Poljska je u samo jednom danu potpisala rekordnih 29 obrambenih ugovora vrijednih 18,4 milijarde eura, što je ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz opisao kao “apsolutni svjetski rekord”. Varšava tako jača svoje vojno opremanje zahvaljujući sredstvima iz EU mehanizma SAFE. Sporazumi, potpisani u subotu 30. svibnja, s brojnim domaćim proizvođačima, pokrivaju širok raspon sustava naoružanja, uključujući 146 pješačkih borbenih vozila Borsuk, 96 samohodnih haubica Krab kalibra 155 mm, 64 samohodna minobacača Rak kalibra 120 mm na podvozju oklopnog transportera Rosomak i pomoćna vozila za samohodne haubice K9PL. Također, oni uključuju vozila za streljivo, zapovjedna vozila i komunikacijska vozila za raketni topnički sustav Homar-K. Poljska je osigurala najveću alokaciju među zemljama EU-a, dobivši pristup 43,7 milijardi eura. Naime, riječ je u zemlji koja slovi među NATO članicama kako jedna s najjačim oružanim snagama, a koje su u procesu intenzivne modernizacije. Na stranicama ovog portala pisali smo nedavno da poljski zračni prostor štite i novi borbeni zrakoplovi F 35. Zemlja je službeno potpisala sporazum o zajmu iz programa SAFE 8. svibnja i primila prvu tranšu od 6,6 milijardi eura u petak, 29. svibnja. Premijer Donald Tusk rekao je ranije ovog mjeseca da Poljska namjerava do kraja svibnja finalizirati oko 40 ugovora vrijednih oko 100 milijardi zlota (oko 23,6-27 milijardi eura). Poljska, smještena na istočnom krilu NATO-a, prolazi kroz jednu od najbržih vojnih modernizacija u Europi otkako je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine.

Najveća poljska izdvajanja za vojsku ikad

Ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz, koji je prisustvovao potpisivanju, rekao je da je subota bila „apsolutno najvažniji dan u izgradnji sposobnosti Poljskih oružanih snaga i neovisnosti poljske obrambene industrije“.

„Nikada prije u povijesti modernizacije poljskih oružanih snaga nismo potpisali 29 ugovora za 78 milijardi zlota [18,4 milijarde eura] u jednom danu. Ovo je apsolutni svjetski rekord. Ovo je dan koji mijenja stvarnost“,

dodao je ministar Kosiniak-Kamysz. Ugovori su potpisani s nekoliko poljskih proizvođača, uključujući Huta Stalowa Wola, podružnicu državne Poljske grupe za naoružanje (PGZ), koja će dobiti najveći dio paketa. Rosomak S.A., proizvođač obrambene opreme sa sjedištem u Siemianowicama Śląskie na jugu Poljske, potpisao je odvojene ugovore za 48 vozila, uključujući 30 vozila za medicinsku evakuaciju i 18 zapovjednih vozila. Vrijednost ugovora za vozila za medicinsku evakuaciju prelazi 500 milijuna PLN neto, a vozila će biti isporučena do 2028. godine. Vrijednost ugovora za zapovjedna vozila iznosi približno 400 milijuna zlota neto, s provedbom između 2026. i 2029. godine. Konzorcij PGZ-AMUNICJA potpisao je ugovor vrijedan 13,5 milijardi PLN neto za isporuku nekoliko stotina tisuća komada topničkog streljiva kalibra 155 mm.

No čini se da se Poljska u posljednji trenutak okrenula potpori domaćim kompanijama umjesto nabave oružja iz EU, prvenstveno Njemačke. Naime, u ponedjeljak, 1. lipnja ove godine, potpredsjednik vlade i ministar nacionalne obrane Władysław Kosiniak-Kamysz, zajedno sa zapovjedništvom Poljskih oružanih snaga, sažeo je provedbu programa EU SAFE:

“Upravo smo završili brifing sa zapovjedništvom poljske vojske o operaciji SAFE, programu SAFE i sažetku njezine prve faze i prijelaza u drugu fazu, na sljedeće zadatke. (…) Program SAFE je poljsko oružje za poljsku vojsku, i to je danas jasno rečeno. Njemačka priča, koja se ponavlja već mnogo tjedana – da će se ta oprema kupiti u Njemačkoj, od njemačkih tvrtki – jednostavno se raspala u posljednja tri dana. To više nije održivo. (…) Očekujem da će oni koji to ponavljaju već mjesecima sada ponoviti nazive poljske opreme kupljene u okviru programa SAFE. Podsjetit ću vas na ta imena kako biste ih pamtili. Ovo je program Rak, ovo je program Baobab, ovo je Krab, ovo je Rosomac, ovo su mine iz programa Jarzębina i Tulipan. Ovo su prsluci i kacige iz programa Tytan. Ovo su Warani, koji će poslužiti za poboljšanje i pojednostavljenje zapovijedanja. Sve su to aktivnosti vezane uz Istočni štit i SAN sustav – sustav protuzračne obrane i obrane od dronova, najvažnija razina danas. To su aktivnosti povezane sa svakim od programa koji utječu na sve grane oružanih snaga.”

Poljski SAFE je program modernizacije i proširenja poljskih oružanih snaga, usvojen rezolucijom Vijeća ministara, i predstavlja najveće ulaganje u sigurnost i vojsku u povijesti zemlje, naglasio je ministar obrane osvrčući se i na kritike ovog opremanja:

“Ne postoji grana oružanih snaga koja je izostavljena iz programa SAFE, i nema grane Oružanih snaga koja nije ojačana novom opremom i vještinama. Zapovjednik odgovoran za obuku istaknuo je da će se ova oprema distribuirati jedinicama u našoj rastućoj vojsci – oprema toliko potrebna za obuku i pripremu vojnika. Ova oprema namijenjena je i za borbenu upotrebu, ali i za logističku i obučnu potporu, što je od najveće važnosti pri izgradnji sposobnosti odvraćanja. Ono što je rekao general Kukuła: naoružavamo se da bismo bili toliko jaki da nas nitko nikada neće htjeti napasti. Izgradnja ovog vojnog potencijala je ulaganje u buduće generacije. I svi oni koji sada izgovaraju te gluposti da će naša djeca i unuci snositi posljedice naših današnjih postupaka, da zadužujemo zemlju i da će netko morati platiti te obveze – to radimo kako naša djeca i unuci ne bi morali plaćati svojom krvlju za sigurnost Poljske. Jer ako danas uložimo u tu sigurnost, naša djeca, unuci i buduće generacije jednostavno će biti sigurni, jer nitko neće napasti Poljsku.”

Prioritet programa je podrška poljskoj industriji oružja – ukupno 11.981 partnera diljem zemlje uključeno je u provedbu programa, što se prevodi u tisuće radnih mjesta u obrambenom sektoru i srodnim industrijama. 

„Oružje u okviru SAFE-a, kojim ćemo opremiti vojne jedinice, prvenstveno će dovesti do dramatičnog povećanja borbenih sposobnosti Kopnenih snaga, Poljske mornarice, Zrakoplovstva, Specijalnih snaga i kibernetičkih snaga. Iz perspektive pojedinih vojnih grana, povećat će vatrenu moć i sposobnost angažmana protiv neprijatelja, ojačati oklopne i mehanizirane snage, a također će poboljšati integraciju bespilotnih sustava na svim razinama, razvoj višeslojne vojne zaštite, a također će dovesti do povećane logističke otpornosti i vojne mobilnosti. Također jača provedbu programa Istočni štit, gdje će se provesti niz ulaganja i kupnji kako bi se mogli kombinirati s opremom i provedbom zadaća na granici“,

rekao je general-pukovnik Sławomir Owczarczyk, prvi zamjenik glavnog zapovjednika Oružanih snaga Poljske.

„Kupnja u okviru programa SAFE predstavlja vrlo opipljivo poboljšanje operativnih sposobnosti Obrambenih snaga u cyber-prostoru u tri ključna područja: kibernetičkom, IT i kripto. Tijekom ove faze potpisano je dvanaest ugovora, koji nisu samo kupnja opreme. Oni grade koherentan ekosustav sposobnosti, od razmjene informacija i moderne kriptologije do umjetne inteligencije, mobilnih serverskih soba i 5G mreža. Prvo, jačamo sigurnost vojnih informacija i komunikacija. Kriptografska rješenja koja nabavljamo, uključujući postkvantne tehnologije, namijenjena su zaštiti oružanih snaga od trenutnih i budućih prijetnji. Drugo, povećavamo operativnu mobilnost. Mobilni laboratoriji za kibernetičku sigurnost, centri za upravljanje mobilnom kriptografijom i modularne kontejnerske serverske sobe omogućuju nam provođenje operacija ne samo na fiksnoj lokaciji, već i gdje god to operativna situacija zahtijeva. Treće, ulažemo u umjetnu inteligenciju i analizu podataka. To nam omogućuje izgradnju kapaciteta za brzo otkrivanje prijetnji, bolje razumijevanje operativne situacije i učinkovitiju podršku u donošenju odluka,”

sažeo je sklopljene sporazume general-bojnik Karol Molenda, zapovjednik Komponente Obrambenih snaga kibernetičkog prostora.

Poticanje obrane iz EU

Ugovori su sklopljeni u okviru programa obrambenih zajmova SAFE Europske unije, koji osigurava dugoročne zajmove s niskim kamatama kako bi se pomoglo državama članicama u kupnji vojne opreme proizvedene u Europi. Program je pokrenut prošle godine kako bi se potaknula europska obrambena proizvodnja usred zabrinutosti oko šireg sukoba s Rusijom, čija je potpuna invazija na Ukrajinu sada ušla u petu godinu.

