U nedjelju, 10. svibnja, umro je komodor Marin Stošić, bivši zapovjednik Obalne straže RH.

Stošić je bio rođen 14. prosinca 1956. u Feričancima, današnja Osječko-baranjska županija. Po zanimanju je bio diplomirani inženjer pomorskog prometa, a školovao se u Našicama, Beogradu i Splitu. Od 1979. do 1991. obnašao je niz dužnosti u JRM. Hrvatskoj vojsci priključio se u rujnu 1991. a od 28. siječnja 1992. bio je u djelatnoj službi Oružanih snaga Republike Hrvatske. Obnašao je razne dužnosti do 1992., a u Glavnom stožeru OSRH u Zagrebu bio je do 1996. godine, kada je imenovan na dužnost načelnika Stožera Flote Hrvatske ratne mornarice. Od 2003. do 2008. na službi je u Zapovjedništvu HRM. Od 2008. do 2011. zapovjednik je Flotile HRM.

Sudionik je operacija “Bljesak” i “Oluja”. Završio je Ratnu školu „Ban Josip Jelačić“. Za zasluge u OS RH odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti, Redom hrvatskog pletera, Redom hrvatskog trolista, Redom bana Josipa Jelačića te medaljom “Oluja”.

Čin kapetana korvete Stošiću je dodijeljen u svibnju 1992. Promaknut je u kapetana fregate 1994., u kapetana bojnog broda 1998. te u čin komodora 2014. godine.

Marin Stošić je 3. kolovoza 2011. bio imenovan je za zapovjednika Obalne straže RH, naslijedivši na tom mjestu Zdravka Karduma. Kbb Stošić je 27. svibnja 2013. službeno pohvaljen od tadašnjeg predsjednika RH Ive Josipovića, da bi godinu dana kasnije napredovao u činu – kako spomenusmo ranije, iz čina kapetana bojnog broda u čin komodora. U njegovom mandatu potpisan je i ugovor za izgradnju obalnih ophodnih plovila za Obalnu stražu i HRM, a prilikom potpisivanja Stošić je istaknuo kako je među pripadnicima Obalne straže već krenulo natjecanje tko će činiti prvu posadu prototipa. Na mjestu zapovjednika Obalne straže komodora Stošića naslijedio je kbb Ivo Raffanelli, kasniji zapovjednik HRM-a.

Marin Stošić umirovljen je 31. prosinca 2014. i od tada se povremeno pojavljivao u medijima kao stručni sugovornik.

Umirovljeni komodor Stošić pokopan je u Splitu u krugu najuže obitelji.

Brodosplitovo Brodogradilište specijalnih objekata je u četvrtak 02. listopada pisanim putem obavijestio Ministarstvo obrane RH o jednostranom raskidu ugovora o gradnji preostala tri obalna ophodna broda za potrebe HRM, odnosno Obalne straže. Informaciju koju je jutros ekskluzivno objavio Jutarnji list tijekom dana je potvrdio i glasnogovornik Brodosplita Josip Jurišić. Zahtjev da se, u skladu sa sporazumom potpisanim na primopredaji broda “Umag”, izgrade svi brodovi iz serije bez ikakve dobiti, ali i bez gubitka zbog porasta troškova, koristeći troškovnu metodu izračuna, MORH nije poštovao iako bi u slučaju prihvaćanja brodovi u seriji bili znatno jeftiniji od tržišne cijene, tvrde iz Brodosplita. Prema Brodosplitu, analiza vještaka pokazala je da su od sklapanja ugovora 2. prosinca 2014. do sklapanja “Dodatka 4” 17. veljače 2020. godine troškovi porasli 79,03 posto i da je 2022. tržišna vrijednost ovakvih obalno-ophodnih brodova na svjetskom tržištu bila 20-ak milijuna eura, što je dva i pol puta više nego 2014. Tada su tvrdili da je u to vrijeme plaćeno 70 posto ukupne vrijednosti ugovora, i to po cijenama iz 2014., a zbog proteka vremena taj je iznos pokrivao samo 47 posto stvarnih troškova,objavio je Jutarnji list. Ministar obrane Ivan Anušić tijekom jutrošnjeg obilaska nove kantine u vojarni u Petrinji potvrdio je Brodosplitov raskid ugovora:

“Istina je, ali ništa to nije senzacionalno. Raskidanje ugovora od strane gospodina Debeljaka je jedan poslovni potez i taktika.”

Anušić je rekao da je Ministarstvo obrane prije nekoliko mjeseci započelo pregovore s Brodosplitom o gradnji preostala tri obalna ophodna broda, koja su na oko 30 do 40 posto završenosti: “E onda dolazimo do problema, a taj problem se zove cijena.”

