U roku od samo par mjeseci, hrvatska je Vlada odobrila novo deklariranje vojnih snaga za NATO. Na današnjoj 115. sjednici odobrila je deklariranje OS RH za Združene snage visoke spremnosti (Very High Readiness Joint Task Force – VJTF) iz sastava Snaga za brzi odgovor NATO-a (NATO Response Force – NRF). Dok je ministar obrane RH bio na općoj audijenciji kod Pape, kako je već uobičajeno za ozbiljne obrambene teme, i ovu je odluku na sjednici Vlade obrazlagao državni tajnik Zdravko Jakop:

„Odluka o uspostavi snaga za brzi odgovor NATO-a usvojena je 2002. godine na summitu NATO-a u Pragu, a na summitu NATO-a u Wallesu 2014. usvojena je odluka o uspostavi Združenih snaga visoke spremnosti NATO-a. Republika Hrvatska je radi doprinosa euroatlantskoj sigurnosti prepoznala nužnost aktivnog sudjelovanja u združenim snagama visoke spremnosti te u skladu s mogućnostima deklarira snage za njihov sastav. Stoga je na prijedlog Vlade 2015. godine Hrvatski sabor donio odluku o mogućnosti angažiranja snaga u okviru Združenih snaga visoke spremnosti iz sastava Snaga za brzi odgovor NATO-a. Uz odluku koju smo već ranije donijeli o deklariranju snaga za ovu namjenu u Ministarstvu obrane koji uključuje i GS OS, pripremljena je i odluka kojom se predlaže deklariranje do 40 pripadnika Oružanih snaga RH za angažiranje u okviru Združenih snaga visoke spremnosti iz sastava Snaga za brzi odgovor u 2022. godini, te do 150 pripadnika u 2022. i 2023. godini. Navedeno deklariranje u skladu je s nacionalnim interesima RH kao odgovorne članice NATO-a koja nastavlja graditi međunarodnu vjerodostojnost, te aktivno pridonosi kolektivnoj obrani Saveza i sigurnosti euroatlantskog područja. Financijska sredstva za provedbu ove odluke osigurana su u državnom proračunu na razdjelu Ministarstva obrane“.

No Jakop je u obrazloženju malo pobrkao stvari, jer u pripadajućem Vladinom dokumentu – koji još ide na potpis Predsjedniku Republike – stoji da Hrvatska za Združene snage visoke spremnosti  deklarira do 40 pripadnika OS RH u ovoj godini, te do 150 pripadnika u naredne 2 godine, dakle 2023. i 2024. godine.

Združene snage visoke spremnosti (VJTF) najspremniji su dio Snaga za brzi odgovor NATO-a, a razina njihove spremnosti za terensko raspoređivanje – kada su u stanju pripravnosti – je unutar nekoliko dana, ovisno o kojim dijelovima Združenih snaga visoke spremnosti je riječ.

„U okviru Združenih snaga visoke spremnosti deklariraju se tri brigade i svaka od njih se u okviru trogodišnjeg ciklusa nalazi u različitom stupnju spremnosti. Pojedine postrojbe ili namjenski organizirane snage deklarirane iz sastava Oružanih snaga Republike Hrvatske u okviru Združenih snaga visoke spremnosti iz sastava snaga za brzi odgovor NATO-a prolaze kroz trogodišnji ciklus priprema i pripravnosti koji uključuje pripremu snaga (STAND UP – visoka razina spremnosti), stanje pripravnosti (STAND BY – vrlo visoka razina spremnosti) i završetak spremnosti snaga (STAND DOWN – visoka do niska razina spremnosti)“,

napominje se u Vladinom dokumentu. U skladu s trogodišnjim ciklusom NRF-a uobičajeno je da se snage deklarirane u VJTF nalaze u vrlo visokoj razini spremnosti u deklariranoj godini, a u prethodnoj  i godini nakon te godine su u nižem stanju pripravnosti. Od 1. siječnja ove godine vodeća nacija u Združenim snagama visoke spremnosti je Francuska, dok će sljedeće godine tu ulogu preuzeti Njemačka.

Treba podsjetiti i da je, kako kaže državni tajnik Jakop, Hrvatski sabor još 2015. donio odluku o mogućnosti angažiranja snaga u okviru VJTF. Kada je u rujnu 2015. u Saboru raspravljan „Prijedlog odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Združenih snaga visoke spremnosti iz sastava snaga za brzi odgovor NATO-a“, tadašnja zamjenica ministra obrane Višnja Tafra izričito je naglasila da bi se „Združene snage visoke spremnosti suprotstavile protivniku koji je već napao teritorij Saveza ili bi se razmjestile na granici Saveza u slučaju neposredne prijetnje. Stoga je potrebno unaprijed donijeti odluku o odobravanju prelaska granice Republike Hrvatske i prelasku granice dijela Oružanih snaga republike Hrvatske deklariranih u Združene snage visoke spremnosti“. Dvije godine kasnije, 2017., Hrvatska i Slovačka su za potrebe VJTF uspostavile kopnenu namjensku skupinu za specijalne operacije, gdje je Hrvatska u „stand-by“ razdoblju pridonijela s maksimalno 15 pripadnika Zapovjedništva specijalnih snaga.