Inače, Poljaci će, ove godine izdvojiti blizu 4.7% svog BDP-a za obranu, što je najveći postotak među članicama NATO-a i blizu „famoznom cilju od 5 posto“. Od ruske invazije na Ukrajinu 2022. Poljska je znatno povećala izdvajanja za obranu. Potpisala je ugovore vrijedne oko 20 milijardi dolara s SAD-om za nabavu 250 tenkova M1A2 Abrams, 32 borbena aviona F-35, 96 helikoptera Apache, Javelin projektila i raketnih sustava. Također je sklopila ugovore s Južnom Korejom za kupnju tenkova K2 i lakih borbenih aviona FA-50.

*Photo: Ministarstvo nacionalne obrane Poljske

Po mnogima jedna od najjačih vojski NATO saveza, Poljska, dodatno je osnažila svoje zračne snage kada su, 22. svibnja prva tri zrakoplova tipa F-35 Lightning II, kupljena za Poljsko ratno zrakoplovstvo, sletjela su u njihovu novu matičnu bazu kod mjesta Łask u središnjoj Poljskoj. Riječ je bila o dovršetku leta koji je započeo u pogonima poduzeća Lockheed Martin u Fort Worthu (savezna država Texas), da bi se preko Atlantika stalo na Azorima, u zrakoplovnoj bazi Lajes. No, treba napomenuti da to nisu ujedno i prvi poljski F-35, budući je početkom prosinca 2024. godine prvih 8 takvih poljskih zrakoplova bilo isporučeno za obuku pilota u američkoj bazi „Ebbing Air National Guard Base“, savezna država Arkansas.

Poljska je u sječnju 2020. kupila 32 zrakoplova F-35A zajedno s logističkim i obučnim paketom za oko 6,5 milijardi USD. Logistički paket uključuje zalihu rezervnih i potrošnih dijelova, IT sustav za upravljanje operacijama i opremu za zemaljsku podršku za zrakoplove. Sporazum će osigurati punu logističku podršku za zrakoplove i ostalu opremu do 2030. Paket obuke uključuje sveobuhvatnu obuku pilota i osoblja za održavanje, kao i sustav zemaljske obuke, uključujući Integrirani centar za obuku i osam simulatora leta.

Na prigodnoj svečanosti u poljskoj zračnoj bazi prisustvovali su, među ostalima, državni tajnik i načelnik ureda predsjednika Republike Poljske Paweł Szefernaker, zamjenici ministara Paweł Bejda i Cezary Tomczyk, kao i visoki zapovjedni dužnosnici Poljske vojske i predstavnici Ureda za nacionalnu sigurnost, objavljeno je na stranicama poljske Vlade.

Pooljski F-16 dočekao nove F-35A

„Ovo je značajan događaj koji će duboko promijeniti operativne sposobnosti cijele Poljske vojske. Godinama su stručnjaci, vojnici i cijela administracija radili kako bi ovaj dan bio moguć. (…) Ovo je proces koji je trajao mnogo godina. Također bih želio zahvaliti svima koji su tome doprinijeli: mojim prethodnicima, svima koji su donijeli odluku i onima s kojima imam čast danas raditi“,

rekao je Władysław Kosiniak-Kamysz, čelnik Ministarstva nacionalne obrane i potpredsjednik vlade Republike Poljske tijekom svog govora, napominjući još da proces implementacije zrakoplova F-35 u poljske zračne snage uključuje i obuku pilota, zemaljskog osoblja, pripremu infrastrukture te kupnju oružja.

„Proširujemo našu infrastrukturu za upravljanje i zaštitu poljskog neba. Obuka je u tijeku i u Sjedinjenim Državama i u Poljskoj. Želio bih zahvaliti zapovjedniku baze, pukovniku Dudi, na pripremi baze, zemaljske posade i pilota. Svi su važni u osiguravanju sigurnosti Poljske. Svatko na poziciji – počevši od najvažnijeg, pilota koji danas slijeće, polijeće i štiti poljsko nebo. Ali ne može funkcionirati bez zemaljske posade, posada za održavanje, kontrolora leta, cijelog navigacijskog sustava, sustava pripreme i svih onih koji obavljaju bilo koju funkciju u bazi ili u poljskom ratnom zrakoplovstvu“,

naglasio je ministar Kosiniak-Kamysz.

Jedan od poljskih F-35 pri polijetanju iz SAD

Inače, Poljska je dio svojih borbenih aviona MIG-29 (koje je „naslijedila nakon Hladnog rata“) 2023. donirala Ukrajini, a svoje zadnje Su-22 je umirovila sredinom rujna 2025. godine. Danas okosnicu Poljskog ratnog zrakoplovstva čine američki F-16, koji su i dočekali nove F-35 na doletu u državu. Općenito, nakon ruske invazije na Ukrajinu Poljska se ubrzano naoružava, a suočena je s brojnim hibridnim i drugim prijetnjama ruske strane. Već smo više puta naglasili da je na prostoru Baltika sve napetija situacija s ruskom „flotom u sjeni“, upadima dronova, te provokacijama i presretanjima ruskih borbenih i izviđačkih zrakoplova.

Sjedinjene Države otkazale su slanje 4000 vojnika u Poljsku kao dio šireg plana Pentagona o povlačenju 5000 vojnika s teritorija NATO-a u Njemačkoj. Potez je to koji je početkom ovog mjeseca najavila američka administracija, a sve usred rastućeg jaza između Washingtona i Berlina, kao i Europske unije. Naime, nakon što je njemački kancelar Fridrich Merz okarakterizirao američko-izraelski rat u Iranu kao loše osmišljen, a i ostali europski čelnici nisu baš odobravali poteze Donalda Trumpa, on je najavio povlačenje dijela američkih vojnika iz Europe. Prvotni plan uključivao je Njemačku, potom možda i Španjolsku, da bi na kraju Trump najavio da će toga biti i “puno više”. Tako je Euronewsu potvrđeno da će SAD povući najmanje 5000 američkih vojnika iz vojnih baza diljem Njemačke tijekom sljedećih šest do devet mjeseci.

Unatoč svečanosti prije odlaska u Europu, rotacija je otkazana (Photo: U.S. Army/Spc. Michelle Lessard-Terry

No, u naglom potezu koji je potvrdio Euronews, SAD je umjesto toga ukinuo rotacijske snage od 4000 vojnika koje su trebale zamijeniti jedinice koje završavaju svoje raspoređivanje u Poljskoj. Svečanost povodom nadolazećeg raspoređivanja 1. konjaničke divizije u Europu radi podrške operaciji “Atlantic Resolve” ​​održana je 1. svibnja u Fort Hoodu u Teksasu. Zapovjednik divizije, general-bojnik Tom Feltey, na svečanosti je čak istaknuo: “Kada se  borbena ekipa oklopne brigade rasporedi naprijed, šalje jasan i nepogrešiv signal. ABCT je utjelovljenje američke kopnene borbene moći.” Vojna oprema već je bila u tranzitu prema Europi, što naglašava koliko je daleko napredovala ova misija prije nego je naglo prekinuta.

Potvrđujući ovaj razvoj događaja, visoki vojni dužnosnik NATO-a ocijenio je da snage za nadopunu “ne utječu na NATO-ove planove odvraćanja i obrane“: “NATO će nastaviti održavati snažnu prisutnost na svom istočnom krilu“.

Poljski predsjednik Nawrocki često ističe svoj dobar odnos s Trumpom

Odluka je već izazvala razočaranje u Varšavi, gdje se tjednima nagađalo da bi se neke od trupa povučenih iz Njemačke umjesto toga mogle premjestiti u Poljsku, zemlju koja se smatra ključnom za zaštitu istočnog boka saveza od Rusije. Tome u prilog išao je i dobar odnos novog poljskog predsjednika Nawrockog s Donaldom Trumpom, ali to, očito, nije bilo dovoljno. Štoviše, poljski predsjednik Karol Nawrocki rekao je da je Poljska „spremna“ primiti dodatne američke vojnike: „Ako predsjednik Trump odluči premjestiti američke trupe iz Njemačke, Poljska je spremna“.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izbjegao je pitanja o tom pitanju tijekom konferencije za novinare u Bukureštu u srijedu, 13. svibnja. „Kada pogledate američku prisutnost u Europi, ona je i dalje ogromna i masovna“, rekao je Rutte tijekom sastanka takozvane skupine B9 saveznika NATO-a, koja uključuje Poljsku, Rumunjsku i baltičke države.

I poljski zamjenik premijera, ujedno i ministar obrane, Władysław Kosiniak-Kamysz, pokušao je umanjiti važnost tog poteza. U objavi na platformi X u četvrtak (14. svibnja) ujutro rekao je da je američka odluka „povezana s prethodno najavljenom promjenom prisutnosti dijela američkih oružanih snaga u Europi“. „Brzo razvijajuće sposobnosti poljskih oružanih snaga i prisutnost američkih snaga u Poljskoj jačaju istočni bok NATO-a“, napisao je Kosiniak-Kamysz.

Američki vojnici česti su gosti na Slunju

Europski saveznici u NATO-u očekivali su smanjenje broja američkih trupa otkako se Trump vratio na dužnost. I Pentagon i Bijela kuća signalizirali su da će preispitati globalno pozicioniranje američkih snaga, a očekuje se da će to utjecati na teritorij NATO-a. Prema izvorima iz NATO-a, iz Njemačke bi se moglo povući još 1000 vojnika kako bi se dosegla brojka od 5000 koju je Trump najavio ranije ovog mjeseca.

