost sustava civilne zaštite za suočavanje s raznim vrstama kriza i prirodnih nepogoda, ali, što je još važnije, mogli smo se na terenu uvjeriti u korist našeg kontinuiranog ulaganja u operativne snage i policije i civilne zaštite“,

izjavio je prigodno ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te nastavio:

Eurocopter EC135 iz flote MUP-a RH

„Nabavom modernih helikoptera posebno opremljenih za potrebe civilne zaštite napravili smo značajan iskorak za sigurnost, zaštitu i brže zbrinjavanje unesrećenih osoba i time započeli potpuno novu priču, jer snage civilne zaštite dosad nisu imale vlastitu (namjensku) zračnu potporu operativnom djelovanju, što utječe na procjenu krizne situacije, brzinu i učinkovitost reakcije. Helikopterska potpora osigurat će pravovremeno i učinkovito djelovanje svih operativnih snaga civilne zaštite jer će helikopteri biti na raspolaganju svima – za traganje i spašavanje, nadzor pogođenih područja iz zraka, prijevoz ljudi i opreme u područja pogođena velikim nesrećama ili katastrofama te za pružanje hitne medicinske pomoći i prijevoz unesrećenih“.

Treba napomenuti da MUP RH to radi i sada, ali u bitno smanjenim opsezima u pojedinim od tih segmenata.

„Nabavom helikoptera povećat ćemo spremnost sustava civilne zaštite za reagiranje u slučajevima prirodnih katastrofa i nesreća. Za jačanje sustavom upravljanja katastrofama Hrvatska na raspolaganju ima ukupno 178,7 milijuna eura EU sredstava. Do sada smo uz ovaj projekt odobrili još njih 12. Do kraja godine planiraju se odobriti i projekti zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe te izrade pripremne dokumentacije za projekt jačanja kapaciteta Republike Hrvatske za utvrđivanje seizmičkog hazarda i rizika“,

istaknuo je ministar gospodarstva Tomislav Ćorić.

Hrvatske vode su dio cjelovitog i integriranog nacionalnog sustava zaštite i spašavanja u slučaju prirodnih opasnosti, dodao je generalni direktor Hrvatskih voda mr. sc. Zoran Đuroković, te je napomenuo kako je „ovaj projekt od velike važnosti za sve nas koji smo sudionici kada se radi o prirodnim opasnostima jer pridonosi bržem djelovanju svih operativnih snaga u smislu izvanrednih događaja, poplava i katastrofa“.

Otkupljuju li MUP i MinGo helikoptere od HRZ-a (temeljem ilustracije zajedničkog priopćenja)?

Provedbom projekta omogućit će se povećanje tehničke spremnosti pilota, povećanje sposobnosti kvalitetne procjene krizne situacije i procjene mjera civilne zaštite te brža i učinkovitija reakcija kada je potrebna potpora helikoptera za operativno djelovanje sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite temeljem načela „zlatnog sata“. Višenamjenske modularno opremljene helikoptere koristit će postrojbe civilne zaštite, HGSS i ekipe hitne medicine za provedbu mjera civilne zaštite, traganje i spašavanje na kopnu, prijevoz lakih postrojbi civilne zaštite (npr. ekipe s potražnim psima, nadzor područja velike nesreće ili katastrofe iz zraka, sanitetski prijevoz, hitan medicinski let te traganje i spašavanje na moru).

Zanimljivo je da su ministarstva čiji su čelni ljudi potpisali ovaj ugovor o nabavi višenamjenskih helikoptera za civilnu zaštitu priopćenje ilustrirali slikom vojnog helikoptera iz sastava Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Inače, jučer je ministar obrane Mario Banožić u intervjuu za HTV rekao da smatra da OS RH i nadalje trebaju raditi hitni helikopterski medicinski prijevoz. Uz to, kako u dosadašnjim nabavkama helikoptera za svoje potrebe MUP RH nije konzultirao nikoga, a niti je pazio na ikakvu širu kompatibilnost ili interoperabilnost opreme na nacionalnoj razini – bilo bi pravo čudo i da se ova kupovina na bilo koji način poklopi sa tekućom vojnom obnovom helikopterske flote, kojoj je uz prijevoz vojnika dodana funkcija baš sve ono čime je i MUP RH opravdavao svoju daljnju zrakoplovnu ekspanziju.

Jutros, 5. rujna 2019. godine, na zagrebačkom Jarunu Hrvatski Crveni križ (HCK) organizirao je prezentaciju nove opreme za spašavanje na vodi. Radi se o jet skiju pod imenom „RescueRunner“, kojeg je Crveni križ nedavno nabavio u Švedskoj. Nešto više od 500 spasilaca Crvenog križa godišnje odradi oko 2.000 spašavanja, pri čemu je više od 40 akcija visokog stupnja složenosti prema osobama koje su se utapale tijekom plivanja, ronjenja, ili skakanja u vodu. Temeljem dosadašnjeg iskustva i analiza nakon odrađenih akcija, u HCK su zaključili da im dosadašnja plovila kojima se koriste nisu dovoljna za određene vrste spasilačkih akcija na vodi, te je pala odluka o nabavi jet ski plovila koje je konstruiralo i razvilo Švedsko društvo za spašavanje na moru (Swedish Sea Rescue Society – SSRS), a koje omogućava što bržu intervenciju u priobalnom spašavanju. Njegov je proizvođač švedska tvrtka „Safe at Sea“, koja je 22. svibnja ove godine i objavila da je HCK naručio jedan „RescueRunner“ kao svoje novo plovilo za traganje i spašavanje.

Posebnost švedskog jet skija pod imenom „RescueRunner“ je njegova konstrukcija, kaže Sebastijan Labinjan, koordinator službe spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja za Istarsku županiju:

„On je prvenstveno dizajniran za spašavanje u vodi, to mu je prvenstvena namjena i zbog toga ga koristi spasilačka služba. Nekakva brzina, tvornička, je 35 čvorova, međutim ono zbog čega je on specifičan je taj prostor iza, ta platforma koja služi za spašavanje ljudi, znači za evakuaciju ljudi, transport ljudi. Dakle, to je ono što je zanimljivo na tom plovilu, nije za nekakvu vožnju nego za spašavanje u vodi“.

Osim toga, za spašavanu osobu je maksimalno siguran, budući da nema propelera. Dodatna posebnost je materijal od kojeg je sačinjen – obavijen je mekanom ali vrlo otpornom plastikom koja bez pucanja i grubih ogrebotina može izdržati manevriranje i izlazak na obalu.

