Francuska je od Airbusa i Thales Alenia Spacea naručila dva vojna satelita za promatranje Zemlje za više od 1,5 milijardi eura (1,7 milijardi američkih dolara) kako bi zamijenila tri postojeća orbitera i održala sposobnost svemirske slikovne inteligencije nakon 2035. godine, objavila je kompanija Airbus jučer, 09. studenog.  Novi sateliti programa IRIS (Instruments de Renseignement et d’Imagerie Spatiale) imat će poboljšane operativne performanse u smislu kvalitete i brzine dostupnosti slika u usporedbi sa sadašnjim CSO (Optical Space Component) satelitima, priopćila je u ponedjeljak francuska Glavna uprava za naoružanje (DGA). Moći će snimati slike izuzetno visoke rezolucije danju i noću u vidljivom i infracrvenom spektru diljem svijeta, napominje DGA. Francuska je jedna od rijetkih europskih članica NATO-a sa suverenom konstelacijom vrhunskih optičkih špijunskih satelita, a mnogi saveznici oslanjaju se na sredstva niže rezolucije i obavještajne podatke koje dostavljaju Sjedinjene Države. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u siječnju da Francuska osigurava dvije trećine obavještajnih kapaciteta isporučenih Ukrajini.

Sustav IRIS zamijenit će dosadašnje CSO satelite

„Program IRIS ima za cilj osigurati kontinuitet ovih kapaciteta uz istovremeno poboljšanje performansi kako bi se zadovoljile potrebe snaga u brzo promjenjivom strateškom okruženju“, priopćila je DGA. Airbus je istaknuo da će osigurati satelitske platforme, „značajan udio“ korisnog tereta na prvom satelitu i biti odgovoran za zemaljski segment, dok će Thales Alenia Space razviti drugi korisni teret, osigurati kritične elemente prvog i doprinijeti zemaljskom segmentu. Prvi IRIS-satelit zamijenit će postojeće satelite CSO-1 i CSO-2 kako bi se osigurao kontinuitet francuskih sposobnosti prikupljanja obavještajnih podataka putem snimaka iz svemira, navodi se u zasebnom priopćenju tvrtke Thales. Nakon isteka operativnog vijeka posljednjeg satelita iz serije CSO, drugi IRIS-satelit  „značajno će poboljšati” performanse u pogledu razlučivosti snimaka, dodaje se u priopćenju.

Tehnologije razvijene za sustav IRIS uključuju „hiperstabilan” teleskop s aktivnom optikom, iznimno osjetljive digitalne senzore velike brzine te obradu slika utemeljenu na umjetnoj inteligenciji, navodi Thales – tvrtka koja je vlasnik 67 % udjela u društvu Thales Alenia Space, dok preostali udio drži talijanska grupacija Leonardo. IRIS će sadržavati „najnapredniji optički instrument ikad izrađen u Europi”, izjavio je u priopćenju Hervé Derrey, glavni izvršni direktor tvrtke Thales Alenia Space.

Europa želi i novi hipersonični projektil

U kontekstu procesa europskog tehnološkog „odvajanja“ od SAD-a može se promatrati i vijest koju je objavio portal UK Defence. Naime, Hypersonica, britansko-njemačka tvrtka koja razvija hipersonične sustave dubokog dometa za Europu, prikupila je 100 milijuna eura u fazi Serije B koju su zajednički vodili Lightspeed i General Catalyst. Novac će uložiti u ubrzanje razvoja, povećanje ritma testiranja i širenje poslovanja diljem Europe, prema navodima tvrtke. Postojeći investitori, uključujući Plural i 201 Ventures, nastavili su svoje sudjelovanje u prikupljanju novaca, za koje tvrtka kaže da će podržati stvaranje stotina visokokvalificiranih inženjerskih i proizvodnih radnih mjesta diljem Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke. Suosnivači Hypersonice, dr. Philipp Kerth, glavni izvršni direktor, i dr. Marc Ewenz, glavni tehnološki direktor, rekli su:

„Rasprava o tome treba li Europi sposobnost hipersoničnog dubokog dometa je završena. Vlade su prepoznale potrebu i započele programe financiranja. Izazov je sada isporuka. Europi su potrebne vjerodostojne hipersonične sposobnosti dugog dometa i veća vrijednost za svaku funtu i euro koji potroše. Pokazali smo da se hipersonični sustavi sljedeće generacije mogu razviti u Europi brže i pristupačnije nego što se pretpostavlja. I ponosni smo što nas podržavaju investitori koji dijele naše uvjerenje da bi Europa trebala biti sposobna sama razvijati i proizvoditi napredne strateške sposobnosti.” 

