Njemačka želi da se jedna od glavnih vrsta projektila za američki sustav protuzračne obrane Patriot proizvodi u Europi, izjavio je u srijedu, 23. rujna  ministar obrane Boris Pistorius, u trenutku kada potražnja za tim oružjem naglo raste unutar NATO-a i u Ukrajini. „To je naša želja”, rekao je Pistorius novinarima nakon sastanka Odbora za obranu Bundestaga, odgovarajući na pitanje medija o tome želi li uspostavu proizvodne linije za projektile PAC-3 u Njemačkoj. Točnije, prema pisanju portala Politico, njemački prijedlog uslijedio je nakon prošlotjednog posjeta Pistoriusa Washingtonu, gdje se sastao s američkim ministrom obrane Peteom Hegsethom i potpisao sporazum o namjeri proširenja obrambeno-industrijske suradnje između dviju zemalja. Pistorius je izjavio da je Berlin ponudio pomoć u zadovoljavanju rastuće potražnje za američkim oružjem prebacivanjem dijela proizvodnje u Njemačku i druge dijelove Europe.

Globalna nestašica raketa za sustav „Patriot“

Naime, njemački ministar obrane Boris Pistorius lobirao je kod američkih čelnika iz sektora obrane da se u Njemačkoj odobri proizvodnja presretačkih projektila PAC-3 MSE, ističući da bi dodatna proizvodna lokacija pomogla u ublažavanju izrazitog nedostatka tog ključnog oružja protuzračne obrane,u globalnom opskrbnom lancu, objavio je pak portal Defence News. Jučerašnje Pistoriusove izjave daju više pojedinosti o dogovoru postignutom prošlog tjedna u Pentagonu. Njemački ministar obrane izjavio je da duh tog sporazuma odražava spremnost Berlina da u Njemačkoj proizvodi sve elemente sustava Patriot – uključujući presretače PAC-2 i PAC-3 te lansere – kao i svako drugo američko oružje kojeg među saveznicima nedostaje. Njemački ogranak tvrtke MBDA već proizvodi presretače PAC-2, koji su inače proizvod tvrtke Raytheon. S druge strane, naprednije i skuplje presretače PAC-3 MSE proizvodi Lockheed Martin, tvrtka koja u Njemačkoj ima dugogodišnji sporazum o suradnji s Rheinmetallom, uključujući i suradnju na području projektila. Hoće li doći do proizvodnje PAC-3 u Njemačkoj ili negdje drugdje u Europi, uvelike ovisi o spremnosti američke vlade i tvrtke Lockheed Martin na takav potez. Pojedinosti bi vjerojatno ovisile i o opsegu poslova koji bi se odvijali u inozemstvu.

Borbene karakteristike – strogo čuvana tajna

Borbene karakteristike presretača sustava Patriot strogo su čuvana tajna jer bi te informacije mogle omogućiti protivnicima ugradnju protumjera u njihove napadne projektile, i to je bio jedan od razloga zašto se Ukrajini ne dozvoljava slična proizvodnja. Ukrajinski su dužnosnici u srpnju izjavili da im je američki predsjednik Donald Trump obećao mogućnost licencne proizvodnje presretača Patriot u Ukrajini, iako detalji tog dogovora ostaju nejasni. Presretači Patriot ključno su sredstvo obrane od ruskih projektila koji zasipaju ukrajinske gradove. Pitanje izvoza proizvodnje sustava Patriot uključuje i poslovnu odluku, budući da ta oprema već desetljećima donosi veliku zaradu kako proizvođačima, tako i američkoj vladi.

Njemačke ambicije

Prvi F-35A za njemački Luftwaffe (Photo: Lockheed Martin)

Njemački ministar obrane Boris Pistorius je tijekom mini-turneje po SAD-u osim Pentagona, odnosno Washingtona, posjetio još i New York i Forth Worth (Texas) gdje je kompanija Lockheed Martin službeno predala prvi borbeni avion F-35A Lightning II Njemačkoj. Njemački ministar obrane opisao je tu isporuku kao početak nove ere za njemačko Ratno zrakoplovstvo te istaknuo sposobnosti nevidljivosti, senzorske sustave i digitalnu povezanost zrakoplova F-35A, a tijekom razgovora u Washingtonu iznio je i namjere da Njemačka uspostavi proizvodnju određenih dijelova za F-35. Pritom je Pistorius istaknuo da Njemačka ne samo da kupuje američko oružje, već ga proizvodi zajedno sa SAD-om. Veći opseg zajedničke proizvodnje znači bržu isporuku i isporuku u većim količinama onih sustava koji su NATO-u potrebni za odvraćanje i obranu, naglasio je Pistorius. Razgovori su također bili usmjereni i na uvođenje NATO-a u novu fazu: snažniju Europu unutar snažnog transatlantskog saveza. Njemačka pritom preuzima posebnu odgovornost, osiguravajući drugi najveći doprinos saveza kolektivnoj obrani, odmah nakon SAD-a, čulo se u njemačko-američkim razgovorima.

Načelnik Glavnog stožera OS RH general-pukovnik Tihomir Kundid sudjelovao je na konferenciji NATO-ova Vojnog odbora koja je održana od 18. do 20. rujna 2026. u Kopenhagenu u Kraljevini Danskoj. Konferenciju je otvorio ministar obrane Kraljevine Danske Jeppe Bruus ističući važnost postojanosti NATO-a, posebno kada smo suočeni s ugrozama koje proizlaze iz trenutne sigurnosne situacije. Načelnici su tijekom tri dana raspravljali o kolektivnom odvraćanju i obrani, novim tehnologijama i modernizaciji, razvoju suvremenih vojnih sposobnosti te Ukrajini.

Upravo su o potencijalnim ugrozama, kao i onima materijaliziranim kroz hibridna djelovanja, izlagali zapovjednik Savezničkog zapovjedništva za operacije general Alexus G. Grynkewich (SACEUR) i zapovjednik Savezničkog zapovjedništva za transformaciju admiral Pierre Vandier (SACT). Glavna poruka konferencije je postojanost i nepokolebljivost NATO-a te potpuna predanost obrani svakog dijela teritorija Saveza. Otvarajući skup, predsjedavajući Vojnog odbora, admiral Cavo Dragone, istaknuo je prioritete konferencije, izjavivši: „Mi – načelnici glavnih stožera zemalja NATO-a, zajedno sa SACEUR-om i SACT-om – provodit ćemo zadaće proizašle sa sastanka na vrhu u Ankari, preusmjeravajući fokus s izdvajanja proračunskih sredstava na izgradnju sposobnosti koje će NATO-u omogućiti odvraćanje protivnika i obranu euroatlantskog područja.” Također je dodao: „Bavit ćemo se pitanjima kolektivnog odvraćanja i obrane, inovacijama i tehnologijom te ubrzanim uvođenjem novih obrambenih sposobnosti.”

Na konferenciji je izabran i budući predsjedavajući NATO-ova Vojnog odbora (CMC) general Carsten Breuer iz Savezne Republike Njemačke, koji će u ljeto sljedeće godine preuzeti dužnost od admirala Giuseppea Cavo Dragonea. Osim Breuera, kandidatkinja za tu funkciju je bila i kanadska načelnica Glavnog stožera Jennie Carignan, koja bi bila prva žena na čelu Vojnog odbora, no to se ipak neće dogoditi. General Breuer je zahvalio „na ukazanom povjerenju”: „Mnogo mi znači potpora načelnika glavnih stožera naših saveznika u NATO-u. Pred Savezom su velike zadaće, za našu sigurnost i mir u Europi i šire“.