Po prvi puta u povijesti, NATO je zbog ukrajinske krize aktivirao svoje Snage za odgovor (NATO Response Force – NRF). “Trideset članica Saveza aktiviralo je obrambene mjere kako bi se ojačao istočni krak, dok Rusija nastavlja rat protiv Ukrajine svim mogućim sredstvima. Multinacionalne snage koje uključuju kopno, zrak, more i druge snage za specijalne operacije još neće biti raspoređene, ali su u pripravnosti. Ovo je povijesni trenutak”, rekao je večeras nakon izvanrednog virtualnog NATO sastanka Vrhovni zapovjednik Saveza (Supreme Allied Commander, SACEUR) general zbora Tod Wolters.

U zajedničkoj izjavi šefova država i vlada NATO članica izričito se kaže da je “invaziju Rusije na Ukrajinu omogućila Bjelorusija”, ali i da će Savez nastaviti pružati političku i praktičnu potporu Ukrajini tijekom njene obrane. No u izjavi se spominju i mjere koje vrijede za same članice Saveza.

“Saveznici su održali konzultacije prema članku 4. Washingtonskog ugovora. Nastavit ćemo poduzimati sve mjere i odluke potrebne za osiguranje sigurnosti i obrane svih saveznika. Razmjestili smo obrambene kopnene i zračne snage u istočnom dijelu Saveza, te pomorska sredstva diljem NATO područja. Aktivirali smo obrambene planove NATO-a kako bismo se pripremili za odgovor na niz nepredviđenih situacija i osigurali teritorij Saveza, uključujući oslanjanje na naše Snage za odgovor. Sada vršimo značajna dodatna obrambena raspoređivanja snaga u istočnom dijelu Saveza. Učinit ćemo sve potrebne razmještaje kako bismo osigurali snažno i vjerodostojno odvraćanje i obranu u cijelom Savezu, sada i u budućnosti”,

stoji pri kraju izjave.

Na sastanku su bili prisutni i čelnici NATO partnera – Finske, Švedske i Europske unije jer, kako je kasnije naglasio glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, “kriza utječe na sve nas”.

“Pozivamo Rusiju da zaustavi ovaj besmisleni rat i da odmah prekine napade. Da povuče svoje snage iz Ukrajine i da se vrati na put dijaloga. Neka odustane od agresije. Ciljevi Kremlja nisu ograničeni samo na Ukrajinu. Rusija je zahtijevala pravno obvezujuće sporazume za odustajanje od daljnjeg proširenja NATO-a, i da se uklone trupe i infrastruktura Saveznika koji su se pridružili nakon 1997.”,

rekao je Stoltenberg, naglasivši da Rusija otvoreno narušava europski sigurnosni poredak. “Jučer su NATO saveznici aktivirali svoje obrambene planove, i kao rezultat toga mi aktiviramo elemente NATO Snaga za odgovor – na moru, kopnu i na zraku, da dodatno ojačamo svoju poziciju i kako bi mogli brzo reagirati na sve nepredviđene situacije”, ponovio je Stoltenberg dio iz zajedničke izjave sudionika današnjeg virtualnog NATO sastanka.

“SAD, Kanada i europski saveznici već su rasporedili više tisuća vojnika u istočni dio Saveza. Imamo više od 100 borbenih aviona u stanju visoke pripravnosti koji djeluju na više od 30 različitih lokacija, i preko 120 brodova od krajnjeg sjevera do Mediterana. Uključujući i 3 udarne skupine nosača aviona”,

nabrojao je glavni tajnik NATO-a. Potom je istaknuo:

“Kremlj pokušava natjerati NATO i EU na manju potporu našim partnerima. Dakle, naš kolektivni odgovor mora biti još veća podrška u zemljama poput Gruzije, Moldove te Bosne i Hercegovine kako bismo im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama i slijede put koji su slobodno izabrali”,

zaključio je Stoltenberg svoje izlaganje.

Odgovarajući na kasnija pitanja novinara, Stoltenberg se dotaknuo i aktualnih cyber-napada, koji se sasvim jasno vide u aktualnoj ukrajinskoj krizi. Na pitanje da li bi ruski cyber-napad – na primjer, isključivanje struje Ukrajini koje bi se potom prelilo i na Rumunjsku ili Poljsku – pokrenuo kolektivnu obranu iz članka 5, Stoltenberg je izajvio:

“Što se cybera tiče, rekli smo da cyber-napadi mogu pokrenuti članak 5. Ali nikada nismo došli u poziciju da potencijalnom protivniku damo privilegiju da točno definira kada ćemo pokrenuti članak 5. Usredotočeni smo na jačanje naše cyber obrane. Vrlo smo svjesni da je to rizik. I stoga, jačamo i  zaštitu naših cyber-mreža, ali i pružanje pomoći Ukrajini. (…) Kada su u pitanju cyber-napadi i rizik od incidenata i nesreća, na primjer, u Crnom moru provodimo mehanizme dekonflikcije kako bismo spriječili da se to dogodi. Mi smo, NATO saveznici, posebno Sjedinjene Države su to činile npr. u Siriji tijekom dugog vremenskog razdoblja. A mi smo, naravno, vrlo fokusirani. Nedavno sam razgovarao sa SACEUR-om, vrhovnim zapovjednikom NATO-a, o tom pitanju. On je vrlo usredotočen na potrebu za dekonflikcijom, kako bi bio siguran da nemamo incidenata ili nesreća koje mogu izmaknuti kontroli i stvoriti vrlo opasnu situaciju“.