Na današnjoj pokaznoj vježbi demonstrirano je spašavanje s jednim spasiocem i utopljenikom koji je pri svijesti, no „RescueRunner“ može ponijeti dva spasioca, što je posebno pogodno za situacije kada utopljenik nije pri svijesti, ili je teško ozlijeđen. U tom slučaju, utopljenik se ne spašava „u kretanju“, već se jet skijem pristane uz osobu u nevolji, izvuče ga se na platformu, i potom se drugi spasilac može pobrinuti za utopljenika dok se ne izvuče na suho. Samo plovilo je u stanju biti operativno u svega nekoliko sekundi.

Hrvatski Crveni križ za sada je nabavio jedan švedski jet ski, koji se trenutno nalazi u Zagrebu. No s obzirom da mu je namjena bitno šira, u HCK-u namjeravaju nabaviti još nekoliko „RescueRunner“, najavljuje Labinjan:

„Namjena mu je da se koristi prilikom nekakvih kriznih situacija, poplava, nekakvih nesreća, ako je potrebno, na moru. Dakle, za sada je ovo naše jedino plovilo koje imamo te vrste, ali u planu je nabavka još takvih plovila tako da bi se oni mogli rasporediti duž obale i u sezoni koristiti za neke akcije spašavanja, u lošem vremenu ili nekakvim potrebama, gdje već spasioci moraju intervenirati sa takvom vrstom plovila“.

U dogovoru sa švedskim proizvođačem (tvrtkom „Safe at Sea“), čeka se dolazak švedskih instruktora koji bi trebali obučiti prvu grupu spasioca iz HCK:

„Mi smo imali prilike testirat ga u Göteborgu u Švedskoj, gdje se on proizvodi, i tamo smo dobili upute od instruktora koji su nama to pokazali gore, ali međutim dogovor je da najprije obučimo ljude koji će tu moći s time baratati i raditi, instruktore na kraju krajeva koji će kasnije obučavati sve naše spasioce da mogu sigurno koristiti tu vrstu plovila“.

Sebastijan Labinjan: “Neće se stati na samo jednom ‘RescueRunneru’“

Cijena samog plovila i pripadajuće prikolice, te servisnih dijelova neophodnih za svakodnevno funkcioniranje, je oko 38.000 eura, a uz nekoliko osnovnih dodataka za koje je HCK procijenio kako su im neophodni, poput signalizacije i rukohvata – konačna cijena ovog danas pokazanog primjerka je bila 42.000 eura. „RescueRunner“ se koristi u svim skandinavskim zemljama, ali i u Španjolskoj te nama bližoj Italiji. Svaka od tih zemalja-korisnica uzela je ponešto drugačiju dodatnu opremu, ovisno o konfiguraciji obale. Ovaj za sada jedini hrvatski primjerak osposobljen je i za rad u noćnim uvjetima, iako mu to nije prvenstvena namjena, ali uz signalna svjetla – moguće je njegovo korištenje i danju i noću.

Budući da je sada sezona već pri kraju, u Hrvatskom Crvenom križu iskoristit će jesen i zimu kako bi, kao prvo, obučili sve svoje spasioce za korištenje sustava „RescueRunner“, te da bi napravili i plan korištenja te optimalnog rasporeda samog plovila na popularnim kupalištima diljem obale. Nakon toga bi trebala uslijediti i druga faza – nabava dodatnih švedskih jet skijeva.

Nema ni tjedan dana da su pripadnici OS RH povučeni s raščišćavanja snijega, a već su na novom terenskom zadatku – prevenciji od poplava. Kako je jutros priopćilo Ministarstvo obrane, temeljem zahtjeva Državne uprave za zaštitu i spašavanje, ministar obrane Damir Krstičević donio je danas odluku o angažmanu pripadnika OS RH na području ugroženom poplavama na području Karlovačke županije. „Zbog izuzetno visokog vodostaja s tendencijom povećanja te eventualne ugroženosti velikog broja stambenih objekata od poplave na području Karlovačke županije, zatraženo je angažiranje 100 vojnika za potrebe hitnih intervencija za obranu od poplava“, piše u priopćenju MORH-a. No KAportal javlja da stanje još uvijek nije zabrinjavajuće, te da su je angažman vojske tražile Hrvatske vode i gradonačelnik Karlovca Damir Mandić. Gradonačelnik Mandić je na jutrošnjoj press-konferenciji potvrdio da su „Hrvatske vode u 5 sati zatražile aktiviranje Hrvatske vojske i ona je već na terenu. Radi se o nekoliko lokacija gdje strojevi ne mogu ući, potrebna je fizička radna snaga. Vreće koje oni sad postavljaju na tom prostoru su one koje smo mi punili zadnja tri dana“, dodajući da je u protekla 4 dana napunjeno 18.000 vreća, a Hrvatske vode imaju u pripremi još 10.000.

Vojska opet puni vreće (Photo: OS RH)

Iz OS RH javljaju da je na područje Mostanja kod Karlovca najprije poslano 40 pripadnika inženjerijske pukovnije HKoV-a, zajedno sa strojevima, kako bi pomogli u punjenju vreća i izgradnji zečjih nasipa. Dodatno im se pridružilo još 60 pripadnika Gardijske mehanizirane brigade, razmještenih na području Karlovca. Portal Karlovački.hr javlja da su pripadnici OS RH raspoređeni na 3 lokacije – Mala Švarča, Zatok na Mostanju, i u Logorištu. „Sada ćemo angažirati još četiri kamiona – kipera koje šaljemo u kamenolom Tounj gdje ćemo sa dva torvariti pijesak i voziti jedan prema Belajskim Poljicama, a drugi  ćemo poslati u pogon Keramike u Vojniću. Angažirat ćemo i još dva kipera koji će voziti pijesak prema Maloj Švarči“, najavio je za Karlovački.hr zapovjednik Inžinjerijske pukovnije Kamensko, brigadir Alen Srpak.

Nema tko nije razgledao karlovačke box barijere (Photo: grad Karlovac)

Pozivajući se na Centar 112, KAportal, pak, piše da se u Mostanju prvenstveno brani nezavršeni dio privremenog zaštitnog zida od box barijera, dakle istog onog koji je proteklih dana bio opći medijski hit, a lokalni su se dužnosnici njime hvalili kao zadnjim krikom protupoplavne tehnologije koji se sada, eto, po prvi puta primjenjuje upravo na karlovačkom području. Ispada da bi bilo pametnije da su umjesto paradiranja pred kamerama završili postavljanje box barijera, umjesto da se opet pozivaju vojnici za punjenje vreća s pijeskom. Do sada je postavljeno između 3,5 i 4 kilometara box barijera, a ostatak planiranog a nepostavljenog postavit će, pogađate, OS RH.

Kupa i Korana rastu brzinom od 7 centimetara na sat, ali još uvijek nisu proglašene redovne mjere obrane od poplave, već samo „pripremne mjere“. Prema podacima od 10 sati, Korana je na 695 cm, a Kupa na 682 cm. Zbog izlijevanja vode zatvorene su određene prometnice na karlovačkom području: Husje, Kobilić, D36 u Koritinji, Sv. Florijan, Brođani uz Kupu, Rilj i Utinja.