Alexander Schmitt, partner u Lightspeedu, istaknuo je: „Hypersonica redefinira način na koji se grade napredne obrambene sposobnosti. Tim spaja duboku tehničku stručnost s iznimnom brzinom izvršenja, a snaga naše podrške odražava naše povjerenje i u tehnologiju i u njihovu sposobnost isporuke.“ Jeannette zu Fürstenberg, predsjednica i direktorica tvrtke General Catalyst, rekla je: „Strateška autonomija počinje sposobnošću izgradnje kritičnih tehnologija brzinom, razmjerom i uz djelić cijene tradicionalnih sustava. To je upravo ono što Philipp, Marc i tim Hypersonice rade. Kombiniraju ambiciju rješavanja jednog od najkritičnijih nedostataka u sposobnostima u Europi s inženjerskom izvrsnošću kako bi ga zapravo riješili. Kako Europa ulaže u svoju sigurnost i otpornost, tvrtke poput Hypersonice igrat će odlučujuću ulogu u prevođenju ambicije u stvarne sposobnosti.“

Preko 6 Macha

Inače, tvrtka je u veljači testirala svoj prototip HS-1, postigavši brzine iznad 6 Macha na dometu većem od tristo kilometara i postavši prva privatno financirana europska obrambena tvrtka koja je to postigla. Navodi se da razvojni model smanjuje troškove za više od osamdeset posto u odnosu na konvencionalne pristupe te da je tvrtka od tada proširila svoj inženjerski tim, produbila suradnju s vladama i ojačala partnerstva diljem europske obrambene industrijske baze.

Vladin novac počeo se kretati u istom smjeru, a Plan ulaganja u obranu dodjeljuje početnih 770 milijuna funti tijekom četiri godine britansko-njemačkom programu duboko preciznog udara u okviru Sporazuma Trinity House, dok multinacionalna inicijativa pod vodstvom NATO-a najavljena u srpnju predviđa 37 milijardi funti ulaganja u sustave za duboke precizne udare tijekom sljedećeg desetljeća.  Konvencionalni udar dugog dometa bio je najvidljiviji jaz u europskim sposobnostima od početka rata u Ukrajini. Britanija i Francuska posjeduju Storm Shadow i SCALP, oružje lansirano iz zraka s dometom od nekoliko stotina kilometara, a sustavi lansirani sa zemlje koji bi dosegli dalje uklonjeni su iz europskih arsenala Ugovorom o nuklearnim snagama srednjeg dometa. Popunjavanje praznine do sada je značilo kupnju od Amerikanaca, što sa sobom nosi uvjete kontrole izvoza. Tvrtka naglašava da razvija, posjeduje i kontrolira svoju tehnologiju u Europi te da su njezini sustavi oslobođeni Međunarodnih propisa o trgovini oružjem, američkog izvoznog režima koji Washingtonu daje pravo glasa o tome gdje oružje koje sadrži američke komponente može ići i kako se može koristiti. Europske vlade od 2022. godine intenzivnije inzistiraju na tom pitanju.