Istočni krak NATO saveza čine zemlje koje ne samo da graniče s Ukrajinom, nego su dobro čule i vrlo opasnu rusku retoriku te su zbog toga vrlo zabrinute. To je glavni razlog, kazao je Stoltenberg, zašto se razmještaju NATO snage za brzi odgovor, i to po prvi puta u kontekstu kolektivne obrane. Radi se o zajedničkoj odluci 30 saveznica, pri čemu su SAD već dodijelile tisuće vojnika NATO Snagama za odgovor, koji će biti raspoređeni na različita mjesta u istočnom dijelu Saveza. Drugi vodeći element predvodi Francuska, naglasio je Stoltenberg: „Vodeći element – VJTF, Združene snage visoke spremnosti – sada vodi Francuska… Tamo je i jaka njemačka komponenta, a i drugi saveznici su također dio toga“. Veličina NATO Snaga za odgovor utrostručena je od 2014. godine, na otprilike 40.000 vojnika, no Stoltenberg je posebno naglasio kako se ne raspoređuje svih tih 40.000, već samo pojedini elementi – poput VJTF i neki drugi dijelovi NRF, koji već djeluju na terenu. Ostatak će biti raspoređen u samo nekoliko dana u slučaju potrebe, budući da su već sada stavljeni u visoku pripravnost.

Milanović: Najdalje do Mađarske

Hrvatsku je na ovom sastanku predstavljao predsjednik Zoran Milanović u društvu svojih savjetnika, načelnika GS OS RH admiral Roberta Hranja, zamjenika načelnika GS OS RH generala Siniše Jurkovića i ravnatelja VSOA-e generala Ivica Kindera. Uoči NATO sastanka, Milanović je rekao da će Hrvatska kao članica NATO saveza i EU postupati u ovoj situaciji u okviru svojih obveza:

“Naša uloga je da kao saveznici, kao saveznici u Savezu sjevernoatlantskog ugovora, budemo lojalni svojim saveznicima. Da s humanitarne, ljudske i diplomatske strane učinimo sve što je u ovom trenutku moguće. I da budemo svjesni da smo zemlja zapada, zapadne kulture i civilizacije. I da smo zato u NATO savezu. Nismo slučajno u NATO-u”.

Milanović je rekao da je s načelnikom GS OS RH Hranjem i premijerom Plenkovićem dogovorio hrvatsko deklariranje do 10 pripadnika OS RH za Združene snage visoke spremnosti (VJTF), te da će tu odluku potpisati nakon što ona prođe saborsku proceduru.

“Di bi nam bio kraj kad bismo se tako dogovarali oko nekih drugih jednako važnih stvari, čak i važnijih za Hrvatsku?! Jer ovo neće izložiti hrvatske vojnike, ako uopće odu u Mađarsku, i to je ona granica do koje sam ja spreman ići. Više od toga – ne! To mora biti potpuno jasno. Više od toga ne!”,

bio je izričit predsjednik RH.

Samo dan ranije – u četvrtak, 24. veljače – u središnjoj informativnoj emisiji RTL-a ministar obrane Mario Banožić potvrdio je da hrvatski vojnici ostaju u Hrvatskoj, barem za sada:

“Ovdje je riječ o deklarativnoj raspoređenosti hrvatskih vojnikinja i vojnika. Dakle, oni u ovom trenutku ostaju u Republici Hrvatskoj sve do onoga momenta kada vrhovni zapovjednik na razini združenih snaga ne odluči gdje će oni biti upućeni, s tim da ovdje treba jasno naglasiti da je riječ o tome da mogu biti samo upućeni unutar zemalja NATO članica”.

Sukladno nacionalnim interesima i njihovoj osposobljenosti, mi smo već definirali njihovu namjenu, dodao je Banožić. Trenutno je deklarirano 10 pripadnika OS RH, a moguće je da će nakon današnjeg NATO sastanka biti i dodatno deklariranih hrvatskih vojnika, potvrdio je jučer Banožić. Jedna od mogućih zemalja njihovog stvarnog, fizičkog raspoređivanja je Mađarska, ali i o tome će se u narednim danima donijeti nova službena odluka. Predsjednik Milanović tu je bio jasniji: “Radi se o maksimalno 50 ljudi – 10 u početku – koji bi eventualno išli u Mađarsku. To je na kraju nešto što Predsjednik, Vrhovni zapovjednik, treba potpisati”.

