<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Ozren Žunec &#8211; Obrana i sigurnost</title>
	<atom:link href="https://obris.org/tag/ozren-zunec/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://obris.org</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Fri, 20 Nov 2026 01:59:27 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	
	<item>
		<title>Predstavljamo: &#8220;Goli život&#8221; Ozrena Žuneca</title>
		<link>https://obris.org/predstavljamo/predstavljamo-goli-zivot-ozrena-zuneca/</link>
		<pubDate>Sun, 04 Aug 2013 12:48:53 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Predstavljamo]]></category>
		<category><![CDATA[Domovinski rat]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Oluja]]></category>
		<category><![CDATA[Ozren Žunec]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://obris.org/?p=16973</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Dvosveščana knjiga „Goli život: Socijetalne dimenzije pobune Srba u Hrvatskoj“ autora Ozrena Žuneca iznimno je znanstveno djelo, neophodno svakom ozbiljnom proučavatelju Domovinskog rata i nedavne hrvatsko-srpske povijesti. Autor, iako i sam dobrovoljac Domovinskog rata, uspješno je odolio tome da mu vlastito iskustvo diktira način i razloge pisanja ovakve knjige, već je na ozbiljan, istraživački i nepristran način ispitivao uzroke, [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/goli-zivot.jpg"><img class="alignleft size-full wp-image-16976" alt="" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/goli-zivot.jpg" width="172" height="250" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/goli-zivot.jpg 172w, https://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/goli-zivot-37x55.jpg 37w" sizes="(max-width: 172px) 100vw, 172px" /></a>Dvosveščana knjiga „<strong>Goli život: Socijetalne dimenzije pobune Srba u Hrvatskoj</strong>“ autora Ozrena Žuneca iznimno je znanstveno djelo, neophodno svakom ozbiljnom proučavatelju Domovinskog rata i nedavne hrvatsko-srpske povijesti. Autor, iako i sam dobrovoljac Domovinskog rata, uspješno je odolio tome da mu vlastito iskustvo diktira način i razloge pisanja ovakve knjige, već je na ozbiljan, istraživački i nepristran način ispitivao uzroke, razloge i posljedice srpske pobune u Hrvatskoj. Pritom je analizirao doslovno desetke tisuća raznih izvora, od povijesnih knjiga do dokumenata iz proučavanog razdoblja, pa ne treba čuditi da knjiga ima 2 sveska, s impresivnih 978 stranica ukupno.</p>
<p>Sama znanstvena studija o pobuni Srba u Hrvatskoj nastala je u okviru rada na projektu „Socijalni korelati Domovinskog rata“, koji se od 2002. godine uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa izvodio na Odsjeku za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Žunecu je to matični fakultet, na kojem 1996. pokreće kolegij Sociologija vojske, koji je potom prerastao u Katedru za vojnu sociologiju, danas sa Žunecom kao predstojnikom. No, s vojskom i obranom zbližio se nešto ranije, najprije krajem &#8217;80-ih kao autor antimilitarističkih tekstova u popularnom magazinu „Start“, a onda kao jedan od osnivača (zajedno s kolegama s Filozofskog fakulteta Miroslavom Tuđmanom i Miomirom Žužulom) službe IPD na razini grada Zagreba. Pokrenuo je projekt „Carmen“, tj. osnivanje ekskluzivne srpske brigade u okviru Hrvatske vojske, koja se trebala zvati „Nikola Tesla“, no to ipak nikada nije realizirano.</p>
<div id="attachment_16979" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/Zunec.jpg"><img class="size-medium wp-image-16979" alt="Ozren Žunec, od znanstvenika do obavještajca i natrag" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/Zunec-300x230.jpg" width="300" height="230" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/Zunec-300x230.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/Zunec-71x55.jpg 71w, https://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/Zunec-65x50.jpg 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/Zunec.jpg 303w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Ozren Žunec, od znanstvenika do obavještajca i natrag</p></div>