Hipersonično oružje putuje brzinom većom od 5 Macha i manevrira tijekom leta, tako da ne prati ništa slično predvidljivom luku balističke rakete i znatno ga je teže aktivirati postojećim obrambenim sustavima. Rusija i Kina već imaju postavljene sustave ove vrste, a europski pristup dugog dometa okuplja Francusku, Njemačku, Italiju, Poljsku, Veliku Britaniju, Nizozemsku i Švedsku u paralelnom naporu. Hypersonica ima za cilj isporučiti hipersonične sustave dubokog udara do 2029. godine, a prikupila je 23,3 milijuna eura u Seriie A koju je u veljači predvodio Plural, a koja je najavljena uz let HS-1, navodi portal UK Defence.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius i njegov britanski kolega Wes Streeting sastali su se u Berlinu 2. studenog na ministarskom Vijeću obrane Njemačke i Ujedinjene Kraljevine. Razgovori su se usredotočili na daljnji razvoj bilateralnih projekata, ulogu Europe u NATO-u i podršku Ukrajini. Ovaj format predstavlja najvišu razinu razmjene u okviru Sporazuma Trinity House, priopćeno je iz njemačkog Ministarstva obrane

Ministar obrane Pistorius naglasio je važnost Velike Britanije kao strateškog partnera Njemačke. “Obje zemlje blisko surađuju o svim ključnim pitanjima europske sigurnosti i obrane. Zajedno preuzimaju odgovornost i snažno rade na jačoj Europi unutar jačeg NATO-a“, izjavio je Pistorius, dodavši: “U vrijeme kada sigurnosno okruženje u Europi postaje sve izazovnije, suradnja, međusobno povjerenje, zajednička predanost i zajedničke vrijednosti važniji su nego ikad“. “Odnos koji imamo s Njemačkom jedno je od najjačih, najbližih i najpouzdanijih prijateljstava koje imamo“, naglasio je britanski ministar obrane Wes Streeting kojem je ovo bio prvi posjet Bendlerblocku budući se na čelu britanskog Ministarstva obrane nalazi tek od 20. srpnja 2026. otkad je Andy Burnham preuzeo Vladu.

Strateški partneri: Zajedno za sigurnu Europu

Središnji okvir za bilateralnu suradnju između Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva je Sporazum Trinity House iz listopada 2024. Ovaj obrambeni sporazum obuhvaća revolucionarne projekte u područjima kopnene, zračne, pomorske, svemirske, kibernetičke i informacijske domene, kao i konkretne projekte koji se tiču ​​preciznog oružja dugog dometa, bespilotnih sustava i zaštite kritične podvodne infrastrukture. Cilj mu je potaknuti bližu integraciju oružanih snaga i ojačati europski stup unutar NATO-a. U tu svrhu Sporazum također predviđa redovite sastanke na ministarskoj razini, prvenstveno u svrhu koordinacije. Ovi sastanci usredotočeni su na napredak ključnih projekata u okviru sporazuma, ali služe i za postavljanje smjera za buduću suradnju i identificiranje novih područja suradnje. Dvije godine nakon stupanja na snagu Sporazuma Trinity House rezultati njemačko-britanske suradnje su opipljivi, naglasio je Pistorius nakon sastanka: “Ovaj Sporazum je još jednom značajno i masivno ojačao našu bilateralnu suradnju. Ne samo da koordiniramo, ne samo da radimo planove, već ih provodimo na vrlo konkretan način.”

Ključni projekti Sporazuma Trinity House

Redoviti ministarski sastanci predviđeni Sporazumom Trinity House prvenstveno se usredotočuju na napredak ključnih projekata navedenih u sporazumu. Istovremeno, cilj im je promicanje provedbe i daljnjeg razvoja tih projekata te poticanje novih inicijativa. Jedan od ciljeva je “Duboko precizno oružje”, tj precizno oružje sposobno za djelovanje na daljinu. Pistorius je izjavio da je u tijeku bliska suradnja s industrijom u vezi s njemačko-britanskim projektom razvoja preciznog oružja dugog dometa, s dometom većim od 2000 kilometara. Već se razmatra sudjelovanje drugih europskih partnera.

Suradnja zračnih snaga: Njemačke i britanske zračne snage zajednički su razvile detaljan “plan leta” koji definira parametre suradnje u cijelom spektru njihovih različitih sposobnosti. Sljedeći korak je konkretna provedba pojedinačnih elemenata: npr. planirana je zajednička nabava projektila za Eurofighter . Sinergija također proizlaze iz korištenja transportnog zrakoplova A400M, transportnog helikoptera CH-47F Chinook i borbenih zrakoplova F-35A , koje dvije zemlje namjeravaju koristiti u nadolazećim godinama.