Iz MORH-a tvrde da je tijekom brojnih razgovora vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak imao neutemeljeno visoke financijske zahtjeve, a kako bi se utvrdio odnos između realiziranih radova i troškova te koliko je novca još potrebno izdvojiti za završetak brodova, angažirani su timovi vještaka s Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Hrvatske brodogradnje Jadranbrod koji su potom radili vještačenja. Dok Jutarnji l ist nslužbeno tvrdi da nalazi vještačenja idu u prilog tvrdnjama Ministaarstva obrane, Tomislav Debeljak poručuje da su sva vještačenja napravljena u proteklom razdoblju pokazala isti zaključak – troškovi gradnje nedvosmisleno su porasli:

“Pozivamo MORH, koji se poziva na ista vještačenja, da ih objavi jer nas kao ugovornog partnera stavlja u nepovoljan položaj to što podaci ‘cure’ iz provjerenih izvora, a mi smo obvezni poštivati klasificiranost ugovora.”

Anušić i Debeljak na ovogodišnjem vojnom sajmu ASDA

Anušić mu je jutros odgovorio kako su dvije neovisne institucije procijenile ostatak radova na cijenu koja se za 20 milijuna eura razlikuje od onoga što traži Brodosplit.

“Bilo je jasno da ćemo mi taj ugovor zaustaviti, ali on (Debeljak) nas je preduhitrio i raskinuo ugovor. Ja to potpisati ne mogu i neću jer bi to bilo na štetu Ministarstva obrane, Vlade i proračuna Republike Hrvatske,”

rekao je ministar obrane, najavivši daljnju pravnu borbu, prvenstveno za preuzimanje tri broda i nastavak izgradnje po povoljnijim cijenama u nekim drugim brodogradilištima u Hrvatskoj. Naravno, upitno je koja to brodogradilišta u Hrvatskoj imaju iskustvo gradnje vojnog broda.

Brodosplit je 23. rujna na svojoj web-stranici objavio da je za dovršetak i isporuku preostalih OOB-ova potrebno provesti radove na dovršetku pojedinih sustava, zatim sveukupnom opremanju, polaganju u more, puštanju sustava u pogon, ispitivanjima u luci, potom plovidbi i konačno bojnome gađanju iz oružnih sustava. “Da bi se taj proces nastavio, nužno je postići suglasje oko prihvatljivosti povećanih troškova nastalih tijekom gradnje brodova u seriji, od početka njihove izgradnje do same isporuke,” stoji u objavi Brodosplita, u čijem se nastavku navodi i primjer troškova za OOB-32 “Umag”:

Jedan od OOB-ova u izgradnji (Photo: Brodosplit)

“Radi objektivne usporedbe, ističemo kako je MORH za prvi brod u seriji, OOB-32 Umag, isporučen u siječnju 2025. godine, platio 13 milijuna eura s PDV-om, i to prema ugovornim stavkama iz 2014. godine, dok je tržišna vrijednost usporedivog broda u 2024. godini iznosila 28,5 milijuna eura s PDV-om. Naši stvarni troškovi gradnje OOB-32 Umag iznose 23,4 milijuna eura s PDV-om.”

Tako je nakon punih 11 godina ideja o izgradnji novih obalnih ophodnih brodova u domaćem brodogradilištu došla vjerojatno do svoga kraja. Portal Obris.org je od samoga početka tvrdio da je to loš plan, iznoseći cijeli niz razloga zašto Brodosplit nije u stanju izgraditi nove brodove za HRM. U međuvremenu se sastančilo, natezalo, razgovaralo, tužilo zbog vlasništva nad brodovima u izgradnji, sazivan  je oko toga čak i saborski Odbor  za obranu. Očito nitko iz toga nije ništa naučio.

U akvatoriju ispred Dubrovnika 1. i 2. listopada 2025., u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, uspješno je održana međunarodna vježba traganja, spašavanja i suzbijanja onečišćenja Jadran/Adria (Adriatic Sea SARex / POLex / COMex) 2025. U vježbi je sudjelovalo više od 300 predstavnika nacionalnih i međunarodnih institucija, agencija i organizacija: uz organizatora Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, tu su bili još i: Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane (HRM), Hrvatska vatrogasna zajednica te tvrtke Plovput, Cian i Dezinsekcija. Od međunarodnih partnera sudjelovali su Obalna straža Italije, Uprava za pomorstvo Slovenije, Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA), Europska agencija za kontrolu ribarstva (EFCA) i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX), kao i partneri projekta ASAP (engl. Adriatic Sensitive Areas Protection) iz Italije, Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije.

