Prvi zrakoplov Eurofighter EF-2000 (Tranche 4) njemačkog Ratnog zrakoplovstva (Luftwaffe), nabavljen u sklopu projekta Quadriga, obavio je svoj prvi let u Airbusovom centru za vojne zrakoplove u Manchingu u Njemačkoj. Berlin je u studenome 2020. naručio ukupno 38 zrakoplova Eurofighter izvedbe Tranche 4. Flota se sastoji od 30 jednosjeda i osam dvosjeda za obuku, a namijenjena je zamjeni zrakoplova Eurofighter izvedbe Tranche 1 koji se povlače iz službe u Luftwaffeu, izvijestio je u petak, 17. srpnja portal Defence post. Iz Airbusa su poručili da se isporuka prvog zrakoplova Luftwaffeu i dalje očekuje kasnije ove godine, dok bi isporuka cjelokupne flote od 38 zrakoplova trebala biti dovršena do 2030. godine.

Novi zrakoplov za Njemačku nakon otkazivanja FCAS projekta

Ova važna etapa, uz njemačku narudžbu dodatnih 20 zrakoplova Eurofighter izvedbe Tranche 5, učvršćuje dugoročne planove Luftwaffea za modernizaciju lovačke flote u trenutku kada je otkazivanje francusko-njemačkog projekta budućeg zračnog borbenog sustava (FCAS) unijelo neizvjesnost u europske ambicije vezane uz borbene zrakoplove nove generacije. Zbroj ovih narudžbi znači da će Njemačka ukupno nabaviti 58 novoproizvedenih zrakoplova Eurofighter. Ova nabava samo je još jedan dio modernizacije i restrukturiranje njemačkih oružanih snaga. Uostalom, njemački kancelar Mertz ne krije ambicija da njemačka ima najsnažniju konvencionalnu vojnu siu u Europi

Eurofighteri serije Tranche 4

Quadriga Eurofighteri  Tranche 4 donose ključno unapređenje u vidu integracije sustava ECRS (European Common Radar System) Mark 1, radarskog sustava AESA. Ta sposobnost značajno poboljšava otkrivanje ciljeva, mogućnost istovremenog praćenja više ciljeva te otpornost na djelovanje elektroničkog ratovanja u usporedbi sa starijim modelima. Prema navodima portala Defence Blog, očekuje se da će ti lovci s vremenom nositi krstareće rakete dugog dometa Taurus KEPD 350, koji se već koriste na njemačkim lovcima-bombarderima Panavia Tornado IDS.

Inače, Eurofighter Typhoon zajednički su razvile i koriste ga Njemačka, Ujedinjena Kraljevina, Italija i Španjolska i operativnoj uporabi je okosnicu ratnih zrakoplovstava više država. Ovaj najnoviji primjerak posebno je važan za kompaniju Airbus, koja je na društvenim mrežama kratko objavila: “Ovo nije samo prekretnica za program – dizanje ovog novo izgrađenog standarda u nebo ogroman je korak naprijed za europsku obranu i suverenitet. S ESCAN mogućnostima, ovaj mlažnjak izgrađen je kako bi nebo bilo spremno za budućnost.”

*Photo: Bundeswehr/Airbus

Velikim vojnim mimohodom Francuska je obilježila svoj nacionalni praznik 14. srpnja, te tijekom i uoči nje okupila „Koaliciju voljnih“ , skup država koje podupiru Ukrajinu u borbi protiv ruske agresije. Završni čin francuskog praznika na simboličan način održat će se večeras, nastupom francuske nogometne reprezentacije u polufinalu Svjetskog nogometnog prvenstva.

Koalicija voljnih za jačanje PZO Ukrajine

Uoči današnjeg mimohoda u Parizu, francuski predsjednik Emanuel Macron jučer je okupio čelnike 25 zemalja koje se zalažu za sigurnosna i politička jamstva Ukrajini. Hrvatsku je predstavljao premijer Andrej Plenković, napominjući da Lijepa naša sudjeluje u političkom ali ne i vojnom dijelu Koalicije voljnih. Predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da će Pariz dopustiti Kijevu proizvodnju francuskih krstarećih raketa, precizno vođenih bombi i presretačkih raketa za protuzračnu obranu nakon što je Ukrajina naručila francusko-talijanske sustave protuzračne obrane nove generacije SAMP/T i borbene zrakoplove Rafale:

“Ranije danas predsjednik Volodimir Zelenski i ja dogovorili smo akcijski plan naših dviju zemalja, provedbom onog što je načelno dogovoreno prošlog studenog u vezi s našom bilateralnom obrambenom suradnjom. (…) Pokrećemo projekt kupnje 16 borbenih zrakoplova Rafale zajedno s odgovarajućim sustavima naoružanja. Prvi zrakoplovi trebali bi se pojaviti na ukrajinskom nebu 2028.-2029., a obuka ukrajinskih pilota započet će u nadolazećim mjesecima”,

rekao je Macron u ponedjeljak, 13. srpnja, na konferenciji za novinare. U medijskim izviješćima naglašeno je kako članice  Koalicije voljnih planiraju početak zajedničkih vojnih vježbi, koje bi se održavale u blizini Pariza, gdje je smješten operativni stožer vojnog dijela koalicije. Najavljeno je i nešto što bi se nazvalo Koalicija za protubalističke rakete, čiji je cilj izgradnja europskih protubalističkih raketnih kapaciteta. U njoj bi sudjelovalo deset zemalja – devet europskih država i Ukrajina, a koje bi surađivale u razmjeni tehnologija i razvoju sustava za zaštitu Europe od balističkih projektila.

Hrvatski premijer  Plenković izvijestio je da je na sastanku Koalicije voljnih u Parizu izražena daljnja snažna potpora Ukrajini, “i politička i vojna i financijska“, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u izjavi za medije. Izvijestio je da su one zemlje koje sudjeluju i u vojnom segmentu Koalicije voljnih najavile vježbe s Ukrajini susjednim zemljama kako bi pokazali zajedničke sposobnosti koje su se razvijale u posljednjih godinu i pol dana na kopnu, u zraku i na moru.