*Photo: NATO, UPRH/Ana Marija Katić

Današnja 103. sjednica Vlade počela je u ozračju noćašnje ruske invazije na Ukrajinu. U uvodnom dijelu sjednice premijer Andrej Plenković naglasio je da je „Rusija započela ničim izazvanu vojnu agresiju i invaziju Ukrajine raketiranjem brojnih ciljeva na ukrajinskom teritoriju, čime je grubo pogazila suverenitet Ukrajine i međunarodno pravo.“ Noćašnjim brutalnim činom Rusija je grubo pogazila Povelju Ujedinjenih naroda, kao i Helsinški završni akt i Europsku sigurnosnu povelju na kojima počiva Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, rekao je premijer Plenković, dodavši kako je cijela situacija isključiva odgovornost Rusije, od koje je zatražio da momentalno prestane s vojnim aktivnostima i povuče svoje snage iz Ukrajine.

„Sada kada je Ukrajina žrtva agresije, na Hrvatskoj je da bude na pravoj strani – na strani mira, slobode, demokracije, solidarnosti i međunarodnog prava,“ objavio je Plenković, dodavši kako je Hrvatska u ovoj teškoj situaciji spremna humanitarno i tehnički pomoći Ukrajini, te da je spremna prihvatiti i moguće ukrajinske izbjeglice. Na večerašnjem sastanku Europskoga vijeća, na kojem će Hrvatsku predstavljati predsjednik Vlade, usvojit će se novi paket sankcija za Rusiju. S obzirom na jutrošnje povećanje cijena svjetskog plina i nafte, Vlada će primijeniti mjere za ublažavanje financijskog udara na kućanstva i poduzeća u RH. Nastavit će se i s ulaganjem u sposobnosti Hrvatske vojske, rekao je premijer, a kao primjer je spomenuo nabavu aviona Rafale i vozila Bradley. Tijekom jutra održan je najprije sastanak Užeg kabineta Vlade, a povećane aktivnosti u svrhu održavanja stabilnosti funkcioniranja države poduzima i hrvatski obavještajni sustav, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo energetike i Ministarstvo financija. Hrvatska veleposlanica Anica Djamić ostaje do daljnjeg u Kijevu – „to je naša politička odluka“, rekao je premijer – a njen zadatak, kao i zadatak hrvatskog Veleposlanstva u Ukrajini, je da pomognu u evakuaciji onih hrvatskih državljana koji to žele. Premijer Plenković rekao je da se jutros čuo s predsjednikom Milanovićem, te da je izrazio spremnost da se održi sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, što će biti moguće već sutra, po povratku premijera iz Bruxellesa.

Vlada je potom odlučila i o dvije žurne mjere – nositelj jedne je Ministarstvo unutarnjih poslova, a druge Ministarstvo obrane. Tako je hrvatska Vlada namijenila Ukrajini i žuran paket pomoći, o čemu je izvijestio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

„Državna služba Ukrajine za izvanredne situacije od međunarodnih institucija i veleposlanstava država članica Europske unije zatražila je pomoć. Kao izraz solidarnosti, Vlada RH upućuje žurnu pomoć Ukrajini iz raspoloživih zaliha i sredstava Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva zdravstva, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, i Hrvatske vatrogasne zajednice, i to u obliku robe i opreme navedene u predmetnoj odluci. Također, zadužuju se Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da organiziraju slanje žurne pomoći. Ukupna procijenjena vrijednost ove tranše početne žurne pomoći iznosi 9.105.866,00 kn. Osim toga, Vlada izražava spremnost u pružanju pomoći Ukrajini u poslovima razminiranja, a to se prije svega odnosi na opremanje strojevima te pružanju stručne savjetodavne pomoći.“

U pripadajućoj Odluci o upućivanju žurne pomoći Ukrajini izričito se navodi popis robe koju Hrvatska šalje u ovu noćas napadnutu zemlju. To su:

• ampulirani lijekovi – 30.000 komada
• medicinske jednokratne rukavice – 1.000.000 komada
• razni sanitetski materijal – 10.000 komada
• maske kirurške – 1.000.000 komada
• sistem za infuziju – 1.000 komada
• CEIA CMD Compakt metal detector Version 1.34  – 10 komada
• kaciga BK-RAZ sa vizirom 6 mm debljine – 10 komada
• zaštitni prsluk protiv krhotina Demining M5 – 10 komada
• kreveti – 500 komada
• naočale zaštitne – 100.000 komada
• deke – 2.500 komada
• mobilna pumpa velikog kapaciteta s pripadajućom opremom
• vreće za spavanje – 5.020 komada
• medicinski kompleti prve pomoći – 2.000 komada
• šatori mali – 10 komada
• kaciga zaštitna – 50 komada
• čizme zaštitne – 50 komada
• vatrogasna cijev  – 50 komada
• cipele radne – 30 komada
• vreće za poplavu – 100 komada
• zaštitno odijelo – 10 komada
• spremnik za vodu – 50 komada
• pumpa za vodu potopna – 10 komada
• motorna pila – 10 komada
• balon reflektor za zaštitu – 2 komada.