Scenarij vježbe temeljio se na simuliranom sudaru putničkog broda „Dubrovnik“ i tankera „Mol Bari“, što je uključivalo složene operacije traganja i spašavanja, evakuaciju, gašenje požara te koordinirani odgovor na izljev nafte. Aktivnosti su obuhvatile razmjenu informacija između nacionalnih i međunarodnih centara, zajedničko planiranje i upravljanje resursima te testiranje novih tehnologija, uključujući dronove i satelitske sustave praćenja. Tijekom vježbe su se prvi put u Europi testirali razmjena velike količine podataka putem europske komunikacijske mreže – CISE (Common information sharing environment). Hrvatska, naglasio je državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek, sustavno ulaže u modernizaciju pomorske infrastrukture – od obnove flote lučkih kapetanija i nabave novih brodova do razvoja sustava nadzora, jačanja kibernetičke otpornosti i poboljšanja radnih uvjeta djelatnika. Poseban segment obuhvatio djelovanje međunarodnog interventnog tima NAMIRG (North Adriatic Maritime Incident Response Group), specijaliziranog za gašenje požara i spašavanje na velikim putničkim brodovima.

Brodovi Obalne straže Republike Hrvatske OB SB-73 Faust Vrančić, OOB-31 Omiš i VGB-202 Modrulj 2 sudjelovali su u vježbama traganja i spašavanja na moru te sprečavanja i suzbijanja iznenadnog onečišćenja mora. U vježbi su sudjelovale i snage Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (Pilatus PC-9M i helikopter Mi-171 SH). Na završnoj svečanosti nakon uspješno provedene vježbe zapovjednik Obalne straže RH komodor Milan Blažević primio je zahvalnice Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Ministarstvu obrane  i Obalnoj straži RH za sudjelovanje i potporu u organizaciji vježbe “ADRIA 2025”.

*Photo: HRM, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

U splitskoj vojarni “Admiral flote Sveto Letica-Barba” i u području Splitskog akvatorija Obalna straža RH danas je održala zajedničko uvježbavanje posada obalnih ophodnih brodova OOB-31 Omiš i OOB-32 Umag.  Aktivnosti su provedene u luci i na  moru, te obuhvatile reakciju na uzbunu, protupožarne aktivnosti, žurno isplovljenje, pregled sumnjivog plovila (boarding) te taktičko manevriranje po NATO-ovim procedurama.

Zapovjednik Obalne straže komodor Milan Blažević zadovoljan je što je OOB “Umag”konačno zaprimljen te predstavlja dodatnu sposobnost na postojeće sposobnosti Obalne straže.

“Posade su se počele intenzivno uvježbavati po prijemu broda, a samo početno uvježbavanje je počelo na  ‘Omišu’ prije par mjeseci”,

napominje komodor Blažević nakon današnje vježbe.

Zapovjednik OOB-32 Umag, poručnik bojnog broda Hrvoje Šestan, inače nećak našeg renomiranog proizvođača kaciga Alojzija Šestana, kaže kako je ova vježba praktični dio dosadašnjeg 2-tjednog uvježbavanja posade:

“Danas smo imali uvježbavanje na  moru. Prvo smo u luci proveli uvježbavanje požara na obali i žurno isplovljenje broda, te smo nakon toga skupa sa OOB-31 Omiš proveli združenu plovidbu po ATP NATO procedurama. Također smo gasili i požar na susjednom brodu, te smo proveli gašenje požara u vlastitoj glavnoj strojarnici.”

Bila je to jedna od prvih vježbovnih aktivnosti broda OOB-32 Umag nakon što je 17. siječnja 2025. predan Hrvatskoj ratnoj mornarici.

*Photo: MORH/T.Brandt

**Video: MORH/G.Resovac

Danas je u vojarni “Admiral flote Sveto Letica-Barba” u Splitu održana svečana primopredaja i imenovanje novog obalnog ophodnog broda OOB-32 Umag. Nakon prototipa obalnog ophodnog broda OOB-31 “Omiš”, koji je HRM-u predan prije punih 6 godina, ovo je drugi obalni ophodni brod iz serije od ukupno pet brodova koji ulazi u sastav Obalne straže i Hrvatske ratne mornarice. U ožujku 2024. potpisan je ugovor o dovršetku ovog broda, koji je prema navodima iz Brodosplita bio već gotovo 80% završen. Vrijednost obalnog ophodnog broda OOB-32 “Umag” je 13,2 milijuna eura s PDV-om. Kao počasna kuma, ime broda “Umag” na svečanosti je otkrila Danijela Radeka Paljuh, kći Valtera Radeke, prvog poginulog pripadnika Hrvatske ratne mornarice s područja Istre.

