Koliko su dronovi-presretači važni, najbolje se pokazalo zadnjih mjesec dana na Bliskom istoku kada se od Ukrajine, koja ih koristi i proizvodi već duže vrijeme, tražilo da zemljama Perzijskog zaljeva pomogne u presretanju i obaranju iranskih dronova Shahed. Zato ne čudi ulazak naše tvrtke Orqa, renomiranog osječkog proizvođača FPV-dronova, i u područje proizvodnje presretača (“interceptora”). Kako je danas priopćeno, Orqa iz Osijeka i ukrajinska tvrtka General Cherry (jedan od najvećih ukrajinskih proizvođača FPV dronova) potpisale su sporazum o strateškoj suradnji na razvoju besposadnih zračnih sustava, tzv. presretača dronova. Partnerstvo će se, kako se navodi, usredotočiti na razvoj i proizvodnju “interceptor” dronova, komponenti i drugih besposadnih zračnih sustava. Istovremeno se radi na uspostavi zajedničkih proizvodnih pogona u Hrvatskoj i u Ukrajini, a vrlo brzo se očekuju prvi proizvodi.

Srđan Kovačević (Orqa) i Jaroslav Grišin (General Cherry)

“Ovo partnerstvo počiva na inovativnom modelu zajedničke proizvodnje koji nam omogućuje da dokazano operativno znanje i iskustvo tvrtke General Cherry spojimo s našom tehnologijom te po prvi put izvan Ukrajine ponudimo sposobnosti učinkovite zračne zaštite protiv modernih besposadnih prijetnji. Riječ je o važnom iskoraku kojim visokoučinkovite sustave stavljamo u službu sigurnosti svih naših saveznika”,

izjavio je suosnivač i izvršni direktor Orqe Srđan Kovačević.

“Pokrećemo značajno i obećavajuće partnerstvo s tvrtkom koja donosi više od desetljeća iskustva i vodeću ekspertizu u industriji bespilotnih letjelica. Naš zajednički cilj je pomoći u izgradnji nove arhitekture europske i globalne sigurnosti uz pomoć jedinstvenog ratnog iskustva Ukrajine i tehnološke stručnosti Orqe”,

rekao je suosnivač tvrtke General Cherry Jaroslav Grišin.

Ova suradnja omogućiti će NATO saveznicama izravnu nabavu najnaprednijih “interceptor” dronova kroz neovisan i pouzdan europski lanac opskrbe. Mogućnost obrambenih snaga savezničkih zemalja da se opskrbe vrhunskim tehnološkim rješenjima izravno će ojačati otpornost NATO-a te pridonijeti sigurnost europskog neba, bez iscrpljivanja ukrajinskih resursa, kaže se u priopćenju.

Photo: General Cherry

Ukrajinski portal Militarny, pozivajući se na General Cherry, piše da hrvatsko-ukrajinski partneri imaju za cilj potpuno lokalizirati proizvodnju kako bi se uklonila ovisnost o stranim dijelovima.

“U sklopu programa ‘Build in Ukraine’ planiraju izgraditi podzemni pogon za proizvodnju elektronike i perifernih komponenti za dronove. Rad na uspostavljanju zajedničkih proizvodnih pogona već je započeo. U početku će proizvodnja letnih modula i komunikacijskih sustava biti lokalizirana u Ukrajini, s planovima za kasnije proširenje na proizvodnju svih vrsta komponenti za bespilotne letjelice. Osim ukrajinske lokacije, tvrtke pokreću serijsku proizvodnju u Hrvatskoj. Tamo će razvijati napredne tehnologije kombinirajući tehničku stručnost ORQA-e s jedinstvenim borbenim iskustvom ukrajinskog proizvođača,”

javlja Militarny. „Spremni smo isporučiti komponente svim našim partnerima u Ukrajini. To je zajednički glavni cilj – eliminirati kineske komponente“, rekli su iz General Cherryja u komentaru za Militarnyi. Također napominju da ne očekuju značajan porast troškova proizvoda zbog promjene dobavljača. Po njihovom mišljenju, tehnološka neovisnost je nužan korak koji cijela industrija mora poduzeti kako bi osigurala dugoročnu sigurnosnu stabilnost. Kako je tvrtka General Cherry zaključila u objavi na društvenim mrežama, “istovremeno se bavimo širim problemom – Europi još uvijek nedostaju učinkovita, skalabilna rješenja za borbu protiv dronova. (…) Ovo je također korak prema jačem europskom sigurnosnom okviru – otpornijem, spremnijem i manje ovisnom.”

Domaći lider u proizvodnji FPV dronova i bespilotnih sustava u prosincu 2025. najavio je Globalni program distribuirane proizvodnje i povećanje kapaciteta s 280 tisuća na milijun FPV dronova godišnje.

Florian Seibel, osnivač Quantum Systemsa

Dronovi će biti utkani u tkivo društva, tek im zora sviće, poručuje Ricardo Mendes, suosnivač i direktor portugalskog Tekevera – jednog od rijetkih europskih jednoroga u industriji bespilotnih letjelica. Mendes, bivši istraživač i predavač na Lisabonskom institutu za tehnologiju, dronove opisuje kao povezana leteća računala, a nakon prošlogodišnje investicije od 500 milijuna dolara najavio je za 2026. gradnju najveće Tekeverove tvornice u Swindonu (jugozapadna Engleska) s tisuću visokokvalificiranih radnih mjesta – i to od startupa za javne bicikle u Lisabonu. U Swindonu je krajem 2025. njemački startup Stark Floriana Seibela pokrenuo prvu proizvodnju izvan Njemačke nakon prikupljanja 62 milijuna eura investicija. Seibel, suosnivač, direktor i vizionar Quantum Systemsa – trostrukog europskog jednoroga vrijednog tri milijarde dolara – dronove naziva “očima na nebu”, a ugledni ga je Politico prozvao Gospodarem dronova (Lord of the drones). Mendesov Tekever podržali su Baillie Gifford (Spotify, SpaceX), NATO-in fond i britanska vlada, dok je u Quantum Systems uložio Peter Thiel; Stark je nastao jer su investitori sprječavali Seibelovu viziju napadačkih dronova, nakon poljoprivrednih početaka.