“Što se tiče hrvatske pozicije”, dodao je Plenković, “još jednom smo ponovili snažnu i principijelnu političku, financijsku, vojnu i humanitarnu potporu hrvatske Vlade Ukrajini, kao i posebna znanja i iskustva koje Hrvatska ima iz vremena Domovinskog rata, poput ekspertize u procesuiranju ratnih zločina, razminiranja i skrbi o ratnim veteranima. Založili smo se i za daljnju dinamiku pregovora o pristupanju Ukrajine u Europsku uniju”,

kazao je predsjednik Vlade istaknuvši da je to osobito važno sada kada je pozicija Mađarske bitno fleksibilnija nego je bila ranije. Sastanak je ocijenio vrlo korisnim i informativnim naglasivši da je dobro što je i Hrvatska na njemu sudjelovala. Upitan kako gleda na najavljenu “protubalističku koaliciju” unutar Koalicije, premijer je pojasnio da je cijela Koalicija voljnih, kao i uopće sigurnosna jamstva, koncipirana kao obrambeni mehanizam koji bi nastupio tek kada se jednom dogovori prekid vatre i postigne mirovni sporazum. „Dakle, nije to nikakva ofenzivna operacija niti uvlačenje svih ovih zemalja u ratna zbivanja“, ustvrdio je Plenković, dodavši da su dva pitanja koja predstavljaju problem Ukrajini – prvo da nemaju odgovor na eventualno korištenje nuklearnog oružna, a drugi su dalekometni balistički sustavi koje Rusija posjeduje i koristi. Zbog toga im je potrebna protubalistička obrana i zato su te zemlje koje imaju te sposobnosti u sastavu svojih oružanih snaga dio užeg tima koji će to podupirati. Plenković je iskoristio priliku kako bi ponovno kritizirao stavove predsjednika Milanovića koji je kritičan prema Koaliciji voljnih, a posebice zbog činjenice da nije dozvolio nazočnost pripadnika Počasno-zaštine bojne na mimohodu u Parizu, te su umjesto njih tamo stupali pripadnici ATJ Lučko.

Mimohod za francuski Nacionalni praznik

Na mimohodu od Slavoluka pobjede do Trga Concorde, francuske ali i savezničke postrojbe, kao i borbeni zrakoplovi iz cijele Europe pridružili su se raskošnoj proslavi održanoj u Parizu. U kontekstu prijetnji na Istočnom krilu NATO-a i najavljenom američkom povlačenju snaga iz Europe, moto ovogodišnjeg mimohoda bio je “Strateško buđenje Europe” kako bi se demonstrirala europska vojna snaga, ali i dodatno iskazala potpora Ukrajini.  Upravo zato su kao počasni gosti u mimohodu sudjelovali i pripadnici ukrajinskih Oružanih snaga, a u preletu uz akro-skupinu Patrouille de France letjela su i dva aviona Mirage 2000B s mješovitim francusko-ukrajinskim posadama, odnosno s ukrajinskim kopilotima koji su se obučavali u Francuskoj.

U postroju saveznika sudjelovali su i pripadnici specijalne policije, Antiterorističke jedinice Lučko, čiji je zapovjednik Mate Bilobrk istaknuo:

“Mi smo sretni i ponosni u zajedništvu, u ime svih, da možemo predstaviti domovinu u inozemstvu, u bilo kojem obliku, a pogotovo u ovome, gdje se nalazi svjetska elita. Mi smo sretni i ponosni.”

Dodao je da su ih Francuzi prebacili iz osmog u drugi red, a cjelokupni saveznički postroj je prošao ispred glavne pozornice.

Bienvenue à nos partenaires de la Coalition des volontaires. Honneur et fierté de vous avoir à nos côtés. pic.twitter.com/gGBWA1cpFO

— Emmanuel Macron (@EmmanuelMacron) July 14, 2026

Ukrajinski vojnici bili su prvi puta na francuskom mimohodu

Poseban gost bio je ukrajinski predsjednik Zelenski, koji je dočekan s ovacijama, a Emmanuel Macron opisao je ukrajinsku prisutnost kao “simbol bratstva, hrabrosti i zajedničke sudbine“. Hrvatsku je, kako rekosmo, predstavljao premijer Plenković, unatoč teškim riječima koje je protiv ovog okupljanja  proteklih dana izrekao predsjednik RH Zoran Milanović. Bez obzira što Milanović o tome mislio, Hrvatskoj je mjesto među zapadnim saveznicima, što je jasno danas demonstrirano. Velika je šteta da u mimohodu nisu sudjelovali pripadnici OS RH, kojima bi to bilo prirodno mjesto, no i zamjena – ATJ Lučko – odradila je posao na visini. Mediji su primijetili i da je srpski predsjednik Aleksandar Vučić – pozvan kao jedini ne-NATO i ne-EU čelnik – sjedio u prvom redu, ali nekoliko mjesta dalje od francuskog predsjednika Macrona, koji broji zadnje mjesece na ovoj funkciji. Unatoč nekim najavama, vojske Republike Srbije nije sudjelovala na pariškom mimohodu.

Za svoj posljednji mimohod u svojstvu vrhovnog zapovjednika, Emmanuel Macron imao je za cilj pokazati preporod francuskih oružanih snaga tijekom svojih deset godina na dužnosti, razdoblja u kojem se francuski obrambeni proračun udvostručio, pa su tako oklopna vozila Griffon i Jaguar, zajedno s dronovima postavljenim na kamionima, ilustrirali modernizaciju opreme posljednjih godina. Macron je u svojih 10 godina imao prilično napete odnose s Oružanim snagama, često obilježene nepovjerenjem i međusobnim napetostima, no za kraj mandata Macron ipak želi ostaviti vojsku na boljoj razini nego ju je dočekao.

Hrvatska je u petak, 10. srpnja, primila prvu uplatu od 255 milijuna eura u okviru obrambenog instrumenta Sigurnosna akcija za Europu (SAFE), što predstavlja 15% ukupne alokacije od 1,7 milijardi eura. Ovaj avans omogućit će Hrvatskoj ubrzanje ključnih obrambenih projekata, jačanje otpornosti i nadogradnju vojnih sposobnosti u potporu zajedničkim europskim ciljevima, priopćila je Europska komisija.

 „Hrvatska je dosljedno pokazivala svoju predanost europskoj sigurnosti, a ovo predfinanciranje pomoći će da se ta predanost pretvori u jače sposobnosti na terenu. Ubrzavanjem ključnih obrambenih ulaganja, Hrvatska će ojačati svoju otpornost, modernizirati svoje oružane snage, poboljšati svoje obrambene sposobnosti u mediteranskoj regiji i ojačati svoj doprinos našoj kolektivnoj obrani. Svaka država članica koja ulaže u vlastitu sigurnost također čini Europu jačom. SAFE omogućava zemljama poput Hrvatske da brže napreduju, zajedno ulažu i grade sposobnosti koje su Europi potrebne za odvraćanje prijetnji i zaštitu svojih građana,“

rekao je Andrius Kubilius, europski povjerenik za obranu i svemir, koji je u svibnju posjetio Zagreb. Tom su prilikom povjerenik Kubilius i ministri financija i obrane, Ćorić i Anušić, potpisali Sporazum o zajmu u okviru instrumenta SAFE–

Ovo predfinanciranje slijedi nakon završetka svih potrebnih proceduralnih koraka i odražava predanost EU-a pružanju pravovremene, praktične podrške putem SAFE-a, napominje Europska komisija. Daljnja plaćanja slijedit će kako se budu ispunjavali dogovoreni ciljevi i provedba.