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Tihomir Kundid zaželio je OOB-u “Umag” dugu i uspješnu plovidbu, vjerujući  da će brod pridonijeti višoj razini naše pomorske sigurnosti, kao i zaštiti naših granica na moru:

“Obalna straža ovim će brodom nedvojbeno podići svoju razinu sposobnosti na moru. Opremanje ovim brodom pokazatelj je tehnološkog napretka Hrvatske ratne mornarice, ali i važan element naše pomorske tradicije jer će služiti za suočavanje sa suvremenim izazovima zaštite našeg pomorskog dobra”.

Zapovjednik Hrvatske ratne mornarice komodor Damir Dojkić rekao je:

“Biti suveren na moru, znači biti u stanju nadzirati i kontrolirati ono što se događa u vodama pod vlastitom jurisdikcijom, ne samo u teritorijalnom moru nego i u području isključivog gospodarskog pojasa, što je temeljna zadaća Obalne straže kao sastavnog dijela Hrvatske ratne mornarice. Upravo će ovaj brod unaprijediti te sposobnosti u kojima se brod “Omiš” već dokazao.”

Obojica su zahvalili aktualnom ministru obrane na naporima koje ulaže u opremanje i modernizaciju OS RH, te što je prepoznao važnost ovog projekta za HRM. Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić, pak, na svečanosti je istaknuo:

“Ovaj je brod samo prvi iz serije koji ćemo isporučiti Hrvatskoj ratnoj mornarici. Ovo je tek početak modernizacije Hrvatske ratne mornarice. Upravo smo započeli proces nabave višenamjenskog broda tipa korvete. I taj ćemo projekt modernizacije uskoro predstaviti javnosti i očekujemo da će Hrvatska ratna mornarica ubrzo biti opremljena višenamjenskim brodom tipa korveta.”

Inače, Anušić je o nabavi korvete govorio i na  Aktualnom prijepodnevu kojim je u srijedu, 15. siječnja, otpočela 5. sjednica Hrvatskog sabora. Odgovarajući na pitanje HDZ-ovog zastupnika Andra Krstulovića Opare o opremanju i modernizaciji HRM-a, ministar Anušićje odgovorio:

“Pripremamo nabavku korvete za Hrvatsku ratnu mornaricu i da će se uskoro znati najpovoljniji ponuđač i, naravno, da ćemo uskoro imati i rokove i vrijeme i datume kada, tko i na koji način će isporučiti i gdje će se raditi, naravno još je sve otvoreno – da se odmah razumijemo, nije dogovoreno ništa – ali se, naravno, ide u smjeru i naših brodogradilišta, i tako dalje. I imat ćemo vrlo brzo u sastavu Hrvatske ratne mornarice i korvetu.”

U travnju prošle godine premijer Plenković najavio je da će u novom mandatu Vlade HRM imati apsolutni prioritet, te da je vrijeme da “uz višenamjenski avion imamo i višenamjenski brod.”

*Photo: MORH/F.Klen

Kako je u petak, 10. siječnja, objavio splitski Brodosplit, drugi u seriji od pet obalnih ophodnih brodova spreman je za isporuku Hrvatskoj ratnoj mornarici:

OOB-32 Umag (Photo: Brodosplit)

“Obalni ophodni brod Umag (OOB 32) uspješno je položio zadnji test u vodama splitskog akvatorija te će kroz nekoliko dana Ministarstvo obrane, odnosno Hrvatska ratna mornarica (HRM), njezina Obalna straža, i službeno preuzeti brod.
Mornari i časnici HRM-a već par mjeseci testiraju Umag, a testiranje se odužilo za par tjedana jer se čekalo da zapuše jako jugo da stanje mora bude 4, kako bi Umag zadovoljio i zadnji test,“

objavio  je Brodosplit na svojim društvenim mrežama.

