Svega 45 minuta trajala je sjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na kojoj je bila samo jedna točka dnevnog reda – “Prijedlog kandidata za ravnatelja Vojne sigurnosno-obavještajne agencije – prethodno mišljenje Odbora“. Kandidat – brigadni general Ivan Turkalj – u Sabor je došao u pratnji državnog tajnika u Ministarstvu obrane Zdravka Jakopa, a pri ulasku u dvoranu “Janko Drašković” Turkalj je samo kratko rekao da je spreman za zastupnička pitanja. Sjednica je, kao što je to bio slučaj i na dosadašnjim sjednicama na kojima se predstavljao i propitkivao kandidat za ravnatelja VSOA-e, bila zatvorena za javnost.

Niti sat vremena kasnije, pred novinare je izašao predsjednik Odbora Siniša Hajdaš Dončić (SDP) i kratko rekao:

“Nakon opsežnog intervjua s kandidatom kojeg su predložili predsjednik Republike i predsjednik Vlade, Odbor je s devet glasova za i jednim suzdržanim glasom dao prethodno pozitivno mišljenje na imenovanje gospodina Turkalja novim ravnateljem Vojne sigurnosno-obavještajne agencije”.

Nešto opširniji bio je potpredsjednik Odbora Mario Kapulica (HDZ):

“Ja čestitam generalu Turkalju na svemu… na onome  što je iznio prije svega u raspravi i pitanjima. Dakle, bio je vrlo suveren, odgovarao je vrlo konkretno i uvjerio nas je da će dobro obnašati ovu dužnost. Dijelim uvjerenje s ostalim zastupnicima, pa i ovaj koji je suzdržan nije to napravio – tako je i rekao – zato što nema povjerenja u generala, ima neke svoje druge razloge… Tako da mogu sa zadovoljstvom reći da smo tu dionicu završili da ljudi kojima je posao sigurnost mogu sada nesmetano, u punom kapacitetu raditi svoj posao”.

Kandidat za ravnatelja VSOA-e pred Odborom je najavio pomake u radu Agencije:

“Mi smo dobili uvjerenja da će se ti pomaci vidjeti. Dobili smo i naznake na koji način će se do toga doći, te naznake su bile vrlo uvjerljive. Mi ćemo, naravno, kao saborski Odbor u okviru svojih ovlasti to podržati, mi podupiremo i promjene i najavu što se tiče i ojačavanja kadrovske strukture, ujedinjavanja cijele Agencije i mislimo da će sukladno Zakonu o obrani i Zakonu o sigurnosnom… Strategiji obrane i Strategiji o sigurnosnom sustavu i godišnjim smjernicama za rad ova Agencija uspješno obavljati ove zadaće, a to je zaštita nacionalnih interesa, u prvom redu i Ministarstva obrane…”

Naravno, malo se tu tko zapitao o kojoj to “Strategiji obrane” ili “Strategiji o sigurnosnom sustavu” zastupnik Kapulica priča, kao što nije jasno ni spominjanje “Godišnjih smjernica” – dokumenta koji već neko vrijeme s donošenjem čeka da Predsjednik RH i premijer Vlade RH jednom uspiju sazvati (te onda i održati) Vijeće za nacionalnu sigurnost. No, novog ravnatelja VSOA-e, među ostalim, dočekat će i razrješavanje financijskih nepravilnosti zbog kojih je predsjednik Milanović pokrenuo (neuspješno) opozivanje sada bivšeg ravnatelja Ivice Kindera. No Kapulica kaže kako se ove malverzacije već rješavaju:

“Ne dolazi novi ravnatelj na neku situaciju u kojoj se ne zna što će bit ii kako će biti – sve su to postupci i procedure koji su daleko odmakle tako da on s time neće imati puno problema”.

Sutra bi brigadnog generala Ivana Turkalja trebalo čekati i službeno postavljenje na novu dužnost, budući da dosadašnjem otpravniku poslova brigadiru Anti Kujundžiću ističe prvi i jedini mjesec na čelu VSOA-e. Time nakon punih 10 mjeseci otkako je predsjednik Milanović pokrenuo opoziv Ivice Kindera sa čela VSOA-e, ova vojna agencija napokon dobiva novog ravnatelja u punom smislu riječi.

Nepunih godinu i pol dana nakon napada na Markovom trgu, pri čemu je ranjen jedan od policajaca iz osiguranja Vlade RH, ta je tema došla na red i na nadležnom saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Novi predsjednik tog Odbora, SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić, za jutros je sazvao sjednicu s dvije točke dnevnog reda: (1) „Napad na Banske dvore 12. listopada 2020. – razmatranje izvješća Ministarstva unutarnjih poslova, Sigurnosno-obavještajne agencije i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske”, te (2) „Uhićenja građana zbog objava na društvenim mrežama – razmatranje izvješća Ministarstva unutarnjih poslova”. Iako je sjednica – prema najavi – trebala biti djelomično zatvorena za javnost, ispalo je da je bila cjelokupno zatvorena, pa je javnost trebala biti informirana tek putem izjava nakon njenog završetka. Ipak, na kraju je ispalo da se ponešto detalja čulo i tijekom same sjednice, kako bi pojedini njeni sudionici samostalno izlazili iz prostorije i selektivno se u hodu obraćali javnosti.

Posebno tu treba istaknuti izlazak pred novinare premijera Andreja Plenkovića, zbog kojeg je sjednica više-manje i sazvana. Naime, i nakon što je u srpnju prošle godine Županijsko državno odvjetništvo okončalo slučaj, zaključivši da je napadač Danijel Bezuk djelovao sam, a ne kao „dio neke nasilne mreže organiziranih političkih ekstremista“, premijer Plenković u više je navrata izražavao nezadovoljstvo tim zaključkom. Tako je na press-konferenciji od 23. prosinca prošle godine, sumirajući rad Vlade u 2021. godini, izjavio:

„Mi smo imali teroristički napad na Banske dvore, ne na Pantovčak, to je činjenica. To se nije dogodilo slučajno ni spontano, netko je mladića koji ima 21 ili 22 godine, koji je nažalost počinio samoubojstvo, nagnao da takvo nešto napravi. Da biste se odlučili na tako nešto, morate biti izloženi takvoj vrsti informacija, huškanja, difamiranja, koje nadilaze sve što bi bilo racionalno i normalno. To sigurno nije mogao taj mladić sam od sebe. Tu se zbiva nešto što nadležni trebaju do kraja razotkriti. Ja smatram da nije do kraja razotkriveno, nije napravljen dovoljan napor. Previše je sijanja mržnje i huškanja u hrvatskom društvu, previše je laganja, difamiranja, izmišljanja, etiketiranja pa su onda ljudi u stanju i ovakve korake napraviti. To je ozbiljan problem”.

Plenković je tada rekao da ni policija, ni DORH, ni SOA nisu napravili dovoljno:

„Nisam ja u pitanju, nego država. To sam im više puta rekao direktno, da nije napravljeno dovoljno. To je činjenica jasna kao dan. (…) Nebitno je što piše u izvješću, bitno je da ovakav slučaj kakav smo imali, a nismo ga imali nikada do sada, treba najozbiljnije istražiti i dobro razmisliti odakle to dolazi, priče o izoliranim pojedincima su priče za malu djecu. Očekujem da se taj posao ozbiljnije napravi, nije to nikakav pritisak, nego vrlo ozbiljna konstatacija gdje se treba napraviti puno ozbiljniji i veći napor od te tri institucije. Dugoročno radi sigurnosti u Republici Hrvatskoj. To nije personalna stvar”.