Danas, prvog dana NATO summita u Ankari, održan je Forum obrambene industrije na kojem je 7 zemalja-članica objavilo pokretanje Projekta visoke vidljivosti (High Visibility Project-HVP) koji se tiče nabave višenamjenskih transportnih zrakoplova  (MRTT) Airbus A400M. Među njima je i Hrvatska, a s njom u društvo su još i Belgija,Francuska, Poljska, Španjolska, Turska i Ujedinjena Kraljevina. Pismo namjere o suradnji na unaprjeđenju sposobnosti strateškog zračnog prijevoza korištenjem zrakoplova Airbus A400M Atlas potpisao je u ime Hrvatske ministar obrane Ivan Anušić. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte je najavio veliko pojačanje savezničkih zračnih snaga s novim multinacionalnim Airbusovim sposobnostima osmišljenim za jačanje odvraćanja i obrane diljem Saveza. Pojačanje se odnosi na dvije ključne platforme: Airbus A330 MRTT, koji se koristi za dopunjavanje gorivom i prijevoz u zraku, te Airbus A400M, strateški zračni prijevozni zrakoplov svjetske klase sposoban za brzo premještanje trupa, opreme i zaliha preko teritorija NATO-a.

Kako je u svom  priopćenju navela kompanija Airbus, ova inicijativa je izgrađena na strategiji „udruživanja i dijeljenja“ („Pooling&Sharing“),  te predviđa različite faze suradnje među zemljama sudionicama – od flote A400M u multinacionalnom vlasništvu i pod multinacionalnim upravljanjem do povezanih usluga poput održavanja, podrške obuci, infrastrukture i nabave. Cilj je stvoriti cjelovito rješenje koje učinkovitije ispunjava nacionalne i NATO zahtjeve, a istovremeno nudi veću operativnu fleksibilnost u specifičnim sposobnostima, uključujući dopunjavanje gorivom u zraku, pomoć u katastrofama, medicinsku evakuaciju i gašenje požara. Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić je na današnjoj press-konferenciji u Ankari o pristupanju Hrvatske ovom projektu rekao:

„Radi se o Projektu visoke vidljivosti. Radi se o brzom transportu naših trupa zračnim prometom i, naravno, trupa naših saveznica. U tom projektu se predviđa nabavka velikih transportnih vojnih aviona u kojem Hrvatska do 2030. godine neće imati nikakve obaveze niti bilo kakav trošak, nego iza 2030. godine. Moramo definirati kako i na koji način ćemo u tom projektu participirati. Pretpostavljam da ćemo participirati kao saveznica, naravno, s određenim ugovorima, sporazumima sa zemljama koje budu imale u svom aranžmanu i u svojoj nabavi, u sastavu svojih oružanih snaga, upravo te avione za transport borbenih trupa.“

Projekti visoke vidljivosti (HVP) predstavljeni su kao novi NATO-ov instrument za ubrzanje razvoja ključnih vojnih sposobnosti europskih saveznika u kontekstu postupnog povlačenja Amerikanaca iz konvencionalne obrane Europe. Hrvatska je procijenila da je od velike važnosti sudjelovanje u projektu koji će omogućiti korištenje transportnih aviona, posebno s obzirom na to da je preuzela  NATO-ov cilj sposobnosti „Strateško raspoređivanje“ koji obuhvaća sposobnosti teškog i srednjeg transporta vojnika i vojne opreme.:

„To, naravno, ne mora značiti da moramo posjedovati isti taj avion, nego ga možemo koristiti zajedno s ovih sedam zemalja koje sam spomenuo. Ključno je to da je u našem Dugoročnom planu razvoja navedeno da Oružane snage Republike Hrvatske trebaju imati u svom sastavu i transportni avion. Ispunit ćemo tu obvezu iz Detaljnog plana razvoja Oružanih snaga. Imat ćemo na raspolaganju transportni avion, zajedno s našim saveznicima, koji ćemo rentati po potrebi,“

naglasio je Anušić, dodavši da u skladu s potpisanim Pismom namjere, Republika Hrvatska dobiva mogućnost sudjelovanja u radu stručne radne skupine i aktivnog sudjelovanja u oblikovanju aranžmana suradnje u skladu s nacionalnim interesima i prioritetima..

A400M Atlas u službi RAF-a (Photo: RAF)

„Odabir A400M za ovu multinacionalnu flotu naglašava njegove ključne strateške sposobnosti zračnog prijevoza. S više od 135 zrakoplova u upotrebi i više od 270 000 sati leta koje je ostvarila globalna flota, A400M postao je okosnica zračne mobilnosti za najveće europske zemlje NATO-a, a s budućim planom sposobnosti, njegova će uloga postati još važnija u desetljećima koja dolaze“,

zaključio je Ben Bridge, predsjednik Airbus Defence and Space u Velikoj Britaniji.

*Photo: NATO (osim zadnje)

Na današnjoj 181. sjednici Vlade RH ministri su usvojili Odluku o preuzimanju obveza Ministarstva obrane do 2029. za održavanje višenamjenskog borbenog aviona Rafale, što je pobliže objasnio državni tajnik u MORH-u Drago Matanović:

„Kao nastavak projekta opremanja avionima Rafale Ministarstvo obrane ima potrebu za dodatnim robama i uslugama za održavanje aviona Rafale i prateće opreme, kao i za nabavu zemaljske opreme u potpori operativnih sposobnosti aviona, nabavu sustava za pripremu i raščlambu misija elektroničkog ratovanja za avione Rafale koje je obrambeno važno za Republiku Hrvatsku radi osiguranja zahtjevanog stupnja raspoloživosti i operativnih sposobnosti aviona. U skladu s tim, ukupne obveze Ministarstva obrane od 2026. do 2029. godine iznose 64.006.780,00 eura, od čega su iznosi od 2027., 2028. i 2029. godine određeni kako se navodi u ovoj Odluci te se osiguravaju u Državnom proračunu na razdjelu Ministarstva obrane. Stoga se ovom Odlukom predlaže davanje prethodne suglasnosti Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava Državnog proračuna od 2027. Do 2029. Za kontinuirano održavanje višenamjenskog borbenog aviona Rafale i prateće opreme, i nabavu opreme u ukupnom iznosu 28.035.428,00 eura.“

Podijeljeno po godinama, najviše će se iz proračuna izdvojiti već sljedeće, 2027. – čak 18.970.539,92 eura, potom 2028. –   7.615.102,44 eura, te konačno 2029. – „tek“ 1.449.786,16 eura.

Donošenjem današnje odluke ujedno prestaje važiti slična Odluka o davanju suglasnosti Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u razdoblju od 2025. do 2027. godine za kontinuirano održavanje višenamjenskog borbenog aviona Rafale i prateće opreme od 14. studenog 2024. U rujnu 2024. daljnje održavanje i logistička potpora za borbene aviona Rafale prošlo je kroz saborski Odbor za obranu, a dva mjeseca kasnije Vlada je rezervirala sredstva u Državnom proračunu za razdoblje od 2025. do 2027. u iznosu od 24.563.067,10 eura. Ugovor koji je tada bio sklopljen s tvrtkom Dassault Aviation za kontinuirano održavanje aviona Rafale i prateće opreme koji osigurava usluge popravka, remonta, obnove resursa i periodičkih pregleda za komponente aviona i motora vrijedi još svega 3 mjeseca, odnosno do listopada 2026. godine. Za ovu godinu u proračunu je za održavanje i nabavu dodatne opreme osigurano 35.971.351,68 eura. Time je današnja odluka Vlade bila nužna za nastavak održavanja kako samih lovaca, tako i prateće opreme, za naredno razdoblje.