Na krilima rata ogrnuta plaštem obrambene politike vojna industrija raste ubrzanim tempom, a bojišta, kao mnogo puta u ljudskoj povijesti, postaju odskočne daske za stvaranje i testiranje novih tehnologija. Stoga su i spomenute tvornice orijentirane na vojne dronove. Takever je lani u rujnu otvorio ukrajinski ured koji im vodi Kateryna Bezsudna, a njihov AR 3 Dron već gotovo tri godine obavlja izviđačke misije u Donbasu i južnoj Ukrajini. Quantum Systems napravio je i ozbiljniji korak pa je s ukrajinskom tvrtkom Frontline Robotics najavio stvaranje zajedničkog poduzeća za proizvodnju dronova Quantum Frontline Industries. To bi, prema objavama u Financial Timesu, trebalo dovesti do rasta prihoda na 200 milijuna eura i u razmatranje dovodi inicijalnu javnu ponudu dionica.

Na vrhu prioriteta

“Zid dronova” – Orqini dronovi na mimohodu u srpnju 2025.

Dronove, odnosno sustave bespilotnih zrakoplova žele proizvoditi svi, a Europskoj uniji na vrhu su liste prioriteta. EU “Zid dronova”, inicijativa predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, lansirana krajem 2025., inspirirana je ukrajinskim obrambenim konceptom i cilja masovnu proizvodnju protudronskih sustava za zaštitu od hibridnih prijetnji. Europska obrambena agencija (EDA) bilježi porast ulaganja u bespilotne zrakoplove za 63 posto (prilagođeno inflaciji), sa 198 milijardi eura 2020. na 392 milijarde 2025., čime EU nastoji smanjiti ovisnost o SAD-u i Kini. Hrvatska ORQA, specijalizirana za FPV dronove, nalazi se u fokusu te ekspanzije EU proizvodnje. Međutim, u aktualnoj stvarnosti proizvodnja dronova u Europskoj uniji, reći će vojni analitičar Igor Tabak, patuljak je u odnosu na kinesku i američku. Ovisno o izvoru analitičkih podataka, Kina, većinom kompanija DJI, drži između 70 i 80 posto svjetskog tržišta dronova za civilnu upotrebu, dok 40 posto tržišta vojnih dronova drži Sjeverna Amerika, a regija Azije i Pacifika najbrže je rastuća. Tabak kaže kako je razvoj dronova, njihove tehnologije, proizvodnje i borbenog korištenja teško opisati riječima.

Armin Papperger, direktor Rheinmetalla, dobro je iskoristio aktualni trend

“Radi se o revoluciji kakva se rijetko viđa i posljednjih nekoliko stotina godina. Ritam promjena je takav da je posljednjih godina dobrim dijelom pregazio donedavne vodeće države i proizvođače, dok se novi igrači profiliraju u hodu, rastu i teško drže ritam s promjenama”, tumači Tabak. Proizvodnju dronova još je teže opisati pouzdanim brojevima, a ona u članicama Europske unije svodi se na otprilike 30-ak kompanija različitih veličina i usmjerenja koje se spominju na brojnim listama specijaliziranih portala. Tabak ističe kako nije teško transparentno pratiti velike tradicionalne kompanije obrambene industrije u zapadnim zemljama s obzirom na to da posluju tržišno i objavljuju dosta svojih poslovnih podataka. U europske obrambene divove – pa tako i velike nositelje proizvodnje dronova – spadaju kompanije iz velikih osnivačica Europske zajednice za ugljen u čelik, preteče današnje EU, talijanski Leonardo, francuska Thales Grupa i njemački Rheinmetall, uz Airbus Defence and Space, vojni ogranak Airbusa. Leonardo sa sjedištem u Rimu, pod vodstvom Roberta Cingolanija završio je 2024. godinu sa 17,8 milijardi eura prihoda, a zahvaljujući eksploziji narudžbi u iduće četiri godine plan im je dohvatiti prihod od 30 milijardi eura. Njemački Rheinmetall, koji vodi Armin Papperger, u trećem kvartalu 2025. bilježi rast od 20 posto, nakon što je 2024 već rastao 36 posto na prihod od 9,8 milijardi eura. Francuska Thales Grupa rasla je 11,7 posto na 20,6 milijardi eura prihoda. “Problemi počinju kada se gleda poslovna područja eksplozivnog rasta i radikalnih tehnoloških promjena, što dodatno komplicira i činjenica da se takva nova sredstva uglavnom proizvodi za konkretno bojište u Ukrajini, tako da rat postavlja i dodatne ograde po pitanju operativne sigurnosti i čuvanja poslovnih informacija”, tumači Tabak.

DOK-ING Vjekoslava Majetića razvija nove projekte u suradnji s Orqom

Poslovne informacije o igračima na tržištu proizvodnje dronova pod svjetla reflektora dospijevaju kroz objave o prikupljanju kapitala ili najave njihovih ulaganja u razvoj i nove tvornice. Tako je i hrvatska Orqa iz Osijeka, kompanija za koju Tabak kaže da je Hrvatska imala sreće što je ima kao jedinu tvrtku koja igra određenu ozbiljnu ulogu na aktivnom “bojno-poslovnom polju”, lanjsku godinu završila s objavom o povećanju svojih proizvodnih kapaciteta na više od milijun dronova godišnje. Dronove će proizvoditi u suradnji s partnerima u više zemalja u svijetu. Srđan Kovačević, suosnivač i izvršni direktor Orqe za današnju europsku industriju proizvodnje dronova kaže da je obilježavaju snažna inovativnost, velika raznolikost u tehnološkim pristupima te paralelni razvoj civilnih te sigurnosnih i obrambenih primjena. “Regulatorni i standardizacijski okviri pokušavaju uhvatiti korak s tehnološkim razvojem, što može ostavljati dojam nedovoljne transparentnosti ili kaotičnosti”, kaže Kovačević, tumačeći da se u praksi radi o fazi aktivne selekcije tržišta kroz testiranje u realnim uvjetima, provjeru interoperabilnosti i sposobnost skaliranja proizvodnje. Orqa je u 2024. gotovo udvostručila prihod sa 6,5 na 12,2 milijuna eura, a Kovačević ističe da opstanak u budućnosti podrazumijeva kombinaciju tehničke pouzdanosti, industrijske discipline i strateške autonomije. Ističe kako su europski proizvođači dronova danas istodobno konkurenti i partneri. “To nije proturječje, već realnost industrije u kojoj niti jedna tvrtka sama ne može pokriti cijeli spektar tehnologija, znanja i proizvodnih kapaciteta”, kaže Kovačević i naglašava: “Dugoročno će opstati oni koji razumiju da se industrija ne gradi kroz izolirane proizvode, već kroz funkcionalne ekosustave”. Srđan Kovačević od svojih partnerstava naglasit će ono domaće s tvrtkom DOK-ING-om, pod vodstvom Vjekoslava Majetića, specijaliziranom za razvoj besposadnih sustava, na zajedničkom projektu MUM-T tehnologije (manned-unmanned teaming). Ova suradnja podrazumijeva sinkronizaciju ORQA-inih FPV dronova s DOK-ING-ovim robotima i vozilima kako bi se stvorili integrirani ekosustavi za vojne operacije, gdje besposadne platforme djeluju u tandemu s ljudskom posadom. DOK-ING istodobno surađuje s njemačkim Rheinmetallom, što omogućuje širu integraciju u europske obrambene lance, dok Kovačević naglašava da dugoročni opstanak industrije ovisi o funkcionalnim ekosustavima, a ne izoliranim proizvodima.