Kako je proteklih mjeseci premijer Plenković u više navrata izrazio sumnju u rad ovih institucija kada je u pitanju istraga napada na Markovom trgu, Siniša Hajdaš Dončić na jutrošnju je sjednicu saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost pozvao i premijera, ali i ravnatelja policije Nikolu Milinu, ravnatelja SOA-e Danijela Markića, te šeficu DORH-a Zlatu Hrvoj Šipek, kako bi predočili izvješća i raspravili neke eventualno sporne detalje. „Sazvao sam sjednicu Odbora za nacionalnu sigurnost, gdje sam htio da se raspravi o tome, da li zapravo institucije, koje su temelj demokracije u svakom društvu, pa tako i u Hrvatskoj, imaju generalno… reći ću… povjerenje gospodina Plenkovića, kao premijera Hrvatske”, objasnio je kasnije Siniša Hajdaš Dončić svoje razloge za sazivanje

Otprilike 3 sata od početka sjednice, pred novinare je izašao Andrej Plenković. „Svi se slažu da je riječ o terorističkom činu, da je riječ o neprihvatljivom činu, a ono što smo još razgovarali je kako kreirati ozračje u društvu koje će smanjiti govor mržnje koji kada evoluira, nažalost, može dovesti i do ovakvih slučajeva”, rekao je Plenković. No ubrzo potom se ispostavilo da premijer, pozicija i opozicija ne dišu baš tako unisono:

„Mi smo razgovarali o tome što je bit ove stvari, a bit ove stvari je da posao i Državnog odvjetništva i policije na tom konkretnom slučaju počinjenja terorističkoga čina traje i dalje. (…) Ja sam rekao i na Odboru sljedeće: dakle, trebalo je otprilike malo više od godinu i pol dana da DORH izađe s onim priopćenjem što je izašlo ovo ljeto, nakon toga… Dakle, do tog trenutka, što se mene tiče, niti smo pitali na koji način DORH, policija i SOA rade na tom slučaju, niti smo utjecali ili dali bilo kakav stav, pritisak ili ne-daj-bože smjer vođenja istražnih radnji. Nakon što su oni to objavili, ja sam zatražio izvješća da vidim o čemu se radi. Kad sam vidio ta izvješća, bilo je niz otvorenih pitanja koja iz čitanja tih dokumenata za mene nisu bila odgovorena i to sam rekao još ovoga ljeta i glavnoj državnoj odvjetnici i ravnatelju policije. Oni to znaju… I ministru unutarnjih poslova… I što se toga tiče, ono što su oni danas pojasnili da oni na tom slučaju rasvjetljavanja svih okolnosti rade i dalje. Što je dobro!”.

Ta neka konkretna pitanja Plenković je postavio i na današnjoj sjednici Odbora za unutarnju politiku, no odgovora, tvrdi, nema.

„To je slučaj bez presedana. Imate teroristički čin mladog čovjeka, 22 godine, ciljan… usmjeren… izaziva strah, užas, koristi nasilje i silu, i i ima politički karakter. To su vam elementi terorističkoga akta. On se dogodio… On zahtijeva da se fenomenom govora mržnje i onih koji indoktriniraju nekoga u tako mladoj dobi, sa tako malo životnoga iskustva, temeljito ispitaju i na tome svemu institucije rade,” kazao je Plenković, a na novinarsko pitanje tko je to indoktrinirao Bezuka, premijer je odgovorio: “Pa ima u izvješću jako puno toga. Vrlo korisno i indikativno. (…) Nema potrebe da ja vama sad prepričavam sastanak o tome, mislim das u stvari sasvim prepoznatljive”.

U nekoliko je navrata premijer tvrdio da je prava meta napada bio upravo on, a na današnje pitanje da li je o tome rađena neka analiza, te da li ju je radio njegov posebni savjetnik za nacionalnu sigurnost Robert Kopal (u čijoj je pratnji premijer Plenković stigao na jutrošnju sjednicu saborskog Odbora), premijer je odgovorio negativno.

A ostali sudionici Odbora?

Nakon što je sjednica Odbora za unutarnju politiku u potpunosti završila, izjavu je dao i njegov predsjednik Siniša Hajdaš Dončić.

„Ja ću reć’ da sam ja zadovoljan sa izvješćem i SOA-e, prije svega, a isto tako i MUP-a i DORH-a… o cjelokupnoj… da tako kažemo, toj problematici napada na Banske dvore. I mislim da je zapravo pitanje političke sigurnosti krucijalno pitanje jednog normalnog društva. Iz toga proizlazi i ekonomska sigurnost, i socijalna sigurnost, i država koja nema političku stabilnost, i koja nema protočne institucije, zapravo nije dobro društvo”,

rekao je inicijator današnje sjednice, dodajući kako je njegov dojam da je napad na Markovom trgu bio „akt pojedinca. Točka!”. Međutim, policija ni dalje ne zna npr. gdje je i kako Bezuk nabavio oružje. Odgovor na to pitanje Hajdaš Dončić očekuje naći u izvješću o radu policije u 2020. godini, koje bi uskoro trebalo biti na saborskom dnevnom redu.

Napomenimo da je nakon prve točke dnevnoga reda sjednicu Odbora napustio Željko Sačić, član Odbora iz redova Hrvatskih suverenista. Kako je naknadno rekao novinarima, Sačić se nije složio s jednom točkom zaključka koji je pokušao progurati predsjednik Odbora Hajdaš Dončić bez prethodne konzultacije s ostatkom opozicije:

„Revoltiran i nezadovoljan napustio sam tu sjednicu po prvoj točci iz razloga što se jedan suludi teroristički… kriminalan čin kojim se ugrožavalo živote i sigurnost ljudi i imovine ovdje na Markovom trgu željelo, po Siniši Hajdašu Dončiću, predsjedniku Odbora, ogrnut u ruho nekakve desnice… desničarskog radikalizma. Nakon svega što imamo u Hrvatskoj, dakle, oni su našli da je to razlog, povod ili ne-daj-bože neka motivacija id a treba cijelu jednu političku scenu na taj način zagadit, ogadit, na taj način ju kod hrvatske javnosti stavit kvazi odgovornom za jedno takvo osuđujuće kriminalno djelo, i to je za mene neshvatljivo”.

To tumačenje, tvrdi Hajdaš Dončić, naprosto ne stoji:

„Ne. Dakle, to nije točno. Dakle, nije to čin nikakve radikalne desnice, nego smo mi govorili o desnom ekstremizmu. Dakle, što nema nikakve veze sa desnim političkim strankama jer, koliko je meni poznato, a vjerujem i vama… sve političke stranke, koje su čak i desnog spektra, a koje djeluju u Hrvatskom saboru, a isto tako i klubovi zastupnika… ja nisam kod ni jednih od tih klubova zastupnika, dakle, vidio… ne znam, poziv na oružane pobune ili na nekakav, da tako kažem, ekstremizam. Ali, u društvu postoji desni ekstremizam. Dakle, toga ljudi moraju biti svjesni. A, osobito u vidu činjenice da mi, na žalost svih nas… Dakle, ulazimo u ekonomsku krizu… da je 23,5 posto stanovništva Hrvatske zapravo izloženo riziku siromaštva, a povijest nas je dobro naučila da kada ste izloženi riziku siromaštva, da zapravo vam cvjetaju radikalizmi”.

I sam predsjednik Odbora, Hajdaš Dončić, najavio je da će on i njegov stranački kolega Mišel Jakšić imati izdvojeno mišljenje, jer se djelomično ne slažu sa zaključcima HDZ-ove većine u Odboru.

Jasno je, dakle, da je došlo do otvorenih razlika u stavu pozicije i opozicije, gdje je izgleda opozicija uglavnom zauzela stajalište „institucija”, odnosno DORH-a, MUP-a i SOA-e, dok je pozicija (na čelu s potpredsjednikom Odbora, HDZ-ovim Marijom Kapulicom) branila stav premijera. Upravo je Kapulica kasnije pročitao zaključke odborske većine – tako Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost poziva „saborske zastupnike, državna tijela i sve druge aktere društva na jasnu i bezuvjetnu osudu svakog oblika radikalizma, govora mržnje ili nasilja u hrvatskom društvu”. Također se – „uz poštivanje neovisnost nadležnih institucija – poziva MUP da u koordinaciji s nadležnim državnim odvjetništvom nastavi provoditi izvide i kriminalističko istraživanje u cilju razjašnjenja svih okolnosti počinjenja kaznenog djela, posebice utvrđivanja postojanja eventualnih poticatelja i pomagača Danijela Bezuka u počinjenju kaznenog djela ‘terorizam’ iz članka Kaznenog zakona i/ili kaznenih djela povezanih s terorističkim aktivnostima”. Poziva se i SOA da u svome radu posebno „obrati pozornost na potencijalne sigurnosne prijetnje i terorističke ugroze koje predstavljaju pojedinci samoradikalizirani propagandnim ekstremističkim objavama i govorom mržnje te na pojavu radikaliziranih grupa koje djeluju kao dodatni akcelerator radikalizacije”.