Nažalost, već dugo Republika Srbija i njoj bliski entitet u BiH, Republika Srpska, predstavljaju izvor nestabilnosti u regiji. Ako ništa drugo, prema van se to očitovalo u napetim odnosima sa susjednim Kosovom, blokiranjem raznih reformskih nastojanja u Bosni i Hercegovini te „živopisnim“ odnosima prema Hrvatskoj i Albaniji (gdje i normalna suradnja u okviru NATO-a počne izazivati nevjerojatne strahove). Svemu pridonosi i politika balansiranja EU-a prema Rusiji i Kini. No, ni prema unutra situacija u Srbiji nije bila ništa bolja. Svjedočimo brojnim izborima na kojima je, uz sve više raznih prigovora, redovito trijumfirao Aleksandar Vučić. Tu su i korupcijski poslovi koji su odnijeli ljudske žrtve, velike javne demonstracije svekolike oporbe (koja redovitim sredstvima, čini se, ne može bliže vlasti), mafijaški obračuni u javnosti, ali i opća represija kakva se inače više ne vidi u široj regiji.

Sve se to donekle komprimiralo posljednjih dana. Situacija je zakomplicirana početkom lipnja, posebno oštrim izvješćem Europskog parlamenta o stanju u Srbiji, koja se više ni prividno ne kreće prema članstvu u EU-u. Zatim je sredinom mjeseca uslijedilo otkrivanje veza samog vrha beogradske policije s mafijom i njezinim likvidacijama, te demonstracijama koje su se opet pojačavale prema kraju lipnja i tamošnjem blagdanu Vidovdanu, danas, 28. lipnja. Zagrijavanju atmosfere pridonijeli su i veliki javni skupovi. Onaj vladajućih održan je ispred Skupštine Srbije u Beogradu u subotu, 27. lipnja (gdje su organizatori tvrdili da se okupilo više od 200.000 ljudi, a brojenjem sa slika došlo se tek do 32.500 okupljenih), dok je oporbeni skup zakazan za danas u Kraljevu.

Skup potpore Vučiću 27. lipnja 2026.

No, da bi se upotpunila slika, treba napomenuti kako je Aleksandar Vučić, od kraja svibnja 2017. predsjednik Srbije, baš na spomenutom velikom skupu u Beogradu najavio da uskoro planira podnijeti ostavku. Time bi novi predsjednički izbori u Srbiji, umjesto da budu održani prije kraja svibnja 2027., bili organizirani uskoro – „najkasnije tri mjeseca od nastanka spriječenosti predsjednika“, odnosno njegove ostavke najavljene „za nekoliko tjedana“. U tom svjetlu sve aktualne okolnosti u Srbiji već treba promatrati u predizbornom kontekstu, bez obzira na činjenicu što se sam Vučić više ne može kandidirati za mjesto predsjednika. Zbog toga se intenzivno nagađa o mogućem „ruskom manevru“ kojim bi predsjednica države možda postala vjerna Ana Brnabić, dok bi Vučić ponovno osvanuo na (sada opet ojačanom) mjestu premijera – što je pozicija koju je Aleksandar Vučić već obnašao od kraja travnja 2014. do kraja svibnja 2017. godine.

Vojne stvari

Što se Vučićevih predizbornih aktivnosti tiče, treba posebno napomenuti današnje „zveckanje“ oružjem te isticanje velike vojne modernizacije koju Republika Srbija provodi posljednjih godina. Dok se povodom Vidovdana prvo na vojnom aerodromu u Batajnici moglo vidjeti raznu izloženu vojnu tehniku, dio svega toga nakon podneva je borbeno isproban na vojnom poligonu „Pasuljanske livade“ u središnjoj Srbiji. Glavni gosti tamo bili su već spomenuti srbijanski predsjednik Vučić, ali i kompletan politički vrh Republike Srpske iz susjedne BiH.

Aeksandar Vučić i Milorad Dodik gledaju vježbu na “Pasuljanskim livadama”

Kao prvo, tu treba napomenuti da Srbija već dulje intenzivno investira u svoje vojne resurse i opremu. Dok se Hrvatska teškom mukom pomaknula preko granice vojnoga proračuna od milijardu USD (lani se jedva dostiglo oko 1,78 milijardi USD čistog vojnoga proračuna, da bi NATO-ova kvota od preko 2 posto BDP-a bila namaknuta akrobacijama s braniteljskim mirovinama), Srbija je za te stvari iste te 2025. godine utrošila oko 2,53 milijarde USD. To je oko 42 posto više, što je razlika kakva se uočava već godinama. Pritom treba napomenuti da, uz plaće profesionalnoga osoblja, Srbija još nije ponovno uvela obvezno služenje vojnoga roka (i s time povezane rashode), iako se o takvom potezu promišljalo posljednjih desetak godina. Baš je danas Vučić istaknuo kako bi tako nešto moglo zaživjeti u ožujku 2027. godine „za sve muškarce i mnoge djevojke“. Naravno, to je posebno zanimljivo kada se u obzir uzme da se baš lanjsko uvođenje, a onda i ovogodišnji početak obveznog služenja vojne obveze u Republici Hrvatskoj, često opravdavalo potrebom odgovora na takve inicijative u Srbiji. Za to vrijeme i Srbija glavninu svojega obrambenog novca vidljivo usmjerava na modernizaciju vojne opreme – s naglaskom na zrakoplovstvo, kopnenu vojsku i tamošnju riječnu flotilu (koja je skoro pa bolje prošla ondje na Dunavu nego čitava HRM na našoj obali Jadrana). Kako se nedavno moglo čuti od Aleksandra Vučića, do kraja 2025. godine Srbija je u svrhe materijalne modernizacije potpisala ugovore vrijedne oko 6 milijardi eura, što je više nego dvostruko od hrvatske modernizacije kojom se na sav glas hvale vladajući.