Tijekom ovoga tjedna pripadnici HRZ-a i Ratnog zrakoplovstva SR Njemačke (Luftwaffe) provode zajedničku obuku u hrvatskom zračnom prostoru. U vježbi sudjeluju piloti višenamjenskih borbenih aviona Rafale 191. eskadrile lovačkih aviona 91. krila HRZ-a te posade njemačkih aviona Airbus A400M Krila za zračni transport 62. Pripadnici obje postrojbe bazirani su u vojarni „Pukovnik Marko Živković“ na Plesu.

Piloti uvježbavaju opskrbu Rafalea gorivom tijekom leta, odnosno postupak Air-to-Air Refuelling (AAR). Njemački Airbus A400M za to koristi sustav s crijevom i košarom, koji omogućuje prijenos goriva drugom zrakoplovu u zraku. Tijekom obuke piloti Rafalea, uz stalnu komunikaciju s posadom A400M te usklađenu brzinu i visinu dvaju zrakoplova, priključuju cijev za nadopunu gorivom koja se nalazi na nosu Rafalea i potom započinju opskrbu gorivom. Riječ je o zahtjevnoj proceduri koja traži visoku razinu osposobljenosti i uvježbanosti posada, napominje MORH u priopćenju.

Današnja obuka iznad Slavonije

Za hrvatsku 191. eskadrilu riječ je o novoj operativnoj sposobnosti koja povećava operativni dolet Rafalea i vrijeme njihova djelovanja u zraku.

Ovakvu vrstu vježbe HRZ je prvi puta proveo u travnju prošle godine, kada se u hrvatskom zračnom prostoru provodila vježba PEGASE 25. Tada su uz hrvatske i francuske Rafale u aktivnosti sudjelovala i francuska dva transportna zrakoplova A400M te zrakoplov za nadopunjavanjem gorivom A330 MRTT. To Ovo je bilo prvi put da je u sklopu zajedničke aktivnosti hrvatskih i francuskih Rafalea u hrvatskom zračnom prostoru izvedeno spajanje aviona Rafale HRZ-a s francuskim zrakoplovom za nadopunjavanje gorivom A330 MRTT, istaknulo je tada hrvatsko Ministarstvo obrane.

*Photo: MORH/F.Klen, Video: MORH/G.Resovac

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte obratio se u četvrtak, 10. rujna, sudionicima godišnje konferencije njemačkih voditelja diplomatskih misija u Berlinu, istaknuvši vodeću ulogu Njemačke u izgradnji snažnije Europe unutar snažnijeg, pravednijeg i sposobnijeg NATO-a. Uz njemačkog ministra vanjskih poslova Johanna Wadephula, Rutte je u svom obraćanju naglasio potporu Njemačkoj nakon hibridnog napada Rusije na zračnu luku u Leipzigu. „NATO iskazuje potpunu solidarnost s Njemačkom. Uz vas stoji 31 ​​prijatelj i saveznik”, rekao je Rutte. O tom incidentu pisali smo na stranicama portala Obris. org, a Rutte je jasno dao do znanja da će odgovor Saveza biti pružanje veće potpore Ukrajini u njezinoj obrani od ruske agresije. Zahvalio je Njemačkoj na njezinoj vodećoj ulozi te naglasio jedinstvo Saveza u kolektivnoj obrani i potpori Ukrajini, naglašava NATO u priopćenju.

Rutte je izjavio da Njemačka predvodi najdublju transformaciju Saveza još od Hladnog rata – NATO 3.0 – u kojoj europske saveznice i Kanada preuzimaju veću odgovornost za vlastitu sigurnost. Dolazi do promjene u načinu razmišljanja: sigurnost nije nešto što bi SAD trebao osiguravati “za” nas, već “s” nama, napomenuo je Glavni tajnik. Također je istaknuo znatan doprinos Njemačke sigurnosti Saveza, uključujući novu oklopnu brigadu trajno stacioniranu u Litvi, preuzimanje nove zapovjedne uloge Prvog njemačko-nizozemskog korpusa na istočnom krilu NATO-a te njemačke zrakoplove i brodove koji podupiru odvraćanje i obranu NATO-a. Rutte je pohvalio njemačku obrambenu industriju, od vodećih svjetskih tvrtki do inovativnih novoosnovanih poduzeća. „Proizvodite više i činite više za naš Savez”, rekao je Rutte. „Revitalizacija naše obrambene industrijske baze nije dobra samo za našu sigurnost, dobra je i za naša gospodarstva”, navodi NATO u priopćenju.

Inače, njemačka vlada želi odlučnije postupati protiv ruske flote u sjeni, budući da Moskvu optužuje za kršenje sankcija i sabotaže. Druge europske zemlje već poduzimaju odlučnije mjere, navode njemački mediji.

Njemačka: Mjere protiv ruske „flote u sjeni“

Julian Pawlak

Kada je njemačka savezna vlada 1. rujna javno proglasila Rusiju odgovornom za neuspjeli napad dronom na zračnu luku u Leipzigu, najavila je niz mjera odmazde. Među njima je i odlučnije postupanje protiv takozvane ruske „flote u sjeni“. To su često stari, loše održavani i nedovoljno osigurani brodovi s nejasnim vlasničkim odnosima, uglavnom tankeri za naftu, kojima Rusija pokušava zaobići sankcije, navodi u opširnom članku njemački Deutsche Welle (DW). No zadržavanje tih plovila nije tako jednostavno, kaže za DW Julian Pawlak, stručnjak za pomorsku sigurnost pri Zakladi za znanost i politiku u Berlinu. Naime, međunarodno pomorsko pravo u načelu štiti slobodnu trgovačku plovidbu: „Prijevoz ove robe otvorenim morem sam po sebi uopće nije nezakonit. Ono što tome treba dodati jest da su dijelovi te flote u sjeni povezani s takozvanim hibridnim aktivnostima, dakle sabotažama, špijunažom, mogućim djelovanjem dronova i s time povezanim ometanjima.“

Njemačka je dosad učinila premalo protiv toga, smatra političarka Zelenih zadužena za sigurnosna pitanja Sara Nanni: „Rusi financiraju svoj rat protiv Ukrajine i svoje agresivno ponašanje prema Europi svojom flotom u sjeni.“ Protiv Rusije se mora djelovati, smatra Nanni i dodaje: „To je jedino što bi Rusiju moglo pokrenuti da se ponovno vrati za pregovarački stol.“ Saveznu vladu ova političarka Zelenih optužuje za pasivnost: „Druge nacije to rade na Baltiku, a Njemačka ne. Od ministra unutarnjih poslova čujem da je to tehnički ili pravno teško. Ali mislim da je to politička odluka da se to ne učini. I mislim da je to pogrešno.“

Finska pokazuje kako treba postupiti

Eagle S. nakon blokade finske policije i granične straže

Pod „drugim nacijama“ Nanni misli, primjerice, na Finsku: krajem 2024. tanker Eagle S. vukao je sidro po morskom dnu u Finskom zaljevu i oštetio električni kabel Estlink 2. Finska granična straža zadržala je brod. Iako je finski sud kasnije odbacio tužbu za teško oštećenje imovine, stručnjak za sigurnost Sönke Marahrens sa Sveučilišta u Kielu pohvalio je u intervjuu za DW postupanje Finaca: „Poslali su jasnu poruku drugoj strani i rekli: Znamo što radite i zaustavit ćemo vas! I moglo se vidjeti da je nakon te jasne objave druga strana shvatila i promijenila svoje ponašanje.“

Osim Finske, i Velika Britanija i Francuska, ali i Švedska, u međuvremenu rigorozno postupaju protiv sumnjivih brodova. Švedska obalna straža u svojim teritorijalnim vodama ciljano zaustavlja i kontrolira tankere i teretne brodove za koje se sumnja da pripadaju floti u sjeni. Pritom se brodove dosljedno zadržava ako koriste krivotvorene dokumente, nisu dovoljno osigurani, predstavljaju rizike za pomorsku sigurnost ili krše zakone o zaštiti okoliša.