Od tada do danas…

Zbog slučaja Bezuk i njegovog napada na Markovom trgu, jedna od prvih uvedenih mjera je zatvaranje trga i to iz sigurnosnih razloga. Ta će mjera, sudeći po današnjoj premijerovoj izjavi, ostati do daljnjega jer, kako je rekao Plenković, „nigdje u Europi ne postoji tako ‘light’ pristup institucijama”.  Pogleda li se, međutim, pristup slovenskom ili austrijskom parlamentu, lako se može ustanoviti da to jednostavno ne stoji. Potom je Vlada zadužila potpredsjednika Tomu Medveda kao šefa Koordinacije domovinske sigurnosti da to tijelo predloži „mjere za sveobuhvatan, sustavan i učinkovit pristup sprječavanju radikalizacije”. Koje su to mjere, i što se uopće napravilo po tom pitanju – do danas nije jasno, osim povremenih policijskih posjeta osobama koje su na društvenim mrežama vrijeđale premijera (o čemu je valjda danas u svojoj drugoj točki dnevnog reda raspravljao i već spomenuti saborski Odbor za unutarnju politiku). No Vlada i premijer istovremeno su otklonili Milanovićev poziv za sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost kako bi se na najvišoj političkoj razini raspravljalo o utjecaju radikalizacije na hrvatsko društvo. U više navrata premijer se žalio kako je i ljevica i desnica umanjivala i relativizirala sam Bezukov napad, a dao je izrijekom naznačiti i da „mržnju, netrpeljivost i nesnošljivost” potiču pojedini akteri s desnog političkog spektra, poimence prozvavši Ivana Penavu te Karolinu Vidović Krišto. Penava je, naime, komentirao da je Bezukov napad „izraz bunta”, što su onda podržali i njegovi kolege iz Domovinskog pokreta.

Ipak, Plenkovićevo ustrajno inzistiranje, od tada pa sve do danas, na tezi kako je baš politička desnica inspirirala taj teroristički čin – unatoč izvješćima DORH-a, MUP-a i SOA-e – posebno je opasno, (1) jer predstavlja difamiranje političkih oponenata koji, prema takvom tumačenju, iako otvoreno te zakonito djeluju u Saboru ipak do ostvarenja svojih političkih ciljeva žele doći i nasilnim, oružanim te nadasve kriminalnim načinom. Tu je, dodatno, i (2) pritisak na „institucije” koje vidljivo „rade svoj posao” – nezadovoljstvo na najvišoj političkoj razini zbog očito sličnih zaključaka MUP-a, SOA-e i DORH-a nije ništa drugo nego politički pritisak na, kako to volimo reći, neovisna tijela. Već ubrzo nakon samog napada u listopadu 2020. godine, predsjednik RH Zoran Milanović prozvao je premijera Plenkovića za pokušaj utjecanja na DORH, zbog sastanka premijera s ministrom unutarnjih poslova, ravnateljem SOA-e, glavnim ravnateljem policije i županijskim državnim odvjetnikom samo koji dan nakon Bezukovog napada. Premijer je naknadno priznao da se taj sastanak zaista i dogodio, ali prvenstveno zbog dogovora treba li ili ne objaviti snimku nadzornih kamera Vlade, Sabora i Ustavnog suda kako bi se javnosti pokazao sam čin napada. Nema sumnje da je u ocjenama napada na Markov trg bilo i politikantskih izjava te politički motiviranih aktivnosti, no koristiti taj nemili čin u dnevno političke svrhe jednako je opasno kao i poticati na njega.

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost danas je većinom glasova podržao Daniela Markića za novog-starog ravnatelja SOA-e. Prijedlog su zajednički podnijeli predsjednik RH Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković, a nadležni saborski Odbor na poslijepodnevnoj elektroničkoj sjednici ekspresno je potvrdio novi četverogodišnji mandat dosadašnjem ravnatelju Sigurnosno-obavještajne agencije Danielu Markiću.

Već od izbora Zorana Milanovića za predsjednika RH spominjali smo dva bitna kadrovska rješenja kao prioritete na samom početku Milanovićevog mandata. Prvi je bio izbor novog načelnika GS OS RH, budući je dotadašnjem mandat isticao 1. ožujka, a drugi je upravo izbor ravnatelja SOA-e, budući da Markiću mandat ističe početkom svibnja. Milanović je odmah po službenim rezultatima predsjedničkih izbora naglasio da neće raditi probleme:

„Što se tiče SOA-e, tu ću inicijativu prepustiti predsjedniku Vlade da predloži, jer tako je bilo kad sam ja bio premijer i smatram da je to normalno, jer Vlada vodi unutarnju i vanjsku politiku. Vlada je glavna, i normalno je da, eto, taj segment predloži premijer. A inače u radu SOA-e i tako se ništa značajno ne može dogoditi i ne smije dogoditi bez suradnje premijera i predsjednika. Ono rutinsko, tehničko, svakodnevno – da“.

Tijekom ovih mjeseci, signali iz Vlade davali su naslutiti da neće biti promjene na čelu civilne obavještajne službe, te da je i premijer Plenković sklon Danielu Markiću kao novom-starom ravnatelju. Nakon današnjeg formalne potvrde nadležnog saborskog Odbora, preostao je samo jedan korak – službena odluka Vlade o Markićevom imenovanju, što bi se moglo dogoditi već sutra na zatvorenom dijelu Vladine sjednice.

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost današnju je 76. sjednicu sazvao za 16 sati, te je ona po treći put održana u tzv. „elektroničkom obliku“. To, međutim, ne znači da su članovi Odbora sudjelovali na sjednici putem video linka, već su se o kandidatu izjasnili – e-mailom. Ovo je prvi puta da se kandidat za ravnatelja SOA-e nije obratio članovima Odbora, niti su mu oni mogli postavljati pitanja. Već se izbor, koji je doduše formalne naravi, odvio po principu „uzmi ili ostavi“. Dosadašnji kandidati za ravnatelja SOA-e barem su se morali pojaviti na sjednici resornog saborskog odbora, a članovi odbora imali su priliku ponešto i pitati ili barem primijetiti. Iako su ovakve sjednice, na kojima se odlučivalo o čelnim ljudima obavještajnih zajednica (i civilne i vojne) uvijek zatvorene za javnost, do sada je ipak davana mogućnost medijima da slikaju sam početak rada Odbora. Sada svega toga nije bilo.

To je samo jedan u nizu apsurda koji prati rad Hrvatskog sabora od proglašenje epidemije koronavirusa u RH. Osim bizarnih pojava na plenarnim sjednicama Sabora, kao onda kada se o bitnom zakonskom prijedlogu glasalo bez rasprave, sada je u fokus došla činjenica da je zahvaljujući „elektroničkim“ sjednicama u praksi dodatno skraćena procedura i radnim tijelima Sabora, te je javnosti i medijima onemogućeno čak i načelno praćenje tog segmenta saborskoga rada.

Na to je danas upozorio i GONG, zabrinut zbog nedostatka brige o otvorenosti i transparentnosti hrvatskog parlamenta. GONG traži da se umjesto e-maila počinju održavati javne video-konferencije u radu saborskih tijela, po uzoru na praksu odbora Europskog parlamenta, a podsjeća i na pravo građana RH da znaju kako je glasao svaki pojedinačni zastupnik. „Hitne izmjene saborskog Poslovnika trebale bi uključiti i povećanje otvorenosti i javnosti rada Sabora, a u planove za obnovu saborske infrastrukture od potresa treba konačno primjereno uključiti i digitalizaciju. Time bi aktualni saziv Sabora ostavio barem neke iskorake prema kvalitetnom uređenju otvorenosti i transparentnosti te institucije – tek se od idućeg saziva možemo nadati rješavanju velikih izazova, poput donošenja Etičkog kodeksa i omogućavanja građanima da sudjeluju u kreiranju hrvatskih stajališta o europskim politikama“, napominje GONG. No kako su za to, budimo realni, šanse prilično male, Daniel Markić ući će u hrvatsku povijest kao prvi obavještajac koji je na vodeću funkciju bio izglasan e-mailom.

Kada je u srijedu, 04. svibnja, saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, zahvaljujući glasovima opozicije uz potporu Mosta, dao pozitivno mišljenje kandidatu za ravnatelja SOA-e Daniela Markića, potpredsjednik Odbora Miroslav Tuđman imao je tzv. izdvojeno mišljenje. Novinarima je objasnio da njegovo „ne“ nije usmjereno protiv kandidata, već protiv načina na koji se ulazi u promjene na čelu jedne obavještajne službe bez pratećih promjena u samom sustavu. To se prije svega odnosi na tzv. koncept domovinske sigurnosti, o kojem je Kolinda Grabar Kitarović pričala još u kampanji za predsjednicu države, a onda i HDZ, tj. Domoljubna koalicija, prije izbora.

Iako je HDZ preko svog Odbora za obranu i nacionalnu sigurnost, na čelu s umirovljenim generalom Damirom Krstičevićem, puno prije izbora razrađivao koncept domovinske sigurnosti, i iako je on ušao u smjernice rada ove Vlade, taj se koncept danas pojavljuje samo kao floskula. Ni nakon više od 100 dana rada nove Vlade, nema naznaka da se taj gotovo fantomski koncept počeo implementirati u državni sustav. Štoviše, nije ni javno predstavljen, o njemu nema nikakve javne rasprave, a glavni tvorci koncepta sve su manje u poziciji da na njemu insistiraju. Predsjednica Kolinda Grabar KItarović je, kao jedno od svojih savjetničkih tijela, oformira i osnovala Vijeće za domovinsku sigurnost, kojem je sve do prije par dana na čelu bio Damir Krstičević, no i to je tijelo prilično umrtvljeno, sa samo 2 održane sjednice.