Prema dostupnim podacima, u Europi je stacionirano otprilike između 68.000 i 84.000 američkih vojnika, ovisno o tome računaju li se samo stalno raspoređene snage ili i rotacijske postrojbe. Najveće američke vojne prisutnosti u Europi su u Njemačkoj oko 35–36 tisuća vojnika, Italija oko 12–13 tisuća , UK oko 10 tisuća, itd. Ukupno SAD imaju oko 40 baza i vojnih lokacija širom Europe, uglavnom unutar NATO infrastrukture. Široj javnosti najpoznatije su baze Ramstein i Grafenwehr u Njemačkoj, te Aviano i Sigonella u Italiji. Talijanska premijerka Giorgia Meloni na eventualno povlačenje SAD-a iz baza u Italiji rekla je da na to neće olako pristati.

Inače, Trump je još tijekom svog prvog mandata (2017.–2021.) prijetio reduciranjem broja vojnika u Njemačkoj. U to je vrijeme, nekoliko mjeseci prije odlaska iz Bijele kuće, najavio namjeru da povuče 12.000 od otprilike 35.000 američkih vojnika koji su tada bili stacionirani u Njemačkoj. Nekoliko tisuća njih trebalo je biti premješteno unutar Europe, dok su se ostali trebali vratiti u SAD. Trump je tada taj plan opisao kao kaznenu mjeru za ono što je smatrao nedovoljnim njemačkim izdvajanjima za obranu. Njegov nasljednik Joe Biden zaustavio je te planove nakon preuzimanja predsjedničke dužnosti, te je čak povećao broj američkih vojnika uslijed ruskih prijetnji sigurnosti Europe.

Posjetom hrvatskom kontingentu u NATO aktivnosti Enhanced Forward Presence ministar obrane RH Ivan Anušić završio je posjet Litvi. U litavskoj Rukli nalazi se trenutno 100 pripadnika OS RH (od čega su 10 veterani Domovinskog rata) koji su, kazao je Anušić, iznimno cijenjeni i poštovani.

„Njemački časnik, zapovjednik ove borbene grupe, pohvalio je naše vojnike i vojnikinje, njihovo znanje i sposobnosti, kao i opremu kojom naš kontingent doprinosi u ovoj misiji. Naši vojnici, i u Litvi i u Poljskoj, dosljedni su, iznimno profesionalni i ovdje su na čast naše države i hrvatskog naroda, kao i svojim obiteljima“,

rekao je Anušić, dodavši da su hrvatski vojnici jedini u svojoj borbenoj grupi koji ujedno imaju i novije ratno iskustvo:

„Od Hrvata mogu ovdje svi učiti. U ovom hrvatskom kontingentu čak deset pripadnika su veterani Domovinskoga rata. Njihovo ratno iskustvo zlata vrijedi jer mi smo u ovoj borbenoj grupi jedina država koja ima novije iskustvo rata. Hrvatska se stvarala u ratu i to je specifičnost Hrvatske vojske i u NATO-u i Europskoj uniji, a generalno i u svijetu.“

Posebno je zanimljiv bio omanji taktičko-tehnički zbor koji je prikazan hrvatskom izaslanstvu. Po prvi puta su izložena 2 kamiona češke Tatre kojima se trenutno služi hrvatski kontingent u Litvi. Hrvatska je nabavu Tatri pokrenula u srpnju 2025., a okončala u prosincu prošle godine potpisivanjem Dodatka Okvirnom sporazumu o nabavi  teških terenskih vojnih kamiona. Tada je MORH najavio da će prvi kamioni stići tijekom ove godine, a zadnji 2030. U današnjem pak priopćenju MORH napominje da je isporučeno već 6 Tatri, od čega su 2 kamiona trenutno u sastavu hrvatskog kontingenta u Litvi.

U sklopu posjeta Litvi ministar Anušić sastao se i s ministrom nacionalne obrane Republike Litve Robertasom Kaunasom.

“Hrvatski vojnici ostat će u NATO-ovoj borbenoj grupi u Litvi do kraja ove godine, a o kasnijem angažmanu Hrvatska vojska, u suradnji s vodećom nacijom i zemljom primateljicom, donijet će odluku na vrijeme. Hrvatska i Litva dijele zajednički pogled i interes za sigurnošću i stabilnošću istočnog krila NATO-a, kao i jugoistoka Europe. Naša su stajališta jednaka i kada je riječ o osudi ruske agresije na Ukrajinu i potrebne podrške ukrajinskom narodu”,

poručio je nakon bilateralnog sastanka ministar Anušić, dok je njegov litavski kolega Robertas Kaunas naglasio:

„Danas je sigurnosna stvarnost regije vrlo konkretna – dronovi koji prelaze granicu pokazuju da ruski rat protiv Ukrajine utječe na sve nas. NATO-ova protuzračna obrana mora postati jedinstven, višeslojni sustav koji se proteže duž cijele istočne granice Saveza, integrirajući rješenja protiv dronova kao punopravnu obrambenu komponentu“.

Hrvatska i Litva suočavaju se s istim izazovima, rekao je Kaunas, a to samo jača zajedničku odlučnost za djelovanje.

„Litva i Hrvatska znaju što znači boriti se protiv komunističkih agresorskih režima u prošlosti, a trenutno na isti način razumiju prijetnje Rusije i njezinih partnera. Djelujemo hrabro i zajedno s našim saveznicima“,

rekao je ministar Kaunas. Tijekom rasprave o nadolazećem summitu NATO-a, ministar Kaunas naglasio je potrebu prelaska s NATO-ovog zračnog nadzora na zračnu obranu i značajno ubrzanje tempa proizvodnje europske obrambene industrije. Tijekom rasprave o podršci Ukrajini, Kaunas je zahvalio Hrvatskoj na doprinosu Koaliciji za protuminsko djelovanje.

Samo dan ranije, u nedjelju 30, ožujka, ministar Ivan Anušić posjetio je hrvatske vojnike u NATO eEP u Poljskoj. Na obučnom poligonu u Bemowo Piskiju Anušić je pozdravio 17. HRVKON koji broji 50 pripadnika OS RH.

“U borbenoj grupi u Poljskoj, zajedno s američkim, rumunjskim i britanskim snagama naši vojnici doprinose kolektivnoj obrani i čine sigurnijim istočno krilo NATO-a. Važno je da Hrvatska bude prisutna kroz svoje Oružane snage u misijama NATO-a, EU-a i UN-a jer time potvrđujemo da smo pouzdan partner, a ujedno jačamo vlastite sposobnosti i gradimo partnerske odnose. Zahvaljujem vam se na vašoj službi, na svemu što radite za ugled naše države i Hrvatske vojske. Hrvatski vojnici u kojoj god misiji da sudjeluju, bila to Poljska ili neka druga država, uvijek dobivaju najbolje ocjene. Sve što radite i na ponos je vas samih i vaših obitelji”,

poručio je hrvatskim vojnicima ministar Anušić. Ministar Anušić sastao se i sa zapovjednikom 15. brigade, brigadnim generalom Miroslawom Spurekom i zapovjednikom borbene grupe pukovnikom Johnom Nimmonsom.

*Photo: MORH/J.Šeri

Ministar obrane Ivan Anušić i predsjednik Uprave tvrtke Končar Gordan Kolak potpisali su danas Okvirni sporazum o nabavi sustava za suprotstavljanje bespilotnim zrakoplovnim letjelicama. Kako je priopćio MORH, riječ je o petogodišnjem Okvirnom sporazumu s tvrtkom Končar Digital d.o.o., kojim se pokreće “višefazni razvojni projekt opremanja OS RH protudronskim sustavima kao odgovor na rastuće sigurnosne prijetnje i sve intenzivniju uporabu bespilotnih letjelica u suvremenim vojnim operacijama“. Vrijednost Sporazuma je 125 milijuna eura bez PDV-a, a isporuka sustava predviđena je 2027. godine. Već je ranije najavljeno da se planira nabava četiri protudronska sustava – dva stacionarna sustava namijenjena zaštiti kritične vojne infrastrukture i dva mobilna sustava integrirana na vozila za potrebe brigade srednjeg pješaštva.

Prilikom potpisivanja ministar Anušić je rekao da se radi o četiri velika sustava protudronske zaštite koje će razvijati upravo hrvatske tvrtke:

„Sustav je dokazan i provjeren, kvalitetan je i uskoro će naše kritične vojne infrastrukture biti zaštićene tim sustavom. Riječ je o novoj generaciji sustava zaštite koji ćemo implementirati na našu kritičnu infrastrukturu.“

Uz nositelje projekta – hrvatsku tvrtku Končar i poljsku tvrtku APS – u provedbu će biti uključene i druge hrvatske tvrtke, među kojima je i Orqa, zadužena za isporuku sustava umjetne inteligencije, naglasio je Anušić.

Predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak, bivši savjetnik nekadašnjeg ministra obrane Damira Krstičevića, zadovoljan je potpisivanjem sporazuma o razvoju novog, tehnološki naprednog sustava protudronske zaštite, istaknuvši kako je riječ o hrvatskom proizvodu i rješenju koje se razvija unutar domaće industrije:

„Ovaj projekt pokazuje da Končar kontinuirano razvija svoje sposobnosti i gradi budućnost na primjeni novih tehnologija.“

Ujedno je zahvalio Ministarstvu obrane RH na potpori hrvatskim tvrtkama, istaknuvši važnost realizacije takvih projekata u Hrvatskoj radi stvaranja referenci i daljnjeg nastupa na međunarodnim tržištima.