Hrvatske vode u pripremi od prošloga tjedna (Photo: Hrvatske vode)

Prema podacima Hrvatskih voda i DUZS-a, Karlovačko područje nije jedino koje je ugroženo od izlijevanja rijeka: tako je zbog visine vodostaja rijeke Sunje od +244 (s tendencijom daljnjeg porasta) na mjerodavnom vodomjeru Sunja jutros u 9:00 sati donijeto Rješenje o uvođenju izvanrednih mjera obrane od poplava na sektoru D, mali sliv Banovina, kao i rješenje o uvođenju izvanrednih mjera obrane od poplava na sektoru D, branjeno područje 5, mali sliv Subocka-Strug, zbog vodostaja rijeke Save od +815 cm (s tendencijom daljnjeg porasta) na mjerodavnom vodomjeru Jasenovac. Još od jučer zbog izlijevanja rijeke Une zatvorena je državna cesta 47 u mjestu Kuljani, a od noćas zbog izlijevanja rijeke Gline došlo je do zatvaranja ŽC 3229 Topusko-Maljevac u mjestima Staro selo Topusko i Crni potok.

A može to i ovako – dvije strojne punilice vreća koje je DUZS 10. ožujka dostavio u Karlovačku županiju (Photo: DUZS, 112)

Euroatlantski centar za koordinaciju odgovora na katastrofe  (Euro-Atlantic Disaster Response Coordination Centre – EADRCC) i Republika Bosna i Hercegovina, odnosno tamošnje Ministarstvo sigurnosti, organizaju terensku vježbu na temu upravljanja posljedicama nakon katastrofalne poplave, potresa i kemijskog incidenta po imenu “Bosna i Hercegovina 2017”, koja će se održati od nedjelje, 24. do petka, 29. rujna 2017. na području Tuzle i okolice. Vježba će službeno biti otvorena 25. rujna, dok će se većina terenskih vježbi odvijati 27. i 28. rujna.

Scenarij vježbe temelji se na odgovoru na poplavu, potres i kemijske incidente koji utječu na stanovništvo i kritičnu infrastrukturu u Tuzli i njenoj okolici. Timovi koji će sudjelovati na vježbi uvježbavat će procedure odgovora u slučaju katastrofa kao zemlje koje pružaju pomoć ugroženoj državi, ali također će se uvježbavati i međunarodne procedure i koordinacija kako bi svi međunarodni timovi surađivali i radili zajedno. Vježba bi trebala doprinijeti jačanju kapaciteta pogođene države, u ovom slučaju Bosne i Hercegovine, kako bi efikasno koordinirala sve faze odgovora na katastrofu uz potporu međunarodnih timova.

Vježba će se održati u tri faze: prvi dan vježbe faza je organizacija baze djelovanja i operacija na licu mjesta, prihvat i obuka timova, te uvježbavanje procedura u koordinacijskom centru. Druga faza obuhvaća terenske operativne aktivnosti po radnim točkama vježbe, dok će treća faza uključivati dan za medije, kojima će se prikazati demonstracije vještina timova, te razne pokazne vježbe. Sama vježba inspirirana je katastrofalnim poplavama koje su u svibnju 2014. godine zahvatile Hrvatsku, Srbiju i BiH, koja je zbog toga zatražila i dobila međunarodnu pomoć. Između ostalih, u BiH je u srpnju 2014. došao i NATO-civilni tim, koji je potom preporučio nadležnim tijelima BiH da u budućnosti organiziraju obučne aktivnosti i međunarodne vojno-civilne vježbe kako bi se poboljšao odgovor na ovakve prirodne katastrofe. Ovo je 17. terenska vježba u organizaciji EADRCC od 2000. godine, te ujedno prva u BiH.

Na vježbi sudjeluje više od 1200 sudionika iz 34 NATO-članice i zemlje-partnera, od čega će timovi iz 19 NATO-zemalja i partnera prikazati svoje sposobnosti u odgovoru na krize, dok će još 15 dodatnih zemalja poslati svoje promatrače na vježbu u BiH. Državnu upravu za zaštitu i spašavanje RH predstavljat će skupina za traganje i spašavanje u poplavama iz Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite – Odjel Zagreb s 13 spašavatelja i dva čamca. Na vježbi će sudjelovati i dvije osobe koje će biti u sastavu tima za promatrače, jedna osoba kao dio tima za ocjenjivanje, te jedna osoba koja će biti u upravljačkom tijelu vježbe.

Euroatlantski centar za koordinaciju odgovora na katastrofe (Euro-Atlantic Disaster Response Coordination Centre – EADRCC) i Direktorat za izvanredne situacije Ministarstva unutarnjih poslova Crne Gore organizatori su međunarodne terenske vježbe upravljanja posljedicama izvanrednih situacija „Crna Gora 2016“, koja se od 31. listopada do 04. studenog održava u okolici Podgorice i Danilovgrada. U vježbi sudjeluje ukupno oko 680 ljudi, od čega u neposrednoj provedbi vježbe sudjeluju ekipe iz 7 država članica NATO-a i 10 partnerskih država (Albanija, Austrija, Azerbajdžan, Belgija, Bosna i Hercegovina, Finska, Gruzija, Hrvatska, Izrael, Armenija, Makedonija, Rumunjska, SAD, Slovenija, Srbija, Španjolska i Ukrajina). Kao promatrači u vježbi sudjeluje 39 promatrača iz 22 zemlje (Albanija, Austrija, Azerbajdžan, Belgija, Bugarska, BiH, Češka, Danska, Finska, Francuska, Gruzija, Hrvatska, Italija, Izrael, Japan, Armenija, Kanada, Kuvajt, Mađarska, Makedonija, Moldavija, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Rumunjska, SAD, Slovenija, Srbija, Španjolska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Ukrajina). Ovo je 16. terenska vježba u organizaciji EADRCC i prva takva vježba u budućoj novoj članici NATO-saveza, Crnoj Gori.

Scenarij vježbe zasniva se na odgovoru na poplave i kemijske incidente koji utječu na stanovništvo i kritičnu infrastrukturu u okolici Podgorice, glavnog grada Crne Gore (u područjima rijeke Zeta i Morača), kao i u dijelu Skadarskog jezera, te na području općine Danilovgrad. U scenarij vježbe uključeno je i uklanjanje neeksplodiranih ubojnih sredstava koja su se pomaknula zbog poplave, kao što se dogodilo u proljeće 2014., kada su velike poplavne vode djelomično pomaknule minska polja u Hrvatskoj i BiH. Kroz tekuću vježbu prikazuju se najnovije tehnologije otkrivanja, transporta i uklanjanja neeksplodiranih ubojnih sredstava u okviru NATO programa „Znanost za mir i sigurnost“.