Kao drugo, što se sadržaja tih ugovora tiče, oni su tek na prvi pogled slični. Od Francuske je kupljena eskadrila novih borbenih aviona Rafale, koja se očekuje do 2030. godine. Tu treba napomenuti kako se radi o novim zrakoplovima, modernijim od onih za Hrvatsku, te je posao zaključen uz razvoj i vezanu suradnju vojnih industrija Srbije i Francuske. To je točka od koje je RH izričito odustala nakon propasti sličnog posla s Izraelom 2019. godine. Zato Srbija očekuje da će u tvornici „Utva“ u Pančevu uskoro krenuti proizvodnja dijelova za avionski top GIAT 30 M791, a nakon određenih prijenosa tehnologije možda i još ponešto. Uz to, u suradnji s Rusijom i Bjelorusijom prije izbijanja rata u Ukrajini kompletirala se te modernizirala eskadrila borbenih aviona MiG-29. Za njih su i danas u Batajnici predstavljeni opsežni paketi naoružanja. Od njih posebno treba istaknuti rakete zrak–zrak R-27ER i R-77, novopribavljene ruske TV-vođene rakete H-29TE, proturadarske rakete H-31P, ruske jedreće bombe KAB-500Kr te podvjesni sustav za elektroničko ratovanje MSP-418K. Uz to, ponovno se moglo vidjeti i već ranijih mjeseci spominjano novo kinesko avionsko naoružanje – kvazibalističke rakete CM-400AKG/B i jedreće bombe LS-6-500-3. Sve je to oprema koja dobrim dijelom do sada nije postojala na prostoru bivše SFRJ. Srbija je svoje MiG-ove 29 opremila i novim sustavom razlikovanja prijatelja i neprijatelja (IFF) TSB 2515 francuske tvrtke Thales, a kupljeni su i dodatni helikopteri H-145M u Njemačkoj (4 za vojsku i 5 za civilne svrhe), te Mi-35M iz Rusije (4 komada) i Mi-35P s Cipra (11 komada), koji su predstavljeni zajedno s opremom.

Što se protuzračne obrane tiče, u Batajnici se mogao vidjeti francuski laki PZO Mistral 3 (kakav je kupovala i Hrvatska), da bi se onda lepeza takvih sredstava u Srbiji nastavila i dodatnom kineskom opremom – sustavom srednjeg dometa HQ-17AE te jeftinijim sustavom dugog dometa FK-3 (koji se navodno planira uskoro dopuniti i skupljim te sposobnijim sustavom HQ-9). Sve bi to trebalo raditi i na temelju radarskih podataka francuskih sustava tvrtke Thales (3 radara dugog dometa GM403 Alpha i još 7 radara GM200), uz uvezivanje izvedeno na temelju tehnologije iz Izraela (s kojim Srbija također razvija intenzivnu industrijsku suradnju). No, posebno treba napomenuti i dodatne kupnje mješovitih PZO-sustava iz Rusije (dvije bitnice sustava Pancir S1M, kao dodatak na već postojeću bitnicu sustava Pancir S1E) – te modernih ruskih sredstava za elektroničko ratovanje. Riječ je navodno o jednom sustavu 1L269E Krasuha-2, trima sustavima 1RL257 Krasuha-4, nekoliko sustava Repellent-1 i sklopu sustava za pasivno elektroničko izviđanje Moskva-1 sastavljenom od tri stanice 1L265E i dvaju upravljačkih sklopova 1L266E. Ova posljednja napomenuta oprema dijelom se vidjela prošle jeseni na vojnoj paradi u Beogradu i predstavlja sredstva kakva se također donedavno nije viđalo u regiji i koja bi lako mogla predstavljati određeni problem za sve susjede Republike Srbije. Uz sve to, prezentirano je bilo i ponešto besposadnih sustava – kako uvoznih (s posebnim naglaskom na izraelsku FPV-letjelicu srednje kategorije LANIUS-X), tako i domaćih (kamikaza-letjelice „Komarac“, višenamjenske napadačke letjelice „Gavran“, ali i kopneni sustav „Mali Miloš“ u više varijanti). Sve je to još uvijek aktualni predsjednik Srbije Vučić začinio i najavama dodatnih međunarodnih kupnji iz Rusije, Francuske i Kine – pri čemu se već nagađa dolazi li iz Pekinga samo dodatna protuzračna oprema ili je u planu i kupnja dodatne eskadrile aviona, bilo borbenih ili trenažnih.

Represija bez premca

Za kraj spomenimo da je, unatoč svim nastojanjima prikaza nacionalne snage i sloge (jučerašnji politički skup vladajućih u Beogradu bio je nazvan „Srbija jedna porodica“, SNS bi na predstojeće izbore mogao izaći s listom „Ujedinjena Srbija“, a slični su motivi dominirali i bazom „Pukovnik-pilot Milenko Pavlović“ u Batajnici) – stvarna slika ipak ponešto drugačija. Mimo već spomenutih javnih prosvjeda koji ne jenjavaju od pada nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenoga 2024. godine – u posljednjih desetak dana represivni se aparat Srbije ponovno aktivirao i po pitanju navodnog korištenja „zvučnih topova“ protiv prosvjednika u Beogradu 15. ožujka 2025. godine. Konkretno, radi stručnih komentara na tu temu u posljednjih je sedam dana višekratno ispitivan renomirani beogradski vojni analitičar Aleksandar Radić (koji je zbog prijetnji članovima obitelji potom i napustio Srbiju), kao i niz novinara, odvjetnika te oporbenih čelnika koji su tvrdili da je vlast na studentima-prosvjednicima vjerojatno primijenila zvučni top.

Dakle, može se jasno konstatirati da Republika Srbija itekako jača svoje vojne snage te se vidljivo politički miješa u Bosnu i Hercegovinu kroz tretiranje vrha Republike Srpske gotovo kao domaćih političkih igrača. Istodobno sve manje mari za EU-standarde u vlastitoj kući, gdje se oporbu i kritičare privodi i zastrašuje – sve u svjetlu još jednih prijevremenih izbora koji će vjerojatno opet biti itekako problematični po pitanju primjene osnovnih demokratskih standarda. I, naravno, već sada treba očekivati da će predizborna kampanja opet biti žestoka, uz brojna spominjanja „ustaša“, zaplotnjačkih aktivnosti Hrvatske, Albanije i Kosova, operativaca SOA-e i drugih domaćih i stranih neprijatelja. Oporba će, s druge strane, vjerojatno opet voditi (možda i fizički nasilnu) bitku s problematičnim biračkim popisima, domaćim batinašima te glasačima „na privremenom radu“ iz Republike Srpske.

* Ovaj tekst dio je serijala – vojne analize dana na portalu Jutarnjeg lista. Objavljen je 28. lipnja 2026. pod nazivom “Srbija pokazala novo oružje koje su im dali Rusi, tako nešto u regiji još nije viđeno, to je problem za sve susjede!” i u originalnom obliku može se naći na adresi: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/vucic-ostavka-vojna-modernizacija-represija-izbori-srbija-15722755

Pred najvišim dužnosnicima Rumunjske i Turske, predvođenima predsjednicima država Nicușorom Danom i Recepom Tayyipom Erdoganom, Rumunjske pomorske snage zaprimile su u službu novoigrađenu korvetu “Kontraadmiral August Roman” – 261, klase  Hisar. Svečanost se odvijala u subotu, 20. lipnja, u brodogradilištu u Istanbulu, gdje je zapovjednik broda pukovnik Sorin Huruială primio rumunjsku zastavu, nakon čega je korveta ušla u službu Rumunjskih pomorskih snaga. Brod je postao dio 50. divizije korveta, strukture podređene Zapovjedništvu flote “Viceadmiral Vasile Urseanu”.