Osječka Orqa uz podršku partnera obećava proizvodnju više od milijun dronova godišnje

Orqa potvrđuje ograničenu, ali strateški ključnu domaću proizvodnju: razvija i proizvodi najvažnije komponente – FPV kamere, elektromotore, naprednu elektroniku te video/radio prijamnike – isključivo u Osijeku. Softver za upravljanje, videoprijenos i autonomna navigacija razvijeni su interno u Hrvatskoj, spojni dijelovi poput kućišta i nosača na lokalnim 3D printerima, dok baterije i manji motori ulaze u vlastitu proizvodnju. Trenutačni kapacitet doseže 280 tisuća FPV dronova (specijalizirani za vojne operacije: brzi, okretni, s niskom latencijom videa – idealni za izviđanje i precizne udare u realnim borbama) godišnje u Osijeku. Orqa je u prosincu 2025. najavila Globalni program distribuirane proizvodnje kako bi skalirala kapacitet s 280 tisuća na milijun FPV dronova godišnje, decentralizirajući finalno sklapanje (montažu gotovih dijelova u završni dron) kod EU partnera radi brzog rasta i diversifikacije opskrbe.​ Ključna tehnološka jezgra – elektromotori, napredna elektronika, softver za upravljanje/video prijenos/autonomiju te FPV kamere – ostaje isključivo u Osijeku za zaštitu “know-howa”, sigurnost opskrbe i izbjegavanje kineskih komponenti.​

Renault proizvodi dronove?

Ministar obrane Ivan Anušić više je puta pohvalio Orqa FPV dronove, u srpnju 2025. posjetio je tvornicu u Osijeku, naglasivši da su dronovi “u potpunosti razvijeni i proizvedeni u Hrvatskoj” s planovima za više milijuna godišnje i EU nabavama, dok su u srpnju na mimohodu Hrvatske vojske prikazani kao “jedinstveni hrvatski proizvod”. Svoje mjesto u budućnosti traži cijeli niz proizvođača u Europskoj uniji, a uz Kovačevićevu pomoć izdvojili smo nekoliko. “Francuske tvrtke Delair i Novadem snažno su pozicionirane u segmentu integracije besposadnih sustava u šire sigurnosne i obrambene arhitekture”, kaže Kovačević. Delair su osnovala četiri francuska inženjera s iskustvom u zrakoplovnoj i energetskoj industriji, a kompaniju danas vodi jedan od njih, Bastein Mancini. Upotrebu Delairovih nadzornih dronova na ukrajinskom ratištu opisao je kao pomoć u osvajanju civilnog tržišta jer su u ratu dokazali otpornost na ometanje i gubitak signala. Novadem, koji je 2006. osnovao Pascal Zunino, specijaliziran je za civilne i vojne mikro dronove. Francusko udruženje za dronove (ADIF) među članovima broji 37 proizvođača, a među njima se još ističe Parrot koji je osnovao Henri Seydoux s namjerom da se bavi potrošačkom elektronikom, ali su od toga odustali kada su prešli na civilne dronove, međutim, i tu su proizvodnju zatvorili još 2021. i od tada dizajniraju mikro dronove i softver za korporativne i državne klijente, odnosno američku vojsku, britansko kraljevsko zrakoplovstvo, francuske oružane snage i japansku kopnenu vojsku. Mikrodronovi čine 57 posto prihoda tvrtke.

Podvodni bespilotni sustav DEEP talijanskog Fincantierija

Iako bi se opisano moglo shvatiti kao živahno tržište, francuski proizvođači kraj su 2025. obilježili strahovanjem da će zaostati za konkurencijom ako vlada ne poveća ulaganja. Francuski je ministar obrane Sebastien Lecornu, kako je prenio Reuters, najavio da će 2026. država u proizvodnju dronova uložiti 150 milijuna eura, a Antoine Level, predsjednik udruženja proizvođača tih istih dronova odgovorio mu je da Ujedinjeno Kraljevstvo u prvoj polovici 2025. uložilo 600 milijuna funti (692 milijuna eura), a iz Švedske agencije za obranu (SDA) najavili su milijardu dolara ulaganja u ono što su nazvali “oslobađanjem od američke dominacije u dronovima”. Industrija je od francuske vlade zatražila 250 milijuna eura ulaganja, a francuski predsjednik Emanuel Macron zatražio je od proizvođača automobila Renaulta koji je u prvom svjetskom ratu proizvodio tenkove da se sada posvete proizvodnji dronova, o čemu Renault još nije odlučio, ali je dio zaposlenika potrčao naglasiti da njima ne pada na pamet proizvoditi oružje. U talijanskoj brodograđevnoj industriji je drukčije, tršćanski Fincantieri lani je lansirao svoj prvi podvodni sustav bespilotnih sustava “DEEP”, a taj su događaj označili kao temeljnu prekretnicu u svojem poslovanju koja će im omogućiti industrijski rast. Rezultat je to poslovnog poteza s početka godine kada je Fincantieri od Leonarda za 287 milijuna eura kupio njihov podvodni odjel.