Sličnu simboličnu pomoć pružit će i Ministarstvo obranem, odnosno OS RH, NATO savezu. “Nacrt prijedloga odluke o deklariranju Oružanih snaga Republike Hrvatske u okviru Združenih snaga visoke spremnosti iz sustava snaga za brzi odgovor NATO-a” obrazlagao je ministar obrane Mario Banožić:

„Odluka o uspostavi snaga za brzi odgovor NATO-a usvojena je još 2002. godine na summitu u Pragu. Na summitu NATO-a u Walesu 2014. Godine usvojena je odluka o uspostavi združenih snaga visoke spremnosti NATO-a. Razina spremnosti tih snaga kada su u stupnju pripravnosti je unutar nekoliko dana, ovisno o kojim dijelovima združenih snaga visoke spremnosti je riječ. Republika Hrvatska radi doprinosa euro-atlantskoj sigurnosti je prepoznala nužnost aktivnog sudjelovanja u združenim snagama visoke spremnosti te u skladu s mogućnostima deklarira snage za njihov sastav. Stoga je na prijedlog Vlade Republike Hrvatske 2015. godine Hrvatski sabor donio odluku o mogućnosti angažiranja snaga u okviru združenih snaga visoke spremnosti iz sastava snaga za brzi odgovor NATO-a. U Ministarstvu obrane, koje uključuje Glavni stožer Oružanih snaga, provedena je raščlamba mogućnosti deklariranja snaga te u skladu s tim ovom odlukom predlaže se deklariranje do 10 pripadnika OS RH za angažiranje u okviru združenih snaga visoke spremnosti iz sastava snaga za brzi odgovor NATO-a u 2022. I 2023. Godini. Navedeno deklariranje je u skladu s nacionalnim interesima Republike Hrvatske kao odgovorne članice NATO-a koja nastavlja graditi međunarodnu vjerodostojnost te aktivno pridonosi kolektivnoj obrani Saveza i sigurnosti euro-atlantskog područja. Financijska sredstva za provedbu ove odluke osigurana su u Državnom proračunu na razdjelu Ministarstva obrane.“

Sukladno odluci NATO summita u Walesu 2014. godine, u okviru Združenih snaga visoke spremnosti (Very High Readiness Joint Task Force – VJTF) deklariraju se tri brigade i svaka od njih se u okviru trogodišnjeg ciklusa nalazi u različitom stupnju pripravnosti. Kako stoji u popratnom Vladinom dokumentu za ovu točku dnevnoga reda: “U skladu s ciklusom NRF-a (NATO Response Force), navedene deklarirane snage u sastavu VJTF-a bit će u vrlo visokom stupnju pripravnosti tijekom 2022., a od početka 2023. predviđena je tranzicija u niži stupanj pripravnosti.” Kako je objavio portal Obris.org, upravo o tome je proteklih dana razgovarao i zapovjednik LANDCOM-a general Roger L. Cloultier tijekom svoje mini-turneje po državama članicama NATO-a iz središnje Europe.

Nakon što je Vlada usvojila ovaj prijedlog o deklariranju snaga za VJTF, on se šalje Predsjedniku Republike na donošenje, a hoće li ga predsjednik Milanović zaista i potpisati – vidjet će se uskoro. No kako se čini, unatoč njegovom dosadašnjem protivljenju slanju vojnika u Ukrajinu, s ovim prijedlogom možda i neće biti problema.

Milanović je, inače, jutros održao hitni sastanak s čelnicima Oružanih snaga i obavještajnih agencija. Na sastanku u Uredu predsjednika Republike bili su načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj, direktor Glavnog stožera OSRH general bojnik Ivica Olujić, zapovjednik Zapovjedno operativnog središta Glavnog stožera OSRH brigadni general Ivan Turkalj, ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije Daniel Markić i ravnatelj Vojne sigurnosno-obavještajne agencije general Ivica Kinder. Oni su informirali Predsjednika o aktualnoj situaciji i mogućem razvoju događaja u Ukrajini, a na tu temu Milanović je jutros razgovarao i s premijerom Plenkovićem.

“Predsjednik Republike Zoran Milanović oštro osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu, a napade ruskih vojnih snaga smatra neprihvatljivim kršenjem ukrajinskog suvereniteta. Predsjednik Milanović poziva Rusiju na prekid vojnih napada protiv Ukrajine, nada se brzom smirivanju situacije i nastavku diplomatskih aktivnosti u cilju pronalaženja mirnog rješenja. Predsjednik Milanović izražava žaljenje zbog ljudskih žrtava u Ukrajini. Republika Hrvatska kao članica NATO saveza i Europske unije postupat će u ovoj situaciji u okviru svojih obveza,”

stoji u priopćenju Ureda predsjednika RH.

Prvi dan sastanka, u utorak, 3. lipnja, započeo je zasjedanjem Sjevernoatlantskoga vijeća (NOC) u sastavu ministara obrane, koji su punu pažnju posvetili pregledu implementacije trenutnih i budućih sigurnosnih mjera svih 28 zemalja-članica i tako potvrdili napredak prema Akcijskom planu spremnosti – što će biti i jedan od najvidljivijih rezultata jesenskog NATO summita. Pritom su saveznici naglasili važnost daljnjeg razvoja sposobnosti za sve tri ključne zadaće Saveza. Govoreći o osiguravanju potrebnih obrambenih sposobnosti Saveza, ministar Kotromanović u svom je izlaganju ukazao na nužnost zaustavljanja daljnjeg smanjivanja obrambenih proračuna, kako bi NATO mogao u potpunosti obavljati svoje temeljne zadaće.