Tvrtka Končar – Digital d.o.o. u ovom projektu djeluje kao sistem integrator i proizvođač dijela opreme poljske tvrtke Advanced Protection Systems (APS). Time se dio proizvodnje sustava SKYctrl premješta u Republiku Hrvatsku što omogućuje prijenos znanja, jačanje domaćih stručnih i tehnoloških kapaciteta te dugoročno održavanje i potpora sustavu, napominje MORH, dodajući: “Opremanje protudronskim sustavima strateški je iskorak u razvoju nacionalnih obrambenih sposobnosti te jačanju domaće industrijske i tehnološke baze. Takav pristup omogućuje snažniju potporu nacionalnim tvrtkama i kapacitetima za istraživanje i razvoj kao i dugoročno jačanje sigurnosti Republike Hrvatske. Nabava protudronskih sustava dio je kontinuiranog procesa modernizacije Oružanih snaga Republike Hrvatske i prilagodbe novim sigurnosnim izazovima u regionalnom i globalnom okruženju.”

*Photo: MORH/J.Šeri

Od danas pa do utorka, 16. rujna, ruska i bjeloruska vojska provode zajedničku vježbu „Zapad-2025“. Tema ovogodišnje vježbe je „Upotreba regionalnih grupacija (snaga) za osiguranje vojne sigurnosti Zajednice država“. Kako navodi bjelorusko Ministarstvo obrane, tri su glavna cilja vježbe: (1) poboljšanje vještina zapovjednika (zapovjednih časnika) i stožera u upravljanju skupinama (snagama) za odbijanje agresije na Zajednicu država; (2) povećanje razine koordinacije između zapovjednih tijela i terenske obuke vojnog osoblja u izvršavanju zajedničkih zadaća održavanja mira, zaštite interesa i osiguranja vojne sigurnosti; (3) uvježbavanje različitih opcija zajedničkih djelovanja za neutralizaciju prijetnji i stabilizaciju situacije na granicama Zajednice država. Nekoliko tisuća vojnika iz Rusije i Bjelorusije, napominje DW, simulirat će napad i odbijanje napada, uključujući zračne napade i sabotaže, a trebali bi uvježbavati i rad na novoj ruskoj hipersoničnoj raketi Orešnik, koju je Rusija velikodušno ustupila i Bjelorusiji kao jednoj od svojih najvjernijih saveznica. Ratne vježbe u Bjelorusiji i Rusiji izazivaju zabrinutost u Ukrajini, gdje još uvijek trpe posljedice okupljanja snaga radi posljednje vježbe „Zapad“ iz rujna 2021. godine, kao i u zapadnim saveznicama Latviji, Litvi i Poljskoj, koje graniče s Bjelorusijom. Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da ovogodišnja vježba „ometa miroljubive napore“ američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata i „predstavlja neposrednu prijetnju ne samo Ukrajini, već i Poljskoj, baltičkim državama i cijeloj Europi“.

Ovogodišnja vježba počinje dok se još nije slegla buka oko najnovijeg incidenta s ruskim dronovima u Poljskoj. Upravo je poljski premijer Donald Tusk nakon nemirne noći s 10. na 11. rujna ustvrdio da je vježba „Zapad“ povezana s „poticanjem kaosa, panike, tjeskobe i političkih podjela u Poljskoj“. Poljska je noćas u ponoć iz sigurnosnih razloga zatvorila granicu s Bjelorusijom „na neodeđeno vrijeme“, a zbog incidenta s ruskim dronovima uvela je i ograničenja zračnog prometa u dijelovima države uz granice s Bjelorusijom i Ukrajinom. Poljska agencija za zračnu navigaciju (PANSA) objavila je da je, na zahtjev Operativnog zapovjedništva poljskih Oružanih snaga, u istočnom dijelu Poljske uvedeno ograničenje zračnog prometa u obliku ograničene zone EP R129 od 22:00 UTC 10. rujna 2025. do 23:59 UTC 9. prosinca. PANSA je objasnila da se zatvaranje zračnog prostora uz istočnu granicu odnosi na promet na visini ispod 3.000 metara, te se ne odnosi na rute kojima lete, na primjer, zrakoplovi iz Kine u Europu ili iz Rusije u Tursku. Zamjenik ministra obrane Poljske Cezary Tomczyk najavio je da će Poljska zbog rusko-bjeloruske vježbe rasporediti 40.000 vojnika na granici s Bjelorusijom.

Poljska – ograničenje zračnog prometa

Susjedna Litva također se priprema na moguće povrede granice dok će se u Bjelorusiji se održavati vojne vježbe ruske i bjeloruske vojske. Kao reakciju na predstojeću vojnu vježbu, litavski graničari su proteklih tjedana prošli dodatne obuke; a tijekom rusko-bjeloruske vježbe provodit će i dodatne patrole, objašnjava general Rustamas Liubajevas iz Državne granične službe. „Rusiju od rata u Ukrajini još više vidimo kao mogućeg napadača. (…) Računamo s povredama granice – primjerice tako da se instrumentaliziraju migranti, kao što se to već događalo u prošlosti“, rekao je Liubajevas. Litva se priprema i na to da bi vojnici u nadolazećim danima mogli bez dozvole prijeći granicu ili poslati dronove, kaže general Liubajevas: „Takvih hibridnih napada već je bilo“. Baltičke države uvijek iznova izvještavaju o dronovima koji povređuju njihov zračni prostor. Tako su u srpnju ove godine dva drona iz Bjelorusije uletjela u Litvu i srušila se.

“Zapad-2021” – uvertira za napad na Ukrajinu 2022. godine

Litva, u međuvremenu, pokazuje i vlastitu vojnu snagu. Zemlja u nadolazećim danima organizira s Poljskom, Estonijom i Latvijom vlastite vojne vježbe u kojima bi trebalo sudjelovati do 40.000 vojnika. Osim toga, Litva planira 2026. povećati svoj vojni proračun na više od pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Još 2021. proračun za obranu bio je ispod dva posto BDP-a. Linas Kojala, šef Centra za geopolitiku i sigurnost, think-tanka u litavskoj prijestolnici Vilniusu, vjeruje da ponajprije dugoročno postoji opasnost. „Rusija nas promatra kao teritorije koji bi trebali biti pod kontrolom Kremlja“, kaže Kojala za DW:

„Ne mislim, doduše, da će Rusija u neposrednoj budućnosti napasti Litvu. Ali pratit ćemo ostanu li trupe koje su sada stacionirane u Bjelorusiji ondje i nakon vježbe, i hoće li Moskva ondje izgraditi dugoročnu infrastrukturu koja bi mogla poslužiti kao baza za scenarij napada za sedam ili deset godina“.

Takve brige dijeli i Karlis Bukovskis, direktor Instituta za međunarodna pitanja u Rigi, glavnom gradu Latvije, koja je također susjedna Bjelorusiji. Tri baltičke države, u koje spada i Estonija, „sjede u istom čamcu“. „Vidimo se kao cjelina kad je riječ o Rusiji“, kaže Bukovskis za DW i govori o „zajedničkoj traumi“:

„Kroz isprva tajni Hitler-Staljin pakt 1939. nacistička Njemačka prepustila je baltičke države Sovjetskom Savezu, koji je kasnije između 1944. i 1991. okupirao naše zemlje. Tim je sporazumom njemački Reich zajedno sa Sovjetskim Savezom podijelio područje Baltika i Poljsku na njemačku i rusku interesnu sferu. Jedan dio Poljske trebao je pripasti Njemačkoj. Zbog toga nas sve takve ruske vojne vježbe zabrinjavaju“,

kaže Bukovskis, dodajući kako danas ima i razloga za optimizam, dodaje politolog:

„Procjenjuje se da će ove godine na vježbama sudjelovati manje vojnika nego u prošlosti – i zato što je ruska vojska zaokupljena u Ukrajini. Osim toga, danas su tisuće NATO-trupa – iz Velike Britanije, Njemačke ili i Francuske – stacionirane na Baltiku. To nam daje nadu. Više nismo sami!“.

Početkom godine, bjelorusko Ministarstvo obrane najavilo je da će u vježbi „Zapad-2025“ sudjelovati 13.000 vojnika, no u svibnju se taj broj gotovo prepolovio, uz najavu da se vježba neće održati uz samu zapadnu granicu Bjelorusije, već dublje u unutrašnjosti. Prošlog mjeseca, ministar obrane Viktor Hrenin rekao je da će se većina vježbi održati oko grada Borisova, oko 74 kilometra sjeveroistočno od Minska, iako će neke „male jedinice izvršavati praktične zadatke odbijanja hipotetskog neprijatelja“ u područjima blizu granice s Poljskom i Litvom. Dvije od pet novih utvrda koje su podignute za vježbe također se nalaze u tim područjima. Do svega toga dolazi tek nekoliko dana po okončanju niza vježbi koje je od 31. kolovoza do 6. rujna u Bjelorusiji održavala Organizacija ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB). Iz Bjelorusije, Kazahstana, Kirgizije, Rusije i Tadžikistana se u okviru programa „Interakcija-2025“, „Potraga-2025“ i „Ešalon-2025“ , uvježbavalo i planiranje upotrebe nuklearnog naoružanja, ali bez direktnog baratanja nuklearnim sredstvima. Ne bi li se izbjeglo i dodatne prigovore, aktivnosti više od 2.000 vojnika, zajedno s oko 450 komada naoružanja i opreme (uključujući 9 zrakoplova i helikoptera, te više od 70 raznih dronova) bile su također premještene dublje u državni prostor Bjelorusije, navodno na osobni nalog predsjednika Lukašenka.