<p>Žunec u Hrvatsku vojsku ulazi kao dobrovoljac, ranjen je na pokupskom bojištu, i demobiliziran 1993. godine, nakon čega se vraća znanstvenom radu. Godinu dana prije „Oluje“, u časopisu „Erasmus“ (čiji je bio suosnivač uz Slavka Goldsteina i Vesnu Pusić), piše o operaciji „Pinocchio“ – simulaciji vojne akcije oslobađanja okupiranih hrvatskih područja. Ozren Žunec široj javnosti postaje poznat tek s početka 2000. godine, kada je u vrijeme mandata Vlade Ivice Račana postao šef HIS-a (Hrvatska izvještajna služba), i na tom se mjestu održao nepuna 3 mjeseca. Kao neformalni razlozi ovog spektakularno kratkog mandata navodili su se sukobi s Tomislavom Karamarkom, tada friško postavljenim ravnateljem UNS-a (Ured za nacionalnu sigurnost), ali i brojne zacementirane interesne skupine koje su na sve moguće načine opstruirale pokušaje nove vlasti da provede reforme u hrvatskom obavještajnom sustavu. Nakon ovog neuspjelog političkog izleta, Žunec se u potpunosti povukao iz hrvatskog javnog i političkog života.</p>
<p>Žunecova knjiga „<strong>Goli život: Socijetalne dimenzije pobune Srba u Hrvatskoj</strong>“ donosi kronologiju pobune i definiranje svih sudionika, razloge koji su do nje doveli, te kratkoročne i dugoročne posljedice (kratkoročne su one koje su se počele javljati već tijekom samog trajanja pobune, a dugoročne nakon njenog okončanja). Prvi svezak sastoji se od 2 dijela: (<b>1</b>) temeljne definicije, u kojima kroz detektiranje ideje i karaktera srpskog i hrvatskog nacionalizma, preko generalnih definicija oružanih sukoba i same agresije Srbije i Crne Gore na Hrvatsku, dolazi do zaključka o naravi rata (pobuna koja prerasta u etnički rat) i (<b>2</b>) tijek pobune i njena društvena konstrukcija, gdje pobunu Srba u Hrvatskoj Žunec dijeli na 8 faza, od mitinga i nastanka stranaka, u razdoblju od 1988. do 16. kolovoza 1990. – pa sve do sporazuma o Podunavlju i kraja pobune, od kolovoza &#8217;95. do 15. siječnja 1998. godine.</p>
<div id="attachment_16997" style="width: 336px" class="wp-caption alignleft"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/Map_of_Republika_Srpska_Krajina.png"><img class="size-full wp-image-16997" alt="Okupirani dijelovi Hrvatske ili tzv. Republika Srpska Krajina (crveno)" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/Map_of_Republika_Srpska_Krajina.png" width="326" height="351" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/Map_of_Republika_Srpska_Krajina.png 326w, https://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/Map_of_Republika_Srpska_Krajina-278x300.png 278w, https://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/Map_of_Republika_Srpska_Krajina-51x55.png 51w, https://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/Map_of_Republika_Srpska_Krajina-310x333.png 310w" sizes="(max-width: 326px) 100vw, 326px" /></a><p class="wp-caption-text">Okupirani dijelovi Hrvatske ili tzv. Republika Srpska Krajina (načelno u crvenom)</p></div>
<p>Drugi svezak također se sastoji od dva dijela, koje autor smatra prirodnim nastavkom prvog dijela knjige, u tolikoj mjeri da one dijele jedinstvenu numeraciju stranica te zajednički sadržaj ukupnoga djela. Dva dijela druge knjige su (<strong>3</strong>) usporedne okolnosti i korelati pobune – dio u kojem od teorijskih razmatranja raznih svjetskih borbi za samoodređenje autor dolazi do osnovnih faktora etničkih ratova i rezultata srpske politike etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj, i (<b>4</b>) slom i posljedice pobune, gdje se posebno bavi značenjem i ocjenama operacije Oluja, uključujući i kvalifikacije te akcije u optužnicama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, kretanjima srpskog stanovništva prije, tijekom i nakon Oluje, kao i optužbama protiv hrvatske strane o etničkom čišćenju. U Završnim napomenama Žunec oslikava situaciju u Hrvatskoj 10 godina nakon pobune, te propituje može li se i hoće li se ovakva pobuna ponoviti. Obje knjige sadrže obiman popis literature, te su ilustrirane brojnim tablicama, slikama i grafikonima.</p>
<div id="attachment_16991" style="width: 207px" class="wp-caption alignright"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/Milosevic_Gazimestan.jpg"><img class="size-medium wp-image-16991" alt="Milošević na Gazimestanu - obilježavanje 600. godišnjice Kosovske bitke" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/Milosevic_Gazimestan-197x300.jpg" width="197" height="300" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/Milosevic_Gazimestan-197x300.jpg 197w, https://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/Milosevic_Gazimestan-36x55.jpg 36w, https://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/Milosevic_Gazimestan-310x470.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/Milosevic_Gazimestan.jpg 395w" sizes="(max-width: 197px) 100vw, 197px" /></a><p class="wp-caption-text">Milošević na Gazimestanu &#8211; obilježavanje 600. godišnjice Kosovske bitke</p></div>