HDZ-ova trojka na Odboru za unutarnje poslove – Miroslav Tuđman, Željko Dilber i Tomislav Čuljak

O razlozima za izdvojeno mišljenje, te o odnosu Markić-SOA-domovinska sigurnost, kratko smo nakon sjednice saborskog Odbora za unutarnje poslove i nacionalnu sigurnost porazgovarali s potpredsjednikom Odbora i jednim od glavnih ljudi koji su sudjelovali u osmišljavanju domovinske sigurnosti, dr. Miroslavom Tuđmanom. Prije svega, ponovio nam je da izdvojeno mišljenje nije podnio zbog osobe Daniela Markića:

Izdvojeno mišljenje – u tom smislu da je krivi pristup, da bi prvo Odbor trebao razgovarati o konceptu nacionalne sigurnosti, o sustavu nacionalne sigurnosti i onda, kad se odlučuje o ljudima koji će to voditi – da se onda nađu ljudi koji će realizirati određeni program, a ne samo raspravljati o kvaliteti pojedinca. Prema tome, u tom smislu nije bilo nikakve, da kažem, negativne reference prema kandidatu, gospodinu Markiću, nego naprosto inzistiranje da počnemo jednom ozbiljno funkcionirati. Naime, problem je da, kao što i sami znate, Hrvatska nema Strategiju nacionalne sigurnosti – strategija iz 2002. godine je zastarjela po nizu pitanja, od toga da je još uvijek cilj ulazak u NATO, ulazak u Europsku uniju, što je realizirano… Ali nakon toga, mi smo izgubljeni u vremenu i prostoru. I ne zna se…ne zna se kako se dalje kretati. S druge pak strane, problem je i u tome što je Domoljubna koalicija, pripremajući se za izbore… mislim da je dvije godine trajao taj proces, ako ne i duže – priprema programa – ono što se u toj pripremi nazvalo “Domovinska sigurnost”… programa koji je bio dobro razrađen, čak i s projekcijom zakonskih prijedloga, kojom brzinom ih treba donositi kako bi se taj prijedlog mogao realizirati… Ali, nažalost, zbog sada ovakve kombinacije – nije ni koalicija, ni suradnja… odnosno, suradnja, a ne koalicija… i zbog zastoja koje smo imali do sada, a objektivno i zbog prioriteta, jer je Vlada ipak trebala donijeti i proračun, i ove mjere… to još nije došlo na red. Ali to nije razlog da razgovaramo personalno, … da prvo stavljamo, u prvi red, personalne promjene, a tek onda da razgovaramo o sadržaju.

Ali taj koncept domovinske sigurnosti i dalje stoji?

E sad… tu ja govorim o saborskoj perspektivi, iz saborske perspektive. Ne znam što je… Za taj koncept su odgovorni, naime, i Predsjednica republike, i Vlada… i, s jedne strane, taj koncept bi trebao proći, dobiti placet na Vladi, s obzirom na sastav Vlade i, s druge strane, trebao bi dobiti suglasnost, odnosno dogovor s Predsjednicom Republike. Jer, vidjeli ste, niz onih mojih primjedbi, koje sam u pisanoj formi dao prije sada već tri godine tadašnjem predsjedniku Josipoviću, i premijeru Milanoviću – niz primjedbi na nelogičnosti, od već samih zakonskih odredbi… To je nešto što je trebalo na toj današnjoj razini predsjednice i premijera dogovoriti i ići u realizaciju. Do nas taj refleks, odnosno, ta odluka, u Sabor ili Klub (Klub zastupnika HDZ-a, op.a.) nije došla – tako da vam u tom smislu ne mogu odgovoriti kakav je status, i kakvi su stavovi prema tom programu.

Što se Vas tiče – on je i dalje sadržajno aktualan?

Što se mene tiče, argumenti koje sam imao, koji su iz dosadašnjeg mog iskustva u stvaranju tog sustava nacionalne sigurnosti, iz iskustava i teorijskih, i uvida u međunarodna iskustva – ti moji prijedlozi i primjedbe su ugrađeni u ovaj program “Domovinske sigurnosti”. Ja nemam razloga to mijenjati, dok se eventualno ne pokaže nešto drugo, što bi moglo biti racionalnije, bolje. Ali tih argumenata do sada nije bilo.

Područje obrane i nacionalne sigurnosti prilično je usko, s ograničenim resursima. Je li onda tako teško postići konsenzus oko toga kako bi se i u kojem pravcu trebala razvijati obrana, a posebno nacionalna sigurnost?

Gledajte… Mi imamo iskusne ljude, i na području nacionalne sigurnosti, i ne samo na tome. Moje je mišljenje da politika načelno, ne samo ova vlada, nego i prethodna, možda čak prethodna još u daleko manjoj mjeri je bila spremna razgovarati i skupiti sve ljude koji znaju nešto o određenom području… čuti njihova mišljenja, i od toga napraviti određene rezimee, odnosno zaključke, koji bi onda vodili jednom racionalnom vođenju te politike. Tako da je to jedan problem, jer danas i na Odboru se manje ili više gleda na stranačke interese – raspodjele, bilo kadrovskih ili nekih drugih interesa, ideoloških – a premalo se vodi računa o tim nacionalnim interesima. Način, da se ipak kakav-takav konsenzus postigne, to je da se okupe ljudi koji imaju iskustva, koji imaju prijašnja iskustva, koji su sada upoznati sa trendovima i zahtjevima, od Europske unije i NATO-a, i drugih institucija, i da se do toga dođe. Mi te forme naprosto nemamo i ne koristimo.

Nedugo nakon našeg razgovora s dr. Tuđmanom neslužbeno se moglo čuti da će dojučerašnji ravnatelj SOA-e, Dragan Lozančić, prijeći na novo radno mjesto u Vladi. Navodno je upravo prelazak na novu dužnost bio razlog koji je Lozančić naveo u svojoj ostavci. No nakon pritisaka što javnosti, što HDZ-a, premijer Orešković se predomislio i odustao od namjere da Lozančića navodno imenuje svojim savjetnikom. Premijer nije sklon tome da se Lozančića „šutne na cestu“, a šef laburista Tomislav Končevski jutros je u Saboru najavio da će tražiti osnivanje istražnog povjerenstva za slučaj SOA-Lozančić – Grabar Kitarović.

Danas u 10 ujutro sa svojom 8. sjednicom krenuo je saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Kako smo to još u ponedjeljak najavili, u njegovom je dnevnom redu javnosti posebno zanimljiva bila treća točka – davanje mišljenja o usuglašenom kandidatu za novog ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA).

Zato i nije čudo da je taj Odbor iznimno brzo riješio prve dvije zakazane točke – (1) Prijedlog Zakona o nabavi i registraciji oružja građana i (2) Prijedlog Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja. Oba ova zakonska prijedloga predstavili su ljudi iz Ministarstva unutarnjih poslova, tražeći da oba idu kao svojevrsni zakonski paket u parlament po hitnome postupku. Naime, dok je Zakon o eksplozivnim tvarima trebalo uskladiti s europskom direktivom – čime je to postao “europski propis” kakvog se u pravilu rješava hitno, osim ako to ne ospori matični odbor – Zakon o oružju je tu dodan u hitnu omotnicu više po asocijaciji, jer se navodno organski veže s već spomenutim “europskim” izmjenama. Kada je oporba ustanovila da čitav postupak ionako kasni, budući je ta nova EU-direktiva na snazi još od 19. travnja, krenulo se osporavati čitavu hitnost razmatranja ovoga pakta. Kad je velika većina glasova Odbora odbacila traženo postupanje po hitnome postupku, predsjednik Odbora Ranko Ostojić odbacio je i sve iznesene sadržajne primjedbe – budući će se o ovim propisima uskoro krenuti raditi redovito, u dva čitanja. Time se otvorio put za zatvoreni dio današnje sjednice Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, kojem je na repertoaru bila obavještajna drama koju Hrvatska gleda već mjesecima.