Naoružane ruske posade na brodu

Kontrole sumnjivih ruskih brodova ipak nisu bez rizika, smatra Julian Pawlak: „Naravno, kod takvih akcija mora se uzeti u obzir da, primjerice, ruski ratni brodovi prate takve brodove ili, kao što se sada češće opaža, da se na brodu nalaze naoružane posade povezane s ruskim plaćeničkim skupinama, te da se takvi rizici moraju uzeti u obzir.“

Rusija je zbog “Jaguara” digla borbene avione

Estonija je to iskusila s tankerom Jaguar. U svibnju 2025. njegov je kapetan ignorirao upute estonskih vlasti dok se nalazio u njihovim obalnim vodama. Estonci su pokušali zaustaviti i provjeriti sumnjivi brod. Na to je Rusija podigla borbeni zrakoplov – Estonci su popustili i tanker je mogao nastaviti plovidbu. „Pritom je važno obratiti pozornost na to u kojoj se regiji te aktivnosti provode“, kaže Pawlak: „Na Baltiku je Rusija već zemljopisno mnogo bliže i ima druge mogućnosti, uključujući i uporabu vojnih jedinica za pružanje potpore.“ No, ističe Pawlak, primjerice u La Mancheu između Velike Britanije i Francuske to je već teže: „Rusija ne može pratiti ili štititi svaki brod flote u sjeni.“

Kontrole bi povećale troškove za Rusiju

Francuska vojska u kontroli tankera Deyna

Iako stručnjak za sigurnost Johannes Peters smatra da je opravdano postupati protiv brodova flote u sjeni, on upozorava: „Ovim kontrolama nećemo moći isušiti ovaj sustav, nego je riječ o tome da se taj sustav flote u sjeni za Rusiju optereti rizicima i neizvjesnostima te da se povećaju troškovi.“ Pritom navodi primjer: „Ako umjesto tri može ploviti samo jedan brod dnevno, onda su to manji prihodi u rasponu od dvoznamenkastog do troznamenkastog milijunskog iznosa. Ako tranzit ne traje x dana, nego x plus 4 dana – sve to smanjuje ruske prihode. A prihodi od izvoza nafte egzistencijalno su važni za rusko ratno gospodarstvo“, navodi DW.

Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov izjavio je u nedjelju, 6. rujna, da su njemačke optužbe o umiješanosti Moskve u incident s dronom na njemačkom aerodromu u Leipzigu “početak pravog rata”, izvijestila je državna novinska agencija TASS. Naime, njemački kancelar Merz i njemački mediji objavili su da je Rusija odgovorna za prošlomjesečni neuspješni pokušaj napada dronovima na zračnu luku Leipzig/Halle u istočnoj Njemačkoj  kada je 4. kolovoza pronađen dron s eksplozivnom napravom u blizini ukrajinskih teretnih zrakoplova. Nije eksplodirao jer je detonator očito bio neispravan, a istražitelji sumnjaju da se drugi dron sudario s teretnim zrakoplovom u blizini. Deset dana kasnije navodno je u blizini zračne luke pronađen i treći dron. Službeni Berlin objavio je 1. rujna da raspolaže podacima da je Rusija odgovorna za pokušaj napada dronom na zračnu luku Leipzig/Halle prošlog mjeseca te je odlučila odgovoriti nizom mjera., a među njima su zatvaranje konzulata i ruskog kulturnog centra u Berlinu.

Rusija je, naravno, odbacila njemačke optužbe kao neutemeljene, optužujući Berlin za podmetanje dokaza kako bi pripisala Rusiji odgovornost za napad. “Sve ove Merzove izjave o ponovnom pretvaranju Njemačke u vodeću vojnu silu u Europi – provode se u praksi. On nam, zapravo, objavljuje rat“, rekao je Lavrov o njemačkom kancelaru. Portal Deutsche Wellw objavio je u ponedjeljak 7. rujna da je prvi čovjek ruske diplomacije Sergej Lavrov, poznat po svojoj oštroj retorici, dodatno zaoštrio ton u sporu s Berlinom. “Zračna luka Leipzig. Ondje su pronašli dron i proglasili ga ruskim. Nitko ništa nije dokazao. Zapravo, ovo je početak pravog rata“, rekao je Lavrov za rusku državnu televiziju. Dodao je da ga njemačke sankcije, poput zatvaranja ruskog konzulata u Bonnu i Ruskog doma u Berlinu, podsjećaju na uvod u Drugi svjetski rat.  Ruski ministar dodao je da “nema sumnje da će brojni zapadni političari uskoro biti izbrisani s europske političke scene“.

Za Berlin su pak dokazi čvrsti i neoborivi, naglašava DW. Kancelar Merz izjavio je da vlada već četiri tjedna temeljito provjerava sve informacije: “Krivac je jasno identificiran. Dokazi su neosporni i pravno potpuno utemeljeni.” Merz je izjavio  da reakcija Berlina na incident u Leipzigu slijedi primjer njemačkih vlasti iz 1980-ih: “Baš kao što je 1982.-83. savezna vlada pod vodstvom CDU/CSU dala jasan odgovor na prijetnju našoj slobodi, prijetnju našem teritoriju, prijetnju našoj demokraciji, tako i danas moramo dati jasan odgovor i ostati nepokolebljivi“, rekao je njemački kancelar. 1982.-83. vlada njemačkog kancelara Helmuta Kohla, unatoč raširenim anti-ratnim prosvjedima, podržala je razmještaj američkih projektila Pershing II u Zapadnoj Njemačkoj. Ovaj potez smatran je odgovorom NATO-a na razmještaj projektila srednjeg dometa RSD-10 Pioneer od strane Sovjetskog Saveza i povećanu vojnu prijetnju koju je predstavljao SSSR.

Ruski dom u Berlinu

Rusija je odmah odbacila njemačke optužbe kao neutemeljene, optuživši Berlin za krivotvorenje dokaza. Sam Vladimir Putin nazvao je incident insceniranim činom osmišljenim kako bi se odvratila pozornost od problema koje Njemačka doživljava pod kancelarom Friedrichom Merzom: “Postoje očiti ekonomski problemi. Tvrtke se zatvaraju. Ljudi gube posao, životni standard opada. Nije jasno zašto se sve to radi. Jedino objašnjenje je da se moramo ‘suočiti s agresivnom Rusijom’. Gdje su dokazi? Pa, podmetnuli su ‘dokaze’“. Nakon što je Njemačka zatvorila ruski konzulat u Bonnu i kulturni centar u Berlinu, Moskva je uzvratila zatvaranjem sva tri Goethe-instituta u Rusiji, a zaposlenicima i njihovim članovima obitelji naređeno je da napuste Njemačku. Kako je jučer objavilo rusko Ministarstvo vanjskih poslova, “Rusija povlači svoju suglasnost za rad njemačkog generalnog konzulata u Sankt Peterburgu. Mora prestati s radom, a njegovi zaposlenici moraju napustiti Rusiju najkasnije do 18. rujna. Goethe centri u Rusiji također prestaju s radom, a njihovi zaposlenici moraju napustiti zemlju najkasnije do 13. rujna.”

Hibridne prijetnje i napadi – njemačka svakodnevnica

Njemačka je već neko vrijeme na udaru hibridnih prijetnji o kojima sve češće se govori u javnosti i medijima. Njemačke sigurnosne službe koriste taj izraz kada različite radnje – poput sabotaže, špijunaže, kibernetičkih napada i dezinformiranja –  djeluju koordinirano. Cilj je oslabiti državu i društvo, ali na način da se ne prijeđe prag otvorenog rata, dok nalogodavci nastoje prikriti tragove. Takvi su napadi najčešće usmjereni na kritičnu infrastrukturu: zračne luke, željeznice, energetske mreže i državne institucije. Istodobno je meta i javno mnijenje – lažne vijesti služe stvaranju nesigurnosti i narušavanju povjerenja u državu. Budući da pojedinačni incidenti na prvi pogled djeluju nepovezano, tek šira slika otkriva pravu pozadinu.

Njemačka i njezini zapadni saveznici već dugo optužuju Moskvu za vođenje hibridnog rata, koji uključuje kampanje dezinformiranja, pa čak i naručena ubojstva. Od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Njemačka i Europa aktivno podupiru Kijev u obrani Ukrajine. Savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt izjavio je za list Bild am Sonntag: „Ruski hibridni napadi naša su svakodnevica – od dronova s ​​eksplozivom u zračnim lukama i agenata u našim gradovima do kibernetičkih napada i sabotaža. Ti će napadi postati još intenzivniji, ali imamo načina da se obranimo i zaštitimo.”

Nije samo Leipzig …

Njemačka policija ima pune ruke posla

Prošlog tjedna, točnije 1. rujna mediji su objavili kako je  termoelektrane Jänschwalde u njemačkom Brandenburgu pokušan je napad na transformatorsku stanicu. Policija je kod postrojenja u mjestu Turnow-Preilack pronašla eksplozivne naprave, za koje se navodi da su rakete opremljene eksplozivom. Stručnjaci su na terenu i rade na njihovoj deaktivaciji, objavio je Die Welt. Policija je jučer oko osam sati obaviještena o mogućem oštećenju na jednom od vodova. “Osiguravamo tragove, a na terenu su stručnjaci za deaktiviranje“, izjavila je glasnogovornica policije i potvrdila da nema nikakve opasnosti za stanovništvo. Istragu je preuzeo Pokrajinski ured za kriminalističku policiju Brandenburga (LKA), a pronađene naprave opisane su kao improvizirana eksplozivna i zapaljiva sredstva. I list “Märkische Allgemeine”, koji se poziva na izvore iz sigurnosnih krugova i same tvrtke, piše da su interventne snage pronašle i deaktivirale nekoliko raketnih naprava s eksplozivom. Prema istom izvoru, transformatorska stanica pogođena je više puta. Očito je cilj bio izazvati veći prekid opskrbe električnom energijom u bloku E termoelektrane na ugljen. Zabilježen je kratkotrajan prekid rada, ali su u međuvremenu svi vodovi ponovno u funkciji. Iz tvrtke ističu da opća opskrba električnom energijom nije ugrožena i da blisko surađuju s nadležnim sigurnosnim službama. Glasnogovornik operatera elektrane Leag potvrdio je da u tvrtki nema ozlijeđenih. Transformatorska stanica Preilack, smještena u okrugu Spree-Neiße blizu granice sa Saskom, ključna je za distribuciju električne energije proizvedene u elektrani Jänschwalde na regionalnoj i nacionalnoj razini. Elektrana Jänschwalde, prema podacima tvrtke Leag, izgrađena je između 1976. i 1989. godine i bila je posljednja velika elektrana podignuta u bivšem DDR-u.

Jučer je objavljeno i da su i u zapadnoj njemačkoj saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija policajci otkrili eksplozivne naprave u blizini dalekovoda, javila je novinska agencija DPA, pozivajući se na policiju u Kölnu. Lokalni stanovnici prijavili su sumnjivu osobu u blizini elektrane Weisweiler u blizini Aachena u ponedjeljak, 7. rujna poslijepodne. Područje je bilo blokirano, a promet na saveznoj autocesti A4 između čvorišta Eschweiler Ost i Langerwehe također je bio zatvoren. Policija je danas objavila da je kao sumnjivog za ovaj incident privela 48-godišnjeg Daniela V. Prema preliminarnim informacijama, pokušao je izazvati kratki spoj bacivši tanku žicu preko dalekovoda koristeći rakete kućne izrade.

EU i NATO raspravljaju o odgovoru na incident s dronom u Leipzigu, za koji je Njemačka okrivila Rusiju, “na najvišim razinama“. Visoki dužnosnik rekao je za Financial Times da trenutni mehanizmi odvraćanja nisu dovoljni za odgovor na akcije koje ne spadaju pod članak 5. NATO ugovora. Savez se boji da bi se bez snažnog odgovora takvi incidenti mogli nastaviti. Prema FT-u, europske obavještajne agencije pripremaju se za još vandalizma i kibernetičkih napada, pa čak i podmetanja požara na raznim mjestima, dok Francuska, Italija i Poljska sljedeće godine održavaju izbore. Istodobno, razvoj kolektivnog NATO rješenja kompliciran je zbog različitog stava Washingtona od europskog, čemu je pridonijela i prošlotjedna izjava Donalda Trumpa da Rusija ne želi napasti zemlje NATO-a.

Gotovo tri tjedna otkako je na njemačkoj zračnoj luci Leipzig/Halle pronađen dron s eksplozivom, u javnosti su se pojavili detalji tog incidenta. Prema istrazi, dronom je trebao biti napadnut ukrajinski teretni zrakoplov Antonov An-124 korišten za transport vojne opreme, koji je stigao iz Francuske te bio rastovaren nedavno prije incidenta. Međutim, napad nije uspio zbog toga što je očito bio neispravan detonator, javili su njemački mediji u utorak 25. kolovoza. Njemački kancelar Friedrich Merz je uoči početka sastanka vlade u utorak (25. kolovoza) rekao kako će oni koji stoje iza ove sabotaže „platiti za svoj čin” te je najavio da će vlada u jednom kasnijem trenutku iznijeti detalje. Službenici državne sigurnosti iz Saveznog ureda kriminalističke policije (Bundeskriminalamt – BKA), djelujući u ime saveznog glavnog tužitelja Jensa Rommela, sada istražuju kako je točno napad bio planiran i tko je odgovoran.

Dron napravio nered još početkom kolovoza

Naime, još 4. kolovoza bespilotna letjelica/dron uočena je tijekom noći blizu ukrajinskog zrakoplova u njemačkoj zračnoj luci Leipzig/Halle, potvrdio je NATO, nakon što su ondje suspendirani letovi zbog sigurnosnog incidenta. Taj dron je bio opremljen eksplozivom te navodno improviziranim detonatorom i bio je vrlo blizu ukrajinskog teretnog zrakoplova Antonov. Nekoliko zrakoplova, uključujući jedan putnički, preusmjereno je nakon što je uočen neidentificirani leteći objekt i nakon što je u zračnoj luci nađen sumnjiv predmet. Reuters je tada objavio da se teretni zrakoplov njemačke logističke tvrtke DHL u zraku sudario s nepoznatim predmetom nedugo nakon polijetanja s lajpciške zračne luke. Sudar je doveo do trenutačnog izvanrednog slijetanja u Hannoveru, kazao je izvor upućen u incident za Reuters.

Smještena u istočnom dijelu zemlje, zračna luka Leipzig/Halle igra središnju ulogu u prijevozu vojne opreme, posebno njemačke vojske i saveznika NATO-a, a služi i kao baza za flotu ukrajinske teretne zrakoplovne tvrtke Antonov Airlines. Ta zračna luka također je dom europskog sortirnog centra DHL Expressa, podružnice njemačke poštanske službe Deutsche Post.

Njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) rekao je tada da je incident s dronom u zračnoj luci u Leipzigu bio oblik hibridnog napada. „Moramo polaziti od toga da je riječ o vrlo ozbiljnom sigurnosnom incidentu“, rekao je Dobrindt na konferenciji za novinare u zračnoj luci u tom istočnonjemačkom gradu. Inače, razni dronovi već neko vrijeme rade probleme u njemačkom zračnom prostoru, posebice oko vojnih baza.

Treći dron nađen desetak dana nakon incidenta

Policija pretražuje šire područje aerodoma u Leipzigu (Foto: Hendrik Schmidt/dpa)

Prema informacijama NDR-a, WDR-a i Süddeutsche Zeitunga (SZ), istražitelji trenutačno polaze od toga da nije korišten samo jedan, već nekoliko dronova. Priopćili su tako da je prvi dron (navodno prilagođen za izbjegavanje tamošnjih sigurnosnih sustava i naoružan s oko 800 grama bilo eksploziva Semtex ili čistog PETN) pronađen na području zračne luke. Za navodnu drugu bespilotnu letjelicu se navodilo kako je možda bila opremljena kamerom za snimanje događanja, te da se malo kasnije na oko 400 m visine sudarila s avionom logističke kompanije DHL. U međuvremenu je ova verzija događanja dovedena u pitanje, te se za avion DHL-a ozbiljno u vidu drži i mogućnost sudara s pticom, budući su na mjestima oštećenja avona navodno bili pronađeni “organski tragovi”. Ipak, tu je i treći dron, za kojeg se desetak dana nije znalo, koji je u večernjim satima 14. kolovoza bio pronađen na polju u Kabelsketalu, području u okrugu Saalekreis u Saskoj-Anhaltu oko 6 km od zapadnog ruba zračne luke Leipzig, kako navode sigurnosni izvori. Glasnogovornik Saveznog tužiteljstva odbio je u ponedjeljak odgovoriti na pitanje o ovoj temi.

Prema informacijama iz sigurnosnih izvora, forenzički tehničari Saveznog ureda kriminalističke policije (BKA) stigli su na mjesto događaja 14. kolovoza, zajedno s dodatnim policijskim snagama. Sljedećeg dana istražitelji su navodno na mjestu događaja otkrili tvar koja je, prema početnim procjenama, mogla biti otprilike 50 grama visokoeksplozivnog vojnog eksploziva heksogena. Moguće je da su počinitelji namjeravali daleko veći napad nego što je do sada bilo javno poznato, ocjenjuje se.

Osim prvog drona, koji je pronađen na zračnoj luci prije ponoći u noći 4. kolovoza, vjeruje se da se drugi dron sudario s teretnim avionom DHL-a ubrzo nakon toga, otprilike u 00:03. Zbog zatvaranja zračne luke koje je odmah uslijedilo nakon otkrića prvog drona, avion je morao prekinuti slijetanje u Leipzigu. Avion se očito sudario s dronom brzinom od nekoliko stotina kilometara na sat, blizu ograde zračne luke. Nekoliko sekundi prije sudara, piloti su navodno vidjeli objekt veličine otprilike 30 centimetara. Naknadna analiza radarske slike također je ukazala na prisutnost malog letećeg objekta. Avion DHL-a je nakon sudara brzo preusmjeren u Hannover, gdje su ga istražitelji pregledali na zračnoj luci i ispitali posadu. Na repu aviona otkrivena su oštećenja, što vjerojatno ukazuje na sudar. Iako se tada čulo kako je straga zaključila da nije bila riječ o udaru ptice, ta je verzija do 25. kolovoza navodno ipak dovedena u pitanje. Kako god da bilo, taj dron ili njegovi dijelovi nisu bili pronađeni, a čulo se da istražitelji vjeruju da je mogao biti usisan u motore nakon sudara i razbijen u sitne komadiće. Međutim, u Kursdorfu, sjeverno od zračne luke Leipzig, istražitelji su zato pronašli dio tehničke opreme koja je možda korištena za upravljanje dronom: antena i druga elektronika bili su pričvršćeni na drvo ljepljivom trakom. Nedaleko od tog mjesta otkriveni su i spaljena zemlja te metalni fragmenti. Istražitelji vjeruju da bi to moglo biti mjesto detonacije. Svjedoci su izvijestili da su čuli glasan prasak u 19:20, nekoliko sati prije otkrića drona s eksplozivom u zračnoj luci. Što je tamo eksplodiralo, je li bila riječ o nesreći, probi napada ili su to počinitelji možda namjeravali uništiti dokaze – ostaje predmet istrage.

Prema informacijama koje su dobili WDR, NDR i SZ, policija je otkrila komponente drona, točnije motor i rotor, tijekom još jedne pretrage područja. Iz izvora bliskih istrazi u početku se moglo čuti da tijekom te pretrage ništa nije pronađeno. Ostaje nejasno kako je napad planiran i tko bi mogao stajati iza njega. Sigurnosni izvori pretpostavljaju da su ruske obavještajne službe bile uključene u planiranje. Rusija je, očekivano odbacila svaku odgovornost, dok istražitelji trenutačno prate nekoliko tragova, uključujući neke temeljene na DNK tragovima pronađenim na mjestu događaja, izvijestili su njemački mediji.

Nažalost, ovdje se radi tek o jednoj od više odvojenih istraga pojedinačnih incidenata koje njemački izvori pripisuju ruskoj strani. Među ostalim tu treba spomenuti i 21. kolovoza objavljeno otkrivanje zalihe oružja za “kinetičke operacije” nedaleko Berlina iz listopada prošle godine – gdje se isto sumnjiči Rusku Federaciju, a u tijeku je i postupak izručenja potencijalno sumnjive osobe uhićene krajem jeseni u Rumunjskoj. Riječ je o 24-godišnjaku Vadimu S, podrijetlom iz Ukrajine, za kojeg se tvrdi da je krajem listopada 2025. stigao u Berlin iz Poljske, preuzeo oružje i pohranio sve u šumi kod jezera Müggelsee na jugoistoku Berlina, te svojim nalogodavcima dostavio slike i geolokacije maskiranog tereta prije odlaska iz Njemačke. Nakon toga, on je otputovao u Rumunjsku, gdje je sudjelovao u slanju zapaljivih paketa u međunarodnu dostavnu mrežu ukrajinske “Nove pošte”, te je radi toga bio i uhićen zajedno s još jednim suradnikom. Napomenimo kako je takvo slanje zapaljivih paketa zapravo slično u Njemačkoj i Švicarskoj uspješno spriječenim planovima iz ožujka 2025. godine – koje se spominjalo u kontekstu šire kampanje napada na ukrajinske logističke pravce na prostoru Europske unije.

Njemački vojno-industrijski koncerni imaju pune ruke posla. No, moderno ratovanje s dronovima, softverom i umjetnom inteligencijom mijenja branšu iz temelja. Specijalizirani start-upovi postaju sve važniji, ocijenio je njemački portal Deutsche Welle (DW) u ponedjeljak,  10. kolovoza. Taj često citirani portal u tekstu „Euforija zbog dronova, no tenkovi i dalje tražena roba“  navodi kako su se još prije nekoliko mjeseci Rheinmetall, Renk ili Hensoldt na burzi smatrali gotovo sigurnim pobjednicima procesa europskog naoružavanja. No od jeseni 2025. slika se znatno promijenila. Mnoge su dionice glavnih aktera vojne industrije snažno pale, Rheinmetall je na vrhuncu izgubio više od 50 posto u odnosu na svoj rekordni maksimum. Duge liste narudžbi same po sebi očito ulagačima više nisu dovoljne. Za Thomasa Buckarda iz savjetničke financijske tvrtke MPF-a korekcija je prije svega posljedica prethodno pretjerane euforije na tržištima. “Vrednovanja tvrtki vojne industrije jednostavno su zbog oduševljenja ulagača porasla na previsoke razine“, kaže Buckard u razgovoru za gospodarsku redakciju javnog servisa ARD. Tečajevi su, prema njemu, već unaprijed uračunali velik dio očekivanog poslovnog razvoja, navodi DW.

“Softver postaje ratno oružje”

No, iza tog preispitivanja vrijednosti krije se više od uobičajenog otrežnjenja nakon burzovnog uspona. U sektoru vojne industrije odvija se strukturna promjena: ratovi u Ukrajini te na Bliskom i Srednjem istoku pokazuju važnost bespilotnih letjelica i moderne obrambene tehnike. “Softver postaje ratno oružje“, kaže član uprave MPF-a Buckard, dodajući: “Istovremeno, dronovi mijenjaju strukturu troškova.” Doista, oni su znatno jeftiniji od pilotiranih borbenih zrakoplova i zato se mogu koristiti u većem broju. Moderno ratovanje time definira koje su tehnologije vojno presudne – i koje tvrtke raspolažu potrebnim znanjem. Dok su prije u fokusu bili tenkovi i mine, danas su to, prema Buckardu, dronovi, rakete i usmjereno energetsko oružje.

Rekordna ulaganja u start-upove vojne industrije

Male, specijalizirane tvrtke dobivaju na značaju jer često mogu brže razvijati svoje proizvode i prilagođavati ih novim zahtjevima. Time se pomiču odnosi moći unutar vojne industrije. Za Mathiasa Beila, voditelja privatnog bankarstva u hamburškoj Sutor Bank, ta je promjena već odavno vidljiva: “Kombinacija dronova, senzora, softvera i umjetne inteligencije više nije usko područje samo za dobre poznavatelje, nego jasno definirano područje rasta. To se vidi i po krugovima financiranja. Sve više tvrtki ulaže u te firme.”

Ulaganja u start-upove s područja vojne tehnologije znatno su porasla posljednjih godina. Prema izračunima McKinseyja, 2025. je u europske start-upove vojne industrije uloženo više rizičnog kapitala nego ikad prije: 2,6 milijardi eura – u odnosu na oko 200 milijuna eura 2021. godine. A u SAD-u su ulaganja bila gotovo tri puta veća.

Veliki koncerni oslanjaju se na suradnju

Član uprave MPF-a Buckard očekuje da će etablirani koncerni vojne industrije poput Rheinmetalla, Airbusa i BAE Systemsa ubuduće dio svojih visokih dobiti koristiti za udjele u drugim tvrtkama, čime klasični proizvođači oružja sve više postaju i tehnološki ulagači. No, samim udjelima u start-upovima tu možda neće biti kraj. Veliki koncerni vojne industrije mogli bi otići i korak dalje, očekuje stručnjak Sutor banke Beil: “Neće se moći izbjeći suradnja s tim manjim tvrtkama, možda i preuzimanje ovih tvrtki, kako bi se to znanje doista dovelo u kuću.”

Helsing razvija nekoliko projekata za Bundeswehr

Koliko usko start-upovi i etablirani ponuđači već surađuju, pokazuje natjecanje za bespilotni borbeni zrakoplov za Bundeswehr. Minhenski tehnološki start-up Helsing za to razvija umjetnom inteligencijom potpomognuti CA-1 Europa i surađuje sa specijalistom za senzore Hensoldtom iz MDAX-a. Helsing je primjer uspona novih ponuđača vojne tehnologije. Nakon kruga financiranja u srpnju u iznosu od 1,8 milijardi dolara, tvrtka se sada vrednuje na 18 milijardi dolara što je čini najvrednijim europskim start-upom iz sektora vojne industrije. I drugi njemački start-upovi zauzimaju ključne dijelove novog svijeta vojne industrije. Quantum Systems, vrednovan u svom posljednjem krugu financiranja na osam milijardi dolara, razvija, među ostalim, izvidničke dronove. Start-up Spleenlab za to isporučuje softver zasnovan na umjetnoj inteligenciji. Minhenska tvrtka SE3 Labs razvila je pak platformu umjetne inteligencije koja objedinjuje podatke iz različitih senzora i iz njih stvara trodimenzionalnu sliku stanja na bojištu.

Tenkovi i municija ostaju (Ipak) traženi

Veliki vojni proizvođači i dalje imaju debele knjige narudžbi

Unatoč procvatu dronova i umjetne inteligencije, klasična vojna oprema i oružje i dalje se traže.  Samim se dronovima zemlja ne može braniti; moderne oružane snage i dalje trebaju tenkove, zrakoplove, brodove i streljivo, naglašava DW. Istraživač tržišta Fortune Business Insights procjenjuje da će svjetsko tržište oklopnjaka narasti s 25,2 milijarde dolara 2025. godine na 41,5 milijardi dolara 2034. godine. Rast ne dolazi samo od rastućih izdataka za obranu s obzirom na geopolitičke napetosti, već ulogu igra i modernizacija starih voznih flota. “Nabava zamjenske opreme i dopuna trenutačnih paleta vrlo je, vrlo važna za velike koncerne vojne industrije“, ističe Beil iz Sutor banke.

Vjerojatno najveće prepreke za velike koncerne vojne industrije trenutačno nisu nedostatak narudžbi ili rastuća konkurencija specijaliziranih start-upova, već ograničeni proizvodni kapaciteti i dugi rokovi isporuke. Stručnjak za tržište kapitala Beil to ovako opisuje: “Knijge narudžbi su pune,, ali dok se to doista ne odrazi u maržama i odgovarajućim dobitima, treba vremena.” Konzultantska tvrtka McKinsey procjenjuje da su zalihe narudžbi velikih zapadnoeuropskih obrambenih tvrtki oko 20 do 100 milijardi eura – u pojedinim slučajevima iz toga proizlaze računski rokovi isporuke dulji od šest godina.

Njemačka je u prvih pet mjeseci 2026. godine odobrila izvoz oružja u Izrael u vrijednosti od gotovo 800 milijuna eura (913 milijuna dolara), što je više nego u prethodnih 20 mjeseci zajedno, potvrdila je vlada u Berlinu. Prema odgovoru Saveznog ministarstva vanjskih poslova na zastupničko pitanje krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), gotovo sva odobrenja izdana su u travnju i svibnju, objavila je u ponedjeljak 27. srpnja Al Jazeera. Ova odobrenja nagovještavaju znatan porast izvoza oružja u Izrael iz jedne od njegovih najčvršćih europskih saveznica, unatoč inzistiranju njemačke vlade na zabrinutosti zbog razaranja koja je u Pojasu Gaze prouzročila izraelska vojska.

Veliko ulaganje za „veliki pomorski projekt“

Podmornica INS Drakon

Njemačka Vlada je objavila da je više od 60 posto vrijednosti izdanih dozvola za izvoz oružja namijenjeno jednom, neimenovanom „velikom pomorskom projektu”. Analitičari smatraju da je najvjerojatniji kandidat podmornica koju je izgradio njemački proizvođač TKMS. Podmornica INS Drakon, plovilo klase Dolphin II, sposobno je nositi nuklearno naoružanje, a prošle je godine obavila svoju prvu plovidbu iz brodogradilišta u Kielu na Baltičkom moru. Njezina procijenjena vrijednost iznosi 480 milijuna eura (548 milijuna dolara). Prema izvješćima njemačkih medija, službeno je predana izraelskoj ratnoj mornarici prošlog tjedna. Prema više izvješća, podmornica bi mogla biti opremljena sustavom za okomito lansiranje (VLS), što bi joj omogućilo ispaljivanje krstarećih ili balističkih projektila s nuklearnim bojevim glavama. Izrael bi tako postao tek druga mornarica – nakon Južne Koreje – za koju se zna da koristi VLS na modernoj podmornici s konvencionalnim pogonom i sustavom pogona neovisnog o zraku (AIP). Tijekom ispitivanja na moru, toranj podmornice bio je prekriven ceradama i pločama od stakloplastike kako bi se promatračima onemogućilo utvrđivanje konfiguracije naoružanja. Sa strateškog gledišta, podmornice ove klase mogle bi osigurati sposobnost uzvratnog nuklearnog udara s mora – odnosno sposobnost zemlje da uzvrati nuklearnim oružjem nakon što je i sama bila izložena nuklearnom napadu.

U svibnju 2026. potpisan je sporazum o suradnji između TKMS i Elbita (Photo: TKMS)

Al Jazeera nastavlja da je u svibnju TKMS potpisao memorandum o razumijevanju o budućoj suradnji s tvrtkom Elbit Systems, najvećim izraelskim privatnim dobavljačem obrambenih proizvoda. Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo gospodarstva i energetike, u čiju nadležnost spadaju dozvole za izvoz oružja, odbili su komentirati ovu temu.  Max Mutschler, viši istraživač pri Međunarodnom centru za proučavanje sukoba u Bonnu (BICC), izjavio je za Al Jazeeru: „Nažalost, činjenica da savezna vlada to izričito ne spominje također je tipičan primjer nedostatka transparentnosti vezanog uz izvoz oružja.” Prošle godine izvještaji su bili proturječni po pitanju toga je li izdana dozvola za izvoz podmornice. Narudžba datira iz 2012. godine. Dok je tvrtka TKMS nagovještavala da je odobrenje izdano, njemačka vlada to je u to vrijeme negirala.

Promjenjivi stavovi Njemačke

Oklijevanje je možda proizašlo iz pravnih dvojbi vezanih uz postupak protiv Njemačke pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, kao i iz promjene javnog mnijenja u Njemačkoj, koje se uvelike okrenulo protiv izvoza oružja u Izrael. Prema medijskim izvještajima, Njemačka sufinancira oko 30 posto troškova za podmornicu Drakon i otprilike trećinu troškova za buduću klasu Dakar. Ovog mjeseca Kanada je također odabrala TKMS kao preferiranog ponuditelja za izgradnju do 12 podmornica, što bi predstavljalo najveću narudžbu u povijesti te tvrtke. Vrijednost samih plovila procjenjuje se na iznos između 12 milijardi eura (13,7 milijardi dolara) i 18 milijardi eura (21 milijarda dolara).

Izraelsko pravosuđe već godinama istražuje poslove s podmornicama sklopljene s Njemačkom zbog optužbi za podmićivanje u koje su uključeni bliski suradnici premijera Benjamina Netanyahua. Ruth Rohde iz britanske istraživačke organizacije Shadow World Investigations izjavila je za Al Jazeeru: „Izrael je koristio njemačke brodove za napade na Gazu, za njezinu blokadu i izgladnjivanje stanovništva, a podmornice koristi za smještaj nuklearnog oružja. U trenutku kada Izrael vodi brutalne ratove protiv svojih susjeda i vrši genocid u Gazi, ovaj izvoz podmornica dao bi Izraelu još jedno sredstvo u njegovu arsenalu za masovno uništenje.”

Usponi i padovi trgovine s Izraelom

Kao lider opozicije, Merz se sastajao s izraelskim premijerom Netanyahuom

Politiku Berlina o izvozu oružja u Izrael obilježili su preokreti. Početkom kolovoza prošle godine kancelar Friedrich Merz najavio je da Njemačka više neće izdavati dozvole za vojnu opremu koju bi Izrael mogao koristiti u Pojasu Gaze. Do tog trenutka, istraživanje Al Jazeere pokazalo je da je Njemačka već izvezla oružje u vrijednosti od gotovo 12 milijuna dolara u Izrael od listopada 2023., kada je Izrael pokrenuo napade na Gazu.

Djelomična obustava pokazala se kratkotrajnom: vlada je u studenome ukinula ograničenja i vratila se razmatranju zahtjeva za izvoz od slučaja do slučaja. Čak i tijekom obustave, prethodno odobrene isporuke su se nastavile. Primjerice, u rujnu je pošiljka oružja iz Njemačke vrijedna 794.000 dolara stigla u zračnu luku Ben-Gurion kod Tel Aviva.

Max Mutschler je za Al Jazeeru izjavio da su neki dužnosnici u vladi „smatrali izvoz određenog oružja u Izrael problematičnim s obzirom na brojna i vjerodostojna izvješća o izraelskim ratnim zločinima tijekom vojne operacije u Gazi”. Ipak, to nije bilo dovoljno da se „uvede općenito restriktivna politika izvoza oružja prema Izraelu”.

Ekonomska računica dok su dijelovi gospodarstva u krizi

Njemačka je jedan od najvećih svjetskih izvoznika oružja. Prema Izvješću o izvozu oružja saveznog Ministarstva gospodarstva, objavljenom sredinom srpnja, u prvih šest mjeseci 2026. godine izdane su dozvole za izvoz oružja u vrijednosti od 13,87 milijardi eura (15,8 milijardi dolara). To je više nego četverostruko veći iznos u odnosu na isto razdoblje 2025. godine. Ukrajina i dalje ostaje glavni primatelj njemačkog izvoza oružja. Mutschler je to objasnio: „Većina saveznih vlada izvoz oružja promatra – i nastavila ga je promatrati – prvenstveno iz ekonomske perspektive te ga pozdravlja kao sredstvo jačanja obrambene industrije. (…) Činjenica da se te pošiljke oružja mogu iskoristiti i za počinjenje ratnih zločina čini se da igra znatno manju ulogu u procesu donošenja odluka.”

Sklapanje vozila Boxer u KNDS-ovoj tvornici nedaleko Munchena (Photo: KNDS)

Dok se kriza u njemačkom gospodarstvu – čija se snaga prvenstveno oslanjala na izvoz, posebice u automobilskoj industriji – intenzivirala, njezina obrambena industrija posljednjih godina bilježi procvat. Taj se razvoj događaja javno pripisivao ruskoj invaziji na Ukrajinu, iako su planovi za povećanje izdvajanja za obranu, prema izvješćima, bili pripremljeni i prije toga. Pieter D. Wezeman, viši istraživač na Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI), to smatra općim trendom: „Potražnja za oružjem u Europi dramatično je porasla tijekom posljednjih nekoliko godina, dok se potražnja za oružjem u mnogim drugim dijelovima svijeta ne čini manjom, a vjerojatno će i rasti.” Njemačko tržište i dalje je vrlo važno za domaću industriju oružja jer Njemačka planira udvostručiti svoja vojna izdvajanja – s razine znatno ispod 2 posto bruto domaćeg proizvoda na zacrtani cilj od 3,5 posto BDP-a u roku od nekoliko godina – objasnio je Wezeman: „Njemačka je sada zemlja s najvećim vojnim izdacima u Europi [ne računajući Rusiju], a njezina industrija oružja ključna je sastavnica europske vojno-industrijske baze.”

Prvi zrakoplov Eurofighter EF-2000 (Tranche 4) njemačkog Ratnog zrakoplovstva (Luftwaffe), nabavljen u sklopu projekta Quadriga, obavio je svoj prvi let u Airbusovom centru za vojne zrakoplove u Manchingu u Njemačkoj. Berlin je u studenome 2020. naručio ukupno 38 zrakoplova Eurofighter izvedbe Tranche 4. Flota se sastoji od 30 jednosjeda i osam dvosjeda za obuku, a namijenjena je zamjeni zrakoplova Eurofighter izvedbe Tranche 1 koji se povlače iz službe u Luftwaffeu, izvijestio je u petak, 17. srpnja portal Defence post. Iz Airbusa su poručili da se isporuka prvog zrakoplova Luftwaffeu i dalje očekuje kasnije ove godine, dok bi isporuka cjelokupne flote od 38 zrakoplova trebala biti dovršena do 2030. godine.

Novi zrakoplov za Njemačku nakon otkazivanja FCAS projekta

Ova važna etapa, uz njemačku narudžbu dodatnih 20 zrakoplova Eurofighter izvedbe Tranche 5, učvršćuje dugoročne planove Luftwaffea za modernizaciju lovačke flote u trenutku kada je otkazivanje francusko-njemačkog projekta budućeg zračnog borbenog sustava (FCAS) unijelo neizvjesnost u europske ambicije vezane uz borbene zrakoplove nove generacije. Zbroj ovih narudžbi znači da će Njemačka ukupno nabaviti 58 novoproizvedenih zrakoplova Eurofighter. Ova nabava samo je još jedan dio modernizacije i restrukturiranje njemačkih oružanih snaga. Uostalom, njemački kancelar Mertz ne krije ambicija da njemačka ima najsnažniju konvencionalnu vojnu siu u Europi

Eurofighteri serije Tranche 4

Quadriga Eurofighteri  Tranche 4 donose ključno unapređenje u vidu integracije sustava ECRS (European Common Radar System) Mark 1, radarskog sustava AESA. Ta sposobnost značajno poboljšava otkrivanje ciljeva, mogućnost istovremenog praćenja više ciljeva te otpornost na djelovanje elektroničkog ratovanja u usporedbi sa starijim modelima. Prema navodima portala Defence Blog, očekuje se da će ti lovci s vremenom nositi krstareće rakete dugog dometa Taurus KEPD 350, koji se već koriste na njemačkim lovcima-bombarderima Panavia Tornado IDS.

Inače, Eurofighter Typhoon zajednički su razvile i koriste ga Njemačka, Ujedinjena Kraljevina, Italija i Španjolska i operativnoj uporabi je okosnicu ratnih zrakoplovstava više država. Ovaj najnoviji primjerak posebno je važan za kompaniju Airbus, koja je na društvenim mrežama kratko objavila: “Ovo nije samo prekretnica za program – dizanje ovog novo izgrađenog standarda u nebo ogroman je korak naprijed za europsku obranu i suverenitet. S ESCAN mogućnostima, ovaj mlažnjak izgrađen je kako bi nebo bilo spremno za budućnost.”

*Photo: Bundeswehr/Airbus

U prisustvu premijera Andreja Plenkovića i glavnog direktora njemačke kompanije Rheinmetall Armina Pappergera danas je u Zagrebu predstavljena nova zajednička tvrtka „Rheinmetall Unmanned Vehicles“ (RUV), koja je prije bila poznata kao „DOK-ING Sigurnost i obrana“. „Rheinmetall Unmanned Vehicles“ trebala bi postati jedno od ključnih europskih centara za razvoj i proizvodnju besposadnih kopnenih sustava nove generacije, a u široj slici koju je iznio premijer Plenković tvrtka RUV otvara priliku dugoročnog strateškog industrijskog partnerstva Rheinmetalla i Republike Hrvatske, odnosno doprinosi jačanju ukupnog mozaika odnosa između Hrvatske i Njemačke. Društvo RUV, naglasio je Plenković, snažna je potvrda da Hrvatska nije samo korisnik naprednih tehnologija, nego i zemlja koja sudjeluje u njihovom stvaranju i razvoju: „Želimo graditi Hrvatsku koja razvija i izvozi najnaprednije tehnologije i aktivno pridonosi europskoj sigurnosti“.

„Posebno je važno što će ključne razvojne aktivnosti ostati u Hrvatskoj, gdje će biti uspostavljen kompetencijski centar za razvoj autonomnih i besposadnih kopnenih sustava. Time hrvatski inženjeri, stručnjaci i istraživači postaju aktivni sudionici u razvoju najsuvremenijih tehnologija koje će oblikovati budućnost obrane i sigurnosti,“

rekao je hrvatski premijer.

Glavni izvršni direktor kompanije Rheinmetall AG Armin Papperger većinski ulazak Rheinmetalla u DOK-ING vidi kao dodatno jačanje obrambenog eko sustava u svim zemljama gdje ta kompanija posluje – a to je na 180 lokacija od kojih je većina u Europi. Nova tvrtka Rheinmetalla i DOK-ING-a, koja po Pappergeru zapošljava vrhunske eksperte, biti će centar izvrsnosti za obrambena autonomna vozila, a u budućnosti se može očekivati najmanje udvostručenje prihoda koje je do sada imao DOK-ING, ali i nova zapošljavanja u narednim godinama.

„Cilj nam je izgraditi široko industrijsko partnerstvo s Hrvatskom koje će uključivati ​​lokalne dobavljače, brodogradnju, istraživačke institucije i akademsku zajednicu. Hrvatska ima stručnost, industrijsku tradiciju i talentirane ljude potrebne da postane središte proizvodnje i razvoja naprednih obrambenih tehnologija. Zajedno možemo izgraditi kapacitete koji će služiti Hrvatskoj, Europi i našim saveznicima, a istovremeno stvarati nove izvozne mogućnosti za hrvatsku industriju,“

istaknuo je Papperger. Na to se nadovezao i Vjekoslav Majetić, osnivač tvrtke DOK-ING:

„Prije više od trideset godina, DOK-ING je osnovan na uvjerenju da hrvatsko znanje i stručnost mogu stvoriti tehnologije sposobne promijeniti svijet. Danas ne zatvaramo jedno poglavlje – otvaramo novo. Čvrsto vjerujem da će tehnologije razvijene u Hrvatskoj doprinijeti europskoj sigurnosti i pokazati da hrvatska industrija može stajati uz bok vodećih svjetskih tvrtki kao ravnopravan partner. Posebno sam ponosan što će hrvatski inženjeri imati priliku razviti, ovdje u Zagrebu, sustave koji će oblikovati budućnost europske obrambene industrije.“

Istraživačke, razvojne i inženjerske mogućnosti ostat će u Hrvatskoj, dok će zajedničko ulaganje hrvatskim stručnjacima omogućiti pristup globalnim tržištima, naprednim tehnologijama, serijskoj proizvodnji i međunarodnim razvojnim programima. Cilj je razviti novu generaciju bespilotnih i autonomnih kopnenih platformi za vojne i sigurnosne primjene, uključujući sustave borbene potpore, inženjerske operacije borbenog djelovanja, razminiranje i druge misije visokog rizika, nadograđujući se na DOK-ING-ovu Komodo platformu i Rheinmetallovu stručnost u integraciji složenih obrambenih sustava, objavio je Rheinmetall u priopćenju. No Rheinmetallova strategija u Hrvatskoj proteže se daleko izvan razvoja bespilotnih kopnenih sustava. Tvrtka je već prisutna u pomorskom sektoru i posljednjih je mjeseci dodatno proširila suradnju s hrvatskom industrijom, brodograđevnim sektorom i akademskom zajednicom. To stvara temelje za dugoročnu lokalizaciju proizvodnje, razvoj novih tehnologija i jaču integraciju hrvatskih tvrtki u europske obrambene programe.

Premijer Andrej Plenković i Armin Papperger, glavni izvršni direktor Rheinmetall AG-a, također su održali bilateralni sastanak kako bi razgovarali o daljnjem razvoju Rheinmetallovih aktivnosti u Hrvatskoj, budućim ulaganjima, integraciji hrvatskih tvrtki u međunarodne lance opskrbe i mogućnostima proširenja proizvodnih i istraživačkih kapaciteta.