MORH je preuzimanje broda očekivao još početkom prosinca prošle godine, no isporuka se, eto, otegnula zbog nedostatka vremenskih neprilika. Štoviše, kako bi ispunio svoje obaveze, MORH je u jesenskom rebalansu proračuna stavku za OOB s nule digao na 5,7 milijuna eura. Na saborskom Odboru za obranu, održanom 09. listopada prošle godine, ravnatelj Uprave za materijalne resurse MORH-a Ivica Grebenar je objasnio zašto je tome tako:

Predstavnici MORH-a i Ministarstva financija na sjednici saborskog Odbora za obranu o rebalansu proračuna

“Što se tiče obalnog ophodnog broda, ovih 5,7 milijuna – to je bio iznos koji je bio planiran prošle godine, a mi sad radimo rebalans za ovu godinu. Mi smo imali neko vrijeme  zastoj u potpunosti u proizvodnji. Postavili smo si pitanje da li proizvođač može uopće i završiti s obzirom na situaciju u kojoj se našao. Da li može završiti cijeli ovaj projekt pa smo onda krenuli u razgovore s njima i došli smo do jednog dodatka ugovora s kojim smo probili led, ali samo za prvi brod iz serije. Znači, mi imamo od ranije isporučeni prototip i onda smo s Dodatkom 6 probili led, da tako kažem, savladali rizike, odnosno našli odgovor na te rizike i sklopili ugovor za prvi brod iz serije i ta proizvodnja prvog broda ide dosta dobro. Trebao bi biti završen do kraja godine. I onda smo shvatili da postoji realna mogućnost da nastavimo taj projekt od kojeg mi ne možemo odustat i onda smo faktički planirali nova sredstva koja u onom trenutku kad je bio ovaj proračun planiran nije bilo  realno.”

Čeka se primopredaja OOB-a Umag HRMU-u (Photo: Brodosplit)

Kao što je već pisao portal Obris.org, OOB-32  Umag započeo je s testnom plovidbom sredinom listopada prošle godine da bi je okončao 3 mjeseca 3 mjeseca kasnije. Time je izgradnja obalnih ophodnih brodova za potrebe HRM, odnosno Obalne straže, debelo zagazila u svoju 11. godinu – ugovor je potpisan 2014., prototip je predan HRM-u krajem 2018.,  Brodosplit je najavio da počinje s izgradnjom preostala 4 broda u kolovozu 2020., da bi tek u ožujku 2024. bio potpisan dodatak osnovnom ugovoru kojim se definira izgradnja drugog OOB-a u roku od 9 mjeseci. I taj rok je probijen kao i svi ostali, iako se godinama tvrdilo da je OOB-32 Umag već gotovo 80% dovršen. Uspije li MORH postići nove dogovore s Brodosplitom, preostaje izgradnja još 3 OOB-a. Ovim tempom, bit će veliki uspjeh ako HRM do 2030. dobije svih 5  OOB-ova naručenih davne 2014.

Tri i pol mjeseca nakon porinuća drugog od pet naručenih obalnih ophodnih brodova, tzv. Novogradnja 541, odnosno budući OOB-32 „Umag“ počeo je s probnom plovidbom. Prije dva dana, točnije u srijedu 16. listopada, a onda i u četvrtak 17. listopada, moglo se vidjeti Novogradnju 541 kako isplovljava iz Brodosplita prema Čiovu i Šolti, te se istim putem vraća natrag.

Kako je 1. srpnja priopćilo Ministarstvo obrane RH, nakon porinuća uslijedilo je završno opremanje i uređenje, nakon čega će započeti i propisane probne vožnje i bojno gađanje. Probne plovidbe započele su ovoga tjedna, a u Ministarstvu obrane očekuju da će se Brodosplit držati dogovorenog roka i isporučiti brod krajem godine. Naime, to je na sjednici Odbora za obranu Hrvatskog sabora, održanoj 9. listopada, najavio ravnatelj MORH-ove Uprave za materijalne resurse Ivica Grebenar, budući je u aktualnom rebalansu proračuna stavka za OOB porasla s početne nule na 5,7 milijuna eura:

„Ta proizvodnja iz serije ide dosta dobro – kao što je već rečeno, trebao bi biti završen do kraja godine, i onda smo shvatili da postoji realna mogućnost da nastavimo taj projekt od kojeg mi ne možemo odustati i onda smo faktički planirali nova sredstva koja u onom trenutku kad je bio ovaj proračun planiran nije bilo realno  za očekivati“.

Što se tiče iznosa od 5,7 milijuna eura, radi se o iznosu koji je za OOB bio planiran još za prošlu godinu, napomenuo je Grebenar:

„Mi smo imali neko vrijeme zastoj u potpunosti u proizvodnji. Postavili smo si pitanje da li proizvođač može uopće završiti s obzirom na situaciju u kojoj se našao… da li može završiti cijeli ovaj projekt, pa smo onda krenuli u razgovore s njima i došli smo do jednog dodatka ugovora s kojim smo probili led, ali samo za prvi brod iz serije. Znači, mi imamo od ranije isporučen prototip i onda smo s ‘Dodatkom 6’ probili led, da tako kažem, savladali rizike, odnosno našli odgovore na te rizike i sklopili ugovor za prvi brod iz serije“.