—————-

—————-

Prije konačnog zatvaranja postupka za javnost, mediji su dobili priliku kratko snimiti dolazak kandidata za šefa SOA-e Daniela Markića pred Odbor – čime se pružila rijetka prilika snimiti lik ovog inače prilično povučenog državnog dužnosnika. Nakon toga, u zatvorenom je formatu krenulo njegovo saslušavanje pred Odborom, s kojeg se tek neslužbeno saznao ishod glasovanja kojim je ono bio okončano. Tu je od ukupno 10 prisutnih saborskih zastupnika njih 6 glasalo za kandidata Markića, dok ih je 4 bilo protiv – odnosno, SDP, MOST i HDSSB izglasali su kandidata, dok su HDZ i HSLS navodno bili protiv. Kako god bilo, o rezultatima ovoga sijela nakon otprilike sat vremena zatvorenog vijećanja javnost je kratko obavijestio Ranko Ostojić, predsjednik Odbora:

“Također većinom glasova, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost podržao je izbor Daniela Markića, odnosno prijedlog da se za novog ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije, na prijedlog predsjednice i premijera, imenuje gospodin Daniel Markić. To mišljenje nije obvezujuće, međutim, time je otvoren put da se može imenovati novi ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije. Postojala su dva izdvojena mišljenja. Jedno je bilo gospodina Hrebaka, vezano za dvojno državljanstvo – što je on smatrao da je prepreka – i gospodina Tuđmana, koji smatra da koncept domovinske sigurnosti treba izrodit onda novog ravnatelja SOA-e. Međutim, oni imaju pravo dat svoja objašnjenja, vezano za izdvojena mišljenja“.

Nakon ovoga opisa stanja, uslijedila su pitanja novinara – kao prvo, o naznakama da je Markić tu izglasan prvenstveno glasovima oporbe, zajedno s MOST-om. O tome je Ostojić bio iznimno suzdržan, ustvrdivši samo “Ja moram reći slijedeće… to znači da se nikad na taj način ne prebrajamo. Na današnjoj sjednici, većinom glasova je usvojen prijedlog – to znači da gospodin Daniel Markić bude sa strane Odbora pozitivno ocijenjen, da može biti imenovan za ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije“.

Na pitanje o omjeru glasova tijekom tog današnjeg glasovanja, Ostojić je ustvrdio: “Šest prema četiri“, da bi na daljnja pitanja o tome u kojoj od tih kvota je on sam – odgovorio:

“Vrlo jednostavno. Nema potrebe… Držim se onoga što i inače radimo, a to je da ne zbrajam niti prebrojavam glasove. Za mene svaki zastupnik i zastupnica, njihovi glasovi, članovi Odbora – jednako vrijede, bez obzira na to jesu li iz opozicije ili su iz vladajuće stranke. Ovdje je sad situacija riješena. Mi smo prekinuli onu trakavicu koja traje od 27. siječnja… I moram naglasiti da, s obzirom na Prijedlog kojim se rukovodio Odbor, je jasno utvrđeno da gospodin Lozančić odlazi na novu dužnost, i to bez mrlje u svojoj karijeri. To znači – nije prekršio zakon.“

Dok je ovo načelno odgovaralo i jutrošnjim izjavama premijera Tihomira Oreškovića Media servisu, u nastavku se na budućnost Dragana Lozančića od Ostojića još čulo i da “Iz prijedloga koji je dostavljen Odboru je jasno vidljivo da nigdje nema navoda o tome da bi prekršio zakon – a s obzirom da je dogovorio upravo sa premijerom novu dužnost, ne sumnjam da je to istina“. Na daljnje upite novinara, Ranko Ostojić nije ušao u opisivanje koja to nova dužnost čeka dosadašnjeg ravnatelja SOA-e Lozančića po razrješenju aktualne političke krize. Jednako tako, Ostojić nije ušao ni u novinarsko pitanje o političkoj poruci koju su HDZ-ovi članovi Odbora poslali predsjednici i premijeru Vlade, odbivši podržati njihova usuglašenog kandidata za čelno mjesto SOA-e. “To ćete vi ocjenjivati. Ja moram biti iskren… neka svatko objašnjava svoje izdvojeno mišljenje. Jednako tako, što se tiče Odbora je vrlo jasno da je sve skupa rađeno… štitili smo dignitet službe, jednako tako i zakoniti rad svakog njenog djelatnika, pa makar on bio i na čelu“.

—————-

—————-
Upitan o priopćenju koje je 5. veljače potpisala Predsjednica, i koje navodi da je Lozančić prekršio Zakon, Ostojić se ogradio: “Ponovo kažem, to je bio Prijedlog odnosno Priopćenje, u kojem je jasno rečeno da je gospodin Lozančić izgubio povjerenje, i da je prekršio Zakon. Međutim, to je bilo priopćenje. Službeni dokument koji smo mi dobili govori o tome da je razriješen dužnosti, bez ikakvih navođenja da je bilo gdje prekršio zakon, na osnovu osobnog zahtjeva. Ja zaključujem da time on odlazi bez povrede zakona, sa svoga mjesta“. Na ustrajavanje novinara za određenjem da li Predsjednica tom svojom pričom o kršenju zakona zapravo nije govorila istinu, Ostojić je uzvratio:

“Sve što trebate pitat mene, ja sam vam odgovorio. Što se mene tiče, stvar je bila od prvog dana jasna. Kao predsjednik Odbora odbijao sam kombinaciju – a to je da bez zakonite odluke, bez podloge, i tako dalje… Odbor o tome neće odlučivati. Čim sam dobio informaciju da su stvoreni uvjeti – to znači, u ponedjeljak, a danas je srijeda – je stvar riješena“.

Za kraj, na pitanje kakvu je tu poruku poslala činjenica da je mišljenje o osobi, kandidatu za tako važnu funkciju, bilo doneseno preglasavanjem, Ranko Ostojić je ustvrdio: “Ja moram biti iskren, da je većina odraz demokracije. To je sve što imam za reći“. No, tu nažalost ovoj priči ipak nije kraj.

Dok su još odzvanjale i današnje riječi premijera Oreškovića za Media Servis: “Predsjednica je izgubila povjerenje u gospodina Lozančića i to je njezin stav. Ja sam tražio vremena da donesemo jednu pravu odluku i mislim da smo je na kraju i riješili na jedan fer način“, gdje Orešković ujedno i nije vidio “nikakve podatke i rezultate” koji bi potvrdili Lozančićevo kršenje zakona – bitka oko Dragana Lozančića se ipak nastavila, barem što se tiče Kolinde Grabar Kitarović. Naime, samo koji sat po pokušaju Ranka Ostojića da tu priču konačno okonča, predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović je u okviru svog večerašnjeg intervjua za HRT istakla: “Ostavka jest dobrodošla, međutim, ja pratim njegov rad puno dulje nego što to prati gospodin Orešković. Gospodin Lozančić dobro zna da o nekim razlozima ne mogu govoriti jer riječ je o nacionalnoj sigurnosti, o stabilnosti države, i to je on i koristio. Ali ono što mogu reći jest da je gospodin Lozančić bio privatni, odnosno osobni obavještajac gospodina Milanovića i tu ću stati“. Što se Lozančića tiče – tu je priča završila, no kad je Orešković u pitanju – izgleda da predsjednica ipak voli da njena riječ bude zadnja.

Kao što hrvatski mediji objavljuju danas, praktički pa nakon kraja redovitog uredskog radnog vremena, izgleda da je dosadašnji ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Dragan Lozančić dao ostavku na to svoje dosadašnje radno mjesto. Ako se ova informacija pokaže točnom, time bi nakon gotovo 3 mjeseca konačno bila okončana kriza započeta jednostranom odlukom Predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović 5. veljače ove godine – da ravnatelju Lozančiću jednostrano “uskrati povjerenje”.

Budući da redoviti mandat ravnatelja traje četiri godine, to znači da on Lozančiću ističe krajem listopada ove godine. Budući je sada riječ o prijevremenoj izmjeni, tu vrijedi 4. stavak članka 66. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH, koji kaže:

“Ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija mogu prije isteka mandata biti razriješeni: (1) ako to sami zatraže; (2) ako trajno izgube sposobnost obavljati svoju dužnost; (3) ako ne provode odluke Predsjednika Republike i Vlade kojima se usmjerava rad sigurnosno-obavještajnih agencija ili ne provode njihove mjere u svezi s nadzorom rada; (4) zbog povrede Ustava, zakona ili drugih propisa; (5) zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti; (6) zbog povrede tajnosti klasificiranih podataka te (7) osude za kazneno djelo koje ih čine nedostojnima obavljanja dužnosti”.

Kao što se vidi, famozni “gubitak povjerenja” ovdje nije naveden – što je (uz jednostranost čitavog postupanja s Pantovčaka) dovelo do krize čije se rješenje sada možda nazire. Dajući ostavku, Lozančić je tu izgleda ispunio zakonsku pretpostavku pod (1).

Neuspjela sjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost 18. veljače 2016.