Vježba se održava kroz tri faze: (1) 31. listopada i 01. studenog – organizacija operacija na licu mjesta, prihvat i obuka timova, te uvježbavanje procedura na zapovjednom mjestu; (2) 01. i 02. studenog – terenske aktivnosti na radnim točkama vježbe; i (3) 03. studenog – dan za medije – demonstracija vještina timova i prikaz vježbe, s posebnim naglaskom na međusobnu suradnju timova iz različitih država na terenu. Preliminarna procjena ukupnog troška ove vježbe iznosi 160.000 eura, a NATO će, sukladno svojoj financijskoj politici, pokriti određene troškove za sudjelovanje predstavnika država-partnera.

Javno i privatno sudjelovanje iz Hrvatske

Hrvatsku ekipu na NATO terenskoj vježbi „Crna Gora 2016“ predvodi Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS), a tim za spašavanje u poplavama čine djelatnici Sektora civilne zaštite – Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite i Sektora za vatrogastvo – Državne vatrogasne intervencijske postrojbe. Ukupno je to 15 pripadnika DUZS-a, 5 vozila i 3 plovila. Osim njih, kao promatrači na vježbi sudjeluju i sam ravnatelj DUZS-a Jadran Perinić, voditelj Službe za preventivu, planiranje i analitiku Petar Vitas, te voditeljica Samostalne službe za međunarodne odnose Arabela Vahtarić. U stožernim funkcijama sudjeluju pročelnik PUZS-a Zagreb Damir Pilčik i tajnica Kabineta ravnatelja Marijana Klanac.

Potpredsjednik Vlade CG Duško Marković razgledava DOK-ING-ovog robota

No posebno je zanimljivo napomenuti da iz RH na vježbi u Crnoj Gori sudjeluje i jedna tvrtka iz domene hrvatske obrambene industrije. Riječ je o tvrtki DOK-ING, koja u vježbi „CRNA GORA 2016“ sudjeluje s 8 svojih pripadnika, 2 vozila i višenamjenskim robotom MVF-5 za gašenje požara u opasnom i nepristupačnom okruženju. Ovo vozilo predstavlja prvi korak u primjeni robota u hrvatskom vatrogastvu, budući da je namijenjeno za obavljanje poslova u uvjetima koji predstavljaju veliku opasnost za zdravlje i život čovjeka, kao što je okolina s vrlo visokim temperaturama. Osim za gašenje požara, robot MVF-5 služi i za analiziranje središta požara, kako na klasičnim opožarenim područjima tako i u npr. skladištima ubojnih sredstava. Najbolji primjer su višekratni požari u VSK Pađeni, gdje se zbog opasnosti od ubojnih sredstava nije moglo brzo pristupiti blizini požarišta. Zato je tim čudnije što ni DUZS ni OS RH ne raspolažu barem jednim primjerkom ovog vozila, već proizvođač, zagrebačka tvrtka DOK-ING, sudjeluje u NATO vježbi odgovora na krize u vlastitom aranžmanu.

Danas je u prostorima Hrvatskog novinarskog društva održana svečana dodjela nagrada u okviru natječaja “Hrvatska novinska fotografija 2014.”, kojeg su organizirali Zbor fotoreportera Hrvatske i Hrvatsko novinarsko društvo. Na natječaj je ukupno pristiglo 1390 fotografija, od kojih je onda njih 100 ušlo u najuži izbor po kategorijama. Među nagrađenima je i iskusni fotograf Goran Mehkek iz CROPIX-a (agencije s najviše nagrađenih, njih ukupno pet), koji je pobijedio u dvije kategorije: “Fotografija godine” i “Kategorija – Reportaža”, sve nizom fotografija snimljenih tijekom velikih poplava u Istočnoj Slavoniji (na području županjske i brodske Posavine) u svibnju prošle godine.

Pobjedničkom fotografijom u izboru za Hrvatsku novinsku fotografiju 2014. godine dominira portret tehničara-letača nadnarednika Nenada Koletića iz Eskadrile višenamjenskih helikoptera 91. zrakoplovne baze HRZ i PZO. Riječ je o fotografiji snimljenoj 18. svibnja 2014. godine, na prostoru Gunje i Rajeva sela, poplavljenih naselja koja je promatrao nadnarednik Koletić, a slikao fotograf Mehkek. Čisto da podsjetimo, riječ je bila o poplavama čiji smo tijek pratili i na portalu Obris.org, i koje su u konačnici dovele do evakuacije mještana Rajeva Sela, Račinovaca i Gunje.

Nadnarednik Nenad Koletić na nagrađenoj fotografiji Gorana Mehkeka

Dok je fotograf Mehkek danas i osobno primio svoju zasluženu nagradu, njegov “model” Koletić ponovo je, kako saznajemo u Službi za odnose s javnošću Ministarstva obrane RH, za poslom na terenu. Konkretno, on je dio dvočlanoga tima koji od 8. ožujka boravi u Afganistanu u sklopu međunarodne obučne misiju “Resolute Support”. U njenom okviru pripadnici HRZ-a djeluju kao sastavni dio Međunarodnog savjetničkog tima pod češkim vodstvom, radeći na osposobljavanju pilota Afganistanskog ratnog zrakoplovstva za kapetane helikoptera (zajedno s kolegama iz ratnih zrakoplovstava Mađarske, Češke i Sjedinjenih Američkih Država). Za taj su posao po dolasku prvo morali uspješno proći certifikacijske letove, da bi tek onda krenuli na posao u okviru 438. AEAS-e (Air Expeditionary Advisory Squadron – AEAS) – o čemu su Oružane snage RH javnost obavijestile 26. ožujka ove godine.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje jutros je objavila pregled obrane od poplava širom Hrvatske, procjenjujući kako je trenutno situacija najteža na području Karlovačke županije, Sisačko – moslavačke i Međimurske županije.

Tijekom jučerašnjeg dana na obrani od poplava u Karlovačkoj županiji bilo je angažirano 60 vatrogasaca iz JVP-a i DVD-ova s 4 čamca, 20 pripadnika HGSS-a s 4 čamca, 50 pripadnika HKoV s 4 čamca i amfibijskim vozilom, 10 djelatnika komunalnih službi i 10 djelatnika vodoprivrede s jednim traktorom. Kritična mjesta obrane su MO Pokupska Dolina, MO Koritinja, MO Šišljavić i lijeva obala Kupe. U Karlovcu su se jutros oglasile sirene za prestanak opće opasnosti.