Europske perjanice

Schiebelov Camcopter S-100 dobro je poznat u Hrvatskoj

Srđan Kovačević iz hrvatske Orqe istaknut će austrijsku Schiebel Grupu kao primjer industrijske zrelosti i dugogodišnjeg iskustva u zahtjevnim operativnim okruženjima. Riječ je obiteljskom poduzeću koje posluje već 75 godina, a danas ga vodi Hans Georg Schiebel. Nekad proizvođači detektora za mine, danas proizvode helikoptere bez pilota Comcopter S – 100 i S- 300. Njihove su dronove nedavno kupili Grci i time naljutili Turke, a u svojim redovima imaju ih australska, francuska i kanadska mornarica. Među njemačkim proizvođačima, uz spomenuti Quantum Systems, Kovačević ističe tvrtku Alpine Eagle koja predstavlja rastući segment protudronskih i zaštitnih rješenja. Lani je među njemačkim proizvođačima zvučno odjeknulo i ime tvrtke Helsing iz Münchena koja nije usko specijalizirani proizvođač dronova, ali se pozicionirala u proizvodnji autonomnih sustava za dronove koje pokreće umjetna inteligencija. Tvrtku staru manje od pet godina vodi suosnivač Niklas Köhler, a lani je, prema ocjeni PitchBooka, poslala jedna od najvrjednijih europskih tvrtki u koje su uložili fondovi rizičnog kapitala jer su prikupili 600 milijuna eura investicija, najviše od Daniela Eka, osnivača Spotifyja, a uložila je i švedska obrambena grupa Saab. Kovačević ističe i slovensku tvrtku C-Astral te estonski Therod Systems kao tvrtke iz malih, ali tehnološki agilnih eko sustava s naglaskom na robusnost i terensku primjenu. C-Astral u vlasništvu je Ive Boscarola, Same Stopara i Nejca Trošta. Estonski Threod Systems osnovao je Mikk Murumäe, kompanija proizvodi dronove s fiksnim krilima, vertikalnim polijetanjem i slijetanjem, kao i srodne sustave poput lansera i optike. U Poljskoj se ističe WB Electronics, dio WB Grupe, tamošnjega vodećeg proizvođača dronova i obrambenih sustava koju su osnovali Piotr Wojciechowski, Adam Bartosiewicz i Krzysztof Wysocki.

U kontekstu europskih proizvođača dronova hrvatska se Orqa, kaže Kovačević, pozicionira kroz dubinsku specijalizaciju u ključnim tehnološkim slojevima sustava, uz snažan fokus na pouzdanost, interoperabilnost i stvarnu uporabu u operativnim uvjetima. “Važno je naglasiti da se europska konkurentnost ne gradi iz jednog pobjednika, već kroz mrežu komplementarnih tvrtki koje zajedno čine održiv i strateški relevantan industrijski eko sustav”, kaže Kovačević. Europsko zaostajanje za Kinom i SAD-om – koje, uz sva nastojanja, nije moguće zanemariti – vojni analitičar Igor Tabak tumači i time što su SAD i Kina nacionalne države s ujedinjenim nacionalnim obrambenim sustavima, dok je EU skup vrlo raznolikih članica. “One donedavno nisu baš dubinski surađivale i tek su nominalno koordinirale svoje obrambeno-industrijske napore”, kaže Tabak, tumačeći kako takvo šarenilo uzrokuje stanje u kojem su dosadašnja ulaganja stvarala brojna dupliranja resursa, nisku razinu usklađenosti i interoperabilnosti te ukupno lošu efikasnost ulaganja. “Uz sve to, europske vojne industrije i dalje proizvode izuzetno skupe proizvode, čija visoka cijena diktira i malobrojnost sustava u službi, što je itekako loše u velikim sukobima materijalnog iscrpljivanja. Sve to sačinjava niz golemih zaostataka i problema, čije je rješavanje tek na početku”, kaže Tabak. Među većim problemima je svakako i ovisnost europskih proizvođača o kineskim materijalima i komponentama. Orqina objava o uspostavljaju dobavnog lanca nezavisnog od Kine tim je zanimljivija. Kovačević pojašnjava da nije riječ o potpunoj izolaciji. “Naša neovisnost u praksi znači da ni jedna kritična komponenata, tehnologija ili korak ne ovise o jednom tržištu, jednoj državi ili jednom dobavljaču”, kaže, tumačeći kako u slučaju Kine to podrazumijeva sigurnost logističkih lanaca, zadržavanje kontrole nad ključnim tehnološkim slojevima, dizajnom, firmwareom, softwareom, validacijom komponenti i završnom integracijom sustava.

DWS sustav francuskog Atreyda isproban je u Ukrajini

Europska industrija dronova koja je, kako je opisuje Kovačević, u kratkom roku prošla put od tehnološkog entuzijazma i snažnog poduzetništva prema ozbiljnom sigurnosnom eko sustavu, trenutačno čeka da se vrh politike Europske unije dogovori o tome što podrazumijevaju pod inicijativom “Zid dronova” predsjednica Ursule vod der Leyen. Vojni analitičar Igor Tabak kaže kako još uvijek nije jasno na što se točno misli ni kako bi se ta ideja mogla operacionalizirati. “Naime, sam pojam ‘Zid dronova’ preuzet je iz Ukrajine, gdje ima više značenja – od oblika organiziranja tamošnje protuzračne obrane, preko aktivnosti sustavne dnevne obrane od ruskih dronova, sve do potencijalnih konkretnih borbenih sustava s umjetnom inteligencijom koji bi trebali uz bojište trebali dići automatizirane pojaseve raznih dronova-presretača za taktičku i operativnu obranu (npr. DWS francuske tvrtke Atreyd). Naravno, dok je organizacija pitanje država članica EU-a, sve konkretne opcije itekako ovise o proizvođačima letjelica – koje moraju biti sposobne ne samo obaviti posao, nego i izdržati razne oblike elektroničkog ratovanja te drugih ‘trikova’ agresora. Sve to traži proizvođače koji praktično na dnevnoj bazi prate kako razvoj tehnologije, tako i stanje razvoja raznih odgovarajućih protumjera”, kaže Tabak.