Latvijski ministar obrane Andris Spruds najavio je da će od 18:00 sati 11. rujna zračni prostor Latvije na istočnoj granici biti zatvoren najmanje do 18. rujna, s mogućnošću produljenja. Odluka o zatvaranju zračnog prostora u blizini istočne granice s Bjelorusijom i Rusijom donesena je nakon procjene koju su provele Oružane snage Latvije. Spruds je napomenuo da su događaji u Poljskoj u srijedu, 10. rujna, jasno kršenje zračnog prostora NATO-a te da Latvija mora djelovati u skladu s tim. Latvijski parlament jučer je  usvojio prijedlog odluke o potpunom zatvaranju granice s Rusijom i Bjelorusijom tijekom vježbi „Zapad-2025“, dok Ministarstvo obrane treba poduzeti dodatne mjere kako bi se brzo reagiralo na sve sigurnosne prijetnje.

Za Ukrajinu je ovo bila još jedna uobičajena noć – pojačani napadi ruskih bespilotnih letjelica počeli su već nakon 19 sati po lokalnom vremenu, a zvuci zračnih uzbuna širili su se od istoka do zapada zemlje kako su stizale vijesti o polijetanju bombardera Tu-160 i Tu-95 iz ruske baze Engels, te nosača raketa Kh-47M2 „Kindžal“ aviona MiG-31. Iza 23 sata veći broj dronova počeo se približavati zapadu Ukrajine – gradovima Luck, Lviv, Volin i Ivano-Frankivsk, da bi u 23:43 Zračne snage Ukrajine objavile da se neprijateljski dronovi iz pravca Volina približavaju i granici s Poljskom. Prema naknadnoj izjavi Operativnog zapovjedništva poljskih Oružanih snaga, prvi ruski dronovi ušli su u poljski zračni prostor na području sela Dorohusk i Dubienka, oko 8 km istočno od grada Chełma. Tvoreći oblik polumjeseca, 4 bespilotne letjelice nastavile su se kretati prema jugu, prema Zamośću i Tomaszówu Lubelskom, prolazeći otprilike 10-12 km istočno od oba grada, te nastavljajući dalje na jug. Najmanje dvije bespilotne letjelice oborene su u području Cześniki – Niewierków (15 km istočno od Zamošća). Razni zrakoplovni entuzijasti su tada utvrdili ulazak čak 8 bespilotnih letjelica iz ukrajinskog zračnog prostora, uz naznaku da ih je možda bilo i više. Najžešći period bio je između 1 i 3 sata ujutro, današnjeg 10. dana rujna.

Talijanski Gulfstream G550

Poljske Zračne snage reagirale su u skladu s dosadašnjim akcijama – čim se ruski dronovi u iole većem broju približe zapadnoj Ukrajini, Operativno zapovjedništvo u zrak diže poljske i savezničke borbene avione radi patroliranja i nadzora situacije. Da stvari noćas postaju ozbiljnije, pokazalo se zatvaranjem zračnog prostora – najprije iznad aerodroma Rzeszów u jugoistočnoj Poljskoj, koji je već 3 i pol godine glavno logističko središte za opremu i robu namijenjenu ratnoj Ukrajini, a potom iznad Lublina i nekoliko manjih aerodroma u Lublinskom i Podkarpackom vojvodstvu. Zračni je promet ubrzano preusmjeren prema središnjim i zapadnim dijelovima Poljske, da bi se oko 4:57 čulo i o zatvaranju aerodroma Chopin u Varšavi (nanovo otvoren oko 7:20). Poljske zračne snage su osim svojih borbenih aviona F-16 aktivirale i vlastiti avion za rano upozorenje Saab 340 AEW&C, da bi onda u pomoć priskočili i saveznički avioni – F-35 nizozemskih Zračnih snaga, talijanski avion za rano upozorenje i elektroničko ratovanje Gulfstream G550 koji je stigao iz Estonije (i po ulasku u poljski zračni prostor ugasio transponder), te NATO avion za dopunu gorivom u zraku A332 oznake MMF19 (poletio iz nizozemskog Eindhovena u 23:47, i sletio po obavljenom poslu u njemački Köln u 5:46). Prema nepotvrđenim  informacijama, u poljskom zračnom prostoru operiralo je između 8 i 12 borbenih aviona (F-16 i F-35, a navodno i poljski MiG-29) s naredbom za obaranje bespilotnih letjelica. Preventivno je i susjedna Rumunjska aktivirala dežurni borbeni dvojac F-16 iz sastava svojih Zračnih snaga.

Alarm, panika i prve reakcije

Alarmantne vijesti koje su stizale prvo iz ukrajinskih izvora, a potom i s poljskih društvenih mreža nastojalo je smiriti poljsko Operativno zapovjedništvo, koje je oko pola sata iza ponoći objavilo:

„U noći s 9. na 10. rujna 2025. Ruska Federacija provodi daljnje masovne zračne napade na ciljeve koji se nalaze u Ukrajini. Kako bi se osigurala sigurnost poljskog zračnog prostora, Operativni zapovjednik Poljskih oružanih snaga aktivirao je sve potrebne postupke. Poljski i saveznički zrakoplovi djeluju u našem zračnom prostoru, a zemaljski sustavi protuzračne obrane i radarskog izviđanja dosegli su najvišu razinu pripravnosti. Ove akcije su preventivne prirode i usmjerene su na osiguranje zračnog prostora i zaštitu građana, posebno u područjima uz ugroženo područje“.

Izdani NOTAM za Rzeszów

U međuvremenu je bio zatvoren i varšavski aerodrom Chopin, a dodatnu pomutnju unio je putnički avion A320 koji je iz Sankt Peterburga letio za Tunis. On se naglo zaokrenuo netom prije izlaska iz poljskog i ulaska u slovački zračni prostor, te je uz oznaku hitne situacije sletio na aerodrom u Katowice. Prema kasnijim službenim navodima, zrakoplovne operacije obustavljene su bile na ukupno četiri poljske zračne luke: Varšava-Okęcie (od 2001. službeno „Zračna luka Chopin u Varšavi“), Modlin, Lublin i Rzeszów-Jasionka. Razne lažne vijesti, uključujući i fotografije navodno pogođenih naselja, preplavile su društvene mreže, čak toliko da su vjerodostojniji OSINT analitičari i pratitelji pokušavali smiriti paniku i širenje „fake newsa“.

Sve je to iz Londona, gdje se našao na sastanku „Ramstein“ skupine, a potom i na sastanku ministara obrane E5, pratio poljski ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz, koji je također pokušao smiriti situaciju:

„Iznad Poljske je u tijeku operacija neutralizacije objekata koji su povrijedili granicu Poljske. Predsjednik i premijer su obaviješteni. Sve službe su operativne. Molimo za poštivanje obavijesti poljske vojske i policije. Zrakoplovi su upotrijebili oružje protiv neprijateljskih objekata. U stalnom smo kontaktu sa zapovjedništvom NATO-a. Teritorijalne obrambene snage aktivirane su za potragu za oborenim bespilotnim letjelicama sa zemlje. Molimo za smirenost i dijeljenje samo obavijesti vojske i državnih službi. U slučaju nailaska na fragmente objekata, molimo vas da im se ne približavate i obavijestite policiju“,

objavio je Kosiniak-Kamysz na društvenim mrežama. Poljski ministar obrane još se jednom javio pred jutro, s nedvojbenom potvrdom  da je tijekom noći bilo borbenih djelovanja:

„Poljski i saveznički radarski sustavi pratili su nekoliko objekata koji su narušili zračni prostor. Za one koji bi mogli predstavljati prijetnju, Operativni zapovjednik Oružanih snaga odlučio ih je neutralizirati. Dronovi koji bi mogli predstavljati prijetnju su oboreni. U tijeku su operacije pretraživanja i identifikacije mogućih mjesta udara krhotina“.

U 5:30 poljsko Operativno zapovjedništvo objavilo je sljedeće priopćenje:

„Kao rezultat današnjeg napada Ruske Federacije na ukrajinski teritorij, došlo je do neviđenog kršenja poljskog zračnog prostora dronovima. Riječ je o agresiji koja predstavlja stvarnu prijetnju sigurnosti naših građana. Po nalogu Operativnog zapovjednika Poljskih oružanih snaga odmah su pokrenuti obrambeni postupci. Poljske i savezničke snage pratile su nekoliko objekata radarom, a s obzirom na one koji bi mogli predstavljati prijetnju, Operativni zapovjednik Poljskih oružanih snaga odlučio ih je neutralizirati. Neki od dronova koji su ušli u naš zračni prostor su oboreni. Potrage i lociranje mogućih mjesta pada ovih objekata su u tijeku. Operativno zapovjedništvo Poljskih oružanih snaga prati trenutnu situaciju, a poljske i savezničke snage i sredstva ostaju u potpunosti spremni za daljnje operacije“.