Novogradnja 541 po prvi puta van brodogradilišta Brodosplita

Probijanje leda o kojem je govorio Grebenar treba prvenstveno zahvaliti promjeni na čelu Ministarstva obrane, gdje je notornog Marija Banožića nakon prometne nesreće koju je skrivio zamijenio Ivan Anušić, postavivši si nastavak izgradnje obalnih ophodnih brodova kao jedan od prioriteta.

No za razliku od čelnih ljudi MORH-a koji su trenutno zadovoljni nastavkom projekta, HDZ-ov koalicijski partner HSLS, odnosno njegov član saborskog Odbora za obranu Darko Klasić smatra da je to promašena investicija:

„Ti brodovi će nam služiti kao ophodni čamci koji zapravo nemaju nikakvu svrhu osim onog topa od 30 mm, nemamo niti protubrodske, protuzračne ni protupodmorničke sposobnosti… Puno za nekakav projekt za koji ćemo u krajnosti uložiti pola milijarde kuna nekadašnjih… Mislim da je to, onako, projekt koji ja ne bih gurao dalje…“.

No projekt izgradnje obalnih ophodnih brodova za HRM i Obalnu stražu – nakon punih 10 godina od potpisivanja ugovora – ipak ide dalje, što dokazuje i početak probne plovidbe budućeg OOB-32 „Umag“.

Prvi obalni ophodni brod od preostala četiri, novogradnja 541, porinut je danas 1. srpnja 2024. u Brodogradilištu specijalnih objekata u Splitu. Nakon zaprimljenog prototipa obalnog ophodnog broda pod nazivom Omiš, ovo je drugi obalni ophodni brod iz serije od ukupno pet brodova, čiju je izgradnju još 2014. ugovorilo Ministarstvo obrane Republike Hrvatske. Nakon današnjeg porinuća nastavit će se radovi završnog opremanja i uređenja, te vrlo brzo nakon toga počinju i propisane probne vožnje te bojno gađanje, priopćilo je Ministarstvo obrane RH. Posada broda upravo prolazi teorijski dio obuke i upoznavanje s brodskim karakteristikama, upravljanjem i održavanjem, koje provodi graditelj.

Rok isporuke za taj brod je do kraja 2024. godine, a troškovi njegova završetka, uključujući i troškove za vezanu opremu, iznose 5.675.614,59 eura s PDV-om.

Budući da od porinuća prototipa, danas poznatog kao OOB-31 “Omiš”, niti jedan drugi brod iz ove serije nije ugledao svjetlo dana,aktualni ministar obrane Ivan Anušić kao jedan od svojih prioriteta zacrtao je završetak projekta izgradnje obalnih ophodnih brodova.  “Brodosplitu čestitam na porinuću, a Hrvatska ratna mornarica do kraja ove godine u svojoj će floti imati obalni ophodni brod namijenjen Obalnoj straži”, poručio je ministar Anušić te dodao da se dovršetkom ovog projekta nastavlja modernizacija i osnaživanje HRM-a, napominje MORH.

Današnjem porinuću budućeg OOB-a “Umag” prisustvovali su ravnatelj Uprave za materijalne resurse Ivica Grebenar, zapovjednik HRM-a komodor Damir Dojkić, zapovjednik Obalne straže komodor Milan Blažević, te drugi visoki gosti.

Photo/video: MORH/F.Klen

„Jedan od mojih prioriteta bio je završiti agoniju oko izgradnje obalnih ophodnih brodova što je u ovih nekoliko mjeseci moga mandata i učinjeno“, naglasio je u srijedu ministar obrane Ivan Anušić tijekom obilaska poduzeća Brodosplit i gradnje obalnog ophodnog broda za Hrvatsku ratnu mornaricu. Tom prilikom ministar je naglasio kako je jedan od njegovih prioriteta bio završiti agoniju oko izgradnje obalnih ophodnih brodova, uvelike nastalu za vrijeme njegovog prethodnika, što je razvuklo cijeli projekt izgradnje 5 OOB-ova za HRM i Obalnu stražu na punih 10 godina. Brod u izgradnji koji je Anušić danas razgledao trebao bi nositi ime „Umag“ i trenutno je u fazi, kako je rekao ministar obrane, „ugradnje robe unutra, instalacija, izolacije i svih onih sustava da bi brod bio spreman za uporabu“.