Sadržaj i detalji

Ukrajina jedina ima praktičnog iskustva u ratovanju s besposadnim sustavima

Kovačević pak smatra da “Zid dronova” za sada postoji tek kao koncept koji treba napuniti sadržajem i operativnim detaljima: “Dva su aspekta kroz koje treba promatrati tu inicijativu: prvi je transformacija koncepta zračne obrane u uvjetima jeftinih zračnih prijetnji koje omogućuje dostupna besposadna tehnologija, drugi aspekt je transformacija kopnenih snaga kroz kapilarnu implementaciju besposadnih tehnologija. Provođenje ta dva aspekta transformacije, odnosno modernizacije europskog obrambenog sustava u biti će rezultirati podizanjem svojevrsnog zida dronova, koji bi trebao obeshrabriti bilo koga tko pomisli na agresiju prema prostoru Europske unije”. Kompanije koje danas rastu na krilima financiranja obrambene politike, jednom kad se i taj rat završi, vratit će nove tehnologije civilnom sektoru pa će i poruka Tekeverova direktora Mendesa o dronovima utkanim u tkivo našeg društva biti sasvim oživotvorena.

* Ovaj tekst novinarke Dragane Radusinović prenosimo s dozvolom autora. Original je 9. siječnja 2026. godine objavljen na portalu Poslovnog dnevnika, i dostupan je na adresi: https://www.poslovni.hr/hrvatska/eu-podize-zid-dronova-a-orqa-iz-osijeka-u-sredistu-obrambenog-plana-4518728

Danas su ministar obrane Ivan Anušić i hrvatska delegacija koju predvode direktor GS OS RH general-bojnik Denis Tretinjak i zapovjednik HRM-a kontraadmiral Damir Dojkić započeli dvodnevni službeni posjet Državi Katar. Iako je povod posjeta međunarodna izložba naoružanja i opreme DIMDEX 2026., ministar Anušić sastao se već danas s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Države Katar šeikom Saoudom bin Abdulrahmanom Al Thanijem, koji ga je i pozvao u posjet Kataru. Također, uoči početka izložbe DIMDEX 2026., hrvatski ministar obrane susreo se i sa šeikom Tamimom bin Hamad Al Thanijem, emirom Države Katar.

Kako je objavilo Ministarstvo obrane RH, bilateralni sastanak dvojice ministara obrane bio je prilika da hrvatski ministar istakne mogućnosti suradnje hrvatske obrambene industrije s katarskim Oružanim snagama, kao i za razgovor o sigurnosnoj i geopolitičkoj situaciji na Bliskom istoku i na jugoistoku Europe.

„Hrvatske obrambene tvrtke, posebno one čiji su proizvodi poznati na svjetskom tržištu, svojim kapacitetima proizvodnje, znanjem i kvalitetom mogu biti vrijedan partner katarskim oružanim snagama. Katarskog ministra obrane upoznao sam s mogućnostima i prednostima hrvatske obrambene industrije, kao što to Ministarstvo obrane i Vlada RH uvijek čine, jer snažna i razvijena hrvatska industrija znači i snažniju nacionalnu sigurnost kao i manju ovisnost o stranim proizvođačima vojne opreme“,

poručio je iz Dohe ministar Anušić.

Ministar Anušić prisustvovao je i potpisivanju Sporazuma o suradnji (MoU) između hrvatske tehnološke tvrtke Orqa s Barzan Holdingsom, vodećom katarskom tvrtkom za obranu i sigurnost, pri čemu je Orqa iskazala namjeru partnerstva u lokaliziranoj proizvodnji Orqinih dronova u Katru.

„Tvrtka Orqa jedna je od hrvatskih tehnoloških tvrtki koja nezaustavljivo pronalazi svoj put na brojnim tržištima u Europi i svijetu. Suvremene vojske i suvremene vojne operacije nezamislive su bez FPV dronova, a Orqini dronovi isključivo su europski, odnosno hrvatski proizvod“,

zaključio je ministar Anušić.

Izložba DIMDEX u organizaciji katarskih Oružanih snaga počinje danas i traje do četvrtka, 22. siječnja, a ove godine na njoj sudjeluju i dvije hrvatske tvrtke – Olimp Defense Group i Shadow Nautics. Jedan od brodova tvrtke Shadow Nautics hrvatski građani mogli su vidjeti na prošlogodišnjem vojnom mimohodu u Zagrebu.

*Photo: MORH/J.Šeri

Ministarstvo obrane RH je jučer, 15. siječnja, bilo domaćin drugog sastanka Koordinacijske grupe za dronove i protudronske sustave koju predvode Hrvatska, Nizozemska i Latvija. Uz hrvatske predstavnike i izaslanstva Europske komisije, Europske obrambene agencije (EDA-e), Vojnog stožera Europske unije (EEAS-a) i EUMS-a na sastanku su sudjelovali predstavnici Norveške i Velike Britanije, te predstavnici 17 članica Europske unije koje su do sada iskazale interes za sudjelovanjem u ovom području sposobnosti. Zasad su to Belgija, Češka, Danska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Litva, Latvija, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Španjolska i Švedska. Zemlje sudionice zagrebačkog sastanka u Zagrebu zainteresirane su za razvoj ovih sposobnosti ili kroz nabavu opreme ili za uspostavu inovacijskih i testnih centara. Sve sudjelujuće države imale su priliku predstaviti svoje aktivnosti i kapacitete u ovom području, a s hrvatske strane prezentacije su održali predstavnici tvrtki Orqa i Končar-Digital. Intencija je da Hrvatska bude vodeća nacija u proizvodnji FPV dronova i zajedničkim nabavama, napominje u priopćenju Ministarstvo obrane.

Na sastanku se razgovaralo o dosadašnjim postignućima, ciljevima i daljnjim koracima u ovom području sposobnosti, a svoj strateški osvrt dali su i predstavnici NATO-ovih i EU-ovih tijela.

Prvi sastanak održan je 15. listopada 2025. u Amsterdamu na kojem se razgovaralo o ciljevima i dinamičkom planu aktivnosti za naredno razdoblje. Koncept su-vodećih nacija (co-lead nations) osmislila je Europska obrambena agencija (European Defence Agency – EDA) kao potporu u odgovoru na utvrđene nedostatke u sposobnostima za devet prioritetnih područja sposobnosti (Priority Capability Areas – PCA), koje je definiralo Europsko vijeće u svojim zaključcima iz ožujka 2025.