Ubrzan je odgovor za “teritorijalce”

Gotovo istovremeno poljske Teritorijalne obrambene snage objavile se aktiviranje kopnenih timova za traganje i spašavanje, kao i skraćeno vrijeme za javljanje na zborno mjesto. Tako je u 4 vojvodstva (Podlaskie, Mazowieckie, Lubelskie i Podkarpackie) u istočnoj Poljskoj uveden rok obveznog odaziva unutar 6 sati od zaprimljenog poziva – to su uglavnom snage koje od jutros tragaju za ostacima oborenih dronova. Punu pripravnost u ova četiri vojvodstva proglasila je i poljska policija, kao i njoj podređene službe – Granična i Vatrogasna. Ministarstvo unutarnjih poslova jutros je objavilo kako su do sada pronađeni ostaci dronova, ali i projektila.

„Od jutros je pronađeno sedam dronova u sljedećim gradovima: Cześniki (okrug Zamość), Czosnówka (okrug Biala), Wyryki (okrug Włodawa) zgrada i osobni automobil su oštećeni, Krzywowierzba-Kolonia (okrug Parczew), Wohyń (okrug Radzyń), Mniszków (okrug Opoczno) i Oleśno (okrug Elbląg). U gradu Wyhalew u okrugu Parczew pronađeni su ostaci projektila nepoznatog podrijetla“,

izvijestila je Karolina Gałecka, glasnogovornica MUP-a. Potpukovnik Jacek Goryszewski iz Operativnog zapovjedništva Poljskih oružanih snaga objavio je da projektil čiji su ostaci pronađeni ne potječe nužno iz Rusije.

„Moglo bi se raditi i o projektilu koji se koristi za suzbijanje tih dronova, stoga nemojmo donositi odluku u ovoj fazi dok se ostaci ne pregledaju“,

rekao je, dodajući da će detaljnije informacije biti uključene u izvješće na kojem službe rade. Prema dosadašnjim neslužbenim saznanjima, pronađene bespilotne letjelice uglavnom su bile tip Gerbera i bez bojne glave, dok se kod raketa možda radilo o AIM-9 Sidewinder ili AIM-120C-7 AMRAAM. Prijavljene su i neke uglavnom manje štete na stambenim i poljoprivrednim objektima.

Poljska i Bjelorusija

Poljska Vlada jutros u 8 sati održala je izvanrednu sjednicu, sazvano je i Nacionalno vijeće sigurnosti, a premijer Donald Tusk o noćašnjim je događajima podnio izvješće i zastupnicima u Seimu. Tusk je rekao da je tijekom noći bilo 19 povreda poljskog zračnog prostora, te da je vojska potvrdila obaranje 3 drona – od toga je posljednji neutraliziran jutros u 06:45 sati. U prethodnim mjesecima Rusija je činila izolirane provokacije koje uključuju kršenja zračnog prostora. Noćas su dronovi koji su preletjeli na poljski teritorij došli iz drugog smjera:

„Novo je (…) smjer iz kojeg su došli dronovi koji su narušili poljski zračni prostor. Nisu došli iz Ukrajine – rezultat pogrešaka, dezorijentacije dronova ili manjih ruskih provokacija. Po prvi put, značajan dio dronova preletio je u Poljsku izravno iz Bjelorusije“,

naglasio je Tusk unatoč dotadašnjem općem uvjerenju da se dio dronova prelio iz Ukrajine. Također, premijer je u Sejmu upozorio da je ova provokacija dio velike rusko-bjeloruske operacije:

„Vježbe ‘Zapad’ počinju u petak – vrlo su agresivne. Agresivne u smislu navodnog cilja ovih vježbi (…). Poznato je da je Suwalski prolaz jedna od planiranih meta budućih potencijalnih ruskih operacija ovdje, tako da (…) nemamo sumnje da su i poticanje kaosa, panike, tjeskobe i političkih podjela u Poljskoj i izravna veza s vježbama “Zapad” više od obične demonstracije. I više je od obične provokacije“.

Upravo je jučer Poljska objavila da će zbog vježbe „Zapad 2025“ u noći sa četvrtka na petak (11.-12. rujna) preventivno zatvoriti granicu s Bjelorusijom (uključujući i željezničke prijelaze), podsjećajući da je vježba „Zapad“ bila uvertira u usku invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. Tusk je ujedno parlamentarne zastupnike obavijestio da je Poljska odlučila aktivirati članak 4. Sjevernoatlantskog ugovora, koji se odnosi na konzultacije između država članica u slučaju vanjske prijetnje. U tom članku stoji da će se „stranke međusobno konzultirati kad god je, po mišljenju bilo koje od njih, ugrožena teritorijalna cjelovitost, politička neovisnost ili sigurnost bilo koje od stranaka“.

„Želim vrlo snažno naglasiti – nema razloga tvrditi danas da smo u ratnom stanju. Ali nema sumnje da ova provokacija prelazi postojeće granice i neusporedivo je opasnija s poljske točke gledišta od svih prethodnih“,

rekao je premijer Donald Tusk, pozvavši Poljake na jedinstvo, bez obzira na političke stavove i pripadnosti:

„Prijetnja je identificirana. Cilj je jasan: zaštititi sigurnost države. Sredstva za postizanje toga su jedinstvo i odlučnost“.

Ukrajina i Ruska Federacija

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jutros je održao sastanak sa zapovjednikom Zračnih snaga Ukrajine, koji ga je informirao o noćašnjim događajima. Potom je Zelenski objavio:

Noćni napad iz ukrajinske perspektive

„Već tijekom noći, ukrajinske snage su putem relevantnih kanala obavještavale poljsku stranu o kretanju ruskih dronova. Oko 00:50 po kijevskom vremenu zabilježen je prvi prelazak državne granice između Ukrajine i Poljske od strane ruskog drona. Najmanje dva ruska drona koja su tijekom noći ušla na poljski teritorij koristila su bjeloruski zračni prostor. Ukupno se najmanje nekoliko desetaka ruskih dronova kretalo duž granice Ukrajine i Bjelorusije te preko zapadnih regija Ukrajine, približavajući se ciljevima na ukrajinskom teritoriju i, očito, na poljskom teritoriju. Broj ruskih dronova koji su ušli u Poljsku i duboko prodrli u njezin teritorij mogao bi biti veći od prethodno objavljene brojke. Prema ažuriranim podacima, oko dva tuceta ruskih dronova moglo je tijekom noći ući u poljski zračni prostor. To provjeravamo.

Naše snage protuzračne obrane uništile su više od 380 ruskih dronova različitih tipova. Najmanje 250 od njih bili su ‘šahedi’. Točne informacije o tipovima dronova bit će utvrđene nakon analize ostataka. Ukrajina je spremna proširiti suradnju s partnerima radi pouzdane zaštite neba kako bismo imali ne samo razmjenu informacija i obavještajnih podataka, već i stvarne zajedničke akcije koje jamče sigurnost susjeda. Rusija mora osjetiti da Europljani znaju kako se braniti“.

A ruska reakcija je očekivana i uobičajena. Glasnogovornik Vladimia Putina, Dmitri Peskov, na svom redovnom dnevnom brifingu je pitanje o upadima ruskih dronova na poljski teritorij prebacio na Ministarstvo obrane Ruske Federacije. Ministarstvo obrane je oko 15 sati izdalo priopćenje u kojem su se našle uobičajene fraze:

Ostaci drona u Poljskoj (Photo: Remiza.pl)

„Oružane snage Ruske Federacije sinoć su izvele masovni udar preciznim oružjem dugog dometa s kopnenih, morskih i zračnih baza, kao i udarnim bespilotnim letjelicama, na poduzeća vojno-industrijskog kompleksa Ukrajine u Ivano-Frankivskoj, Hmeljnickoj, Žitomirskoj oblasti, kao i u gradovima Vinica i Lavov“.

Uz navođenje meta na ukrajinskom teritoriju, rusko Ministarstvo obrane osvrnulo se i na „poljski slučaj“:

„Nije bilo planiranog uništenja ciljeva na poljskom teritoriju. Maksimalni domet leta ruskih bespilotnih letjelica korištenih u napadu, koje su navodno prešle granicu s Poljskom, ne prelazi 700 km. Ipak, spremni smo održati konzultacije s poljskim Ministarstvom obrane o ovom pitanju“.

Frazu o izostanku „planiranog uništenja ciljeva“ Ukrajinci su od Moskve čuli i prije nekoliko dana, kada je Ministarstvo obrane RF obavijestilo da nije bilo „planiranog napada“ na zgradu Vlade u Kijevu, osim što su među ruševinama pronađeni ostaci ruske rakete „Iskander“.

*ovaj tekst je dio projekta “Bespilotne letjelice nisko lete” i objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti

Zbog zabrinutosti vojnom prijetnjom koju susjedna Rusija predstavlja za Finsku, finski parlament je u četvrtak, 19. lipnja,  izglasao povlačenje ove zemlje iz Otavske konvencije koja zabranjuje upotrebu protupješačkih mina. Finska se time pridružuje drugim članicama Europske unije i NATO-a koje graniče s Rusijom u izlasku ili planiranju izlaska iz sporazuma, dok rastu strahovi oko njihove susjedne i mnogo veće zemlje. Za povlačenje je glasalo 157 zastupnika, dok ih je 18 bilo protiv. Finska se tako pridružila Poljskoj, Estoniji, Latviji i Litvi, gdje su parlamenti – temeljem ranije usvojene zajedničke izjave – već odobrili povlačenje iz ove konvencije. Kako su objasnili čelnici tih država, povlačenje iz ove Konvecije uvjetovano je opasnosti iz Rusije nakon invazije na Ukrajinu, Predsjednik Alexander Stubb, koji vodi finsku vanjsku i sigurnosnu politiku, u utorak je pravdao taj potez zemlje: “Stvarnost je u konačnici da nam je susjedna zemlje agresivna, imperijalistička država zvana Rusija, koja sama nije članica Otavskog sporazuma i koja nemilosrdno koristi mine“.