Korveta “Kontraadmiral August Roman” – 261 je višenamjenska – dizajnirana je za obavljanje širokog raspona zadaća: od nadzora, izviđanja, patroliranja, pomorskog presretanja te potrage i spašavanja na moru, do površinskog, protuzračnog i protupodmorničkog ratovanja, uključujući i integrirani helidrom. Brod u svojoj trenutnoj konfiguraciji ima top kalibra 76 milimetara, dvije strojnice kalibra 12,7 milimetara, radar za upravljanje vatrom s integriranim elektrooptičkim senzorom, sustave za elektroničko ratovanje i integrirani komunikacijski sustav – opremu temeljenu na najsuvremenijim tehnologijama, objavilo je rumunjsko Ministarstvo nacionalne obrane.

Ova korveta je kupljena iz viška turske Ratne mornarice, koja ju je pustila u službu u prosincu 2024., odmah nakon izgradnje broda. Kratko razdoblje isporuke i integracije u službu Rumunjskih pomorskih snaga predstavljalo je značajnu operativnu priliku za rumunjsku vojsku, izravno doprinoseći jačanju kapaciteta odgovora na novonastale prijetnje u regiji Crnog mora. Rumunjski predsjednik Nicușor Dan naglasio je kako je ovo važan trenutak za Rumunjske pomorske snage:

„Ovo je prvi novi brod nakon 30 godina. Još četiri će slijediti kroz program SAFE, i mi smo u ovom trendu modernizacije cjelokupne vojne opreme.“

U prosincu 2025. potpisan je međuvladin ugovor vrijedan 223 milijuna eura, bez PDV-a, a prijenos vlasništva nad brodom dogodio se u utorak, 16. lipnja 2026. Ukupna vrijednost za postizanje operativne sposobnosti iznosi približno 265 milijuna eura, bez PDV-a. U tom smislu, planiran je novi postupak nabave za drugu polovicu 2026., vrijedan približno 42 milijuna eura, za dodatne sposobnosti i borbene sustave (VLS – Vertical Launching System, sustavi za lansiranje protuzračnih raketa, CIWS – Close-In Weapon System, kalibra 35 mm, sustav za lansiranje raketa i torpeda te infracrveni sustav za pretraživanje i praćenje). Također, kroz EU-program SAFE (Security Action for Europe) planirana je nabava sustava za lansiranje raketa NSM (Naval Strike Missile), koji će biti instaliran i integriran na brodu.

„Ovom novom akvizicijom, Rumunjska još jednom dokazuje svoju predanost ispunjavanju obećanja o obrambenim ulaganjima danog u Haagu i NATO-ovih ciljeva sposobnosti, čime značajno doprinosi povećanju europskog doprinosa Sjevernoatlantskom savezu i našoj zajedničkoj sigurnosti u regiji Crnog mora, zajedno s Republikom Turskom, našim strateškim partnerom, saveznikom i tradicionalnim prijateljem,“

zaključila je na društvenim mrežama Toiu Oana, rumunjska ministrica vanjskih poslova.

Rumunjska trenutno provodi ili planira niz zajedničkih aktivnosti s Turskom – Rumunjska, Bugarska i Turska imaju zajednički program razminiranja u teritorijalnim vodama Crnoga mora, a rumunjski predsjednik očekuje da će ovo partnerstvo biti prošireno i na podmorničku infrastrukturu u Crnom moru, naročito zbog toga što Rumunjska pokazuje interes za iskorištavanje plina u Crnom moru. Turski predsjednik Erdogan bi do kraja ove godine trebao doći u posjet Bukureštu, pri čemu će biti organiziran rumunjsko-turski poslovni forum. Rumunjski dužnosnici očekuju i veća turska ulaganja u obrambenu industriju, posebno nakon što je turska privatna tvrtka Otokar kupila rumunjsku Automecanicu u Mediașu. Trenutno su u tijeku rumunjsko-turski razgovori o NATO-vom Centru za Crno more, koji se trenutno nalazi u Istanbulu. Kako je riječ o centru rotacijskog tipa, Rumunji ga žele dovesti u Constanțu počevši od 2028. godine. Erdogan i Dan su razgovarali i o europskom centru za sigurnost plovidbe u Crnom moru. Kako je naglasio rumunjski predsjednik, „glavni zadatak ovog centra bit će prikupljanje informacija o plovidbi i svemu što se događa u Crnom moru, ali sekundarni zadatak je povezivanje Europske unije sa zemljama koje imaju interes za Crno more, a Turska je, naravno, jedna od njih.“

Francuska Naval Grupa potpisala je memorandume o razumijevanju (MoU) s još dva hrvatska partnera – tvrtkama INELTEH i INDI-metal, za isporuku opreme u sklopu lokalne izgradnje korveta. Potpisivanje koje je suorganizirano s Hrvatskom gospodarskom komorom održano je 17. lipnja 2026. na svjetski poznatom sajmu obrane i sigurnosti Eurosatory u Parizu, na kojem svoje proizvode i usluge predstavlja čak 38 hrvatskih obrambenih tvrtki. Memoranduma su potpisali Jezerko Crnić, direktor INELTEH-a i Endi Šterpin, predsjednik Uprave INDI-metala s Julienom Hostinom, direktorom za industrijsku suradnju Naval grupe. Sporazumi s tvrtkama INELTEH za elektroničku opremu i sustave te INDI-metal za konzole i razvodne ploče predstavljaju novu prekretnicu u integraciji hrvatskog industrijskog i pomorskog ekosustava u dobavni lanac Naval Grupe i plan inovacija usmjeren prema Hrvatskoj i izvoznim tržištima.

“INELTEH i INDI-metal danas su potpisom memoranduma na nacionalnom štandu pokazali da hrvatske tvrtke imaju što ponuditi u izuzetno konkurentnoj industriji. Ovo je izravan nastavak Industrijskog dana koji smo prošle godine organizirali s Naval Group u Hrvatskoj kada smo im pokazali naše kapacitete. Ovo su konkretni rezultati sustavnog povezivanja tvrtki na kojemu radimo kroz Zajednicu obrambene industrije HGK upravo kako bi bile spremne kada se otvore prilike ovog tipa,”

poručio je Tomislav Radoš, zamjenik predsjednika HGK.

Naval Grupa već procjenjuje da će tijekom faze izgradnje diljem zemlje biti mobilizirano više od 1.000 izravnih i neizravnih visoko kvalificiranih radnih mjesta. To otvara dugoročne perspektive u kontekstu izvoznih prilika. Održavanje, modernizacije te istraživanje i razvoj dodatno će osigurati održiv opseg posla i stvaranje dodatnih kvalificiranih radnih mjesta tijekom vremena, napominje Naval grupa u priopćenju.