Taj Sporazum vrijedi i za strateško partnerstvo za kopnene snage: krajem 2025. obje su nacije potpisale ugovor za haubicu RCH 155. Prvi sustavi očekuju se već 2028. Također, Njemačka i Velika Britanija namjeravaju zajednički nabaviti standardizirani sustav plutajućih mostova – važan doprinos interoperabilnosti i jačanju istočnog boka NATO-a. Zajednička nabava amfibijskog vozila M3 EVO bit će obavljena putem europske agencije za nabavu obrambene opreme OCCAR. Nadalje, planirana nabava sustava “Support Bridge” u okviru postojećeg britanskog ugovora već je u naprednoj fazi. Partneri također vide daljnju potrebu za sustavom za polaganje mostova “Rad” temeljenim na vozilu Boxer.

Podvodna suradnja u Sjevernom moru i sjevernom Atlantiku

Prvi njemački P-8A Poseidon

Ministar Pistorius izjavio je da su operacije na moru također uzorne. Suradnja na pomorskom patrolnom zrakoplovu P-8A Poseidon i dalje je uspješna priča. Samo godinu dana kasnije, ministar je preuzeo prvi njemački zrakoplov u Lossiemouthu u Škotskoj . Do danas je Njemačka primila tri zrakoplova, a ove godine očekuju se još dva. Tijekom ministarskog sastanka, ravnatelji za naoružanje obje zemlje također su potpisali sporazum o nabavi britanskih lakih torpeda Stingray. Predviđeno je i proširenje svemirske suradnje.  Nedavno dogovorenim jačanjem suradnje u svemirskom sektoru pokrenut će se još jedan ključni njemačko-britanski projekt. Konkretno, on će se usredotočiti na nadzor svemira, promatranje Zemlje i satelitske komunikacije.

Ovo je bio drugi sastanak Vijeća ministara obrane – prvi sastanak održan je 15. svibnja 2025. U međuvremenu su se sastale razne radne skupine: Ministarska skupina za suradnju u opremi i sposobnostima, Vojni upravljački odbor i Dijalog o obrambenoj politici. Održani su i sastanci osoblja različitih grana oružanih snaga.

Preuzimanje odgovornosti: Za Ukrajinu – i za Europu

Uz bilateralnu suradnju i blisku suradnju unutar Grupe pet, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo dijele odgovornost i unutar NATO-a. Obje zemlje značajno doprinose osiguranju istočnog boka NATO-a u baltičkim državama – Njemačka, na primjer, s 45. oklopnom brigadom u Litvi. Nadalje, Njemačka i Ujedinjena Kraljevina zajednički vode Kontaktnu skupinu za Ukrajinu (UDCG ) i pružaju značajnu financijsku i vojnu pomoć za potporu obrambenim sposobnostima Ukrajine. Uskoro, točnije 17. studenog 2026. Wes Streeting i Boris Pistorius prvi će put zajednički predsjedavati formatom za koordinaciju podrške Ukrajini. “Zajedno stojimo kada je riječ o nastavku podrške Ukrajini“, rekao je ministar Pistorius, a prenosi njemačko Ministarstvo obrane.

Suradnja i na području AI

Inače , u tekstu za Frankfurter Allgemeine Zeitung, objavljenom uoči razgovora s njemačkim kolegom Borisom Pistoriusom u Berlinu u ponedjeljak poslijepodne, Streeting je naveo da će dvije zemlje proširiti postojeći zajednički projekt kibernetičke sigurnosti, poznat kao „Cyber ​​Lighthouse”, kako bi obuhvatio i područje umjetne inteligencije. „Zajedničkim testiranjem, razvojem i, naposljetku, uvođenjem umjetne inteligencije u naše oružane snage, produbit ćemo našu suradnju i držati korak s onima koji nam žele nauditi”, napisao je na društvenoj mreži X. Predstavnici vlada i industrije obiju zemalja trebali bi se sastati u proljeće 2027. kako bi razradili način provedbe plana. Još nisu najavljeni nikakvi konkretni sustavi umjetne inteligencije, programi ni proračuni.