Sastankom su predsjedali ravnateljica Uprave za obrambenu politiku MORH-a Nikolina Volf i načelnik Sektora za naoružanje brigadni general Davor Tretinjak.

*Photo: MORH/T.Brandt

Ministar obrane Ivan Anušić i predsjednik Uprave tvrtke Končar Gordan Kolak potpisali su danas Okvirni sporazum o nabavi sustava za suprotstavljanje bespilotnim zrakoplovnim letjelicama. Kako je priopćio MORH, riječ je o petogodišnjem Okvirnom sporazumu s tvrtkom Končar Digital d.o.o., kojim se pokreće “višefazni razvojni projekt opremanja OS RH protudronskim sustavima kao odgovor na rastuće sigurnosne prijetnje i sve intenzivniju uporabu bespilotnih letjelica u suvremenim vojnim operacijama“. Vrijednost Sporazuma je 125 milijuna eura bez PDV-a, a isporuka sustava predviđena je 2027. godine. Već je ranije najavljeno da se planira nabava četiri protudronska sustava – dva stacionarna sustava namijenjena zaštiti kritične vojne infrastrukture i dva mobilna sustava integrirana na vozila za potrebe brigade srednjeg pješaštva.

Prilikom potpisivanja ministar Anušić je rekao da se radi o četiri velika sustava protudronske zaštite koje će razvijati upravo hrvatske tvrtke:

„Sustav je dokazan i provjeren, kvalitetan je i uskoro će naše kritične vojne infrastrukture biti zaštićene tim sustavom. Riječ je o novoj generaciji sustava zaštite koji ćemo implementirati na našu kritičnu infrastrukturu.“

Uz nositelje projekta – hrvatsku tvrtku Končar i poljsku tvrtku APS – u provedbu će biti uključene i druge hrvatske tvrtke, među kojima je i Orqa, zadužena za isporuku sustava umjetne inteligencije, naglasio je Anušić.

Predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak, bivši savjetnik nekadašnjeg ministra obrane Damira Krstičevića, zadovoljan je potpisivanjem sporazuma o razvoju novog, tehnološki naprednog sustava protudronske zaštite, istaknuvši kako je riječ o hrvatskom proizvodu i rješenju koje se razvija unutar domaće industrije:

„Ovaj projekt pokazuje da Končar kontinuirano razvija svoje sposobnosti i gradi budućnost na primjeni novih tehnologija.“

Ujedno je zahvalio Ministarstvu obrane RH na potpori hrvatskim tvrtkama, istaknuvši važnost realizacije takvih projekata u Hrvatskoj radi stvaranja referenci i daljnjeg nastupa na međunarodnim tržištima.

Tvrtka Končar – Digital d.o.o. u ovom projektu djeluje kao sistem integrator i proizvođač dijela opreme poljske tvrtke Advanced Protection Systems (APS). Time se dio proizvodnje sustava SKYctrl premješta u Republiku Hrvatsku što omogućuje prijenos znanja, jačanje domaćih stručnih i tehnoloških kapaciteta te dugoročno održavanje i potpora sustavu, napominje MORH, dodajući: “Opremanje protudronskim sustavima strateški je iskorak u razvoju nacionalnih obrambenih sposobnosti te jačanju domaće industrijske i tehnološke baze. Takav pristup omogućuje snažniju potporu nacionalnim tvrtkama i kapacitetima za istraživanje i razvoj kao i dugoročno jačanje sigurnosti Republike Hrvatske. Nabava protudronskih sustava dio je kontinuiranog procesa modernizacije Oružanih snaga Republike Hrvatske i prilagodbe novim sigurnosnim izazovima u regionalnom i globalnom okruženju.”

*Photo: MORH/J.Šeri

Instruktori Bojne za temeljnu vojnu obuku, koji će obučavati buduće ročnike na temeljnom vojnom osposobljavanju, prošli su obuku iz područja bliske borbe – samoobrane Krav Maga, kao i radionicu upotrebe simulatora za FPV dron (First Person View). Obuka iz područja bliske borbe – samoobrane Krav Maga provedena je u vojarni “Josip Jović” u Udbini od 19. do 28. studenoga 2025., a na vojnom poligonu “Gašinci” u Gašincima održana je radionica upotrebe simulatora za FPV dron (First Person View) s instruktorima za temeljno vojno osposobljavanje i specijalističku vojnu obuku. Cilj obuke borilačkih vještina i upravljanja dronovima je pružiti što kvalitetniju i sadržajniju obuku ročnicima, priopćio je MORH.

Svrha obuke u vještini Krav Maga je edukacija provoditelja tjelovježbe i obuke iz samoobrane za buduće ročnike na temeljnom vojnom osposobljavanju. Obuku je provodio certificirani Krav Maga instruktor bojnik Miro Bogdan, pripadnik Operativne uprave Glavnog stožera Oružanih snaga RH. Bojnik Bogdan uručio je polaznicima međunarodne certifikate Krav Mage Hrvatske koji su dokaz osposobljenosti za provedbu obuke budućih ročnika, ali i polaznika raznih obuka unutar OS RH.

Potporu radionici upotrebe simulatora za FPV dron pružili su predstavnici tvrtke Orqa iz Osijeka čiji se dronovi odnedavno  nalaze u operativnoj uporabi u OS RH. Polaznici radionice upoznati su s taktičko-tehničkim značajkama različitih vrsta dronova te njihovom namjenom, ali je ipak veći dio radionice bio posvećen simulatoru upravljanja dronovima. Inače, simulatori su instalirani na lokacijama provedbe temeljnog vojnog osposobljavanja. U završnom dijelu radionice demonstrirano je letenje dronom, gdje su polaznici radionice mogli praktično primijeniti znanja stečena na simulatorima koja će od sljedeće godine prenositi ročnicima na temeljnom vojnom osposobljavanju.

Ovo su specijalizirane obuke instruktora zatemeljno vojno osposobljavanje, dok je osnovna obuka započela još u svibnju ove godine.

Photo: SRV Marko Babić/ZOD

U Hrvatskoj jučer i danas boravi mađarski ministar obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky. On je jučer, 20. listopada, u pratnji ministra obrane RH Ivana Anušića, posjetio osječku tvrtku Orqa gdje je upoznat s naprednim tehnološkim rješenjima koje  Orqa razvija i proizvodnim kapacitetima u području FPV dronova. Osijek je “jedno od središta hrvatskih inovacija i tehnološkog razvoja – ovdje posluje tvornica bespilotnih letjelica Orqa, koja je sada postala dominantan igrač u hrvatskoj obrambenoj industriji”, napisao je Kristóf Szalay-Bobrovniczky na društvenim mrežama.