Ponuda Naval Grupe za Hrvatsku ratnu mornaricu predviđa lokalnu izgradnju većine dijelova za obje korvete Gowind u Hrvatskoj, uključujući završno sklapanje i održavanje tijekom cijelog životnog ciklusa brodova.

Poljska je u samo jednom danu potpisala rekordnih 29 obrambenih ugovora vrijednih 18,4 milijarde eura, što je ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz opisao kao “apsolutni svjetski rekord”. Varšava tako jača svoje vojno opremanje zahvaljujući sredstvima iz EU mehanizma SAFE. Sporazumi, potpisani u subotu 30. svibnja, s brojnim domaćim proizvođačima, pokrivaju širok raspon sustava naoružanja, uključujući 146 pješačkih borbenih vozila Borsuk, 96 samohodnih haubica Krab kalibra 155 mm, 64 samohodna minobacača Rak kalibra 120 mm na podvozju oklopnog transportera Rosomak i pomoćna vozila za samohodne haubice K9PL. Također, oni uključuju vozila za streljivo, zapovjedna vozila i komunikacijska vozila za raketni topnički sustav Homar-K. Poljska je osigurala najveću alokaciju među zemljama EU-a, dobivši pristup 43,7 milijardi eura. Naime, riječ je u zemlji koja slovi među NATO članicama kako jedna s najjačim oružanim snagama, a koje su u procesu intenzivne modernizacije. Na stranicama ovog portala pisali smo nedavno da poljski zračni prostor štite i novi borbeni zrakoplovi F 35. Zemlja je službeno potpisala sporazum o zajmu iz programa SAFE 8. svibnja i primila prvu tranšu od 6,6 milijardi eura u petak, 29. svibnja. Premijer Donald Tusk rekao je ranije ovog mjeseca da Poljska namjerava do kraja svibnja finalizirati oko 40 ugovora vrijednih oko 100 milijardi zlota (oko 23,6-27 milijardi eura). Poljska, smještena na istočnom krilu NATO-a, prolazi kroz jednu od najbržih vojnih modernizacija u Europi otkako je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine.

Najveća poljska izdvajanja za vojsku ikad

Ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz, koji je prisustvovao potpisivanju, rekao je da je subota bila „apsolutno najvažniji dan u izgradnji sposobnosti Poljskih oružanih snaga i neovisnosti poljske obrambene industrije“.

„Nikada prije u povijesti modernizacije poljskih oružanih snaga nismo potpisali 29 ugovora za 78 milijardi zlota [18,4 milijarde eura] u jednom danu. Ovo je apsolutni svjetski rekord. Ovo je dan koji mijenja stvarnost“,

dodao je ministar Kosiniak-Kamysz. Ugovori su potpisani s nekoliko poljskih proizvođača, uključujući Huta Stalowa Wola, podružnicu državne Poljske grupe za naoružanje (PGZ), koja će dobiti najveći dio paketa. Rosomak S.A., proizvođač obrambene opreme sa sjedištem u Siemianowicama Śląskie na jugu Poljske, potpisao je odvojene ugovore za 48 vozila, uključujući 30 vozila za medicinsku evakuaciju i 18 zapovjednih vozila. Vrijednost ugovora za vozila za medicinsku evakuaciju prelazi 500 milijuna PLN neto, a vozila će biti isporučena do 2028. godine. Vrijednost ugovora za zapovjedna vozila iznosi približno 400 milijuna zlota neto, s provedbom između 2026. i 2029. godine. Konzorcij PGZ-AMUNICJA potpisao je ugovor vrijedan 13,5 milijardi PLN neto za isporuku nekoliko stotina tisuća komada topničkog streljiva kalibra 155 mm.

No čini se da se Poljska u posljednji trenutak okrenula potpori domaćim kompanijama umjesto nabave oružja iz EU, prvenstveno Njemačke. Naime, u ponedjeljak, 1. lipnja ove godine, potpredsjednik vlade i ministar nacionalne obrane Władysław Kosiniak-Kamysz, zajedno sa zapovjedništvom Poljskih oružanih snaga, sažeo je provedbu programa EU SAFE:

“Upravo smo završili brifing sa zapovjedništvom poljske vojske o operaciji SAFE, programu SAFE i sažetku njezine prve faze i prijelaza u drugu fazu, na sljedeće zadatke. (…) Program SAFE je poljsko oružje za poljsku vojsku, i to je danas jasno rečeno. Njemačka priča, koja se ponavlja već mnogo tjedana – da će se ta oprema kupiti u Njemačkoj, od njemačkih tvrtki – jednostavno se raspala u posljednja tri dana. To više nije održivo. (…) Očekujem da će oni koji to ponavljaju već mjesecima sada ponoviti nazive poljske opreme kupljene u okviru programa SAFE. Podsjetit ću vas na ta imena kako biste ih pamtili. Ovo je program Rak, ovo je program Baobab, ovo je Krab, ovo je Rosomac, ovo su mine iz programa Jarzębina i Tulipan. Ovo su prsluci i kacige iz programa Tytan. Ovo su Warani, koji će poslužiti za poboljšanje i pojednostavljenje zapovijedanja. Sve su to aktivnosti vezane uz Istočni štit i SAN sustav – sustav protuzračne obrane i obrane od dronova, najvažnija razina danas. To su aktivnosti povezane sa svakim od programa koji utječu na sve grane oružanih snaga.”

Poljski SAFE je program modernizacije i proširenja poljskih oružanih snaga, usvojen rezolucijom Vijeća ministara, i predstavlja najveće ulaganje u sigurnost i vojsku u povijesti zemlje, naglasio je ministar obrane osvrčući se i na kritike ovog opremanja:

“Ne postoji grana oružanih snaga koja je izostavljena iz programa SAFE, i nema grane Oružanih snaga koja nije ojačana novom opremom i vještinama. Zapovjednik odgovoran za obuku istaknuo je da će se ova oprema distribuirati jedinicama u našoj rastućoj vojsci – oprema toliko potrebna za obuku i pripremu vojnika. Ova oprema namijenjena je i za borbenu upotrebu, ali i za logističku i obučnu potporu, što je od najveće važnosti pri izgradnji sposobnosti odvraćanja. Ono što je rekao general Kukuła: naoružavamo se da bismo bili toliko jaki da nas nitko nikada neće htjeti napasti. Izgradnja ovog vojnog potencijala je ulaganje u buduće generacije. I svi oni koji sada izgovaraju te gluposti da će naša djeca i unuci snositi posljedice naših današnjih postupaka, da zadužujemo zemlju i da će netko morati platiti te obveze – to radimo kako naša djeca i unuci ne bi morali plaćati svojom krvlju za sigurnost Poljske. Jer ako danas uložimo u tu sigurnost, naša djeca, unuci i buduće generacije jednostavno će biti sigurni, jer nitko neće napasti Poljsku.”