SG-1 Fathom sada se proizvodi i u Plymouthu

Streeting je istaknuo da su njemačke tvrtke uložile 800 milijuna funti (oko 956 milijuna eura) u britansku obrambenu industriju otkako su dvije zemlje potpisale obrambeni sporazum 2024. godine. Među njima je i Helsing sa sjedištem u Münchenu, koji je prošle godine otvorio tvornicu “Resilience Factory” u Plymouthu za izgradnju podvodnih jedrilica SG-1 Fathom utemeljenih na softverskoj platformi s umjetnom inteligencijom Lura, te dizajniranih za praćenje neprijateljskih podmornica. Umjetna inteligencija igra sve veću ulogu u ratovanju. Međunarodni odbor Crvenog križa upozorio je da je utrka u naoružanju već u tijeku i pozvao je na “pravno obvezujuća pravila o autonomnim sustavima naoružanja”.

Njemačko Savezno tužiteljstvo uhitilo je u Brandenburgu osumnjičenog ruskog špijuna, izvijestio je 22. listopada njemački Süddeutsche zeitung (SZ). Točnije , muškarac, ukrajinski državljanin, navodno je prikupljao vojno relevantne informacije za rusku obavještajnu službu koristeći, između ostalog, kontakte unutar europske industrije naoružanja. Najviša njemačka tužiteljska vlast stoga ga optužuje za špijunažu. “Optuženik je snažno sumnjičen da je radio za obavještajnu službu strane sile“, navodi se u priopćenju Saveznog tužiteljstva, objavio je SZ.

Pripadnici Saveznog ureda kriminalističke policije (BKA) uhitili su muškarca u četvrtak u okrugu Oder-Spree, prema priopćenju Saveznog tužiteljstva. U petak se trebao pojaviti pred istražnim sucem Saveznog suda u Karlsruheu, koji odlučuje o pritvoru. Uhićenje je provedeno na temelju informacija koje je dostavio Savezni ured za zaštitu ustava (BfV). BKA je zadužen za provođenje daljnjih istraga.

Prema podacima njemačkog Saveznog tužiteljstva, Vadym Y. bio je u kontaktu s ruskom obavještajnom službom putem posrednika najmanje od srpnja 2025. Informacije koje je navodno prikupio uključivale su detalje o proizvodnji tenkova, streljiva i eksploziva, kao i o osoblju i vojnim instalacijama na lokacijama koje osiguravaju istočni bok NATO-a. Prema podacima Saveznog tužiteljstva, neke od tih informacija bile su javno dostupne. “Što se tiče ostalih informacija, optuženi je posebno ciljao pojedince unutar europske industrije naoružanja“, stoji u izjavi. Prema informacijama koje je dobio Der Spiegel , 53-godišnjak je bio posebno zainteresiran za litvansku brigadu njemačkih oružanih snaga Kancelar Friedrich Merz komentirao je slučaj tijekom posjeta i na summitu u Crnoj Gori. „Ovo me ne iznenađuje“, rekao je kancelar na konferenciji za novinare na Svetom Stefanu u vezi s uhićenjem. „Vjerojatno ćemo vidjeti još takvih slučajeva u nadolazećim mjesecima i godinama.“ Njemačka je „meta intenzivnih špijunskih aktivnosti“. U tom smislu, uhićenje je uspjeh. „Ali nemojmo se zavaravati, aktivnosti ruske tajne službe u Njemačkoj ostaju visoke kao i uvijek.“

Samo ove godine više uhićenih ruskih špijuna

Ruski dom u Berlinu – leglo ruskih špjuna?!

Samo ove godine u Njemačkoj je uhapšeno nekoliko osumnjičenih špijuna, navodno radeći za ruske obavještajne agente. U siječnju je, na primjer, Savezno tužiteljstvo u Berlinu uhitilo ženu optuženu za prikupljanje informacija za obavještajnog časnika u ruskom veleposlanstvu i pomaganje u uspostavljanju kontakata. Njemačko-ukrajinska žena je u međuvremenu optužena na Višem regionalnom sudu u Berlinu.