Iako je premijer Tihomir Orešković s predsjednicom Grabar Kitarović na kraju i uspio uskladiti imenovanje novog ravnatelja SOA-e, prije stupanja te osobe na novu dužnost još je ostalo pitanje odlaska aktualnog ravnatelja “bez povjerenja“. Poseban naglasak na tu činjenicu stavio je i Ranko Ostojić, predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost – tijela čije se “prethodno mišljenje” traži prema 2. stavku 66. članka već citiranog zakona.

Dok 18. veljače to saborsko radno tijelo nije uspjelo raspravljati o razlozima za smjenu (kada su za skidanje s dnevnog reda glasovali članovi Odbora iz redova HDZ-a, HSLS-a, Mosta te zastupnica albanske manjine koja je u Bandićevom Klubu zastupnika), činjenica je da taj Odbor sada za srijedu 4. svibnja saziva sjednicu koja na svom zatvorenome dijelu ima radnu točku davanja mišljenja za “Imenovanje ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije“. Ta činjenica također daje za naslutiti kako se problem razrješenja dosadašnjeg ravnatelja SOA-e ipak riješio. Dok će dodatni detalji tu vjerojatno postati dostupni javnosti u predstojećim danima – na kraju, i po izjavama za javnost zakazanim u Saboru 4. svibnja nakon sjednice nadležnoga Odbora – zanimljivo je za napomenuti da sada tu više nema naznaka “povreda Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu“, o kojima se u veljači pričalo s Pantovčaka.

Nakon jučerašnje maratonske saborske sjednice, u kojoj je samo točka “Predstavljanje Vlade RH i glasovanje o povjerenju Vladi RH” trajala preko 12 sati rasprave – Republika Hrvatska je taman na kraju zakonskoga roka od 30 dana dobila novo čelništvo izvršne vlasti u državi. Ubrzo nakon toga, u zgradi Vlade preko puta Sabora održana je i načelna primopredaja premijerske dužnosti između dotadašnjeg premijera Zorana Milanovića i njegovog nasljednika Tihomira Oreškovića.

Sabor na poslu

Za to vrijeme, Sabor je nastavio raditi, te je nakon kratke stanke oko 45 minuta po ponoći usvojio načelne okvire svojih novih radnih tijela – tematskih odbora koji se popunjavaju zastupnicima vlasti i oporbe. Pri tome je potrebno posebno istaknuti sastav dva odbora i jednog predstavničkog tijela – dakle, tri parlamentarna tijela čiji je djelokrug rada od posebnoga interesa za portal Obris.org.

Iako je Prijedlog odluke o ovome imenovanju na neobjašnjiv način izostao iz službenih materijala objavljenih tijekom jutra na internetskim stranicama Hrvatskoga sabora (jednako kao što nisu objavljene ni snimke odlučivanja o ukupnim imenovanjima), saborski Odbor za obranu je ove noći dobio većinu svojih članova – od ukupno 13, imenovano je 10 novih članova. Za predsjednika Odbora za obranu imenovan je oporbeni Igor Dragovan (SDP), a za potpredsjednika Josip Đakić iz HDZ-a. Članovi su ovdje postali još i Pero Čorić (HSP AS), Stevo Culej (HDZ), Damir Krstičević (HDZ), Željko Dilber (HDZ), Miodrag Demo (BM 365), Ines Strenja Linić (Most), Tanja Vrbat Grgić (SDP) i Zdravko Ronko (SDP). Ostala 3 nepopunjena mjesta vjerojatno će zauzeti dosadašnji ministri, kojima se saborski mandat aktivira tek 30. siječnja.

Od svojih standardnih 13 članova, saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost danas je dobio njih 11. Pri tome, mjesto predsjednika tog odbora za sada je još ostalo upražnjeno (ono spada u oporbenu domenu, i posljednjih se dana nagađalo kako bi SDP tu želio vidjeti bivšeg ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića), dok je na mjesto njegova potpredsjednika imenovan donedavni predsjednik ovog parlamentarnog tijela dr. Miroslav Tuđman. Za članove su imenovani zastupnici Milijan Brkić (HDZ), Tomislav Čuljak (HDZ) , Damir Krstičević (HDZ), Dario Hrebak (HSLS), Ermina Lekaj Prljaskaj (NZ – manjina), Ines Strenja Linić (Most), Gordana Sobol (SDP), Igor Dragovan (SDP), Goran Beus Richembergh (HNS), te Josip Salapić (HDSSB).

Uz to, od dosadašnjih pet članova Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, danas je na dužnost imenovano njih trojica: za voditelja izaslanstva je postavljen Damir Krstičević (HDZ), a za članove zastupnici Željko Glasnović (HDZ), te dr. Miroslav Tuđman (HDZ). Time je i tu za sada ostala nepopunjena oporbena kvota, iz koje tradicionalno dolazi i zamjenik voditelja izaslanstva.

Nastavak primopredaje vlasti

Kako je već noćas bilo najavljeno, danas tijekom dana ekspresno su krenule i prve primopredaje izvršne vlasti po resorima Vlade RH. Među prvima se na redu našlo upravo Ministarstvo obrane RH, gdje je dosadašnji ministar obrane RH Ante Kotromanović točno u podne susreo svog nasljednika Josipa Buljevića, kojem je i službeno predao dužnost. Primopredaja je održana i u Ministarstvu financija (Boris Lalovac – Zdravko Marić), te u MUP-u, gdje je po susretu danas u 8 ujutro dosadašnji ministar Ranko Ostojić svome nasljedniku Vlahi Orepiću već organizirao i prvu obvezu – zajednički posjet migrantskom kampu u Slavonskom Brodu početkom sljedećeg tjedna.

Dok se primopredaja i ostalih resora Vlade RH očekuje u najskorije vrijeme, Hrvatski sabor već je najavio planove za nastavak rada. U utorak se očekuje sazivanje početnih sastanaka odbora, ne bi li se ubrzano krenulo s razmatranjima niza izvještajnih dokumenata s dnevnoga reda (između ostalog i izvješća Državne revizije) – tako da se već u srijedu, 27. siječnja, započne i nastavkom njihovih plenarnih razmatranja.

Nakon nekoliko dana zatišja, kraj prošloga tjedna obilježila je službena objava promjene na čelu Vojne sigurnosno-obavještajne agencije. Tako je u Narodnim novinama br. 76/15 od 10. srpnja objavljeno „Rješenje o razrješenju ravnatelja Vojne sigurnosno-obavještajne agencije“, te „Rješenje o imenovanju ravnatelja Vojne sigurnosno-obavještajne agencije“.

U Rješenju o razrješenju piše tek da se Zdravko Klanac razrješuje dužnosti ravnatelja VSOA-e s danom 9. srpnja ove godine, dok u Rješenju o imenovanju piše da se Ivica Kinder imenuje ravnateljem VSOA-e s danom 10. srpnja 2015. godine. Oba su rješenja, kako i propisuju Ustav RH te Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH, te uz prethodno mišljenje Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, zajednički donijeli i supotpisali Predsjednica RH te predsjednik Vlade RH još prije 10 dana – točnije, 3. srpnja ove godine.

Gdje su i što rade: Darko Grdić i Ognjen Preost

Dok se za netom smijenjenog Klanca još i moglo čuti da će biti preraspoređen na neko drugo radno mjesto unutar hrvatskog obrambenog sustava, na pitanje tko će naslijediti Kindera u Uredu predsjednice – odgovor se još ne zna, barem ne javno. No i to je dio procesa koji je obilježio promjenu na čelu VSOA-e, za koju bi se nakon svega moglo reći da je – najtajnovitija od svih tajnih službi.

Kad je VSOA u pitanju, za nju se, evo, jedva zna tko joj je na čelu, ali koliko je njen proračunski udio, kako i na što troši sredstva, te što se događa s njenim djelatnicima, štoviše dužnosnicima, koji taj novac „zamrače“ za osobne potrebe – nitko pojma nema. Prošlo je nešto više od godinu dana od kad je otpočelo suđenje bivšim čelnicima VSOA-e, Darku Grdiću i Ognjenu Preostu, te još trojici suoptuženika, ali se o samom postupku ne zna ništa, osim da teče s povremenim prekidima. Za sada posljednje ročište u slučaju službeno nazvanome “Grdić i drugi” održano je 9. srpnja, baš na dan kada je smijenjen Zdravko Klanac, Grdićev nasljednik na čelu VSOA-e.