Usvajanjem Izvješća o obrambenom planiranju i razvoju sposobnosti 2013/14 ministri su zaključili trenutni ciklus NATO-procesa obrambenog planiranja. Nalazi Izvješća bit će polazišta za raspravu o budućem smjeru razvoja Saveza i mjerama za dostizanje zadanih ambicija, kako prije summita, tako i u okviru priprema novih Političkih smjernica Saveza. Sastanak je potom nastavljen zasjedanjem Komisije NATO-Ukrajina (NUC), kojem je s ukrajinske strane sudjelovao Mihajlo Vladimirovič Kovalj, vršitelj dužnosti ministra za obranu Ukrajine. Sadržaj rasprave bio je usmjeren na političku i vojnu dimenziju krize u Ukrajini.

Hrvatski i češki ministar obrane: Ante Kotromanović i Martin Stropnicky

Drugi radni sastanak Sjevernoatlantskog vijeća bio je usmjeren rješavanju preostalih prioriteta za summit u Walesu. Ministri su se upoznali s napretkom na području Inicijative vezanih snaga (CFI), gdje su u svjetlu odgovora na aktualna sigurnosna pitanja preuzeli dodatne zadatke za dovršenje pojedinih segmenata paketa CFI na području obuke i vojnih vježbi. Ministri su potvrdili i Koncept vodećih zemalja, s ciljem stvaranja skupine zemalja-dobrovoljaca pod okriljem vodeće države, kako bi se osigurao opsežan set sposobnosti, u skladu sa smjernicama i zahtjevima NATO-procesa obrambenog planiranja. Njemačka ministrica Ursula von der Leyen i britanski ministar obrane Philip Hammond svoje su kolege upoznali s napretkom u uspostavljanju takve dobrovoljačke skupine. U sklopu priprema za summit u Walesu, ministri su se suglasili s jačanjem cyber-obrane NATO saveza, te su usvojili Sveobuhvatnu izjavu o reformama. Isto tako, dali su smjernice za pripremu daljnjih izvješća o operacionalizaciji pomorske strategije, poboljšanju uloge NATO-a na području razvoja lokalnih snaga i interoperabilnosti s partnerima u 2014. godini.

Drugi dan redovitog proljetnog sastanka ministara obrane zemalja-članica NATO-a započeo je zasjedanjem Komisije NATO-Gruzija (NGC). U raspravi ministri su se usredotočili na sigurnosnu situaciju u regiji, prvenstveno u svjetlu krize u Ukrajini, pregledu provedbe obrambenih reformi u Gruziji i doprinosu Gruzije u NRF 2015. godine.

Bismellah Mohammadi, ministar obrane Afganistana

Pri kraju dvodnevnog radnog susreta, ministri obrane sastali su se s partnerima u okviru operacije ISAF u Afganistanu. Vojne vlasti NATO-a (NATO Military Authorities – NMAs) i visoki civilni predstavnik napravili su drugu procjenu rizika i implikacija daljnjih kašnjenja u planiranju operacije “Resolute support”. Ministri su također upoznati s planom povlačenja svih snaga ISAF-a iz Afganistana do kraja 2014. godine, bude li takvo povlačenje potrebno. Na marginama sastanka moglo se čuti i ponešto o učincima odluke SAD o vjerojatnoj brojnosti njihova ljudstva u Afganistanu nakon 2014. godine – tako će NATO-vođena obučna misija u Afganistanu sljedeće godine imati oko 12 tisuća vojnika, uključujući i oko 8 tisuća Amerikanaca, dok će oko 1800 američkih vojnika sudjelovati u misiji borbe protiv terorizma. SAD-u bi bilo drago da im se u tim anti-terorističkim naporima pridruže zemlje s dobro uvježbanim specijalnim snagama, poput Velike Britanije i Australije.

NATO-ministri odlučili su produžiti i protu-piratsku operaciju u Indijskom oceanu za još dvije godine, odnosno do kraja 2016.godine, procjenjujući pirateriju kao ozbiljnu prijetnju i unatoč priličnom padu broja napada u posljednje vrijeme. Svjetska banka je prošle godine procijenila da piraterija godišnje košta svjetsku ekonomiju oko 18 milijardi dolara. Tako će se NATO-va operacija “Ocean shield” nastaviti provoditi u vodama oko Roga Afrike, zajedno s misijom EU i drugim protu-piratskim misijama. Trenutno u sastavu protu-piratske flote NATO-a plove brodovi iz Španjolske, Italije i Turske.