U prvoj polovici godine uhićeno je još nekoliko osumnjičenih agenata, optuženih da su prvenstveno prikupljali informacije za Rusiju vezane uz rat u Ukrajini. Prema podacima Saveznog tužiteljstva, Rumunjka i Ukrajinac navodno su špijunirali osobu koja je Ukrajini iz Njemačke isporučivala dronove i komponente. Drugi osumnjičenik optužen je za špijuniranje bivšeg ukrajinskog vojnika koji živi u Njemačkoj. Tako SZ prenosi izjavu Jensa Rommela, glavnog državnog odvjetnika Saveznog suda pravde, koji je kazao da „umjesto toga, takve akcije vjerojatno će općenito poslužiti kao priprema za daljnje obavještajne mjere – naime sabotažu ili čak moguće napade na ciljane pojedince“.

Günter Guillaume

Na stanicama portala Obris.org, više puta smo pisali kako je Njemačka sve više na udaru ruskih hibridnih napada a retorika između Moskve i Berlina sve iviše se zaoštrava, posebice nakon incidenta s dronom na aerodromu u Leipzigu.

Inače, u njemačkoj povijesti Günter Guillaume je najpoznatiji slučaj iz razdoblja Hladnog rata. On je bio tajni agent istočnonjemačke službe Stasi koji se infiltrirao u zapadnonjemačku vladu i postao bliski savjetnik kancelara Willyja Brandta, što je 1974. dovelo do kancelarova ostavke.

Njemačka je u opasnosti od ulaska u „nasilan sukob” s Rusijom zbog sve agresivnijeg stava Moskve prema europskim državama, upozorio je u ponedjeljak 5. listopada  čelnik njemačke obavještajne službe BND (Bundesnachrichtendienst) Martin Jaeger. On je to izjavio na godišnjem javnom saslušanju obavještajnih čelnika u njemačkom parlamentu kazavši da je pokušaj napada u zračnoj luci u Leipzigu u kolovozu bio primjer kako su napetosti poprimile „opasniju dimenziju”. Jaeger je, među ostalim, izjavio: “Sukob s Rusijom s kojim se suočavamo poprimio je novu, opasniju dimenziju. (…) Njemačkoj prijeti opasnost da bude uvučena u nasilni sukob s Rusijom, pokušaj napada u Leipzigu samo je jedan primjer“, o čemu smo i na stranicama portala Obris.org već pisali. “Nijedna druga zemlja trenutno ne predstavlja tako izravnu, sveobuhvatnu i konkretnu prijetnju Njemačkoj“, upozorio je Jäger. Ruske obavještajne službe djeluju “s visokim stupnjem profesionalnosti i bezobzirnosti”. Stoga opasnost od napada na ciljeve u Njemačkoj „ostaje stvarna i prisutna“. U trenutnoj situaciji, obavještajne službe su “prva linija obrane”, naglasio je predsjednik BND-a, čija je služba odgovorna za strane obavještajne podatke.

Od jučer Njemačku trese prvorazredan špijunski skandal. Bivši predsjednik Njemačke savezne obavještajne službe (BND) August Hanning uhićen je zbog sumnje na špijunažu, pribavljanje državnih tajni, pokušaj veleizdaje i djelovanje za strane obavještajne službe. Istražitelji istodobno terete i jednog dugogodišnjeg djelatnika BND-a, inače bivšeg šefa kabineta Hanningovog kabineta, za pomaganje u pribavljanju i prosljeđivanju povjerljivih informacija. Prema sumnjama istražitelja, Hanning je dio tih informacija koristio je za izradu sigurnosnih analiza za jednu stranu obavještajnu službu. Istražitelji trenutno istražuju i njegove veze prema Rusiji, ali i Saudijskoj Arabiji.