Kao što smo već pisali, očigledno je u tijeku postupak imenovanja novog ravnatelja Vojne sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA). Riječ je o poziciji čije rješenje o imenovanju osim supotpisa predsjednika države i Vlade nužno traži još i prethodnu suglasnost nadležnog radnog tijela Hrvatskoga sabora. Upravo zato, nije čudilo da je za jučer u 15 sati sazvana zatvorena sjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost u svom okvirnom dnevnom redu navodila baš to – davanje suglasnosti za potencijalnoga kandidata. Kako ujedno nije bilo spomena istodobnome zakazivanju i saslušanja tog nekog kandidata, oko kojeg je postignuto suglasje Pantovčaka i Markova trga, pretpostavili smo da se od te neobavezne ovlasti vjerojatno i odustalo. E, tu smo pogriješili, ali samo djelomično – kao što se vidjelo kad je kucnuo čas za spomenutu sjednicu.

Naime, na sjednici Odbora pojavio se brigadni general Ivica Kinder, osoba za koju su mediji već danima spekulirali da je na putu zamijeniti brigadnog generala Zdravka Klanca na čelu VSOA-e (dok su o tome svi službeni izvori javno šutjeli kao zaliveni). Time su se s jedne strane potvrdila višednevna nagađanja pojedinih informiranih novinara o osobi potencijalnog novog ravnatelja VSOA-e, a s druge je strane Odbor ujedno bio u stanju formalno odraditi i inače neobavezno saslušanje kandidata. Naravno, taj je posao obavljen samo formalno, budući je prema prisutnim medijima čitav posao bio gotov u petnaestak minuta. Ova činjenica jasno govori i o stvarnoj političkoj težini spomenutog prethodnog parlamentarnog mišljenja – koje dolazi nakon već postignutog političkog kompromisa Vlade RH i Predsjednice, sa prisustvom samo jednog kandidata, koji praktično pa mora proći i tu postupovnu stepenicu ispražnjenu od većine sadržaja. Imajući u vidu ovo stanje stvari, ne čudi da po obavljanju posla ni general Kinder. baš kao ni predsjednik odbora Miroslav Tuđman nisu bili raspoloženi davati ikakvih izjava za javnost.

Ovime je gotovo pa dovršen postupak imenovanja, kojeg pokreću Predsjednik Republike i predsjednik Vlade utvrđivanjem prijedloga kandidata i dostavljanjem prijedloga na prethodno mišljenje saborskom Odboru nadležnom za nacionalnu sigurnost. Sada još ostaje da se supotpiše rješenje o imenovanju – i Hrvatska ima novog ravnatelja Vojne sigurnosno-obavještajne agencije. Ako bude sreće, brigadni general Ivica Kinder će tu dužnost obnašati tijekom iduće četiri godine.

Pa ipak, budući da se ništa nije promijenilo u sustavu odnosa VSOA-e s jedne strane, i Ministarstva obrane te Glavnog stožera OS RH s druge strane – i opet je za očekivati postupno jačanje neslaganja ove dvije visoke upravno-zapovjedne instance hrvatskog obrambenog sustava, s ravnateljem Vojne sigurnosno-obavještajne agencije. Naime, VSOA je nedorečenim zakonskim te upravnim rješenjima postavljena u ponešto nejasni položaj prema MORH-u i Stožeru, dok je njen ravnatelj posebnom procedurom imenovanja praktično pa uzdignut iznad većine ostalih vojnika (praktično pa izjednačen sa značajem koji postupak imenovanja daje i samome načelniku Glavnoga stožera). To gotovo pa garantira da se relativno sustavno samostalni ravnatelj VSOA neće tek tako pokloniti upravno gledano sebi ravnim dužnosnicima. Nije tu baš od pomoći ni činjenica da je Republika Hrvatska na to mjesto ponovo odlučila postaviti djelatnu vojnu osobu – koja iako je po činu daleko ispod vrha OS RH, sada opet dolazi u poziciju s ovim biti statusno gotovo pa izjednačena. I ta činjenica na duži rok opet lako vodi put razdora i postupovnih neslaganja u svakodnevnome radu VSOA-e, MORH-a i GS OS RH. No sve to, nažalost, nisu nove stvari.

Novi ravnatelj VSOA-e

Ono što je tu zapravo novo je brigadni general Ivica Kinder, osoba koju je ministar obrane predložio predsjednicima države i Vlade RH za novog ravnatelja VSOA-e. Riječ je o djelatnome vojniku koji se uz svoju vojnu karijeru ustrajno bavio i pravom, koje je 1999. magistrirao, da bi onda 2011. i doktorirao međunarodno javno pravo radom na temu “Strane vojne baze – međunarodni aspekti”. Uz to, on je završio i više inozemnih vojnih školovanja, gdje posebno treba spomenuti magisterij strateških studija na američkom Army War College-u, u saveznoj državi Pennsylvania.

Nakon dužnosti prvog hrvatskog vojnog izaslanika pri Organizaciji ujedinjenih naroda u New Yorku (od 2002. do 2006. godine), Kinder je obavljao visoke dužnosti u Glavnome stožeru OS RH, da bi u siječnju  2013. postao pročelnikom Vojnog kabineta u Uredu predsjednika Republike Hrvatske. U svibnju 2013. godine promaknut je u svoj aktualni čin brigadnoga generala, a iako je na čelo spomenutog Vojnog kabineta došao u doba Ive Josipovića, jedna je od rijetkih osoba koje su uspješno prebrodile tranziciju vlast s dolaskom Kolinde Grabar Kitarović na Pantovčak. Još danas, ili najkasnije kojeg od idućih dana treba očekivati i njegov ulaz u jedno za njega prilično novo tematsko i radno područje – ono vojnih obavještajnih i kontraobavještajnih djelatnosti.

Jučer ujutro hrvatskim se medijima proširila priča o predstojećoj smjeni na čelu Vojne sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA) – prvo na portalima, da bi je onda preuzela i prvo internetska, a onda i papirnata izdanja današnjih visokotiražnih dnevnih novina. Po tom scenariju, navodno je došlo do šireg političkog usuglašavanja:

“Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Zoran Milanović ovih će dana donijeti odluku o razrješenju ravnatelja Vojno-sigurnosne agencije generala Zlatka Klanca, doznaje Jutarnji list. Ta informacija potvrđena je iz Vladinih i vojnih krugova. Kako doznajemo, to je predložio ministar obrane Ante Kotromanović”.

Što se tiče konkretnih razloga za smjenu generala Zdravka Klanca s čela VSOA, medijski se izvori djelomično razilaze oko konkretnih razloga. S jedne strane, dio portala (uglavnom desne orijentacije) navodio je navodne antikorupcijske istrage generala Klanca o “vrlo ozbiljnim kriminalnim radnjama u vrhu Glavnog stožera i Ministarstvu obrane” , uključujući i prodaju hrvatskog naoružanja Siriji (karakterizirajući Klanca čak epitetom “hrvatski Eliot Ness“), dok dnevne, “mainstream” novine ipak staju na temama izostanka reformi kadrovske politike i javnih nabava. Pri tome, i jednima i drugima je zajedničko spominjanje dubokih nesporazuma koji u svakodnevnom radu dijele ravnatelja VSOA s jedne strane, te Glavni stožer i MORH s druge strane. Temelj tih razmimoilaženja portali vide “zbog otkrića brojnih malverzacija samog Lovrića i njemu bliskih suradnika“, dok ozbiljniji mediji spominju strukturnije stvari, poput pitanja nadležnosti, navodeći da se Klanac navodno smatrao…

“… odgovoran onima koji su ga imenovali, premijeru i predsjedniku države, a ne ministru obrane i načelniku Glavnog stožera iako je VSOA dio Ministarstva obrane. S obzirom na takvo tumačenje, ravnatelj Agencije bez konzultacija i traženja odobrenja donosio je odluke i odbijao davati tražene informacije ministru obrane i načelniku Glavnog stožera uz objašnjenje da je riječ o tajnim podacima“.

Uz to, obje strane ove vojno-obavještajno-kadrovske priče Klancu na teret stavljaju i katastrofalni učinak VSOA po pitanju “slučaja Krila Oluje”, o čemu smo i na portalu Obris.org imali ponešto za reći. Još od tog slučaja moglo se čuti kako je odlazak čelnog čovjeka VSOA-e “gotova stvar”, pitanje je samo pogodnog trenutka. No, u nastavku te priče, mediji su već doznali i ime nasljednika generala Klanca na čelu VSOA – navevši tu brigadnog generala Ivicu Kindera, višegodišnjeg pročelnika vojnog kabineta u Uredu predsjednika.

Tijekom današnjeg jutra je tek Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji (HINA) iz Ministarstva obrane RH potvrđeno da je ministar obrane Ante Kotromanović predsjednici Republike Kolindi Grabar Kitarović i premijeru Zoranu Milanoviću predložio smjenjivanje ravnatelja Vojno sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA) generala Zdravka Klanca – bez ulaženja u razloge smjene ili identitet njegova mogućeg nasljednika, pravdajući tišinu time da je “predmet u postupku“.