U Sisačko-moslavačkoj županiji tijekom jučerašnjeg dana bile su angažirane sljedeće snage:

• Jasenovac: djelatnici Hrvatskih voda u Trebežu, Bukovici i Puski
• Novska: DVD Nova Subocka, Stara Subocka i Bročice (ukupno 15 vatrogasaca s 3 vozila, 5 pumpi i cisternom za vodu)
• Glina: DVD Viduševac, Glina, Gradac sa 70 vatrogasaca i pripadajućim tehničkim vozilima; 6 djelatnika komunalnih službi i 2 djelatnika Hrvatskih voda. Kritična mjesta koja se brane su: Sisačka ulica uz nasip rijeke Gline, dio sela Donji Viduševac i dio Šatornje
• Kutina: JVP Kutina i DVD-ovi (ukupno 80 vatrogasaca s tehničkim vozilima, 2 bagera i 5 traktora; 10 djelatnika vodoprivrede i oko 150 građana. Navedene snage uglavnom su angažirane u mjestu Ilova, na obrani od zaobalnih voda koje su poplavile kuće
• Petrinja: kod Nove Drenčine angažirani su pripadnici HV-a (60) bez tehnike, JVP Petrinja s 23 vatrogasca i 8 DVD-ova s tehničkim vozilima te Komunalno poduzeće Petrinja s kamionima. Brani se zečji nasip u Novoj Drenčini, nasip na Petrinčici do ulaska u rijeku Kupu, Milevod ulica, nasip desno od Bresta prema Vurotu, mala Gorica, Nebojan, Slana i Mošćenica.
• Lekenik: angažirano je 150 vojnika u Žažini i 100 u Letovaniću, DVD-ovi Žažina, Letovanić, Dužica i Lekenik s tehničkim vozilima te traktori komunalnog poduzeća koji prevoze vreće. Brani se Žažina i Letovanić
• Sisak: angažirano je 60 pripadnika HV-a, 100 vatrogasaca s tehničkim vozilima i 80 pumpi, 30 djelatnika Komunalca Sisak s utovarivačima i kamionima, oko 150 mještana i HGSS s 12 čamaca.

Tijekom noći s 13. na 14. rujna preuzeto je 200.000 vreća od Republike Mađarske, a iz Slovenije 20.000 komada, te su dopremljene na područje Sisačko-moslavačke županije. Na području te županije je tijekom 14. rujna bilo angažirano ukupno 405 pripadnika OS RH, a napunjeno je 49.200 vreća pijeskom. Tijekom noći 14./15. rujna na zadaćama i dežurstvu ostalo je 134 vojnika.

Tijekom jučerašnjeg dana na području Požeško-slavonske županije uglavnom se radilo na sanaciji posljedica plavljenja, te su angažirane sljedeće snage:

• Grad Požega: 6 intervencija vatrogasaca na ispumpavanju vode iz podruma
• Grad Pleternica (naselje Gradac i Ulica Kralja Zvonimira): 5 intervencija na ispumpavanju vode iz podruma i dovozu pitke vode. Popravljaju se prometnice i željeznička pruga. Ukupno je angažirano 5 vatrogasaca te 47 djelatnika s potrebnom tehnikom (radni strojevi, dostavna i druga vozila) iz raznih poduzeća
• Grad Lipik (Lipik i Kovačevac): 4 intervencije u kojima je bilo 7 vatrogasaca
• Pakrac: 4 intervencije u kojima je angažirano 13 vatrogasaca
• Općina Velika (Lučinci i Oljasi): 3 intervencije u kojima su bila 4 vatrogasca

Još uvijek je zatvorena D38 Požega – Pakrac kod mjesta Orljavac i Kusonje. Zatvorena je i pruga Požega – Pleternica zbog oštećenja pružnog nasipa.

Mursko Središće

Izvanredne mjere obrane od poplava u Međimurskoj županiji na snazi su na rijeci Muri i Malom slivu Trnave. Najviše problema s oborinskim vodama bilo je u općinama Nedelišće (Dunjkovec, Slakovec, Pretetinec, Črečan i Slakovec), Pribislavec i Mala Subotica. U Općini Nedelišće angažirani su svi lokalni DVD-ovi, članovi CZ-a i građani (ukupno oko 400 osoba), te 35 djelatnika Hrvatskih voda. Na ostalim lokacijama, pored vatrogasaca JVP-a, angažirano je oko 25 DVD-ova s ukupno oko 300 osoba. Zbog izlijevanja potoka Trnava i visokog vodostaja Mure jutros je proglašena opća opasnost u međimurskoj općini Goričan.

Za rijeku Savu na području Brodsko-posavske županije na snazi su redovne mjere obrane od poplava. Nasip obilazi četvero vodočuvara i četiri djelatnika Hrvatskih voda. Crpne stanice u Staroj Gradišci, Vrbju, Davoru i Crncu uredno rade. Na obrani od poplava trenutno nema angažiranih vatrogasnih snaga. Voda s područja Okučana i Nove Gradiške nije za piće, tako da će se voda dopremati cisternama za vodu koje su zatražene od Ravnateljstva robnih zaliha. Iz Bosne i Hercegovine je u Slavonski Brod stiglo 30.000 vreća.

Županijski centar (ŽC) 112 Šibenik zaprimio je 14. rujna više dojava građana da voda koja se izlila iz rijeke Čikole ugrožava kuće u mjestu Opančina. Nakon intervencije Hrvatskih voda koji su obavili prokope i nasipe na rijeci, stanje je stabilizirano. Zbog zamućenja vode za piće na više vodocrpilišta, opskrba stanovništvom organizirana je s desetak vatrogasnih cisterni na 30-tak punktova u: Šibeniku, Pirovcu, Murteru, Kornatima, Vodicama, Bilicama, Unešiću, Primoštenu i Rogoznici.

Tijekom nedjelje bilo je više poziva od građana i zahtjeva za ispumpavanjem vode iz dvorišta i podruma na području Koprivničko-križevačke županije, a iz mjesta Gornja Šuma (Općina Molve) zatražena je evakuacija ljudi i stoke iz kuće ugrožene izlijevanjem potoka Bistra. Jutros u 05:15 sati doneseno je rješenje o uspostavi izvanrednih mjera obrane od poplava na dionicama Lepa Greda most – Repaš, most Repaš – most Botovo, Ogorelo Polje – most Repaš, most Repaš – most Botovo.

Jak pljusak koji je 14. rujna zahvatio područje Grubišnog Polja, Sirača, Čazme i drugih mjesta u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji prouzročio je poplavljivanje dvorišta i podruma obiteljskih kuća, te putnih jaraka i prometnica. Oko 500 vreća s pijeskom ugrađeno je u zečje nasipe na kritičnim mjestima, a vatrogasci su imali 30-tak tehničkih intervencija na ispumpavanju vode i uklanjanju stabala s prometnica.