Prioritet programa je podrška poljskoj industriji oružja – ukupno 11.981 partnera diljem zemlje uključeno je u provedbu programa, što se prevodi u tisuće radnih mjesta u obrambenom sektoru i srodnim industrijama. 

„Oružje u okviru SAFE-a, kojim ćemo opremiti vojne jedinice, prvenstveno će dovesti do dramatičnog povećanja borbenih sposobnosti Kopnenih snaga, Poljske mornarice, Zrakoplovstva, Specijalnih snaga i kibernetičkih snaga. Iz perspektive pojedinih vojnih grana, povećat će vatrenu moć i sposobnost angažmana protiv neprijatelja, ojačati oklopne i mehanizirane snage, a također će poboljšati integraciju bespilotnih sustava na svim razinama, razvoj višeslojne vojne zaštite, a također će dovesti do povećane logističke otpornosti i vojne mobilnosti. Također jača provedbu programa Istočni štit, gdje će se provesti niz ulaganja i kupnji kako bi se mogli kombinirati s opremom i provedbom zadaća na granici“,

rekao je general-pukovnik Sławomir Owczarczyk, prvi zamjenik glavnog zapovjednika Oružanih snaga Poljske.

„Kupnja u okviru programa SAFE predstavlja vrlo opipljivo poboljšanje operativnih sposobnosti Obrambenih snaga u cyber-prostoru u tri ključna područja: kibernetičkom, IT i kripto. Tijekom ove faze potpisano je dvanaest ugovora, koji nisu samo kupnja opreme. Oni grade koherentan ekosustav sposobnosti, od razmjene informacija i moderne kriptologije do umjetne inteligencije, mobilnih serverskih soba i 5G mreža. Prvo, jačamo sigurnost vojnih informacija i komunikacija. Kriptografska rješenja koja nabavljamo, uključujući postkvantne tehnologije, namijenjena su zaštiti oružanih snaga od trenutnih i budućih prijetnji. Drugo, povećavamo operativnu mobilnost. Mobilni laboratoriji za kibernetičku sigurnost, centri za upravljanje mobilnom kriptografijom i modularne kontejnerske serverske sobe omogućuju nam provođenje operacija ne samo na fiksnoj lokaciji, već i gdje god to operativna situacija zahtijeva. Treće, ulažemo u umjetnu inteligenciju i analizu podataka. To nam omogućuje izgradnju kapaciteta za brzo otkrivanje prijetnji, bolje razumijevanje operativne situacije i učinkovitiju podršku u donošenju odluka,”

sažeo je sklopljene sporazume general-bojnik Karol Molenda, zapovjednik Komponente Obrambenih snaga kibernetičkog prostora.

Poticanje obrane iz EU

Ugovori su sklopljeni u okviru programa obrambenih zajmova SAFE Europske unije, koji osigurava dugoročne zajmove s niskim kamatama kako bi se pomoglo državama članicama u kupnji vojne opreme proizvedene u Europi. Program je pokrenut prošle godine kako bi se potaknula europska obrambena proizvodnja usred zabrinutosti oko šireg sukoba s Rusijom, čija je potpuna invazija na Ukrajinu sada ušla u petu godinu.

Inače, Poljaci će, ove godine izdvojiti blizu 4.7% svog BDP-a za obranu, što je najveći postotak među članicama NATO-a i blizu „famoznom cilju od 5 posto“. Od ruske invazije na Ukrajinu 2022. Poljska je znatno povećala izdvajanja za obranu. Potpisala je ugovore vrijedne oko 20 milijardi dolara s SAD-om za nabavu 250 tenkova M1A2 Abrams, 32 borbena aviona F-35, 96 helikoptera Apache, Javelin projektila i raketnih sustava. Također je sklopila ugovore s Južnom Korejom za kupnju tenkova K2 i lakih borbenih aviona FA-50.

*Photo: Ministarstvo nacionalne obrane Poljske

Jučer je u vojnoj luci Lora ispraćen 13. hrvatski kontingent u NATO-operaciju “Sea Guardian” na središnjem Mediteranu. Kontingent čini 32 pripadnika, među njima tri žene, a u središnjem Mediteranu boravit će naredna 3 tjedna, odnosno do 18. lipnja 2026. godine. Zapovjednik 13. hrvatskog kontingenta ponovno je kapetan korvete Dino Čobo, dok je zapovjednica raketne topovnjače “Vukovar” poručnica bojnog broda Antonija Peroš. Tijekom sudjelovanja kontingenta u operaciji, časnik za vezu na zapovjednom brodu operacije ITS “Caio Duilio” (Ratna mornarica Talijanske Republike) je poručnik korvete Ernest Inkret.

Zapovjednik kontingenta kapetan korvete Dino Čobo rekao je prije odlaska:

“Odlučni smo zadaću izvršiti profesionalno i odgovorno, kako bismo što dostojanstvenije predstavljali Hrvatsku ratnu mornaricu i Oružane snage Republike Hrvatske u području operacije. Imajući u vidu razinu obučenosti, spremnosti i odlučnosti uvjeren sam kako će i ovaj kontingent nastaviti kontinuitet našeg uspješnog sudjelovanja u operaciji.”

Zadaće kontingenta nisu se promijenileu odnosu na ranije – i dalje su usmjerene na stvaranje cjelovite pomorske situacijske slike s ciljem osiguranja zajedničke sigurnosti na središnjem Mediteranu.

Zapovjednik HRM-a kontraadmiral Dojkić na ispraćaju je istaknuo:

“Ovu zahtjevnu zadaću uspješno provodimo već devetu godinu za redom bez obzira na sva ograničenja i izazove. Činjenica da su raketne topovnjače ‘Vukovar’ i ‘Dubrovnik’ starije od većine članova njihovih posada dovoljno govori sama za sebe.”

Također je naglasio da je uspješno sudjelovanje isključivo plod predanog i požrtvovnog rada, kako članova posade broda tako i kompletnog osoblja koje sudjeluje u održavanju i pripremi brodova i posada za operaciju. Ispraćaju 13. hrvatskog kontingenta uz pripadnike HRM i zapovjednika kontraadmirala Damira Dojkića u ime Zapovjednog operativnog središta Glavnog stožera Oružanih snaga RH nazočio je i pukovnik Krešimir Tušek te članovi obitelji pripadnika kontingenta.

Raketnoj topovnjači “Vukovar” ovo je peti angažman u ovoj aktivnosti.

Iako je zapovjednik Dojkić kao posebnu činjenicu izdvojio to da su RTOP “Vukovar” i “Dubrovnik” starije od većine članova njihovih posada, puno više o stanju u HRM-u govori to da je brod koji se jučer otputio prema Središnjem Mediteranu, naoružan, među ostalim, s “dva krmena protuzračna topa SAKO ZU 23 mm”, kako navodi MORH u priopćenju. Činjenica da je neki brod u moderno vrijeme opremljen antiknim sovjetskim protuzračnim sustavom govori puno više o načinu na koji se u RH shvaća opremanje i modernizacija.

*Photo: HRM