Također zbog nelagode izazvane ruskim susjedom, Finska je u travnju 2023. službeno postala 31. članica NATO-a nakon što je američki državni tajnik Antony Blinken, čija je zemlja depozitar Washingtonskog ugovora, preuzeo sve finske ratifikacijske dokumente. “Primitkom ovih dokumenata proglašavamo Finsku 31. članicom Saveza“, rekao je Blinken na svečanosti u sjedištu NATO-a u Bruxellesu. Ta odluka ove skandinavske države, nakon višedesetljetne neutralnosti, nije se dopala službenoj Moskvi koja je navodno počela jačati svoje snage na granici s Finskom.

Finska je za sada posljednja europska zemlja koja se povukla iz Otavske  konvencije. Početkom mjeseca, odnosno 4. lipnja, estonski parlament je ratificirao povlačenje Estonije iz ove konvencije s 81 glasom za i 1 protiv – što je bio rijedak primjer tamošnjeg međustranačkog konsenzusa. Estonija je svoju odluku o povlačenju iz Otavske konvencije objasnila značajno pogoršanim sigurnosnim okruženjem u Europi i regiji Baltičkog mora. Poljska je isto napravila 20. svibnja, što je izazvalo posebno žestoku reakciju Rusije – „Vidimo kako su zapadne zemlje spremne odustati od svojih međunarodnih pravnih obveza doslovno u svakom trenutku – kad god im se prohtije, kad god im to odgovara“, izjavila je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova. Rusija, podsjetimo, nije potpisnica Otavske konvencije. Litva je 08. svibnja objavila povlačenje iz Konvencije – odobrio ga je litavski parlament Seimas, uz rok za povlačenje unutar 6  mjeseci. Ministrica obrane Litve Dovilė Šakalienė oštro je odgovorila onima koji kritiziraju odluku  vlade o povlačenju iz Ottawske konvencije o zabrani nagaznih mina: “Probudite se! Ovo je stvarni svijet. (…) Ruski vojnici više nikada neće prijeći granicu moje zemlje“. Latvijski parlament je 16. travnja donio odluku o povlačenju iz Otavske konvencije, također navodeći rusku prijetnju kao glavni razlog tog čina. „Povlačenje iz Otavske konvencije dat će našim oružanim snagama manevarski prostor u slučaju vojne prijetnje da koriste sva moguća sredstva za obranu naših građana“, rekla je tada predsjednica parlamentarnog odbora za vanjske poslove Inara Murniece.  

Zahvaljujući naporima i radu Međunarodne kampanje za zabranu protupješačkih mina, Međunarodnog Crvenog križa te zemalja koje su se nesebično zalagale za njihovu zabranu, 18. rujna 1997., na Diplomatskoj konferenciji o međunarodnoj zabrani protupješačkih mina u Oslu usvojena je Konvencija o zabrani, stvaranju zaliha, proizvodnji i prijenosu protupješačkih mina i njihovom uništenju, poznata kao “Ottawska konvencija”. Konvenciji je prethodio višegodišnji mukotrpan put prijepora, prijedloga i nacrta konvencije, usuglašavanja i sl., među kojima je potrebno istaknuti primjer Belgije i Austrije, zemalja koje su prve zakonom uvele zabranu protupješačkih mina, ali i primjer Sjedinjenih Američkih Država, koje su se povukle iz pregovora nakon što njihovi uvjeti za usvajanje Konvencije nisu bili prihvaćeni. Dana 3. i 4. prosinca 1997. na konferenciji u Ottawi, Konvencija je otvorena za potpisivanje. Od 151 sudionice, predstavnici vlada 121 zemlje, između kojih i Hrvatska, potpisali su Konvenciju. Nekoliko dana kasnije, 9. prosinca 1997. Opća skupština UN-a usvojila je Rezoluciju o Konvenciji, kojom je pozvala sve države svijeta da je potpišu i ratificiraju.

Mina “kukuruzara”

Protupješačke mine su vrsta mina čiji je dizajn i namjena usmjerena protiv ljudi, za razliku od protuoklopnih koje su namijenjene uništavanju i onesposobljavanju vozila. Ove mine su dizajnirane da ozljede i ubiju što je više moguće žrtava da bi se stekla prednost u ljudskim resursima i logističkoj potpori koja je potrebna da se žrtve zbrinu. Neki tipovi protupješačkih mina također mogu oštetiti pogonske sisteme pojedinih oklopljenih i neoklopljenih vozila, naročito kotačnih vozila. Ovaj tip mina se može podijeliti u dvije skupine mina i to eksplozivne i rasprskavajuće mine, koje mogu a i ne moraju biti ukopane u zemlju. Te mine poznate su hrvatskim braniteljima jer su tijekom Domovinskog rata korištene na obje strane. Posebice su pojedini modeli bili poznati pod nazivima „Pašteta“ (PMA-2), „Kukuruzara“ (PMR-2) ili „Promovka“ (PROM-1), a riječ je u protupješačkim minama iz arsenala bivše JNA koje su se aktivirale nagazom ili potezno.

„Oružje je preskupo, isporuka prespora, a mi smo u utrci s vremenom“ – jedan je od „šlagvorta“ trodnevnog posjeta ministra obrane Ivana Anušića Poljskoj tijekom kojeg je sudjelovao na međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji Defence24Days, održanoj 6 i 7. svibnja u Varšavi. Radi se  o najvećoj konferenciji u srednjoj i istočnoj Europi posvećenoj pitanjima obrane i sigurnosti, prvenstveno ključnim pitanjima vezanim uz državnu obranu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Zato domaćini ovu konferenciju opisuju kao platformu za raspravu i razmjenu iskustava između predstavnika vlade i javne uprave, zapovjednika Poljske vojske, stručnjaka na području obrane i industrije naoružanja. Ove godine su na konferenciji bile prisutne delegacije iz više od 40 zemalja. Anušić je sudjelovao na panelu “Novi temelji obrambenog sustava. ReArm Europe – prilika za vojnu neovisnost”, zajedno s ministrom nacionalne obrane Poljske Władysławom Kosiniak-Kamyszem te ministricom obrane Litve Dovilė Šakalienė. Na tom panelu hrvatski ministar obrane ocijenio je da je Plan ReArm Europe velika prilika za za jačanje europskih obrambenih kapaciteta, kao i za razvoj hrvatske obrambene industrije.

Glavne teme panela odnosile su se na sigurnosnu situaciju u Europi nakon ruske agresije na Ukrajinu, napore zemalja da moderniziraju svoje oružane snage, kao i na plan ReArm Europe te iskustva Poljske u modernizaciji svoje vojske. Poljska u odnosu na BDP najviše izdvaja za obranu – čak 4,7 posto. Ministar Anušić poručio je da Hrvatska vrlo ozbiljno razvija i modernizira svoje Oružane snage, da je Hrvatska ove godine dosegnula 2 posto BDP-a izdvajanja za obranu, te da će do 2030. za obranu izdvajati 3 posto BDP-a:

“Upravo smo kompletirali eskadrilu borbenih lovaca Rafale. U rujnu nam stiže šest modernih, naoružanih besposadnih letjelica Bayraktar TB2, nabavljamo najmodernije tenkove Leopard 2A8, raketni sustav HIMARS, uskoro i sustav protuzračne obrane srednjeg dometa te korvetu,”

nabrojao je ministar Anušić, istodobno istaknuvši da Poljska, u smislu izdvajanja za obranu i najozbiljnijeg pristupa u jačanju obrambenih kapaciteta, može biti uzor svim saveznicama. Potpredsjednik poljske vlade i ministar nacionalne obrane Władysław Kosiniak – Kamysz naglasio je da je Poljska već odlučila preusmjeriti sredstva iz Nacionalnog programa obnove – 26 milijardi zlota –  u Fond za sigurnost i obranu. Vlada također radi na prilagodbi zakona kako bi podržala provedbu ulaganja koja su ključna za sigurnost.

“To pokazuje da je strategija sigurne Poljske, izgradnja štita, jačanje istočnih utvrda, kupnja sustava dronova i protudronova, izgradnja snage u savezima i korištenje sredstava iz vlastitog i europskog proračuna u tu svrhu za nas apsolutni prioritet. (…) Pripremili smo zakon o proizvodnji streljiva. (…) Zakon o ključnim i strateškim ulaganjima u industriju naoružanja uskoro će biti upućen parlamentu. To će skratiti proces ulaganja i do tri puta, posebno u pogledu dobivanja administrativnih odluka: okolišnih i arhitektonskih.”

Anušić je pak naglasio da plan ReArm Europe ne smije ostati samo lijepa priča, nego konkretan projekt stvaranja europske sigurnosne neovisnosti.

“Kako bi se europske zemlje učinkovito i u razumnom roku naoružale u sklopu plana ReArm Europe, potrebno je pojednostaviti birokraciju – i na europskoj i na nacionalnim razinama. U utrci smo s vremenom i imamo odgovornost za sigurnost naših zemalja i naroda, zato procese naoružanja moramo ubrzati. Procesi nabave naoružanja komplicirani su; na novo naoružanje dugo se čeka, a cijene su zbog narušene sigurnosne situacije bitno veće nego što su bile prije ruske agresije na Ukrajinu”,

poručio je ministar Anušić.Poljski ministar obrane Kosiniak – Kamysz kao prioritet u regiji istaknuo je uspostavljanje  suradnje između različitih zemalja.