Zagrebačka Kajzerica

Tijekom 14. rujna Centar 112 za područje Zagrebačke županije i Grada Zagreba zaprimio je 20-tak zahtjeva građana za intervencijom vatrogasaca na ispumpavanju podzemnih i oborinskih voda iz podruma i garaža na području Zagreba (Kajzerica i Sesvetski Kraljevec), te Ivanić Grada u Zagrebačkoj županiji.

Na području Zadarske županije došlo je do prekida u opskrbi pitkom vodom na području općine Stankovci, u mjestima: Stankovci, Budak, Banjevci, Radošinovci i Velim. Ova mjesta koriste vodu s vodocrpilišta „Jaruga“ koju je Zavod za javno zdravstvo (ZZJZ) Šibensko-kninske županije zabranio za uporabu. Voda nije za piće, ni za prokuhavanje, niti za osobnu higijenu. Stanovnicima ovih područja osigurana je alternativna opskrba cisternama u vatrogasnom domu Stankovci.

Zbog vode na cestama zatvoreni su granični prijelazi Miljana, Plavić i Mihanović Dol na području Krapinsko-zagorske županije. Granični prijelaz Macelj bio je zatvoren za promet u nedjelju, u razdoblju od 08:53 do 15:36, a zbog poplave u Sloveniji. Poplavljeni su dijelovi naselja Risvica u općini Kumrovec. Angažirane snage na ugroženom području sačinjavaju vatrogasci, djelatnici komunalnih službi i djelatnici Hrvatskih voda.

Dok Karlovcem uz procesiju političara (Ivo Josipović, Zoran Milanović, te ministri Ranko Ostojić i Tihomir Jakovina) upravo prolazi i neuobičajeno visoki vodni val – Kupa je u 20 sati dostigla 837, a Korana čak 841 cm – s popodnevne sjednice Stožera zaštite i spašavanje Karlovačke županije i grada Karlovca moglo se čuti da je osiguran smještaj za evakuirane osobe (iako se velik dio stanovništva zapravo i nije odazvao pozivu na evakuaciju), te da je opskrba pitkom vodom pod kontrolom (iako se u nekim dijelovima isključivalo pojedine lokalne vodovode koji su završili potopljeni navalom riječne vode koja je dobrano premašila svoje stogodišnje prosjeke). Jednako su tako po pitanju hrane i vode zbrinuti i “pripadnici operativnih snaga“, čiji će broj navodno tijekom noći biti smanjen u skladu s potrebama i prosudbama zapovjednika pojedinih sektora za obranu od poplava. Iako vode u Karlovcu i dalje rastu, nadležni su uvjereni da je stanje pod kontrolom, čak i na području Dubovca gdje je počeo pucati dio starog protupoplavnoga zida (što je navodno sanirano u hodu), te naselja Rakovac, gdje je interventno sagrađen “zečji nasip” dug oko 1200 metara. Na području Karlovca trenutno je angažirano 150 pripadnika OS RH, šest čamaca i jedna amfibija, kojima se djeluje u Donjem Mekušju, Husju i Kobiliću Pokupskom. 

Sisak u očekivanju vodne navale

Rijeka Korana prijeti Karlovcu

Dok Karlovcu ipak predstoji teška noć, pažnju će uskoro trebati prebaciti na područje Siska. Ondje se, naime, od sutra navečer očekuje posebna neugodnost – spajanje dva vodna vala, onoga iz Save, iz smjera Slovenije i Zagreba, s ovom velikom vodnom masom koja danas ugrožava Karlovac. Kako se moglo čuti od Zorana Đurokovića, voditelja Glavnog centra Hrvatskih voda za  obranu od poplava:

“Hidrološka situacija je vrlo teška. Vodni val Kupom iz pravca Karlovca i Savom  iz Slovenije očekujemo za 24 do 36 sati. Riječ je o povijesnim rekordima  vodostaja nekih rijeka. Tako je Korana kod Karlovca premašila 60-godišnji rekord  za 65 centimetara. Osim opasnosti od spajanja dva vodna vala, dodatnu opasnost predstavljaju visoki vodostaji Une, Gline, Ilove i Pakre, pa se kod Crnca  očekuje vodostaj Save do 800 centimatara. U retencijama još ima mjesta kako bi  se pritisak vode smanjio“.

Kao kritične točke u Sisačko-moslavačkoj županiji u prvi mah su identificirani Letovanić (gdje je pomoćnim nasipom lokalizirana kriza nastala pucanjem starog nasipa), Žažina (gdje se interventno gradi nasip), Letina, Sunjsko Selište, Petrinja i Staro Pračno (gdje je u dužini od 600 metara nadvišen stari nasip). Ondje se već započelo s aktivnim mjerama zaštite, te pripremama za moguću evakuaciju ljudi i stoke. Uz ostale podatke s ovog kriznog žarišta poplavne opasnosti, treba spomenuti i podatak kako je val na Savi upravo ove noći u prolazu kroz Zagreb (nakon gotovo 24 sata kontinuiranog porasta, danas u 22 sata vodostaj je Save u Zagrebu iznosio 413 cm), dok su prva plavljenja već zabilježena u Čičkoj poljani.

Nakon prvog raspoređivanja 250 pripadnika Hrvatske vojske, koji su oko Siska počeli raditi danas ujutro, od dožupana sisačko-moslavačkog Zdenka Vahovca moglo se čuti da je tijekom dana put Ministarstva obrane RH bio upućen i dodatni poziv za pomoć. Zatraženo je još 220 vojnika, od kojih se planiralo u Letovanić rasporediti  njih još 100, te po 50 u Petrinju i Staro Pračno. Prema navodima iz MORH-a, ovim je molbama danas udovoljeno – tako da je do kraja dana na prostoru Sisačko-moslavačke županije bilo aktivno 450 pripadnika OS RH, koji na suzbijanju poplava rade u Žažini, Letovaniću i Letini. Nedvojbeno će se o ovim prostorima još itekako čuti tijekom idućih dana, budući da su nadolazeće vode izgleda veće od onih u veljači, kada je situacija oko Siska bila prilično neizvjesna i opasna.

Opasnost i u požeškome kraju

Danas u Pleternici

Dok se većina pažnje danas usmjerila prema Karlovcu, poplavna je opasnost pogodila u prostor Pleternice u Požeško-slavonskoj županiji. Ondje se izlila rijeka Orljava, a posebno je danas bila ugrožena sama Pleternica, te mjesto Gradac (oko 3 kilometra sjeverno od Pleternice). Nakon što je u Gradcu pukao “zečji nasip” došlo je do plavljenja naselja, a ukupno je danas u tom kraju stradalo oko 70 kuća. Kako se moglo čuti od Antonije Jozić, gradonačelnice Pleternice, dio je vode u Gradcu odlazio kanalom Struge u Vrbovu, a tu se prokopava i dodatni kanal ne bi li se što više vode preusmjerilo u Vrbovu. I u samoj Pleternici se krenulo prokopavati dva kanala koja bi vodu trebala vratiti u korito Orljave. Pri tome, izgleda da je opasnost od izljevanja Orljave u Pleternici ipak na smiraju, budući je ta rijeka ondje u posljednja dva dana imala dva vrhunca razine voda, od kojih je ovaj drugi, ujedno i veći, svoju najvišu razinu dostigao danas između 10 i 15 sati (488 cm u 10 sati i opet 486 cm u 15 sati), nakon čega je u opadanju.