U Poljskoj je u subotu, 30. studenog, završila vojna vježba COBRA-13, ujedno prva i jedina ovogodišnja međunarodna vježba na kojoj su zasebno sudjelovali pripadnici Bojne za specijalna djelovanja OS RH. Na FTX (Field Training Exercise) vježbi COBRA-13 sudjelovalo je 13 NATO i EU zemalja (Hrvatska, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Mađarska, Litva, Nizozemska, Norveška, Poljska, Slovačka, Velika Britanija i SAD), a 3 zemlje poslale su svoje vojne promatrače (Rumunjska, Švedska i Turska). Sve tri planske konferencije za ovu vježbu održane su u poljskome Krakovu – Inicijalna planska konferencija (IPC) krajem ožujka, Glavna planska konferencija (MPC) početkom lipnja, te Završna planska konferencija (FPC) na sam početak listopada ove godine.

Specijalci u okviru NATO Response Force (NRF)

COBRA-13 ujedno je najveća terenska NATO vježba specijalnih snaga u 2013. godini, i trajala je gotovo 3 tjedna – od 4. do 30 studenog ove godine. Tijekom tog razdoblja uvježbavalo se djelovanja na kopnu, moru, rijekama i u urbanim prostorima. Uz to, od 25. do 29. studenog, održan je i dio vježbe izvođen bojevim streljivom (LIVEX) na vojnim poligonima Poljske i drugih zemalja sudionica. Od aktivnosti, uvježbavalo se izviđanje specijalnim snagama (Special Reconnaissance – SR), direktno djelovanje (Direct Action – DA) i pružanje vojne pomoći lokalnim strukturama (Military Assistance – MA).

Glavni cilj vježbe COBRA-13 bio je nacionalna evaluacija i certificiranje NRF Zapovjedništva komponente za specijalne operacije (Special Operations Component Command – SOCC). Osnovu za ovu komponentu daje poljsko Zapovjedništvo specijalnih snaga (POLSOFCOM), koje tu nastoji steći sposobnosti planiranja i izvođenja specijalnih operacija u okviru međunarodnih stabilizacijskih aktivnosti. Pri tome je COBRA-13 i svojevrsni pokazatelj napretka na putu izgradnje sposobnosti snaga za specijalne operacije unutar NATO-snaga za brzo djelovanje (NRF). Puna međunarodna NATO procjena i ceritificiranje ovih snaga provest će se sljedeće godine, tijekom vježbe NOBLE SWORD.

————————————

————————————

Scenarij vježbe i snage

Scenarij vježbe COBRA-13 temelji se na događanjima u zamišljenoj istočnoeuropskoj zemlji imenom Freedonia, u kojoj je eskaliralo etničko nasilje, zbog čega su vlasti te zemlje zatražile pomoć od UN-a. Vijeće sigurnosti UN-a donijelo je rezoluciju kojom podupire vladu Freedonije u uspostavljanju reda i mira u zemlji, a NATO-savezu daje mandat da u Freedoniju pošalje stabilizacijske snage, s kopnenom, pomorskom i zračnom komponentnom. Zapovjedništvo komponente za specijalne operacije (SOCC) bilo je pod zapovjedništvom susjedne Wislandije, a djelovalo je na prostoru Freedonije.

U vježbama na kopnu, moru i zraku sudjelovalo je gotovo 2 500 specijalaca, od čega je njih 1500 djelovalo i u borbenim dijelovima vježbe – podijeljeni u 7 multinacionalnih Namjenskih skupina snaga za specijalne operacije (Special Operations Task Groups – SOTG). Multinacionalno Zapovjedništvo komponente za specijalne operacije (SOCC) je skupinama SOTG zapovjedalo iz zasebnog mobilnog modularnog zapovjednog mjesta smještenog u gradu Kielce, na jugu Poljske. Uz to, većina aktivnosti vježbe COBRA-13 održavala se simultano u Poljskoj (Żagań, Wędrzyn, zaljev Gdańska), te manjim dijelom u Slovačkoj (Lest), Litvi (Kaunas/Rukla) i Češkoj (Libava).

Vježba COBRA-13 bila je podržana od strane poljske Ratne mornarice (mješovitom flotilom sastavljenom od školskog broda ORP “Wodnik”, spasilačkog broda ORP “Zbyszko”, te hidrografskog broda ORP “Arctowski”) i Ratnog zrakoplovstva (helikopterima Mi-17, te transportnim zrakoplovima CASA i Hercules), a svoj doprinos dali su i norveški Bell 412, finski NH90 helikopteri, kao i jurišni čamci na napuhavanje s čvrstim trupom (ARIB) norveških i finskih komandosa.

25 zemalja-članica NATO-a i 6 tisuća vojnika od jučer sudjeluje na najvećoj ovogodišnjoj NATO-vježbi pod nazivom „STEADFAST JAZZ 2013“. Među sudionicima vježbe, koja se do 9. studenog održava u Poljskoj, Litvi te Latviji, nalaze se i pripadnici Hrvatske kopnene vojske (HKoV-a) , kao i vojnici nekoliko zemalja koje nisu u Savezu – Finska, Švedska i Ukrajina. Oko 3 tisuće vojnika sudjeluje u samoj terenskoj vježbi, dok preostale 3 tisuće ljudi sudjeluju kao stožerno osoblje uključeno u zapovjedni dio vježbe. Vježba uključuje dijelove zračnih, kopnenih i pomorskih snaga, kao i dijelove specijalnih jedinica, te zapovjedno osoblje iz Zajedničkog zapovjedništva snaga u Brunssumu (Allied Joint Force Command Brunssum), koje će voditi bilo koju združenu operaciju NATO-a u 2014. godine. Poljska kao glavna zemlja-domaćin sudjeluje s ukupno 3 tisuće ljudi, 300 vojnih vozila, 30 zrakoplova i helikoptera, te 10 brodova, dok su SAD poslale tek oko 200 vojnika, u skladu s Obaminom politikom smanjenja američkih vojnih snaga u Europi. Koliko pripadnika OS RH sudjeluje na ovoj vježbi – nije poznato.