Pravni dio zavrzlame

Na stranu političke konotacije ovog slučaja, treba istaknuti da su do danas o ovoj temi svi službeni izvori šutjeli. Kako navodi Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske (Narodne novine 79/06) u svom 66. članku:

“(1) Ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija imenuju se, odnosno razrješuju rješenjem koje supotpisuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade.

(2) Postupak imenovanja ravnatelja sigurnosno-obavještajnih agencija pokreću Predsjednik Republike i predsjednik Vlade utvrđivanjem prijedloga kandidata i dostavljanjem prijedloga na prethodno mišljenje odboru Hrvatskoga sabora nadležnom za nacionalnu sigurnost. Kandidata za ravnatelja VSOA-e Predsjedniku Republike i predsjedniku Vlade predlaže ministar obrane. Odbor Hrvatskoga sabora nadležan za nacionalnu sigurnost može obaviti razgovor s kandidatom za čelnika sigurnosno-obavještajne agencije.

(3) Ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija imenuju se na vrijeme od četiri godine. Ista osoba može biti ponovo imenovana na dužnost ravnatelja sigurnosno-obavještajne agencije.

(4) Ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija mogu prije isteka mandata biti razriješeni: ako to sami zatraže; ako trajno izgube sposobnost obavljati svoju dužnost; ako ne provode odluke Predsjednika Republike i Vlade kojima se usmjerava rad sigurnosno-obavještajnih agencija ili ne provode njihove mjere u svezi s nadzorom rada; zbog povrede Ustava, zakona ili drugih propisa; zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti; zbog povrede tajnosti klasificiranih podataka te osude za kazneno djelo koje ih čine nedostojnima obavljanja dužnosti.

(5) Postupak za razrješenje ravnatelja sigurnosno-obavještajnih agencija mogu pokrenuti Predsjednik Republike, predsjednik Vlade i Hrvatski sabor. Kada postupak za razrješenje pokreću Predsjednik Republike ili predsjednik Vlade, prije donošenja rješenja o razrješenju može se zatražiti mišljenje Hrvatskoga sabora. Kada postupak razrješenja pokreće Hrvatski sabor, zbog u postupku nadzora utvrđene nezakonitosti rada sigurnosno-obavještajne agencije ili njezinih djelatnika, Predsjednik Republike i predsjednik Vlade donijet će rješenje o razrješenju ravnatelja sigurnosno-obavještajne agencije.

(6) Zamjenici ravnatelja sigurnosno-obavještajnih agencija imenuju se i razrješuju na način i pod uvjetima propisanim odredbama stavka 1. do 5. ovoga članka, s time da se postupak imenovanja zamjenika ravnatelja pokreće na prijedlog ravnatelja sigurnosno-obavještajne agencije, a u postupku razrješenja zamjenika ravnatelja pribavlja se mišljenje ravnatelja sigurnosno-obavještajne agencije“.

Dakle, kao prvo, i za razrješenje, kao i za imenovanje ravnatelja VSOA-e, traži se supotpis predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović i poredsjednika Vlade Milanovića. O postizanju takvog suglasja do sada nije bilo ikakvih službenih očitovanja, budući je tek službeno potvrđeno kako je ministar Kotromanović taj postupak inicirao svojim prijedlogom premijeru Milanoviću (dakle, prema razini Vlade RH). Nadalje, dolazimo do uloge Hrvatskog sabora u čitavoj ovoj priči – koje je praktično otjelotvoreno kroz djelovanje tamošnjeg Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Kod razrješenja Vlada RH i Predsjednik RH mogu tražiti prethodno mišljenje Sabora, dok je takvo mišljenje neophodni dio postupka imenovanja novog ravnatelja obje sigurnosno-obavještajne agencije u RH. Prije davanja svog prethodnog mišljenja za kandidate, saborski odbor može provesti i njihovo saslušavanje – što je bilo jasno vidljivo sredinom listopada 2012. godine, kada se u tu svrhu izvidjelo Dragana Lozančića za čelno mjesto agencije SOA. Dakle, naglasak je na (1) neobaveznosti saborske uloge pri razrješenju, i (2) obveznosti sudjelovanja Hrvatskog sabora pri imenovanju novih čelnika obavještajnih agencija – gdje je nužno tek davanje mišljenja, ali ne i saslušanje kandidata.

Pri tome, osjećamo potrebnim napomenuti i još dvije neugodne životne činjenice iz sfere hrvatske politike. Kao prvo, uskoro će izbori u RH. Osim što ta činjenica utječe na sva imenovanja, pa i ona ponešto manje aktualno-politička (kao što su to ona za čelnike sigurnosno-obavještajnih agencija) – ta činjenica već tradicionalno usporava rad Sabora, tijela koje se mjesecima prije izbora počinje neformalno pripremati za svoje raspuštanje – često time i zaobilazeći sve one korake koji baš nisu nužno zakonski neophodni. Ujedno, a kao drugo, Republika Hrvatska trenutno ima Vladu koja i u najboljim trenucima voli zaobići proceduru, skratiti propisane postupke, i upravne odluke donositi na rubu legalnost – sve ne bi li se uštedjelo koji dan ili koju priliku da u diskusiji na temu pred javnost izađe štogod neugodnoga ili propagandno štetnoga.

Ova je dva elementa aktualne hrvatske političke tradicije trebalo posebno napomenuti, ne bi li se u punini doživio učinak kojeg do sada navedenim medijskim spekulacijama o smjeni na vrhu VSOA daje današnja objava iz Hrvatskoga sabora.

Sabor ekspresno!

Naime, dok su i Vlada i Ured predsjednice šutjeli o navodima medija po pitanju kadroviranja u VSOA-i, Hrvatski je sabor tiho dopunio najave radnog rasporeda svojih radnih tijela. Pri tome je za četvrtak, 2. srpnja, objavljeno:

“15.00 (dvorana Janka Draškovića) – 59. sjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Predloženi dnevni red je:
1. PRETHODNO MIŠLJENJE ZA IMENOVANJE  RAVNATELJA VOJNE SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNE AGENCIJE.
– sjednica je zatvorena za javnost”

Time je, s jedne strane, po prvi put i formalno potvrđeno da je u tijeku postupak kadrovskih promjena na čelu Vojne sigurnosno-obavještajne agencije. S druge strane, a u skladu s navedenom aktualno-političkom tradicijom, pokazano je i da se odustalo od svih onih koraka koji tu nisu baš nužno neophodni. Tako pred Saborom izgleda da nema mišljenja koje se može zatražiti “prije donošenja rješenja o razrješenju“, a kako stvari stoje, izgleda da nema ništa ni od formalnoga parlamentarnog saslušanja kandidata – osim ako se tu neku neimenovanu potencijalnu osobu kandidata ne misli saslušati nakon što se jednom već raspravi i donese nužno neophodno “prethodno mišljenje za imenovanje“.

Dakle, dok su još jučer mediji tek špekulirali da…

 “Ministar obrane je, sukladno Zakonu, predsjednici i premijeru predložio brigadnog generala Ivicu Kindera, pročelnika vojnog kabineta u Uredu predsjednice, za novog ravnatelja VSOA-e. Predsjednica i premijer složili su se s tim prijedlogom i uskoro će ga uputiti saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, čiji će članovi obaviti razgovor s Kinderom. General Klanac je, kako doznajemo, nakon informacije o smjeni otišao na bolovanje. No, tvrde nam sugovornici, nakon razrješenja Klanac će ostati u vojnom sustavu i biti postavljen na neku drugu dužnost“,

sada je već izvjesnije da će čitav ovaj postupak vjerojatno ići bitno brže, s minimalno procedure i mimo javnosti. Jednako tako, još nije jasno ni hoće li ova sjednica nadležnog saborskog radnog tijela pasti i nakon kakve odluke Vlade RH po ovome pitanju – možda odrađene na zatvorenome dijelu sjednice u četvrtak u podne. Mediji spominju tek da će Sabor ići na ruku premijeru i pitanje novog ravnatelja VSOA-e obaviti prije ljetne stanke.

Bilo kako bilo, valjda tu treba biti sretan ako se uopće na kraju službeno i sazna za koju su se to osobu u tišini složili Markov trg i Pantovčak, a što je u već tradicionalno zatvorenoj formi onda i prethodno potvrdilo transparentnosti ionako nesklono društvo saborskih zastupnika predvođenih Miroslavom Tuđmanom. Nažalost, sigurno je tek da opet gledamo tek nastavak medijske politike tako popularne posljednjih godina – o kojoj smo u više navrata govorili i na stranicama portala Obris.org – gdje se strukturirano izvještavanje javnosti o bitnim činjenicama državne politike provodi puštanjem informacija u pojedine medije, umjesto putem službenih objava.