Ministar Anušić i načelnik Glavnog stožera, general Tihomir Kundid, sastali su se danas u Brodosplitu s predsjednikom Uprave, Tomislavom Debeljakom koji je izaslanstvo Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH upoznao s aktualnim stanjem projekta izgradnje tkz. „prvog od ukupno četiri obalna ophodna broda u seriji“ (a zapravo drugog od pet), čiji je završetak planiran do kraja 2024. godine. Nakon obilaska broda u izgradnji, ministar Anušić podsjetio je da je nakon 14 godina od potpisivanja ugovora i neisporuke obalnih ophodnih brodova Ministarstvo obrane konačno postiglo dogovor s Brodosplitom. U izjavi novinarima Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita, ocijenio je kako je suradnja s MORH-om i ministrom Anušićem,  ponovno normalna i kvalitetna te dobra za Hrvatsku, što je u konačnici i rezultiralo nastavkom izgradnje ranije ugovorenih brodova. „Radit će se u dvije i čak tri smjene da se što prije izbace brodovi. Ove godine će sigurno već u ljeto brod biti u moru i krenuti s probnim vožnjama“, najavio je Debeljak.

„Cijena ovog broda je 5,7 milijuna eura, ali to nisu dodatni novci, to je aneks. Znači, nema novoga ugovora, nema novih novaca, nema dodatnih troškova“, rekao je Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade i ministar obrane. Tim Aneksom je predviđen dovršetak ovoga broda, a daljnja realizacija ostalih brodova će se raditi na temelju procjene novih cijena materijala. Spomenutim petim aneksom ugovora odobreno je maksimalno zakonsko povećanje ugovora od 10 posto, na 432 milijuna. „Tih 10 posto trebali smo isplatiti i na drugom, trećem i četvrtom brodu serije. Dogovorili smo s graditeljem da rebalansiramo ta sredstva od deset posto povećanja i da platimo dio tih sredstava na prvom brodu serije. Tako da ostanemo u okviru od prvotnih 396 milijuna ugovora za pet brodova“, pojasnio je brigadni general Davor Tretinjak, načelnik sektora za naoružanje i opremanje u Ministarstvu obrane. No ova financijska sredstva, kazao je ministar Anušić, „ne isporučuju se Brodosplitu nego HBOR-u“, čime je potvrdio da je model koji je u konačnici dogovoren za nastavak izgradnje OOB-a onaj u kojem se ranije nagađalo – putem kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj.

Govoreći o daljnjoj gradnji brodova, ministar je rekao novinarima su u odnosu na 2014. do 2024. poskupjele cijene materijala i opreme poput čelika, te da je inflacija učinila svoje: „To će biti predmet razgovora za dovršetak ostala tri broda, za sada ne“, zaključio je ministar, potvrdivši da se „Umag“ gradi po staroj cijeni, dok će preostala 3 najvjerojatnije imati novu, veću cijenu, što će se definirati ne aneksom, nego izmjenama i dopunama osnovnog ugovora.

*Photo: MORH/F.Klen

Umro je viceadmiral Zdravko Kardum, bivši zapovjednik Flote HRM, Hrvatske ratne mornarice i Obalne straže, te višegodišnji suradnik portala Obris.org. Iznenadna smrt zatekla ga je u mirovini, gdje je i nadalje pasionirano pratio aktualnosti u vojnom pomorstvu i posebno u HRM-u.

Zdravko Kardum rođen je 25. veljače 1953. u Nuniću kod Kistanja. Završio je srednju Mornaričko-tehničku podoficirsku školu u Puli/Divuljama, u aktivnu vojnu službu u JNA primljen je 20. srpnja 1971. kao pomorski vodnik, a po okončanju Mornaričke vojne akademije  1978. dobio je čin pomorskog potporučnika. Kao specijalist za protubrodske rakete, u JNA je prošao brojne zapovjedne dužnosti – od zapovjednika raketno-topničkog brodskog odjeljka, preko zamjenika zapovjednika na brodovima klase Rade Končar i zapovjednika PZO sustava (SA-N-4), pa do zamjenika zapovjednika i zapovjednika na fregatama Koni klase (VPBR-32 Koper, kupljen od Sovjetskog saveza 1982. godine) kada je riješio i probleme integriranja te koordinacije raketnih sustava na domaćim nasljednicima tih brodova, za što je bio posebno i nagrađen. U Floti JRM-a bioje do 1988.,  da bi nakon toga bio raspoređen u Komandno-štabnoj školi.