Pri poslovima zaštite od poplava ljudstvu Javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljnih vatrogasnih društava, komunalnog poduzeća i civilne zaštite u Pleternici pri ruci se našla i Hrvatska vojska. Naime, u taj je kraj danas otposlana zasebna Namjenski organizirana snaga OS RH (NOS) koja je u pomoć lokalnom stanovništvu priskočila s ukupno 100 ljudi i šest vojnih čamaca.

Ostala mjesta visoke vode danas

Pripreme u Čičkoj poljani

Uz ove jasno profilirane točke poplavne opasnosti na Kupi i Korani, na Savi i Orljavi – treba spomenuti kako su iznimne kišne padaline posljednjih dana dovele i do porasta još nekoliko nedalekih rijeka. Kao prvo, tu je rijeka Glina (čija se visina gotovo utrostručila u samome gradu Glini tijekom protekla dva dana, dostigavši razinu od 531 cm večeras u 21 sat). Na njenom su toku, u mjestima Topusko i Glina, danas bile proglašene i mjere izvanredne obrane od poplava. Slična je situacija navodno i oko rijeke Sunje, gdje se moglo čuti kako je “od voda neočišćenih potoka i kanala, te rijeka Sunje i Save ugroženo mnogo kuća“.

Ujedno, narasla je i Una – rijeka koja već tri dana neprekidno dobiva na visini vodnoga stupca i u Hrvatskoj Kostajnici (447 cm danas u 22 sata), i kasnije nizvodno u Dubici (432 cm, danas u 22 sata). Za očekivati je da će i ovaj vodni val napraviti određene probleme kada stigne na Savu nedaleko Jasenovca – gdje se treba nadati da će ipak pristići brže od zbrojenih vodnih valova koje sutra u večernjim satima sa zebnjom očekuju kod Siska.

Nedvojbeno je da je ova godina neuobičajeno kišna. Jednako je tako nedvojbeno da je posljednjih dana širom Hrvatske palo iznimno mnogo kiše. Ovu posljednju činjenicu zorno ilustriraju i podaci za period od 1. do 11. rujna ove godine, koje je jučer objavila Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS):

“Analiza količina oborine od 1. do 11. rujna 2014. godine, prema službenim mjerenjima i podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, pokazuje da su u većini dijelova Hrvatske izmjerene količine oborine oko 100 mm, jedino su u dijelovima Istre i istočnoj Slavoniji izmjerene količine manje od 70 mm. Maksimum količine oborine od 251 mm izmjeren je u Dubrovniku. Na svim analiziranim postajama, količine oborine premašile su višegodišnji prosjek (1961.-1990.) izračunat za isti vremenski period. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da su u unutrašnjosti Hrvatske količine oborine od 1. do 11. rujna 2014. godine premašene uglavnom za 200 do 400%, a na Jadranu pokazuje odstupanje u rasponu od 57% višegodišnjeg prosjeka u Malom Lošinju (8.4 mm) do 912% tog prosjeka u Komiži (251 mm)“.

————————-

VODICE – prije samo koji dan

————————-
U takvim uvjetima nije bilo čudno vidjeti ni bujice, ulične vodopade, a onda i poplave – kada se sva ta voda konačno slije u rijeke i njima krene otjecati iz Lijepe naše. Zato i nisu začudili visoki vodostaji Kupe te još nekih rijeka, a zapravo nisu bile posve neočekivane ni jutrošnje izvanredne mjere koje su visoki vodostaji izazvali oko Karlovca. Ondje su kiše u gornjem toku rijeke Korane dovele do formiranja vodnoga vala koji je jučer putovao prema utoku Korane u Kupu. Kako je i sama Kupa bila nabujala (Kupa je jutros bila na 790, a Korana na 778 centimetara; u 15 sati je Kupa već stigla 823, a Korana 820 cm s tendencijom jakog daljeg rasta – uspoređeno s veljačom, kad je Kupa stala na 827, a Korana stala na 821 cm), postalo je jasno da ona taj novi val iz Korane neće moći primiti bez dodatnih izlijevanja.

O tome je noćas izvanredno zasjedao i Stožer zaštite i spašavanja Karlovačke županije, grada Karlovca i općine Barilović – na kojem je odlučeno o proglašavanju izvanrednog stanja u tim krajevima, što je i provedeno danas oko pet sati ujutro. Nakon toga se jutros pribjeglo i još neuobičajenijim mjerama – u 9 sati i 10 minuta u Karlovcu su oglašene i sirene za opću opasnost (po prvi put od rata), dok je gradonačelnik Karlovca Damir Jelić ujedno naložio i evakuaciju oko 2000 stanovnika Donjeg Mekušja, Kobilića Pokupskog, Husja, Logorišta i dijela Male Švarče. Treba napomenuti kako su sve te mjere zapravo bile preventivne, budući se vrhunac vodenog vala na Korani u Karlovcu očekuje vrlo skoro – već danas navečer.

Ono što je začudilo – predstavlja metoda kojom Državna uprava za zaštitu i spašavanje posljednje vrijeme izgleda standardno rješava opasnost od poplava. Za to treba baciti ponešto detaljniji pogled na reakcije spomenutog DUZS-a tijekom posljednjih dana, a na intenzivnu poplavnu opasnost u dvije županije – Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj.

Izvanredna sjednica

Jučer, 12. rujna 2014. godine, u prostorijama DUZS-a održana je izvanredna sjednica Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske – s ciljem “sagledavanja stanja obrane od poplava i analize potreba za predstojeće razdoblje na cjelokupnom području Republike Hrvatske”. Tu su iz Državnog hidrometeorološkog zavoda i Hrvatskih voda izložili prognoze i očekivanja za nekoliko narednih dana – s posebnim naglaskom na kritična područja Donjeg Mekušja (Karlovačka županija) i Žažine, Letovanića, te Letine (Sisačko – moslavačka županija). Budući su vremenske uvjete ocijenili nepovoljnima, a kako su snage i sredstava kojima raspolažu jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave, te operativa Hrvatskih voda u punini angažirane – Stožer je zaključio da treba tražiti pomoć Oružanih snaga, što je DUZS onda i službeno zatražio od Ministarstva obrane. Rezultat ovoga zahtjeva je jučerašnja odluka ministra Kotromanovića – kojom se u velikoj mjeri izašlo u susret zahtjevima, kako po opsegu traženih snaga, tako i po redoslijedu njihova angažiranja.