Cilj – prisiliti Njemačku da odustane od potpore Ukrajini

Njemačka je najveći donator Ukrajine, naglašavaju mediji ističući kako je Jaeger rekao da Moskva pokušava prisiliti Njemačku da odustane od pružanja potpore. “Rusija je odlučna baciti Ukrajinu na koljena ove zime“, ocijenio je, dodavši kako “moramo očekivati ​​ruske napade takve žestine i brutalnosti kakve dosad nismo vidjeli.” Podsjetimo, njemačke vlasti opetovano su optuživale Moskvu za hibridnu kampanju napada bespilotnim letjelicama i kibernetičkih napada, no ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio je te tvrdnje riječima: “Nikome ne prijetimo.”

Potpora EU povjerenice Kallas Njemačkoj

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas u ponedjeljak je izjavila da Rusija hibridnim napadima ugrožava živote diljem Europe. Dodala je da je “Europa posljednjih tjedana svjedočila porastu ruskih hibridnih napada, pokušaja sabotaže i povreda zračnog prostora”. “Ruski projektili i bespilotne letjelice tijekom vikenda ponovno su povrijedili zračni prostor Moldavije. To je potpuno neprihvatljivo“, ocijenila je Kallas.

Naime, Rusija od 30. rujna pokreće novu zračnu operaciju protiv ukrajinske energetske mreže. U napadu, koji se opisuje kao najteži kombinirani udar na energetske objekte u zadnjih nekoliko mjeseci, pogođena su postrojenja i infrastruktura oko Kijeva i u drugim regijama. Moldavsko Ministarstvo obrane priopćilo je da su istog dana tri drona ušla u njihov zračni prostor. O učestalim ruskim hibridnim napadima prošli je tjedan govorio i njemački kancelar Friedrich Merz. Najavio je nastavak podrške Ukrajini uoči zime, za koju se procjenjuje da bi mogla biti najteža od početka ruske invazije 2022. godine. Njemačke vlasti i ranije su upozoravale da Rusija provodi hibridnu kampanju koja uključuje dronove i kibernetičke napade.

Nismo ni mi pošteđeni

„Postoje različite definicije hibridnih djelovanja, ali ono što EU smatra kao hibridno djelovanje su prvenstveno kibernetički napadi, napadi na slobodu građana, obmanjivanje javnosti, informacijsko ratovanje, ometanje demokratskih procesa,”

rekao je na prošlotjednoj na međunarodnoj konferenciji obrambene industrije “EU 4 Defence Readiness – Road Map to Future” u organizaciji Agencije Alan d.o.o i Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije general-bojnik Denis Tretinjak, direktor Glavnog stožera OS RH.

“Kod nas je kao jedan od oblika hibridnog djelovanja detektirano i podmetanje požara, kao i kibernetičko djelovanje za koje je i SOA u svom izvještaju za prošlu godinu navela da je bilo 38 napada koji su državno sponzorirani, od čega su dvije trećine od strane Rusije”,

ističe Tretinjak.

„Opremanje i modernizacija vojske je u velikom zamahu. Puno se toga nabavlja i kupuje i mi smo u Oružanim snagama sretni zbog toga jer podiže našu razinu sposobnosti. Tu je i čitav niz kompleksnih aktivnosti u pripremi, od obuke osoblja do pripreme infrastrukture. Taj proces se provodi”,

zaključio je general Tretinjak.

I u ponedjeljak , 5. listopada u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva dogodio se kibernetički napad, a krizni tim radi na procjeni zahvaćene infrastrukture i planu oporavka sustava, izvijestilo je to Ministarstvo. Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić ranije je novinarima kazao da su u jutarnjim satima dobili obavijest da svi isključe računala, no tada nije bilo poznato je li riječ o hakerskom napadu, tehničkoj poteškoći ili ažuriranju sustava. Napad je potvrdila glasnogovornica Ministarstva Vlatka Polšak Palatinuš, koja je otkrila da su zaposlenici o incidentu obaviješteni u jutarnjim satima. “Istina je, hakerski napad je u tijeku. Obavijest smo dobili jutros te nam je rečeno da svi isključimo računala”, rekla je Polšak Palatinuš.