Današnji, drugi dan posjeta bio je rezerviran za Zagreb, odnosno bilateralni sastanak dvojice ministara obrane, Ivana Anušića i Kristófa Szalaya-Bobrovniczkog. Na sastanku se razgovaralo o obrambenoj suradnji dviju susjednih zemalja, globalnoj sigurnosnoj situaciji i sigurnosnoj situaciji na području jugoistočne Europe, priopćilo je Ministarstvo obrane RH. “Danas su Hrvatska i Mađarska članice Europske unije i NATO-a te našu bilateralnu suradnju u području obrane želimo razvijati na puno višoj razini“, rekao je ministar Anušić  koji je potom naglaasio da Hrvatska i Mađarska ostvaruju izvrsnu suradnju u sklopu Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva Centra (HQ MND–C) u Székesfehérváru koji su zajedno pokrenule radi jačanja regionalne suradnje zemalja središnje Europe. Surađuju i u okviru Međunarodnog središta za obuku specijalnih zračnih snaga (MSAP) u Zemuniku, a tu je i hrvatski doprinos prednjim kopnenim snagama multinacionalne borbene grupe u Mađarskoj (FLF BG HUN). Hrvatska vidi i mogućnost unaprjeđenja suradnje s Mađarskom u području vojne mobilnosti s obzirom na kopnenu povezanost dviju zemalja i podržava sve projekte koji pridonose tome.

Ministri su posebno razgovarali o potpori koju Mađarska pruža Hrvatskoj u nadzoru hrvatskog zračnog prostora (Air Policing) koja će, kaže MORH, završiti do kraja ove godine kada će Air Policing preuzeti hrvatski Rafalei. “Mađarska će osigurati nadzor zračnog prostora Hrvatske dok njihovi novi borbeni zrakoplovi ne budu operativni,” napisao je mađarski ministar obrane na društvenim mrežama. Uz već spomenute suradnje, “hrvatski vojnici sudjelovali su i u vježbi nacionalne obrane ‘Adaptive Hussars 2025’, koja je pokazala snagu zajedničke suradnje“, istaknuo je Kristóf Szalay-Bobrovniczky.

Također, priopćuje MORH, ministri su na sastanku izrazili spremnost dviju zemalja za jačanjem suradnje u području obrambene industrije. Kristóf Szalay-Bobrovniczky naglasio je da je Mađarska predana osiguravanju da obrambena industrija Srednje Europe dobije odgovarajući udio sredstava EU, jačajući tehnološku neovisnost i konkurentnost regije. Rekao je i da se mađarsko-hrvatska suradnja odnosi i na standardizaciju vojne opreme i zajednički razvoj infrastrukture u službi vojne mobilnosti, te je dodao da Mađarska posljednjih godina stavlja veliki naglasak na razvoj svoje obrambene industrije, u čemu su se hrvatska iskustva pokazala vrlo korisna. “U ponedjeljak i utorak poduzeli smo prve korake u produbljivanju naših obrambeno-industrijskih odnosa i trgovine“, zaključio je Anušić.

Tijekom dvodnevnog posjeta Hrvatskoj, mađarski ministar obrane je osim  Orqe posjetio i tekstilnu tvornicu Čateks.

*Photo: MORH/J.Kopi i J.Šeri

“Žao mi je što nije ostalo gotovo niti jedno iznenađenje za publiku“, gotovo tužno rekao je načelnik GS OS RH general Tihomir Kundid par dana prije svečanog mimohoda. Jer već se tjednima ponavljalo – bit će Leopardi i Bayraktari, te hrvatski FPV dronovi. No ipak, posljednji postroj na jučerašnjem ipak je bio iznenađenje, barem zbog toga što se sva ta tehnika mogla vidjeti uživo i izbliza.

Tenkovi M84 – dio u Ukrajini, dio u Hrvatskoj

Postroj “iznenađenja” uslijedio je kao zadnji u mimohodu, što nije bio lak posao jer se netom prije njega provezao oklopno-mehanizirani postroj – 12 borbenih vozila pješaštva M2A2 Bradley, 26 borbenih vozila pješaštva M80A i kao šećer na kraju 26 tenkova M-84. Dok se dim iz tenkova još nije ni razišao, već su se pred uzvanicima u Vukovarskoj kotrljala 2 gosta iz Njemačke – tenkovi Leopard 2 tvrtke KNDS. Bio je to njemački doprinos mimohodu, budući da zbog birokratskih zavrzlama Njemačka nije uspjela poslati pripadnike Bundeswehra u postroj pripadnika stranih oružanih snaga. Iako je ministar obrane Ivan Anušić najavljivao tenkove tipa 2A6, iz Njemačke su u Zagreb došla dva malo starija Leoparda – tip 2A4, kojima su na mimohodu upravljali njemački vozači, a publiku je pozdravljala hrvatska posada. Razlog zašto je upravo 2A4 pokazan na mimohodu je prozaičan – u hrvatskoj nabavi tenkova Leopard planirano je da 2A4 bude prijelazno rješenje – na njemu će se za početak obučavati hrvatski tenkisti prije dolaska najnovijih modela 2A8. Nakon mimohoda ova dva tenka se vraćaju u Njemačku, a hrvatski bi vojnici – bude li sve prema planu – obuku na njima trebali započeti krajem ove ili početkom sljedeće godine.

Nakon Leoparda uslijedilo je jedino iznenađenje u postoju “iznenađenja” – plovilo za Obalnu stražu. Riječ je o domaćem plovilu šibenske tvrtke Shadow Nautics, čija je vojna verzija (“Military 47”) namijenjena HRM-u, a civilna (“Patrol 47”) – Ministarstvu poljoprivrede za ribarsku inspekciju. Kako smo već pisali na portalu Obris.org, maketa ovog plovila bila je izložena na ovogodišnjem vojnom sajmu ASDA, a Ministarstvo obrane planira ga s određenim nadogradnjama koristiti kao ophodni gliser za patroliranje obalom. Neke nama susjedne zemlje pokazale su interes za ovaj proizvod šibenskog Shadow Nauticsa, pa Agencija Alan očekuje i komercijalni uspjeh domaće brodograđevne industrije.