Konkretno, iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje uputila je Ministarstvu obrane RH zahtjev za angažiranje pripadnika OS RH – i to: (1) 100 pripadnika OS RH za područje Karlovačke županije (počevši od 12. rujna 2014. u 13:00 sati), (2) 250 pripadnika OS RH za područje Sisačko-moslavačke županije (počevši od 13. rujna 2014. u 08:00 sati), te (3) angažiranje pripadnika Inženjerijske pukovnije HKoV počevši od 13. rujna. Od toga smo prve dvije stavke vidjeli ispunjene, dok je umjesto jasnog službenog očitovanja o djelovanju inženjerije na ovim područjima iz MORH-a danas tek usput spomenuto i terensko djelovanje šest čamaca te jednog amfibijskog vozila. I do ove je točke naizgled sve u redu.

Problemi počinju u nastavku priopćenja spomenute Državne uprave za zaštitu i spašavanje – gdje se navode mjere koje predstoje po pozivu OS RH na djelovanje:

“U svrhu sagledavanja ukupnih raspoloživih sposobnosti za obranu od poplava, Državna uprava za zaštitu i spašavanje zatražila je od Karlovačke i Sisačko – moslavačke županije dostavljanje podataka o broju operativnih snaga zaštite i snaga s kojima trenutačno raspolažu za obranu od poplava, kao i o njihovoj samodostatnosti. Isto tako, Državna uprava za zaštitu i spašavanje zatražila je i deklariranje kapaciteta Hrvatske gorske službe spašavanja u smislu dostavljanja podataka o raspoloživim kapacitetima za moguće djelovanje u aktivnostima obrane od poplava na području Karlovačke i Sisačko – moslavačke županije“.

Dakle – prvo se za posao tražilo vojsku, računajući na njihovu spremnost i rasporedivost – da bi se tek onda krenulo prikupljati podatke o raspoloživim civilnim snagama u dvije poplavama pogođene županije. No, ako dobro iščitavamo ove šokantne redove teksta – DUZS tu ne traži podatke samo od lokalnih samouprava, koje su barem deklarativno samostalne (pa su se možda i oglušile o slične zahtjeve za informacijama, upućene prije nego se voda krenula dizati preko kuća), već se ovim putem skuplja i podatke od lokalnoga GSS-a. To je posebno čudno, znajući da je GSS barem formalno unutar strukture DUZS-a – koji onda očigledno ne zna kojim VLASTITIM snagama raspolaže na poplavom ugroženim područjima.

Tim je redoslijedom aktivnosti zapravo naglavačke postavljen čitav sustav obrane od poplava – koji bi trebao djelovati kaskadno, ali tako da nacionalne snage zadnjeg odgovora (a upravo to su pripadnici Oružanih snaga) budu angažirane posljednje, kada se iscrpe svi lokalni resursi, a ne među prvima – prije nego se lokalna uprava i samouprava iole organizira ili napregne. I dok je građanima zapravo svejedno tko ih konkretno obrani od poplave – time Oružane snage RH ponovo pokrivaju kaos, nekoordinaciju i nerad u pripremi obrane od poplava, djelatnosti kojom se neki bave i kad ne pada kiša, u doba kad vodostaj rijeka nije tek koji centimetar pred prelijevanjem preko nabrzinu postavljenih “zečjih nasipa”.

Samo dan nakon što su u obrambenom sustavu RH stigle plaće za kolovoz, na istu je adresu stigao i dodatni posao. Naime, po treći put ove godine, ljudstvo Hrvatske vojske danas popodne otposlano je na teren – u borbu s nadolazećim vodama nabujalih hrvatskih rijeka. Nakon sredine veljače (kada je Hrvatska vojska primarno djelovala u Sisačko-moslavačkoj županiji), a onda i borbe s podivljalom rijekom Savom u Slavoniji sredinom svibnja – danas popodne je opet kucnuo takav trenutak. Prema priopćenju iz Ministarstva obrane Republike Hrvatske:

“Temeljem zahtjeva Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS), ministar obrane Ante Kotromanović donio je danas, 12. rujna 2014., odluku o upućivanju 350 pripadnika Oružanih snaga RH radi pružanja pomoći u provedbi hitnih intervencijskih mjera obrana od poplave na području Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije.

Tijekom današnjeg dana, 12. rujna 2014., na područje Karlovačke županije upućeno je 100 pripadnika Oružanih snaga u sklopu Namjenski organiziranih snaga, dok će preostalih 250 pripadnika OS RH na područje Sisačko-moslavačke županije biti upućeno u subotu, 13. rujna 2014. godine. Daljnji angažman pripadnika OS RH na terenu ovisit će o procjeni DZUS-a, te ćemo o njihovom angažmanu pravovremeno izvijestiti javnost“.

“Once more unto the breach, dear friends, once more”, Shakespeare, Henry V, 3. čin

Dok čekamo obavijesti o radnome učinku raspoređenih snaga – ostaje samo za primijetiti nekoliko detalja. Kao prvo, Hrvatska je ponovo posegnula za korištenjem svojih Oružanih snaga tek nekoliko dana po početku većih jesenskih padalina. Kao drugo, kako je već polagano postalo normalno da se uz sve rastuće vodotokove uočava vojno osoblje u slaganju vreća, popravljanju nasipa, evakuiranju ugroženih, a i još ponekim poslovima – teško se ne zapitati što u to isto vrijeme rade sve one druge službe koje pod normalno za sve te poslove ubiru novce i isplaćuju plaće. Kao treće, dok je ove godine požarna sezona završila utopljena u kišu i loše vrijeme, poplave su se za HV pokazale novom “hit-djelatnošću”. Pri tome će biti zanimljivo popratiti skoru raspravu o rebalansu državnoga proračuna, a onda i kreiranju budžeta za iduću godinu – kod kojih je “hit-djelatnost” u posljednje vrijeme bilo upravo kraćenje MORH-ovih sredstava. Ako do takvih rezova ipak dođe – pa makar i u minimalnom opsegu – to neće biti samo suprotno predstavi koju je hrvatski državni vrh izveo pred nedavni NATO summmit (a povodom prigodno tempiranog Vijeća za obranu), već će ozbiljno otvoriti i pitanje granice nakon koje vojska jednostavno treba stati s aktivnostima. Naime, dok neki ne štede, probijaju svoje proračunske kvote i prijete štrajkovima za svaku sitnicu – upravo je uzorito i fascinantno kako neki drugi u lošijim uvjetima jednostavno šute i rade.