“Nije uvijek lako, ali stvaranje zajedničkih konzorcija za nabavu opreme koju želimo zajedno kupiti naš je prioritet. Upravo u ovoj skupini u kojoj se nalazimo – istočno krilo NATO-a, baltičke države, ali i naši prijatelji iz Češke, Slovačke, Hrvatske, Rumunjske – htjet ćemo tražiti partnere za zajedničke kupnje. Prva godina bit će lakša jer će države članice moći same nabavljati opremu za svoje specifične potrebe oružanih snaga. Piorun je dobar primjer – ovdje, što se tiče Pioruna, već smo postigli dogovor s nekoliko zemalja, a vozilo za polaganje mina Baobab također je proizvod za koji je zainteresirano nekoliko zemalja. Naravno, vjerujem da će i Borsuk biti izvozni projekt, ali njegove proizvodne mogućnosti moraju biti veće, a brzina proizvodnje na višoj razini.”

Posebno je Anušić istaknuo ulogu Hrvatske kad je riječ o jugoistoku Europe, kojeg  je ocijenio kao sigurnosno potencijalno nesigurno područje te istaknuo da je Hrvatskoj prioritet njegova stabilnost.

“Hrvatska ima iskustvo iz Domovinskog rata, koje ne želimo ponoviti. Cilj nam je stabilno i sigurno okruženje, a to znači mir i sigurnost na jugoistoku Europe. Hrvatska u Poljskoj, s kojom imamo odlične bilateralne odnose, vidi veliku saveznicu i partnera s kojim možemo razvijati i zajedničke projekte kad je riječ o razvoju obrambene industrije”,

poručio je ministar Anušić na konferenciji Defence24Days u Varšavi.

U srijedu 07. svibnja Anušić se sastao s predstavnicima raznih poljskih kompanija iz obrambenog sektora. Kako je objavio na društvenim mrežama, Anušić se, među ostalim, susreo s predstavnicima poljske tvrtke Advanced Protection Systems – APS, specijalizirane za zaštitu kritične infrastrukture i protudronske sustave. “Razgovarali smo o inovativnim rješenjima koja razvijaju u suradnji s hrvatskim Končarom, a koja će zasigurno pridonijeti jačanju obrambene industrije,” istaknuo je ministar obrane.

U četvrtak 8. svibnja s ministrom nacionalne obrane Poljske Władysławom Kosiniakom-Kamyszom. Kako je objavio Anušić na društvenim mrežama: “U Varšavi sam se susreo s potpredsjednikom Vlade Poljske i ministrom nacionalne obrane Władysławom Kosiniakom-Kamyszom. Hrvatska i Poljska prijateljske su i savezničke zemlje koje na temelju vlastitih povijesnih iskustava i aktualne geopolitičke situacije dijele zajedničku želju za jačanjem obrambene bilateralne suradnje. I Hrvatskoj i Poljskoj zajednički je interes mir i stabilnost na istoku i jugoistoku Europe. U tom smjeru dogovoren je vrlo skori posjet poljske delegacije Zagrebu gdje ćemo potpisati pismo namjere i osnažiti našu suradnju na području obrane, sigurnosti i modernizacije i oružanih snaga. Posebno želimo povezivati i razvijati naše domaće obrambene industrije, a ulaganje u domaće vojne tvrtke ključno je za zajedničku sigurnost. Hrvatska kontinuirano podupire domaću vojnu industriju, a u suradnji s poljskim obrambenim tvrtkama i Republikom Poljskom njihov prostor za razvoj i otvaranje novih mogućnosti može biti još veći.”

Ministar Anušić posebno je pohvalio obrambeni napredak Poljske:

“Hrvatski narod s velikim poštovanjem gleda na poljski narod i njegovu sposobnost da u kratkom roku postane ozbiljna vojna sila, svjesna opasnosti i odgovornosti.”

Anušićev poljski domaćin, potpredsjednik vlade i ministar obrane Kosiniak-Kamysz posebno je naglasio sličnosti Poljske i Hrvatske:

“Razgovarali smo o budućnosti, poljsko-hrvatskoj suradnji i sigurnosti. Trebamo više gospodarske suradnje – uključujući i u sektoru naoružanja. (…) O prijetnjama i njihovom suzbijanju razmišljamo na sličan način. Znamo da na prijetnje moramo odgovoriti jedinstvom, suradnjom i pojednostavljenjem postupaka. U nadolazećim tjednima usredotočit ćemo se na jačanje gospodarske suradnje u području obrambenih tvrtki.”

*Photo: MORH/F.Klen

Poljski predsjednik Andrzej Duda boravi danas u Hrvatskoj – radi se o njegovom oproštajnom posjetu budući mu je drugi mandat predsjednika Poljske pri  kraju. Za mjesec dana, točnije u nedjelju 18. svibnja Poljaci izlaze na predsjedničke izbore na kojima, prema dosadašnjim anketama, najviše šanse ima gradonačelnik Varšave Rafal Kazimierz Trzaskowski.

Još uvijek aktualni poljski predsjednik Duda najprije se sastao s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem, a potom i s premijerom Andrejem Plenkovićem. Sudeći prema izjavama nakon sastanka, Milanović i Duda ponajviše su razgovarali o aktualnim geopolitičkim promjenama i ulozi NATO saveza u njima.

“Lojalni smo svojim saveznicima u NATO-u, to je veza odanosti i vjernosti na neki način kroz zajedničku pripadnost Sjevernoatlantskom svezu i Sjevernoatlantskom ugovoru. A sve izvan toga je hladan i nepoznati svijet – posebno iz perspektive države kao što je Hrvatska – koji promatramo i u koji se ne možemo previše uplitati. Poljska je rekla da neće slati vojsku u bilo kakvu hipotetsku misiju u Ukrajinu koja bi se mogla pretvoriti vrlo lako i vrlo brzo u borbenu  misiju. Poljska u tome očito ne želi sudjelovati, ni Hrvatska neće. To je tema o kojoj se uvijek može razgovarati – nisam za to da se neke teme tretira kao tabu teme – ali smatram da to nije ispravan put”,

izjavio je predsjednik Republike Zoran Milanović nakon sastanka i razgovora s poljskim predsjednikom. S druge pak strane:

“Zamolio sam gospodina Predsjednika da se broj hrvatskih vojnika s vremenom poveća jer tako pokazujemo da smo prisutni”,

rekao je predsjednik Duda, vrhovni zapovjednik poljskih Oružanih snaga.

„Mi smo članica NATO-a, bit ćemo prisutni tamo gdje je NATO prisutan, bit ćemo prisutni u NATO članicama, ali preko toga ne“,

ponovio je predsjednik Milanović, upozorivši pritom da Europa treba biti samostalnija u odnosu na SAD:

„Europa se u nekim aspektima učinila ovisnom o Sjedinjenim Američkim Državama, to treba promijeniti, treba biti autonomiji u vanjskoj politici i koliko je moguće solidarniji. I trebamo biti svjesni da, kada govorimo o nekakvim postocima izdvajanja BDP-a za obranu, da nas stvarnost demantira – moramo govoriti o tome što za određeni postotak možemo kupiti“.

Poljska trenutno najviše ulaže u svoju vojsku – čak  oko 5 posto BDP-a, pa ni ne čudi da je Duda prije završetka mandata poslao službeni dopis glavnom tajniku NATO-a Marku Rutteu s pozivom da se na summitu Saveza u Den Haagu u lipnju ove godine donese odluka o povećanju izdataka za obranu na najmanje tri posto BDP-a. Duda se složio s Milanovićem da je ključno jačati europsku obranu, ali i kapacitete proizvodnje naoružanja. Pritom je hrvatskom predsjedniku nahvalio južnokorejski tenk K2 kao dobru ponudu za europske države, budući je do sada u nekoliko navrata Milaanović izjavljivao da su tenkovi Leopard koje Hrvatska planira kupiti od Njemačke puno preskupi.Osim toga, Duda je najavio i početak proizvodnje suvremenog oklopnog vozila Borsuk koji bi, smatra, mogao biti interesantan i hrvatskoim Oružanim snagama. Osim naoružanja, Duda je Milanoviću ponudio i pomoć poljske granične policije, koja se od 2021. bori s valovima migranata koji dolaze iz Bjelorusije kao posebnim oblikom hibridnog rata. “Ako će vam trebati pomoć, poljski granični stražari su tu, dobro opremljeni i obučeni“, naglasio je Duda.

Nakon Pantovčaka, poljski predsjednik otišao je u Banske dvore na sastanak s premijerom Plenkovićem. Prema Vladinom  priopćenju,  hrvatski premijer je “upoznao poljskog predsjednika s pozitivnom gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj, a razgovaralo se i o jačanju suradnje u energetici, turizmu i obrani.” I oni su razgovarali o “aktualnim globalnim izazovima, transatlantskim odnosima EU-a i SAD-a, važnosti daljnje potpore Ukrajini i postizanju pravednog i održivog mira, kao i o prilikama u jugoistočnoj Europi“. Također, “poseban naglasak bio je na Inicijativi tri mora čije će predsjedanje u jubilarnoj desetoj godini, nakon Poljske, preuzeti Hrvatska,” priopćila je Vlada RH.

*Photo: Ured predsjednika RH/Dario Andrišek, Marko Beljan, Filip Glas; Vlada RH