<p>Iako je „<strong>Goli život</strong>“ puno više politička nego vojna povijest, zanimljiv je način na koji autor iz raznih socioloških i politoloških teorija izvodi vrlo konkretne slike i prilike, o kojima je šira javnost ne tako davno i stvarno mogla čitati u novinama ili gledati na televiziji. Oslikavanje uzroka i posljedica srpske pobune hrvatsku stranu drži pomalo na margini događaja, ali ipak dovoljno involviranu za sagledavanje ukupne situacije. Osnovni je zaključak da do pobune Srba, i kasnije rata, nije došlo zbog višedesetljetne i višestoljetne etničke mržnje između ova dva naroda, već su „<i>ključni moment u pokretanju pobune imali mitski motivi koji nisu korespondirali s realnim stanjem</i>“, te su bili „<i>temelj razumijevanja situacije i operacionalizacije političke akcije</i>“. Posežući dalje u povijest, autor obrazlaže da je „<i>srpska mitska svijest proizašla iz traumatskih događaja poraza i stradanja (primjerice Kosovska bitka i NDH), oko kojih su se pleli motivi osvete i preokreta povijesti</i>“. Žunec tu upozorava i na mogućnost da mitski motivi određuju i buduće odnose Hrvata i Srba, budući su već stvorene pretpostavke za nastavak novoga mita o pobuni Srba u Hrvatskoj. Jedna od osnovnih pretpostavki je, baš kao i u mitu o Jasenovcu, preuveličavanje broja žrtava: od podataka organizacije „Veritas“ iz 2000. godine, prema kojima je tijekom i nakon Oluje poginulo 1806 osoba srpske nacionalnosti (od čega 1033 civila), pa do izjava bivših predsjednika Srbije Borisa Tadića i Vojislava Koštunice iz 2005. godine o „<i></i><em>između 2000 i 2500 ubijenih i nestalih Srba</em>“, ili čak o „<em>nekoliko hiljada Srba ubijenih i nestalih u zločinačkom bombardovanju nenaoružanih kolona civila</em>“ – što su plasirali Srpski pokret obnove Vuka Draškovića i Socijalistička partija Srbije Ivice Dačića.</p>
<div id="attachment_16994" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/egzodus-srba-nakon-oluje.jpg"><img class="size-medium wp-image-16994" alt="Manipulacije brojem poginulih, ranjenih i izbjeglih Srba nakon Oluje" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/egzodus-srba-nakon-oluje-300x179.jpg" width="300" height="179" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/egzodus-srba-nakon-oluje-300x179.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/egzodus-srba-nakon-oluje-91x55.jpg 91w, https://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/egzodus-srba-nakon-oluje-310x185.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2013/08/egzodus-srba-nakon-oluje.jpg 527w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Brojem poginulih, ranjenih i izbjeglih Srba aktivno se manipulira nakon Oluje</p></div>
<p>Slična variranja pojavljuju se i u broju izbjeglih Srba, gdje se spominju brojke od 200 tisuća, više od 300 tisuća, pa do više od 500 tisuća. Stvaranju mita o pobuni Srba u Hrvatskoj doprinose i prikazi operacije Oluja kao „<em>najvećeg zločina počinjenog u svim ratovima na području bivše Jugoslavije od 1991. do 1999. godine</em>“, ili kao „<em>najstrašnijeg zlodjela nakon 1945. i jednog od najužasnijih u cijeloj ljudskoj povijesti</em>“, a slom pobune tumači se kao isključiva posljedica kriminalne politike hrvatske vlasti. Nastavi li se ovakav srpski narativ o srpskom sudjelovanju u ratovima u bivšoj Jugoslaviji, pa slijedom toga i o događajima u Hrvatskoj, te preraste li on u mit kao dominantan oblik povijesnoga sjećanja, „<i>vjerojatnost ponavljanja pobune, odnosno novog sukoba Srba i Hrvata, bit će višestruko uvećana</i>“, zaključuje Žunec.</p>
<p>Ukratko, knjigu „<strong>Goli život: Socijetalne dimenzije pobune Srba u Hrvatskoj</strong>“ preporučujemo svima koje ozbiljno zanimaju sami korijeni srpskog tumačenja vlastite, ali i tuđe povijesti, kao i novije posljedice takvih viđenja. No to je ujedno možda i najveća mana ove knjige – ona zbog svog znanstvenog karaktera i kompleksnosti nikada neće biti popularna kod šire publike, željne dokumentaristike s ponekim romantičnim detaljem. Druge mana ove knjige njena je teška dostupnost – riječ je o prilično limitiranom izdanju male izdavačke kuće iz Zagreba, praktički nenabavivom u ijednoj većoj knjižari.</p>
<p>&nbsp;</p>
<h3>PODACI O KNJIZI:</h3>
<p>„Goli život I i II: Socijetalne dimenzije pobune Srba u Hrvatskoj“, Ozren Žunec, bogato opremljeno tablicama, grafikonima, slikama, ukupno 978 stranica, izdavač: Demetra, Zagreb, 2007. godine</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
	</channel>
</rss>