Cilj vježbe je završno ocjenjivanje zapovjednih i kontrolnih elemenata NATO snaga za odgovor (NATO Response Force – NRF) u rotaciji u 2014. godini, kao svojevrsni test spremnosti NATO-a u kolektivnoj obrani od napada na jednu svoju članicu prema članku 5 Washingtonskog sporazuma. Prema scenariju, neimenovana izmišljena država izvan NATO-a pripoji dio teritorija Estonije, zbog čega NATO šalje snage brzog odgovora u ograničen oružani sukob. Ideja je pokazati da će NATO i nakon misije u Afganistanu, kao i  u vrijeme radikalnog smanjivanja obrambenih proračuna, biti sposoban za vojnu operaciju u koju su uključeni razni rodovi i grane multinacionalnih snaga Saveza.

Vježba se po prvi puta u ovom dijelu Europe, na granici s Rusijom i Bjelorusijom, što je zahtijevalo detaljno objašnjenje svih aspekata vježbe službenoj Moskvi. To je i napravljeno na nedavnom sastanku NATO-Rusija u Bruxellesu, 23. listopada ove godine – iako ta konkretna tema nije tada bila posebno spominjana u javnim priopćenjima vezanim uz ovaj skup održan u okviru ministarskog sastanka Sjevernoatlantskoga vijeća.

————————————–

Afganistanci zadivljeni svojom zastavom

Iako je zamjenica ministra obrane, Višnja Tafra, prošloga tjedna najavila saborskim zastupnicima da će „za manje od mjesec dana odlučivati o tome koliko će hrvatskih vojnika ostati u Afganistanu do 2014. godine (kada su saveznici najavili povlačenje)“,  netom objavljen Strateški plan Ministarstva obrane 2013-2015. pokazuje da su brojke već definirane. Hrvatska trenutno sudjeluje u 2 NATO-vođene operacije – KFOR na Kosovu i  ISAF u Afganistanu, s ukupno 361 pripadnikom, kaže se u Strateškom planu. Prema podacima na web-stranici KFOR-a, na Kosovu je trenutno 21 hrvatski vojnik, što znači da ih je 340 u Afganistanu. Prema Strateškom planu, 2013. u NATO-vim operacijama trebala bi sudjelovati 343 hrvatska vojnika. Budući je već ranije ministar obrane Kotromanović pojasnio princip smanjivanja kontingenata koji će se ubuduće upućivati u Afganistan, vjerojatno se ovo smanjenje od 18 vojnika u 2013. odnosi upravo na misiju ISAF. Slično je i s 2014. godinom – tada MORH planira u NATO-operacijama imati ukupno 280 vojnika (čini se – 21 u KFOR-u i 259 u ISAF-u). Procjena za 2015. bitno je drugačija – za NATO operacije MORH predviđa 71 vojnika. I tu nema više nikakve dileme – u Strateškom planu izričito se kaže: nakon 2014. u Afganistanu će ostati do 50 pripadnika Oružanih snaga RH.

Već u proljeće sljedeće 2013. godine hrvatski bi se vojnici trebali povući i iz najveće uzdanice našeg angažmana u Afganistanu – Škole vojne policije u Kabulu. Hrvatska je nositelj tog projekta, a njegova je važnost i u tome što su u aktivnosti Škole vojne policije uključene i zemlje regije – BiH, Makedonije i Crne Gore. Unatoč brojnim pohvalama dobivenima za tu Školu, čini se da je NATO bio neumoljiv, pa od travnja 2013. u Školi vojne policije u Kabulu glavne će biti tek – afganistanske snage sigurnosti.

Od ove godine, pojedini pripadnici Oružanih snaga RH bit će uključeni u jedan novi vid NATO-angažmana. Radi se o sudjelovanju u NATO-ovim snagama za brzi odgovor NRF/IRF (NATO Responce Force/Immediate Responce Force). Hrvatska je u 2012. za NRF/IRF deklarirala obvezu sudjelovanja Bojne za specijalna djelovanja i 3 stožerna časnika, a 2013. – vod Vojne policije, stožerno osoblje (31 pripadnika) i vod NKBO (37 pripadnika). Njihovo upućivanje u misiju može biti jednokratno, u trajanju do najviše 6 mjeseci. Svi su oni na svojevrsnom stand-by-u i uvježbavaju se za eventualni poziv NATO-a za brzu intervenciju u bilo kojem kutku svijeta.