Posljednjih se dana iznimno puno pisalo o osječkoj tvrtki Orqa i njihovim FPV dronovima. Dronovi FPV MRM-2 Interceptor su u mimohodu prošli izloženi na 4 vozila, na svakom po 18 dronova. Radi se o najnovijoj akviziciji Ministarstva obrane nakon što je Orqa postigla veliki izvozni uspjeh i isprobala ih na ukrajinskom ratištu. MORH je za potrebe OS RH naručio dronove u konfiguraciji s dnevnom i noćnom kamerom, i s mogućnošću odbacivanja eksplozivnog tereta ako on nije upotrebljen. Na taj način bi dron trebao biti u stanju za uspješan povratak operateru i u slučaju neuspjeha misije, pa možemo reći da se zapravo radi o polu-kamikazi.

Na samom kraju postroja bio je tegljen jedan drugi dron, također prinova u OS RH. Radi se o turskoj bespilotnoj letjelici dugog dometa TB2 Bayraktar proizvođača Baykar, za koje je ugovor o nabavi bio potpisan u studenom prošle godine. Bayraktar prikazan na mimohodu već nosi hrvatske oznake i evidencijski broj 502, te ostaje u Hrvatskoj kao prethodnica za skorašnju isporuku preostalih 5 takvih bespilotnih letjelica. Iako se nagađalo o toj mogućnosti, Bayraktar na mimohodu ipak nije poletio, no i bez toga je bio vrlo zanimljiv izložak koji je okončao ovogodišnji vojni mimohod prije završnog preleta borbenih aviona Rafale.

Hrvatska izvozna perjanica, osječka tvrtka Orqa, s velikim iščekivanjem očekuje vojni mimohod koji će se održati sljedećeg četvrtka, 31. srpnja. Njihovi FPV („first person view“) dronovi, koji su uvelike prisutni na bojištu u Ukrajini, po prvi će puta biti javno prikazani u Hrvatskoj, i to kao novo sredstvo Oružnih snaga RH.

Danas je sjedište Orqe u Osijeku posjetio i ministar obrane RH Ivan Anušić koji vjeruje kako Orqa može uvelike konkurirati i u okviru novih programa Europske unije ReArm i SAFE.

„Imamo jedinstven hrvatski proizvod, FPV dron koji je razvijen i u potpunosti proizveden u Hrvatskoj. Hrvatska javnost u svečanom mimohodu Hrvatske vojske imat će priliku prvi put vidjeti te dronove. Danas sam se u tvrtki Orqa uvjerio kako mladi i stručni hrvatski inženjeri stvaraju dron tražen i na europskom i na svjetskom tržištu“,

rekao je Anušić.

Suosnivač Orqe Ivan Jelušić s timom svojih suradnika predstavio je MORH-ovoj delegaciji planove razvoja i povećanja proizvodnih kapaciteta tvrtke. Jedna od specifičnosti je i to da Orqa proizvodi FPV dronove čije su ključne komponente razvijene i proizvedene u Hrvatskoj. Osim toga, obuka za Orqine dronove traje bitno kraće nego za standardne FPV dronove, a iskustva s bojišta idu uvelike u prilog preživljavanju operatera Orqinih letjelica.

Tvrtka Orqa u prošloj je godini proizvela oko 150.000 FPV dronova, a povećanjem kapaciteta proizvodnja FPV dronova bit će utrostručena. Kako je Anušić već ranije naglašavao na sastancima ministara EU, Hrvatska je zainteresirana da bude vodeća nacija u proizvodnji i zajedničkim nabavama FPV dronova na razini Europske unije budući da tvrtka Orqa može ponuditi i na europskoj i na svjetskoj razini jedinstveni FPV dron koji je u potpunosti hrvatski proizvod. O jedinstvenosti ovog drona najbolje govore rezultati s ukrajinskih bojišta, te interes koji su na temelju tog iskustva pokazale europske države.

„Činjenica da su naša tehnološka rješenja tražena diljem zapadnih tržišta od velikog je značaja, ne samo za Orqu, već i za cjelokupan razvoj hrvatske industrije robotike. Naš tim mladih inženjera i stručnjaka za razvoj besposadnih i robotičkih sustava predstavlja najvrjedniji resurs koji tvrtka ima. Iako je Orqa među vodećim proizvođačima besposadnih sustava, valja istaknuti da se i druge hrvatske tvrtke uspješno pozicioniraju u ovom sektoru“,

Oprema operatera drona

naglasio je Ivan Jelušić, dodavši kako samo „zajedničkim djelovanjem i nastavkom odlične suradnje s MORH-om možemo hrvatsku obrambenu i tehnološku industriju podići na zavidnu međunarodnu razinu“.

Prilikom nedavnog posjeta estonskog premijera Michala Hrvatskoj čulo se o pripremama osječke Orqe u suradnji s estonskom tvrtkom Lendurai za veliku nabavu dronova u vrijednosti od 400 milijuna eura, ali i zajedničku izgradnju pogona za sklapanje i integraciju u Estoniji. Također treba podsjetiti i da će Orqini FPV dronovi, temeljem sporazuma potpisanog u listopadu 2024., biti dio opreme turske besposadne letjelice TB2 Bayraktar. Bayraktar, koji će također biti prikazan na mimohodu kao novitet u OS RH, poslužit će kao zračna platforma za ispuštanje Orqinih FPV dronova s velike visine. Time se u borbi dobiva velika prednost u okolišima zasićenim protumjerama, ali i mogućnost ispuštanja FPV drona vrlo blizu neprijatelju.

Orqini FPV dronovi u konfiguraciji za MORH i OS RH na mimohodu će biti prikazani kao dio postroja novih sredstava koja su se nabavila ili se nabavljaju za potrebe OS RH. Treba napomenuti i da je ovo zaista najnovija akvizicija Ministarstva obrane, za koju je saborski Odbor za obranu vjerojatno dao zeleno svjetlo na zatvorenom dijelu svoje 12. sjednice, održane 11. srpnja, netom prije početka saborske ljetne stanke.

* Photo: MORH/T. Brandt

** ovaj tekst je dio projekta “Bespilotne letjelice nisko lete” i objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti