Sjedinjene Države otkazale su slanje 4000 vojnika u Poljsku kao dio šireg plana Pentagona o povlačenju 5000 vojnika s teritorija NATO-a u Njemačkoj. Potez je to koji je početkom ovog mjeseca najavila američka administracija, a sve usred rastućeg jaza između Washingtona i Berlina, kao i Europske unije. Naime, nakon što je njemački kancelar Fridrich Merz okarakterizirao američko-izraelski rat u Iranu kao loše osmišljen, a i ostali europski čelnici nisu baš odobravali poteze Donalda Trumpa, on je najavio povlačenje dijela američkih vojnika iz Europe. Prvotni plan uključivao je Njemačku, potom možda i Španjolsku, da bi na kraju Trump najavio da će toga biti i “puno više”. Tako je Euronewsu potvrđeno da će SAD povući najmanje 5000 američkih vojnika iz vojnih baza diljem Njemačke tijekom sljedećih šest do devet mjeseci.

Unatoč svečanosti prije odlaska u Europu, rotacija je otkazana (Photo: U.S. Army/Spc. Michelle Lessard-Terry

No, u naglom potezu koji je potvrdio Euronews, SAD je umjesto toga ukinuo rotacijske snage od 4000 vojnika koje su trebale zamijeniti jedinice koje završavaju svoje raspoređivanje u Poljskoj. Svečanost povodom nadolazećeg raspoređivanja 1. konjaničke divizije u Europu radi podrške operaciji “Atlantic Resolve” ​​održana je 1. svibnja u Fort Hoodu u Teksasu. Zapovjednik divizije, general-bojnik Tom Feltey, na svečanosti je čak istaknuo: “Kada se  borbena ekipa oklopne brigade rasporedi naprijed, šalje jasan i nepogrešiv signal. ABCT je utjelovljenje američke kopnene borbene moći.” Vojna oprema već je bila u tranzitu prema Europi, što naglašava koliko je daleko napredovala ova misija prije nego je naglo prekinuta.

Potvrđujući ovaj razvoj događaja, visoki vojni dužnosnik NATO-a ocijenio je da snage za nadopunu “ne utječu na NATO-ove planove odvraćanja i obrane“: “NATO će nastaviti održavati snažnu prisutnost na svom istočnom krilu“.

Poljski predsjednik Nawrocki često ističe svoj dobar odnos s Trumpom

Odluka je već izazvala razočaranje u Varšavi, gdje se tjednima nagađalo da bi se neke od trupa povučenih iz Njemačke umjesto toga mogle premjestiti u Poljsku, zemlju koja se smatra ključnom za zaštitu istočnog boka saveza od Rusije. Tome u prilog išao je i dobar odnos novog poljskog predsjednika Nawrockog s Donaldom Trumpom, ali to, očito, nije bilo dovoljno. Štoviše, poljski predsjednik Karol Nawrocki rekao je da je Poljska „spremna“ primiti dodatne američke vojnike: „Ako predsjednik Trump odluči premjestiti američke trupe iz Njemačke, Poljska je spremna“.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izbjegao je pitanja o tom pitanju tijekom konferencije za novinare u Bukureštu u srijedu, 13. svibnja. „Kada pogledate američku prisutnost u Europi, ona je i dalje ogromna i masovna“, rekao je Rutte tijekom sastanka takozvane skupine B9 saveznika NATO-a, koja uključuje Poljsku, Rumunjsku i baltičke države.

I poljski zamjenik premijera, ujedno i ministar obrane, Władysław Kosiniak-Kamysz, pokušao je umanjiti važnost tog poteza. U objavi na platformi X u četvrtak (14. svibnja) ujutro rekao je da je američka odluka „povezana s prethodno najavljenom promjenom prisutnosti dijela američkih oružanih snaga u Europi“. „Brzo razvijajuće sposobnosti poljskih oružanih snaga i prisutnost američkih snaga u Poljskoj jačaju istočni bok NATO-a“, napisao je Kosiniak-Kamysz.

Američki vojnici česti su gosti na Slunju

Europski saveznici u NATO-u očekivali su smanjenje broja američkih trupa otkako se Trump vratio na dužnost. I Pentagon i Bijela kuća signalizirali su da će preispitati globalno pozicioniranje američkih snaga, a očekuje se da će to utjecati na teritorij NATO-a. Prema izvorima iz NATO-a, iz Njemačke bi se moglo povući još 1000 vojnika kako bi se dosegla brojka od 5000 koju je Trump najavio ranije ovog mjeseca.

Prema dostupnim podacima, u Europi je stacionirano otprilike između 68.000 i 84.000 američkih vojnika, ovisno o tome računaju li se samo stalno raspoređene snage ili i rotacijske postrojbe. Najveće američke vojne prisutnosti u Europi su u Njemačkoj oko 35–36 tisuća vojnika, Italija oko 12–13 tisuća , UK oko 10 tisuća, itd. Ukupno SAD imaju oko 40 baza i vojnih lokacija širom Europe, uglavnom unutar NATO infrastrukture. Široj javnosti najpoznatije su baze Ramstein i Grafenwehr u Njemačkoj, te Aviano i Sigonella u Italiji. Talijanska premijerka Giorgia Meloni na eventualno povlačenje SAD-a iz baza u Italiji rekla je da na to neće olako pristati.

Inače, Trump je još tijekom svog prvog mandata (2017.–2021.) prijetio reduciranjem broja vojnika u Njemačkoj. U to je vrijeme, nekoliko mjeseci prije odlaska iz Bijele kuće, najavio namjeru da povuče 12.000 od otprilike 35.000 američkih vojnika koji su tada bili stacionirani u Njemačkoj. Nekoliko tisuća njih trebalo je biti premješteno unutar Europe, dok su se ostali trebali vratiti u SAD. Trump je tada taj plan opisao kao kaznenu mjeru za ono što je smatrao nedovoljnim njemačkim izdvajanjima za obranu. Njegov nasljednik Joe Biden zaustavio je te planove nakon preuzimanja predsjedničke dužnosti, te je čak povećao broj američkih vojnika uslijed ruskih prijetnji sigurnosti Europe.

Krajem prošloga tjedna, njemački KNDS i RITEK, norveška tvrtka za servis i održavanje vozila, otvorili su novi proizvodni pogon za proizvodnju tenkova LEOPARD 2 NO u Levangeru u Norveškoj. Početak proizvodnje planiran je za jesen 2026.

„Zajedno s našim partnerom RITEK-om izgradili smo bez kašnjenja proizvodnu liniju s koje će se sustavi LEOPARD 2 A8 NO isporučivati ​​norveškoj vojsci. Time ne samo da ispunjavamo naš ugovor s ključnim kupcem, već nam je lokacija u Levangeru od velike važnosti i u pogledu skaliranja naših proizvodnih kapaciteta“,

rekao je tom prilikom Florian Hohenwarter, izvršni direktor KNDS Njemačka.

U Levangeru je za samo 18 mjeseci izgrađena najsuvremenije, integrirano postrojenje za proizvodnju i testiranje, što je dio ugovora iz 2023. vrijednog više od 2 milijarde dolara. Objekt uključuje specijalizirane testne staze, strme padine i bazena za ronjenje, a ima kapacitet proizvodnje do 36 tenkova godišnje. Održivost igra središnju ulogu: Energija se osigurava geotermalnim izvorima, čime se jamči održivi rad, priopćio je KNDS. 

Novi Leopard 2 A8 NO (Foto: Synne Nilsson/Forsvaret)

Ukupno 37 od 54 glavna borbena tenka LEOPARD 2 A8 NO za norvešku vojsku proizvedit će se u novoj tvornici u Levangeru, što značajno povećava i nacionalne i europske obrambene sposobnosti. Samo dan kasnije, u četvrtak 30. travnja, prva dva tenka Leopard 2 A8 NO isporučena su norveškoj vojsci. Ukupno 17 od 54 sustava proizvodi KNDS u svojoj tvornici u Njemačkoj.

Vrlo sličan ugovor sklopila je i Litva – uz kupovinu 44 tenka Leopard 2 A8, u Kaunasu će se izgraditi nova tvornica za lokaliziranu proizvodnju ovih oklopnih vozila. Litavsko Ministarstvo obrane i KNDS Njemačka ovaj su ugovor potpisali u prosincu prošle godine, uz obvezu KNDS-a da u Njemačkoj proizvede 3 tenka, dok će preostalih 41 biti proizvedeno u novoj tvornici u Litvi.  Rok isporuke tenkova Leopard 2 A8 litavslkoj vojsci je između 2028. i 2030. godine.

Iako je i Hrvatska dio zajedničke nabave tenkova Leopard 2 A8, Hrvatska je, nažalost, ponovno propustila priliku i umjesto da teži uspostavi lokalizirane proizvodnje, dogovorila je sudjelovanje u tzv. “kružnoj razmjeni” i korištenje zajma iz EU mehanizma SAFE za kupovinu ovih skupih njemačkih tenkova.

U Njemačkoj je 1. siječnja 2026. stupio na snagu novi Zakon o vojnoj službi, čime je označena prekretnica u njemačkoj obrambenoj politici. Kako navodi portal Deusche Welle, ponovno se uvodi vojna evidencija, a mladići rođeni 2008. godine ili kasnije bit će podvrgnuti obveznim pregledima za regrutaciju. Dodatna regulativa stupit će na snagu tek kasnije. Međutim, jedna druga promjena koja je već stupila na snagu  uglavnom je prošla nezapaženo. Posljedice ove izmjene Zakona o vojnoj službi potencijalno pogađaju velik broj muškaraca rođenih između 1981. i 2009. godine, tvrdi DW, a mogla bi i zanimati i naše državljane s njemačko-hrvatskim državljanstvom. Naime, u njemačkom  Zakonu o vojnoj službi stoji: „Muške osobe nakon navršenih 17 godina moraju dobiti odobrenje nadležnog regrutnog centra Bundeswehra ako žele napustiti Njemačku na razdoblje dulje od tri mjeseca.“ Bez obzira na to planiraju li semestar studija ili posao u inozemstvu ili putovanje oko svijeta, obvezan je prethodni odlazak u nadležni regrutni centar njemačkih Oružanih snaga.

Frankfurter Rundschau je o tome prvi izvijestio na Veliki petak, 3. travnja, a potom su uslijedili brojni drugi mediji. DW ističe kako se digla „velika prašina tijekom uskrsnih blagdana u Njemačkoj“. O ovoj se temi žestoko raspravljalo i na društvenim mrežama. Kako će se točno ova odredba provoditi u praksi nije jasno, osobito zato što većina muškaraca mlađih od 45 godina vjerojatno nije bila upoznata s ovim propisom.

.

U međuvremenu je glasnogovornik Ministarstva obrane za agenciju DPA izjavio da se teži pojednostavljenom postupku dobivanja dozvole za napuštanje zemlje: „Administrativnim propisima razjasnit ćemo da se dozvola smatra izdanom sve dok je vojna služba dobrovoljna.“ Međutim, ti propisi još nisu doneseni. Stoga i dalje vrijedi trenutačno pravilo, barem teoretski, da se „dozvola mora dobiti od nadležnog centra Bundeswehra“ ako netko želi napustiti Njemačku na duže od tri mjeseca. Glasnogovornik Ministarstva još je jednom naglasio: „Budući da se vojna služba prema važećem zakonu temelji isključivo na dobrovoljnom sudjelovanju, takve se dozvole u pravilu moraju izdavati.“

Tako primjerice Desirée Becker i stranke Ljevice napominje da „činjenica da čl. 3. Zakona o vojnoj službi sada izaziva toliku uzbunu prije svega pokazuje koliko je ovaj zakon loše sastavljen.“ Izrazila je iznenađenje „što se zakon sada retroaktivno razjašnjava. Upravo kod tako dalekosežnih zahvata jasan i pravno ispravan okvir trebao je biti na snazi od samog početka“. Stručnjak za ustavno pravo Volker Boehme‑Neßler ovu mjeru smatra „nerazmjernim zadiranjem u temeljna prava“. Njegov argument je da takva odredba ima smisla samo ako zaista postoji vojna obveza. „Dok je vojna obveza postojala, pravilo je služilo tome da nitko ne bi mogao izbjeći služenje vojnog roka“, kaže Boehme‑Neßler. Danas je, međutim, situacija drukčija: „Mi zapravo više nemamo pravu vojnu obvezu, nego neku vrstu ‘dobrovoljne vojne obveze’”. Prema njegovu mišljenju, iza ove mjere stoje dva razloga. S jedne strane, država želi radi boljeg planiranja znati tko iole duže boravi u inozemstvu kako bi u slučaju potrebe mogla računati na potencijalne regrute. S druge strane, ova odredba trebala bi poslati jasan signal. „Želi se pokazati: ozbiljno nam je stalo do Bundeswehra. Vijci se zatežu“, kaže Boehme‑Neßler.

Koliko je ovo pitanje uznemirilo njemačku javnost, najbolje pokazuje jučerašnji uzmak Ministarstva obrane. Naime, njemački ministar obrane Boris Pistorius je jučer, u utorak 07. travnja, rekao da je pravilo o obaveznom prijavljivanju muškaraca između 17 i 45 godina vojnim vlastima za odlazak u inozemstvo pogrešno protumačeno, te da će još ovog tjedna biti unesene dopune tog dijela zakona. „Trenutačno se za muškarce na mijenja ništa, svi smiju napustiti zemlju i za to ne trebaju dozvolu“, naglasio je Pistorius, najavivši pritom da će još ovog tjedna biti dopunjena ova stavka novog Zakona o vojnoj obvezi koja bi isključila obvezu prijave za one koji se ne odluče za obvezu služenja vojnog roka. „Nova vojna obveza se temelji na dobrovoljnoj bazi. Nitko neće biti unovačen protiv svoje volje“, rekao je Pistorius.

*Photo: Bundeswehr, B.Pistorius/Facebook

Skandal je krenuo u petak, 27. ožujka, kada je Armin Papperger (generalni direktor njemačkog koncerna Rheinmetall) u razgovoru za „The Atlantic“ uspio uvredljivo komentirati aktualno stanje ukrajinske industrije besposadnih sustava. Po njemu, „to je kao igranje LEGO-kockama“, od kojeg on ne očekuje da omete „pravu obrambenu industriju“. Prema Pappergeru, „koja je to inovacija u Ukrajini?“ – naime, „oni nemaju neki tehnološki prodor. Oni rade te inovacije sa svojim malim dronovima, i onda kažu ‘Wow!’. I to je sjajno. Kako bilo. Ali to nije tehnologija jednog Lockheed Martina, General Dynamicsa, ili Rheinmetalla“. Konačno, na pitanje o masovnoj proizvodnji ukrajinskih dronova Papperger je pitao: „Tko je najveći proizvođač dronova u Ukrajini?“ – da bi nakon navođenja nekoliko imena zaključio „To su ukrajinske kućanice, koje „imaju 3-D printere u kuhinji, i onda proizvode dijelove za dronove. (…) To nije inovacija“.

Ove posljednje tvrdnje o „kućanicama, koje dijelove proizvode u kuhinji“ odmah su krenule izazivati razne reakcije, kako na društvenim mrežama, tako i širom međunarodnih obrambenih te vanjskopolitičkih krugova. Osnovni ton prvo je bio obilježen iznenađenjem, pa sve intenzivnijim porugama, a onda i ozbiljnim komentarima temeljem shvaćanja kako generalni direktor ogromne obrambene tvrtke iz Savezne Republike Njemačke uopće ne razumije dubinu promjena što ih je za globalni sektor obrane zadnjih godina donijelo ratovanje u Ukrajini.Na Pappergerovu izjavu reagirao je čak i predsjednik Volodimir Zelenski: “Ako svaka ukrajinska kućanica stvarno može proizvesti dronove, onda svaka ukrajinska kućanica također može biti i generalni direktor Rheimetalla. Čestitam našoj obrambenoj industriji na tom dostignuću.”

Do nedjelje 29. ožujka stvar je dostigla takve razmjere da se među konkretne učinke ovih izjava brojalo i pad burzovne vrijednosti kompanije Rheinmetall – što je onda pokrenulo i svojevrsno PR-spašavanje „vojnika Pappergera“:

„Gajimo iznimno poštovanje za ogromne napore ukrajinskog naroda u obrani od ruskog napada – sada već preko četiri godine. Svaka pojedina žena i muškarac u Ukrajini tome daje nemjerljivi doprinos. Posebno ide Ukrajini na čast da se bori vrlo efikasno, makar i s ograničenim resursima. Inovativna snaga i borbeni duh ukrajinskog naroda su nam inspiracija. Zahvalni smo što možemo podupirati Ukrajinu resursima koji su nam na raspolaganju“.

Mnogo fraza, ali bez isprike. I daljnje reakcije nisu izostale. No, dok su mnogi ostajali tek na kratkim komentarima ili oštrim opaskama na račun njemačkog industrijalca – teško je zaobići odgovor u obliku otvorenog pisma koje je Arminu Pappergeru otposlao Oleksandr Jakovenko, osnivač ukrajinskog obrambenog poduzeća „TAF Industries“. Jakovenko je u ponedjeljak 30. ožujka svoje misli prvo objavio na društvenoj mreži Facebook, da bi to kasnije prenijela i „Ukrajinska pravda“ u prigodnoj kolumni:

„Poštovani gospodine Armin Papperger, generalni direktore Rheinmetalla,

Kada ste ukrajinske proizvođače dronova nazvali ‘ukrajinskim domaćicama s 3-D printerima u kuhinjama’, pokazali ste koliko duboko europski obrambeni establišment još uvijek ne razumije prirodu modernog ratovanja. Ovdje se ne radi o emocijama. Ovdje se radi o stvarnosti bojišta. Evo brojki koje vaša industrija odbija priznati:

Samo u 2025. godini ukrajinski dronovi izveli su 819.737 potvrđenih napada. Oni su bili izvor 90 posto svih borbenih gubitaka ruske vojske – više od svih ostalih vrsta oružja zajedno. Jedna tvrtka, TAF Industries, proizvodi do 100.000 FPV dronova mjesečno. Tijekom bilo kojeg razdoblja od 90 dana, samo proizvodi moje tvrtke imaju više potvrđenih pogodaka nego cijela vaša flota opreme tijekom cijele povijesti njene borbene uporabe u svim sukobima. I što je najvažnije – izgradio sam ovu tvrtku i postigao ove rezultate za dvije godine, a ne za pedeset. Razmislite o tome.

Naši dronovi u 3 mjeseca postižu veći kinetički učinak nego vaše vodeće platforme u pola stoljeća. Zašto? Zato što se bojište promijenilo, a vaš poslovni model nije.

Rusko elektroničko ratovanje učinilo je zapadno streljivo s GPS-om (Excalibur, GMLRS itd.) gotovo neučinkovitim. Skupi i složeni sustavi dizajnirani za ratove s nadmoći u zraku i konvencionalne sukobe ‘peer-on-peer’ postali su lake mete za dronove koji koštaju 500-2.000 USD i napadaju odozgo. Omjer isplativosti je okrenut naglavačke: jedna Rheinmetall granata od 120 mm ili jedna protuoklopna raketa koštaju više od desetak naših dronova – a ipak naši dronovi i dalje pobjeđuju.

Ovo nije ‘igra Lego-kockicama’. Ovo je industrijski darvinizam u stvarnom vremenu. Iteriramo tjedno. Gubimo tvornice zbog raketnih napada i obnavljamo ih u roku od nekoliko tjedana. Dijelove printamo u podrumima i isporučujemo 100.000 udarnih sustava mjesečno, dok vašim inženjerima i dalje treba 3-5 godina te stotine milijuna eura za certificiranje čak i manjih nadogradnji. Rat u Ukrajini nije privremena anomalija. To je prvi pravi rat dronova i industrije. I već je dokazao da zastarjele europske platforme – bez obzira koliko skupe ili ‘ozbiljne’ bile – postaju sve više nebitne ako ne integriraju upravo one tehnologije kojima se vi rugate.

Dakle, kada kažete ‘ovo nije inovacija’, ja čujem nešto drugo: ‘Ne želimo priznati da se budućnost piše u ukrajinskim radionicama, a ne po uredima u Düsseldorfu’. Hashtag #MadeByHousewives je u trendu s razlogom. Jer ove ‘domaćice’ uništavaju više neprijateljske opreme svaki mjesec nego cijele europske vojske tijekom punih kampanja. I to čine dok vaša industrija nastavlja prodavati rješenja iz 20. stoljeća po cijenama 21. stoljeća.

Poziv ostaje, gospodine Papperger. Prestanite se smijati kuhinjskom stolu. Dođite i naučite kako se zapravo vodi rat sutrašnjice. Jer kada netko idući put bude pitao: ‘Kome ​​trebaju tenkovi u doba dronova?’, odgovor bi mogao biti jednostavniji nego što mislite: Oni koji još uvijek vjeruju u 1979. izgubit će od onih koji grade 2026.

S poštovanjem (ali s činjenicama),

Oleksandr Jakovenko
Osnivač TAF Industries
Jedna od onih „ukrajinskih kućanica“.

Hrvatski vojnik sigurno je danas evakuiran iz misije Ujedinjenih naroda UNIFIL u Libanonu, priopćilo je večeras Ministarstvo obrane RH. Povlačenje pripadnika OS RH iz ratne zone provedeno je u sklopu operacije izvlačenja njemačkih vojnika koju je pokrenula Savezna Republika Njemačka. Ministar obrane Ivan Anušić prethodno je zatražio i dobio potporu njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa za sigurno povlačenje našeg pripadnika u koordiniranoj evakuaciji iz Libanona, zbog čega mu se posebno zahvalio.

“Njemačka potpora Hrvatskoj odraz je bliskog partnerstva te savezničkog uvažavanja i solidarnosti koje proizlaze iz političkih odnosa na razini naših vlada, ali i naših ministarstava obrane”,

poručio je ministar Anušić.

Njemačka je svoje vojnike raspoređene u raznim misijama na kriznom Bliskom istoku počela pojačano povlačiti, a posljednje povlačenje je upravo ovo iz UN-ove misije UNIFIL u Libanonu. Prethodno su pripadnici Bundeswehra drastično reducirali svoju prisutnost u Erbilu na sjeveru Iraka, njemački vojnici stacionirani u Bahreinu već su se vratili kući, a u tijeku su i pripreme za povlačenje iz Kuvajta.

Nakon evakuacije iz Libanona, pripadnik OS RH sletio je večeras u francuski grad Orleans – odakle će se vratiti u Hrvatsku.

Nakon što je predsjednik RH i Vrhovni zapovjednik OS RH  Zoran Milanović prošlog ponedjeljka zapovjedio načelniku Glavnog stožera OS RH generalu Tihomiru Kundidu pokretanje povlačenja hrvatskih vojnika iz Libanona i Iraka, Ministarstvo obrane RH poduzelo je sve potrebne formalne aktivnosti bez kojih izvlačenje naših vojnika ne bi bilo moguće. Pokrenuti su i formalni postupci za izvlačenje sedmorice hrvatskih vojnika iz NATO misije u Iraku. Ta operacija povlačenja provest će se kada se steknu uvjeti za sigurnu evakuaciju, a nakon njenog završetka MORH će obavijestiti javnost.

U  Nürnbergu se od 23. do 25. veljače održava sajam Enforce Tac na kojem uz više od tisuću izlagača iz preko pedeset država, svoje proizvode predstavlja 26 hrvatskih tvrtki. Ovaj hrvatski nacionalni štand prvi je sajamski nastup na temelju Sporazuma o suradnji za organizaciju nastupa na međunarodnim sajmovima obrambene industrije potpisanog između Ministarstva obrane, Ministarstva gospodarstva, Agencije Alan i HGK, priopćeno je iz HGK

“Naše su tvrtke provjereni dobavljači s vrhunskim proizvodima. Imaju jasne razvojne ambicije – žele širiti kapacitete, ulagati u nove proizvode, jačati izvoz, digitalizirati se. Sajmovi su ključno mjesto za daljnji rast i razvoj, a posebice Enforce Tac koji okuplja i državne institucije i sigurnosne službe. Presudan je trenutak jer obrambena politika postaje i industrijska politika, postaje osnova za inovacije i nove tehnologije te gospodarski rast. U tom okviru mi smo aktivni sudionici, ne samo promatrači”,

rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.

“Nastup hrvatskih tvrtki obrambene industrije prvi put na nacionalnom štandu na međunarodnom sajmu prilika je da se zajednički, pod hrvatskim obilježjima, na pravi način predstave europskoj, pa i svjetskoj javnosti. Ministarstvo obrane i Vlada RH poseban fokus stavljaju na hrvatsku obrambenu industriju. U opremanju Hrvatske vojske vodimo računa da u tim procesima sudjeluju hrvatske tvrtke. Osnaživanjem domaćih obrambenih tvrtki utječemo na ukupnu sigurnost i smanjujemo ovisnost o stranim dobavnim lancima”, 

poručio je iz Izraela i ministar obrane Ivan Anušić.

Na objedinjenom hrvatskom izlagačkom mjestu svoje proizvode predstavlja tvrtka Šestan-Busch, čije je dosadašnje iskustvo izlaganja na sajmovima izrazito uspješno i uvijek s dogovorenim konkretnim poslovima, kao i karlovačka tvrtka HS Produkt, poznata po razvoju pištolja i jurišnih pušaka, čiji su proizvodi prisutni diljem svijeta. Na nacionalnom štandu također je i osječka Orqa sa svojim besposadnim letjelicama različitih namjena, koje su se profilirale kao ključni segment hrvatske vojne industrije. Na štandu je veliki broj tvrtki s proizvodima dvojne namjene – za vojne i civilne potrebe – a posebno iz segmenta tekstilne industrije. Tekstilna tvrtka Čateks već je prvoga dana održala razgovore s mađarskim Ministarstvom obrane. Na 400m² hrvatskog dijela sajma svoje proizvode predstavlja i tvrtka Kroko proizvodnja i razvoj. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju vojne, policijske i taktičke opreme te je dugogodišnji partner institucijama i profesionalnim korisnicima. Tvrtka kontinuirano ulaže u istraživanje i razvoj te je fokusirana na funkcionalnost i kvalitetu, kao i na prilagodbu proizvoda zahtjevima suvremenih operativnih okruženja.

“Tijekom 60 godina poslovanja sudjelovali smo na brojnim međunarodnim sajmovima kao izlagači, gradeći prepoznatljivost i dugoročna partnerstva. Izlaganje u sklopu hrvatskog nacionalnog paviljona prilika je za izravne susrete, razmjenu iskustava te dodatno učvršćivanje povjerenja u kvalitetu i konkurentnost hrvatskih proizvoda na međunarodnoj razini”, 

rekao je direktor tvrtke Kroko Žarko Popović.

Tvrtka Spar-Tac također blisko surađuje s operativcima na terenu kako bi osigurali da njihova oprema bude prilagođena specifičnim potrebama različitih jedinica. Izgradila je reputaciju u svijetu taktičke opreme koja je pouzdana i učinkovita u ekstremnim uvjetima.

“Spar-Tac već 17 godina u Hrvatskoj razvija i proizvodi napredna taktička tekstilna rješenja za potrebe vojske i policije. Pozicionirali smo se kao pouzdan europski partner u obrambenoj industriji, a nastup na Enforce Tacu prilika je za jačanje međunarodnih suradnji i novih projekata”, 

naglasio je direktor Marko Janković.

“Zajednički nacionalni nastup dodatno jača prepoznatljivost hrvatske obrambene industrije te otvara nove prilike za izvoz, rast proizvodnje i tehnološki razvoj. Kroz EU i NATO inicijative, uključujući zajedničku nabavu, tvrtke dobivaju veće mogućnosti uključivanja u europske lance vrijednosti i tržište obrambene opreme na razini EU. U tom strateškom okviru, međunarodni sajmovi imaju važnu ulogu. Razvoj obrambene industrije potiče inovacije i ulaganja u napredne tehnologije te dugoročno jača konkurentnost gospodarstva”,

poručio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Na sajmu se predstavlja i posrnuli splitski Brodosplit.  Brodogradilište specijalnih objekata (BSO) predstavlja projekte iz segmenta vojnih i ophodnih plovila: izvanobalni ophodni brod korvetu OOB-C BIS91, brzi napadajni ophodni brod FAV250, te obalne ophodne brodove OOB-31 „Omiš“ i OOB-32 „Umag“, izgrađene za MORH, odnosno HRM.

“Obalni ophodni brodovi imaju ključnu ulogu u zaštiti unutarnjih morskih voda te u provedbi borbenih i logističkih zadaća. Razvijeni su u skladu s NATO standardima te su prilagođeni suvremenim sigurnosnim izazovima na moru. Rastuća potražnja za modernim obalnim i borbenim plovilima, kao i za rješenjima dvojne namjene (civilne i vojne) otvara dodatni prostor za angažman BSO-a u jačanju europskih obrambenih sposobnosti i sigurnosne suradnje”

naglasio je Darko Pappo, član Uprave DIV Grupe.

“Hrvatska obrambena industrija danas je sinonim za izvoznu izvrsnost, s udjelom izvoza koji u pojedinim segmentima doseže i do 90% ukupne proizvodnje. U tom kontekstu, uloga Agencije Alan nadilazi samu trgovinu naoružanjem; mi smo strateški partner koji domaćim tvrtkama otvara vrata svjetskim tržištima. Sajam omogućuje izravnu demonstraciju kvalitete hrvatskih proizvoda. Cilj je pretvoriti tehnološku superiornost naših kaciga, strojeva za razminiranje, oružja u nove višemilijunske izvozne ugovore”, 

rekao je predsjednik Uprave Agencija Alan Goran Basarac.

Enforce Tac strogo je profesionalni B2B sajam i nije otvoren široj javnosti. Namijenjen je pripadnicima policije, vojske, specijalnih jedinica i državnih sigurnosnih službi. Posjećenost je posljednjih godina u stalnom rastu. Sajam je poznat po tome što mnoge tvrtke upravo tamo prvi put predstavljaju nove proizvode i tehnologije, posebno one namijenjene policijskim i vojnim primjenama. Posebna pažnja posvećena je interoperabilnosti i povezivanju različitih sigurnosnih sustava, što je posljednjih godina jedna od ključnih tema europske sigurnosne politike. Uz izložbeni dio održavaju se i stručne konferencije, priopćila je HGK.

*Photo: HGK, Brodosplit

Njemački vojno-industrijski koncern Rheinmetall dobio je  prošloga tjedna zeleno svjetlo od Europske komisije za akviziciju NVL-a, vojne divizije brodogradilišne grupe Lürssen sa sjedištem u Bremenu. Ta njemačka korporacija postigla je u rujnu dogovor s Lürssenom o kupnji a taj Sporazum također uključuje brodogradilište Blohm+Voss u luci Hamburg. “Transakcija se prvenstveno odnosi na izgradnju površinskih plovila i srodnih usluga u obrambenom sektoru“, izjavila su tijela Europske unije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Portal Obris.org još je lani sredinom rujna objavio da je najveći njemački proizvođač oružja i jedan od najvećih u Europi Rheinmetall najavio kako ulazi i u pomorski biznis. Ta kompanija objavila je kupnju više brodogradilišta njemačke tvrtke Lürssen, na sjeveru Njemačke, ali i ispostavu firme u Hrvatskoj. Rheinmetall – poznat po proizvodnji topova, tenkova streljiva i drugog teškog oružja – tako bi, prema najavama, počeo graditi i ratne brodove

Brodogradilište Blohm+Voss_(NVL Group) u Hamburgu

S obzirom na ograničen utjecaj na strukturu tržišta, Europska komisija nakon preispitivanja nije izrazila zabrinutost u vezi s tržišnim natjecanjem. Rheinmetall namjerava diverzificirati svoje poslovanje ovom akvizicijom i razviti brodogradnju kao dodatni poslovni segment. Tvrtka trenutno ne gradi vlastite brodove, ali posluje s ratnim mornaricama proizvodnjom primjeriece pomorskih topova i laserskih modula. Stranke su se složile da će cijenu ove kupovine držati u tajnosti.

Privatna brodogradilišna grupa Lürssen podijeljena je od listopada 2021. u dvije divizije: pomorsku diviziju Naval Vessels Lürssen (NVL) i diviziju za jahte. NVL se specijalizirao za projektiranje i izgradnju ratnih i vladinih plovila za njemačku mornaricu i kupce diljem svijeta. U Njemačkoj, NVL obuhvaća četiri brodogradilišta: brodogradilište Peene u Wolgastu (Mecklenburg-Zapadna Pomeranija), dijelove Blohm+Vossa i brodogradilišta Norderwerft u Hamburgu, te brodogradilište Neue Jadewerft u Wilhelmshavenu. Dodatni pogoni nalaze se u Bugarskoj, Hrvatskoj (točnije u Rijeci), Egiptu i Bruneiju.

Milijunski poslovi Rheinmetalla

Rheinmetall je već ranije dobio zeleno svjetlo talijanske vlade za proizvodnju u tvornici na otoku Sardiniji. Rheinmetall je uložio oko 50 milijuna eura u pogon Domusnovas na jugu Sardinije, gdje tvrtka planira proizvoditi, između ostalog, eksplozive u velikim serijama za zemlje NATO-a, kao i vođene projektile. Tvrtka je pozdravila odluku vlade u Rimu, a Financial Times je već ranije izvijestio o odobrenju talijanske vlade u kojem se navodi da tvornica udovoljava propisima o zaštiti okoliša.Očekuje se da će proizvodnja uskoro započeti, dodao je Rheinmetall u priopćenju.

Gdje je Rijeka u cijeloj igri?

Njemačko brodogradilište Lürssen porinulo je četiri velike superjahte 2025. godine (Izvor: Boat International)

Preuzimanje Lürssena imat će utjecaja i na Hrvatsku. Lürssen grupa otvorila je ured na Kvarneru 2022. godine, a njen dizajnersko-projektni centar za luksuzne jahte nalazi se na terminalu u riječkoj luci s ciljem dodatnog unapređenja svjetski poznatog poslovanja s luksuznim mega-jahtama. Prošlogodišnja najava ulaska Reinmetalla u vlasništvo Lürssena izazvala je kod dijela riječke političke scene negodovanje i nezadovoljstvo. Tada je riječki Možemo! smatrao da to “pokazuje da Rijeka nikad nije ni bila mjesto Lürssenove projektantske izvrsnosti za civilne brodove i megajahte, nego sastavni dio NVL-a, dijela Lürssenovog poslovanja koji je u javnosti guran u drugi plan, a tiče se projektiranja ratnih brodova“. “Rijeka time postaje buduća strateška vojna meta onima, zbog kojih se Europa naoružava i sprema ratovati”, tvrdili su riječki Možemovci.

Prema navodima nekih medija, Lürssenovi su inače obitelj koja investira stotine milijuna eura u Hrvatskoj, a njihovo brodogradilište bilo je jedno od omiljenih ruskim oligarsima – tamo su gradili svoje jahte vrijedne stotine milijuna, neke i više od milijardi eura.

Projekt FCAS, tj. naprednog europskog borbenog zrakoplova šeste generacije, kojeg je 2017. započelo nekoliko europskih država očito je u velikom problemima, ako ne i pred potpunom propašću.  Njemački kancelar Friedrich Merz prvi je put izrazio sumnje u zajednički njemačko-francusko-španjolski projekt borbenog zrakoplova FCAS:  “Želim da se ovo pitanje sada razjasni: Hoćemo li nam zapravo i dalje trebati borbeni zrakoplov s posadom za 20 godina?”, upitao se Merz u jednom podcastu, prenosi DW. Zahtjevi Francuske i Njemačke za borbeni zrakoplov sljedeće generacije, jezgru FCAS-a, vrlo su različiti. „Da budem sasvim precizan“, nastavio je Merz: “Francuzima je potreban zrakoplov sposoban za nošenje nuklearnog oružja i nosač zrakoplova u sljedećoj generaciji borbenih zrakoplova. Nama u njemačkom Bundeswehru to trenutno nije potrebno.“ Zahtjevi francuske obrambene tvrtke Dassault da preuzme jasno vodstvo u konzorciju s Airbusom ugrozili su projekt FCAS vrijedan 100 milijardi eura.

FCAS je kratica za “Future Combat Air System” (Budući borbeni zračni sustav). Ako se realizira, ovaj zračni borbeni sustav bio bi najveći i najskuplji europski obrambeni projekt . Ukupni troškovi procjenjuju se na stotine milijardi eura. Zračni borbeni sustav dizajniran je za djelovanje u kombinaciji s nenaoružanim i naoružanim dronovima te je stoga više od pukog borbenog zrakoplova. Prema planovima, trebao bi biti napredniji čak i od američkog F-35. Osim napredne nevidljivosti, trebao bi koristiti umjetnu inteligenciju i letjeti u koordinaciji s rojevima dronova. Plan je bio da od 2040. godine nadalje zamijeni Eurofighter koji trenutno koriste njemačke oružane snage, kao i francuski Rafale, što je u trenutnoj fazi ponovnog uspona ovog francuskog lovca prilično nevjerojatno.

Dva sustava i dva zrakoplova?

Njemačka trenutno sve ozbiljnije razmatra alternativne opcije za razvoj borbenog zrakoplova nove generacije, nakon što su se problemi u zajedničkom francusko-njemačkom projektu FCAS (Future Combat Air System) dodatno produbili. Sporovi između ključnih industrijskih partnera, Airbusa i Dassault Aviationa, doveli su projekt, vrijedan oko 100 milijardi eura, na rub propasti. Dassault inzistira na vodećoj ulozi u projektu, što izaziva nezadovoljstvo u Njemačkoj. Posebno je negativno odjeknula izjava čelnika Dassaulta Érica Trappiera da Njemačka, po njegovu mišljenju, nema ni kapacitete za gradnju borbenih zrakoplova. Lovac FCAS izvorno je bio namijenjen ispunjavanju zahtjeva i njemačke i francuske vojske. Međutim, Francuska želi “praktički prilagoditi zrakoplov specifikacijama koje su potrebne Francuskoj“, prema njemačkom kancelaru Merzu. To, međutim, ne odgovara njemačkim zahtjevima. “I zato ovo nije politički spor; imamo pravi problem s profilom zahtjeva. Ako to ne možemo riješiti, ne možemo održati projekt.”

Konačna odluka vlada Njemačke, Francuske i Španjolske, koja je nekoliko puta odgađana, očekuje se do kraja veljače. Razmatra se alternativa da zemlje razviju zajednički sustav zračne borbe, ali izgrade dva odvojena borbena zrakoplova.

Ako Njemačka zaključi da joj je potreban vlastiti borbeni zrakoplov, “tada ćemo pogledati tko će ga graditi zajedno s nama“, rekao je Merz, dodavši: “Postoje i druge zemlje koje su zainteresirane za razgovor s nama“. Potencijalni partneri za Airbus, čija se obrambena divizija smatra dijelom Njemačke, uključuju britansko-talijanski projekt GCAP ili švedsku tvrtku SAAB. P

Macron je „posvećen uspjehu FCAS-a”

U prvoj reakciji, francuski predsjednik Emmanuel Macron obećao je da će ostati “predan uspjehu FCAS-a“. “S obzirom na strateške izazove s kojima se suočava naša Europa, bilo bi neshvatljivo da se industrijske razlike ne bi mogle prevladati“, izjavio je Macron na marginama posjeta Indiji. Još u utorak je za Süddeutsche Zeitung izjavio: „FCAS je mlažnjak budućnosti. Trebamo takav zrakoplov.(…) Vjerujem da se stvari moraju kretati naprijed“. Međutim, Macron je iznimno zadovoljan kako napreduje proizvodnja i prodaja francuskih borbenih aviona Dasault Rafale. On je upravo ovih dana u Indiji, na marginama AI Impact Summita, najavio novu eru u francusko-indijskoj obrambenoj suradnji. Dok Indija naručuje još 114 novih Rafalea, Macron najavljuje njihovu proizvodnju u kooperaciji s Indijom: “Vrlo jasno, rekao bih da smo iznimno predani tome da imamo maksimalan broj indijskih komponenti i proizvodimo maksimalan broj kritičnih uređaja u Indiji,” rekao je Macron, dok se indijski premijer Modu zadovoljno smješkao.

U ovakvim okolnostimateško da će se Francuska odreći daljnjeg razvoja Rafalea u korist nekakvog zajedničkog europskog borbenog aviona. S druge strane, ocjena je promatrača i vojnih analitičara da bi propast europskog FCAS-a bila bi ozbiljan udarac europskoj obrambenoj suradnji, osobito u trenutku kada Europa nastoji ojačati stratešku autonomiju i smanjiti ovisnost o SAD-u.

Druga polovica prošloga tjedna bila je vrlo radna za ministra obrane Ivana Anušića. Najprije je u četvrtak, 12. veljače, u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara obrane NATO saveza, u sklopu kojeg je onda održano i Vijeće NATO-Ukrajina, kao i sastanak Ukrajinske obrambene kontaktne skupine (UDCG) u tzv. Ramstein formatu. Sastanak ministara obrane NATO-a bio je prilika da se razgovara o daljnjem unapređenju NATO agende odvraćanja i obrane, kao i borbenih sposobnosti savezničkih snaga te o dodatnom osnaživanju potpore Ukrajini. Bila je to ujedno i prilika da se ministar Anušić pohvali dosadašnjim napretkom u nacionalnom resoru obrane:

“Hrvatska je na prvi ovogodišnji sastanak ministara obrane NATO-a došla s ispunjenim NATO ciljem, imamo 2,10 posto BDP-a izdvajanja za obranu. Taj smo cilj dosegnuli u 2025. godini. Na današnjem je sastanku potvrđeno da su sve članice NATO-a dostigle 2 posto, odnosno 2 posto i više obrambenih izdvajanja. Hrvatska je izuzetno aktivna kada je riječ o jačanju naših obrambenih kapaciteta i podizanju razine sigurnosti u ovim složenim geopolitičkim uvjetima. Hrvatska vojska, naime, prolazi najveću modernizaciju u zadnjih 30-ak godina, kontinuirano podižemo standard hrvatskim vojnicima i uveli smo temeljno vojno osposobljavanje koje ulaskom ročnika u vojarne započinje 9. ožujka”,

poručio je ministar Anušić kroz priopćenje MORH-a. Anušić je posebno istaknuo uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja kao veliki korak u podizanju spremnosti i sigurnosti jedne zemlje.

Inicijativi o zajedničkim ulaganjima u proizvodnju dronova i protudronskih sustava Hrvatskoj, Nizozemskoj i Latviji priključila se i Španjolska, najavio je Anušić:

“Uz Nizozemsku, Latviju i Hrvatsku od danas je s nama i Španjolska i nas četiri članice NATO saveza krećemo u zajedničku proizvodnju, distribuciju dronova i protudronske zaštite.” 

Vezano uz instrument nazvan Sigurnosna akcija za Europu (SAFE), namijenjen za jačanje europskih obrambenih sposobnosti kroz zajedničku nabavu, iz koje je Hrvatskoj odobreno 1,7 milijardi eura, Anušić je izjavio da “prva tranša ide“: “Mi smo ugovorili opremu i naoružanje kroz SAFE program i ona će biti isporučena do kraja 2028.”

Već u petak 13. veljače Anušić se pridružio premijeru Plenkoviću u Munchenu na tamošnjoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. Anušić je održao više sastanaka na marginama Minhenske sigurnosne konferencije, među kojima i trilateralni sastanak s ministrima obrane Albanije i Kosova.

„Deklaraciju koju smo lani potpisali konzumiramo, radimo zajedno, kreiramo zajedničke aktivnosti i tehničku potporu u smislu obrambene industrije i suradnje naših oružanih snaga. U toj deklaraciji apsolutno ništa nije sporno i, naravno, niti ikoga njome ugrožavamo. Moram to reći jer pretpostavljam da je to tema broj jedan, koliko vidimo, u regionalnim medijima. Imamo nove planove i nove sastanke i nove aktivnosti i u ovoj godini“,

rekao je ministar obrane. Samo par dana ranije službeni Beograd je burno reagirao na sastanak načelnika glavnih stožera oružanih snaga Hrvatske, Albanije i Kosova, a i predsjednik Vučić je ponovno govorio o stvaranju koalicija koje kao predstavljaju prijetnju za Srbiju.

Odgovarajući na pitanja novinara, ministar Anušić istaknuo je i to da se Hrvatska apsolutno zalaže za stabilnost i za cjelovitost NATO saveza: „NATO je najjači vojni savez na svijetu i taj savez mora preživjeti ovu krizu i ja se iskreno nadam da hoće. Hrvatska će se zalagati da upravo to tako bude“. Ministar Anušić na marginama Minhenske konferencije susreo se i s Amirom Baramom, državnim tajnikom u Ministarstvu obrane Države Izrael uoči službenog posjeta toj zemlji krajem veljače, najavio je MORH.

Drugog dana boravka u Munchenu, u subotu 14. veljače, ministar Anušić je s izaslanstvom Ministarstva obrane posjetio tvrtku KNDS, proizvođača tenkova Leopard čiju najnoviju verziju zajednički nabavljaju Norveška, Nizozemska, Litva, Češka i Hrvatska. Hrvatskoj delegaciji predstavljene su sposobnosti novih borbenih tenkova Leopard 2A8, a Anušić je ponovio da će prvi Leopardi 2A8 – opremljeni najsuvremenijim ofenzivnim sustavima i sustavom aktivne zaštite Trophy – u  Hrvatsku će stići 2028. godine, kako je navedeno u nedavno potpisanom ugovoru.

*Photo: NATO, MORH/J.Šeri

Njemačka vojska (Bundeswehr) ove godine ima na raspolaganju više od 108 milijardi eura što je veliki, dosad neviđeni iznos. To se financira iz tekućeg saveznog proračuna i iz posebnih fondova za koje se država zadužuje, objavio je Deutsche Welle (DW). Tim se novcem Bundeswehr, na kojem se desetljećima štedjelo, treba ponovno učiniti borbeno sposobnim, i to što je brže moguće jer se savezna vlada plaši da bi Rusija već 2029. mogla biti sposobna izvesti napad na područje članica NATO-a. Ova najava je i u skladu s ambicijama njemačkog kancelara Fridricha Merza koji je otvoreno izjavio da želi da Bundeswehr postane najveća konvencionalna vojska u Europi.

Prvi put borbene bespilotne letjelice za Bundeswehr

Novi izviđački dron MQ-9B za Bundeswehr

Dugo nije bilo političke većine za nabavu borbenih dronova. No rat u Ukrajini, u kojem su dronovi odlučujući čimbenik, doveo je u Njemačkoj do promjene razmišljanja. Prvi put u svojoj povijesti Bundeswehr ove godine naručuje nekoliko tisuća borbenih dronova. Kod narudžbe su prednost dobile mlade tehnološke tvrtke: start-upovi Stark Defence iz Berlina i Helsing iz Münchena trebali bi svaki dobiti narudžbu vrijednu do 300 milijuna eura. Prototipovi konkurenta Rheinmetalla nisu uvjerili nadležne u Bundeswehru. S druge strane, pitanje je i što će biti s Helsingom budući je nedavno ukrajinska vojska objavila da do daljnjeg neće naručivati Helsingove dronove koji su se na prvoj crti bojišta ponašali nepredvidivo – često nisu uspjeli poletjeti, a pokazali su i neotpornost na sredstva elektroničkog ometanja. Budućim kamikaza-dronovima trebala bi biti opremljena i brigada Bundeswehra u Litvi, koja se uspostavlja radi bolje zaštite istočnog krila NATO-a.

Protudronska obrana i lasersko oružje

Bundeswehr ima nedostatke i kod obrane od dronova, o čemu je bilo govora kada su se misteriozni dronovi prošle godine počeli pojavljivati iznad njemačkih i europski vojnih i civilnih aerodroma. To bi se trebalo riješiti kombiniranjem različitih obrambenih sredstava. Spektar se kreće od uređaja za elektroničko ometanje pa sve do protuzračnog sustava Skyranger 30, koji može suzbijati i rojeve dronova. No Skyranger, kojeg proizvodi koncern Rheinmetall, može biti isporučen tek 2028. godine. Skyranger će postati glavni oružani sustav novo formirane protuzračne postrojbe njemačke Kopnene vojske. Ta je postrojba 2012. bila raspuštena jer se smatralo da više nije potrebna, izvijestio je DW.

Za obranu od dronova predviđeno je i novo lasersko oružje. Ono je ponajprije važno za Mornaricu. Naime, brodovi imaju ograničene kapacitete za skladištenje streljiva, a lasersko oružje treba samo električnu energiju. Jedno takvo lasersko oružje za obranu od dronova, koje su razvile tvrtke Rheinmetall i MBDA, već je prošlo fazu testiranja u Mornarici. Sada se također nalazi na popisu nabave Bundeswehra.

Narudžbe i od američkih proizvođača

Iako Bundeswehr svoju novu opremu većinom kupuje od njemačkih i europskih proizvođača naoružanja, pojedini veliki ugovori sklapaju se i s američkim koncernima. Primjerice, onaj za nevidljivi borbeni zrakoplov F-35A, koji se smatra najmodernijim borbenim avionom na svijetu. Njemačka vlada naručila je 35 komada od američkog obrambenog diva Lockheed Martina. Trošak cijelog paketa, uključujući naoružanje i rezervne dijelove: gotovo deset milijardi eura, o čemu smo također pisali na ovom portalu. Jedan od razloga za izbor: F-35 u slučaju nužde može biti opremljen američkim nuklearnim bombama. Tu su ulogu dosad imali zrakoplovi Tornado iz sastava Bundeswehra, koji će zbog starosti uskoro biti povučeni iz uporabe. Njemačka flota F-35 time postaje dio nuklearnog kišobrana NATO-a nad Europom.

Osim toga, Bundeswehr kupuje i 60 teških transportnih helikoptera CH-47 Chinook od američkog koncerna Boeing. Cijena: 7,3 milijarde eura. Iz Boeinga dolazi i pomorski izviđački zrakoplov P-8A Poseidon, čiji je prvi primjerak u jesen prošle godine isporučen njemačkoj Mornarici. Prema ministru obrane Borisu Pistoriusu (SPD), taj bi zrakoplov mogao biti njemački doprinos boljem nadzoru voda oko Grenlanda u okviru NATO-misije.

Novost za Bundeswehr: projekt Uranos KI

Moderni oružani sustavi više se ne mogu zamisliti bez umjetne inteligencije (UI). Koliko njezina važnost raste pokazuje projekt Uranos KI, kojim će se opremiti opet njemačka brigada u Litvi. Ovaj bi sustav na istočnom krilu NATO-a trebao pomagati u analizi velikih količina podataka prikupljenih raznim senzorima što bi, primjerice, moglo olakšati otkrivanje neprijateljskih dronova. Pojedinosti projekta njemačko Ministarstvo obrane drži u tajnosti.

Fregata F126: od prestižnog projekta do problema

Slučaj fregate F126 pokazuje da svi skupi veliki projekti ne prolaze uvijek glatko. Nakon što je s oduševljenjem pozdravljen nacrt najvećeg borbenog broda Mornarice, pri gradnji je brzo nastupilo razočaranje. Glavni izvođač, nizozemsko brodogradilište Damen Naval, nije uspio provesti planove. Prema medijskim izvješćima, u F126 je već uloženo oko 1,8 milijardi eura. Projekt bi mogao postati „grob za milijarde“, strahuju oporbeni političari, a prenosi DW.

Sada bi njemačka tvrtka Naval Vessels Lürssen (NVL) trebala preuzeti projekt i spasiti što se još može. No budući da Mornarica zbog obveza u NATO-u hitno treba nove fregate, planira se prijelazno rješenje. Bundeswehr želi dodatno kupiti fregate tipa MEKO A-200 od TKMS-a, najvećeg njemačkog proizvođača ratnih brodova. Kako je taj model već građen za izvoz, planovi su gotovi. Bundestag je za to već prošle godine odobrio dodatnih 7,8 milijardi eura.

Nove odore za buduće vojnike

I za nove uniforme i osobnu opremu za čak 460.000 vojnikinja i vojnika Bundestag je krajem prošle godine odobrio visoki iznos. Kritičari su pitali nije li to pretjerano budući da Bundeswehr trenutačno ima samo oko 184.000 pripadnika. No broj vojnika bi trebao znatno porasti – uključujući pričuvu, na 460.000 muškaraca i žena. To može potrajati godinama, ali uniforme će tada u svakom slučaju biti dostupne u dovoljnom broju. Kada novi vojnici stupe u službu, „ne možemo ih oblačiti u trenirke“, objasnio je ministar obrane Boris Pistorius.