U tom svojstvu je početkom rujna 1991. napustio Jugoslavensku ratnu mornaricu i kao dragovoljac se pridružio Hrvatskoj vojsci. 21. rujna 1991. godine imenovan je zapovjednikom obrane grada Splita te je kao takav bio jedan od organizatora obrane Splita upravo od napada fregata na kojima je služio u JRM, i sudjelovao je u oslobađanju raketne baze u Žrnovnici.  “U teškim trenucima možemo se pouzdati samo u sebe. Bitan preduvjet je složan i odlučan narod, a mi smo to bili,” rekao je viceadmiral Kardum u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju u studenom 2021. godine. Temeljem stručnih znanja, pridonio je i uspješnom ispaljivanju protubrodske rakete RBS-15 na intergranskoj vježbi “Posejdon 94” održane 12. listopada 1994. Borio se i protiv uništavanja hrvatske zalihe u ratu stečenih protuzračnih raketa RZ-13, za koje je predlagao inozemnu nabavu kopnenih lansera tipa Osa.

Dužnost zapovjednika HRM obnašao je od 31. prosinca 2002. do 19. ožujka 2007. godine. Prvi je i jedini visoki časnik OS RH koji je prije imenovanja za zapovjednika HRM objavio u Hrvatskom vojniku programatski tekst o svom viđenju grane u kojoj djeluje, s pozivom na diskusiju koja je onda dobila i dva stručna te javna odgovora. Potom je od 12. ožujka 2008. do 3. kolovoza 2011. bio zapovjednik Obalne straže Republike Hrvatske, ustrojene na način na koji se do tada zalagao. Praktičnim iskustvom  postupno je došao do stava da se Obalna straža treba uspostaviti kao samostalno tijelo, a ne u okviru HRM-a, a od političkih krugova često je bila neshvaćena njegova za neke prevelika ambicija i entuzijazam za bolju budućnost vojnog pomorstva u Republici Hrvatskoj. U njegovom mandatu nabavljene su raketne topovnjače Helsinki klase, RTOP-41 “Vukovar” i RTOP-42 “Dubrovnik”. Iako su u vrijeme nabave ti brodovi proglašeni “finskom starudijom”, oni i dan-danas plove i spadaju među glavne brodove Hrvatske ratne mornarice, redovito izvršavajući zadaće kako u Jadranu, tako i u Mediteranu.

Tijekom uzorne službe, Zdravko Kardum je odlikovan Redom hrvatskog trolista, Spomenicom domovinskog rata (1990-1992) i Spomenicom domovinske zahvalnosti. Umirovljen je u paketu s još 5 ratnih generala (Krešimir Kašpar, Vlado Bagarić, Jozo Miličević, Mate Obradović i Josip Stojković).

Ni s odlaskom u mirovinu Zdravko Kardum nije se prestao baviti vojno-pomorskom strukom. Sa željom da pokuša usmjeriti, pa i obrazovati mlađe naraštaje i entuzijaste, viceadmiral Kardum je od 2015. godine učestalo objavljivao tekstove na portalu Obris.org. Pritom nije krio razočaranje smjerom kojim se kretala HRM i Obalna straža, ali država u cjelini. “Očekivao sam puno više. Očekivao sam uređenu, pravnu, pravičnu, demokratsku i naprednu Hrvatsku u kojoj će se povećavati, a ne smanjivati broj stanovnika. Očekivao sam bolje politike i bolje političare, vlade, ministre, saborske zastupnike, predsjednike i ostale nositelje političkih i pravosudnih dužnosti. Očekivao sam one koji služe narodu, a ne one kojima narod služi za ostvarenje vlastitih ambicija i liječenje frustracija. Jesmo li zaslužili baš ovoliko jada i iz generacije u generaciju sve nesposobnije čelne ljude?”, pitao se viceadmiral Kardum u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju 2021. godine.

Kao veliki poznavatelj sovjetske i ruske ratne mornarice pasionirano je pratio geopolitiku, a posljednjih godinu i pol Zdravko Kardum onda i rat u Ukrajini, te je redovito objavljivao i na te teme. Pri tome je stalno naglašavao da taj širi pogled na aktualna događanja i geopolitiku predstavlja zapravo onu “admiralsku sferu” koju je posebno njegovao kao nadogradnju na svoje stručno i tehničko znanje. No, s tim u vezi, neki mu nisu zaboravili ni odluku da se ne pridruži “Hrvatskom generalskom zboru” – baš zato jer je smatrao da se u osnovama obrambenog sustava RH jasno razlikuje Hrvatska vojska od Hrvatske ratne mornarice – pa bi se onda i udruga trebala zvati “Hrvatski generalski i admiralski zbor”, da bi on mirnije duše mogao biti njenim članom.

Viceadmirala Zdravka Karduma pamtit ćemo kao osobu velikog znanja i velikog zaljubljenika u vojno pomorstvo. Mirno mu more!