Administracija Donalda Trumpa odlučila je isključiti nekoliko važnih saveznika sa skupa članica NATO-a koji će se održati sljedećeg mjeseca – nakon ranijih prijetnji sastavljanjem „popisa dobrih i zločestih” za vlade koje su se ogriješile o prioritete američkog predsjednika, objavio je portal Politico. Naime, prema navodima tog portala, planirani sastanak u Poljskoj, koji je inicirao Elbridge Colby, dužnosnik Pentagona zadužen za kreiranje politika, zapravo je radna skupina usmjerena na budućnost NATO-a, navodi šest diplomata upoznatih s planiranjem skupa. Međutim, mnoge zemlje nisu dobile poziv, poput Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i baltičkih država, a  izdvajaju znatna sredstva za obranu i imaju ključnu ulogu u Savezu, zbog čega se njihovi diplomati pitaju zašto su isključeni. Postavljaju pitanje favorizira li Trumpova administracija određene zemlje na način koji bi mogao dodatno podijeliti Savez koji se već suočava s rastućom ruskom agresijom i iscrpljenim zalihama oružja.

Trump: Nisu „dobri“ iz više razloga

„Činimo sve što se od nas traži”, rekao je dužnosnik jedne od savezničkih zemalja koje nisu uključene: „Pokušavamo shvatiti koji su kriteriji i koja je svrha tih sastanaka. Još nismo dobili mnogo informacija.” Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev za komentar, a Pentagon je odbio komentirati situaciju.

Jedna od Trumpovih objava protiv dojučerašnjeg saveznika

Predsjednik Donald Trump i njegovi najbliži suradnici neumorno kritiziraju NATO otkako su se vratili na vlast, zamjerajući im sve i svašta. I to od odbijanja članica da podrže rat protiv Irana do propusta pojedinih zemalja da za obranu izdvoje 5 % svog BDP-a. „NATO – za čiju zaštitu tih istih zemalja godišnje trošimo stotine milijardi dolara – uvijek sam smatrao jednosmjernom ulicom: mi ćemo njih štititi, a oni za nas neće učiniti ništa, osobito ne u trenucima kada nam zatreba pomoć”, žestoko je poručio Trump u objavi na platformi Truth Social ranije ove godine. Prošlog je mjeseca zanemario još jednog saveznika – Južnu Koreju, naglim smanjenjem opsega planirane zajedničke vojne vježbe, pritom negodujući zbog odbijanja Seula da se uključi u rat protiv Irana.

U travnju je, kako je izvijestio POLITICO, Bijela kuća osmislila svojevrsni popis onih koji su „unutra” i onih koji su „vani”, tražeći načine da kazni saveznike koji nisu udovoljili Trumpovim željama. Ministar obrane Pete Hegseth podržao je takav pristup. Poticao je „uzorne saveznike” i upozorio da će oni koji ne podupiru američke interese snositi posljedice. Iako su pojedinosti o novoj radnoj skupini NATO-a još uvijek nejasne, ona se nadovezuje na prijetnju nagrađivanja jednih na štetu drugih.

Colby je inicirao sastanak tzv. Bergenske skupine

Elbridge Colby je pak u međuvremenu održao dva slična sastanka s pozvanim zemljama: Norveškom, Švedskom, Finskom, Poljskom, Njemačkom i Nizozemskom. Zemlje uključene u sastanak, poznat kao format „Bergenske skupine”,  ističu da im cilj nije narušiti Savez, rekao je diplomat jedne od pozvanih zemalja koji je, kao i ostali, želio ostati anoniman kako bi mogao govoriti o internim raspravama. Umjesto toga, skupina namjerava osmisliti ideje koje bi potom predstavila cijelom Savezu radi daljnjeg testiranja njihove izvedivosti i otpornosti. „To može biti pokretač preobrazbe za cijeli Savez“, rekao je diplomat. Priznao je da su neke saveznice nezadovoljne isključenošću, osobito stoga što su mnoge od njih dosegnule ili premašile ciljeve izdvajanja za obranu koje je zahtijevala Trumpova administracija. SAD bi sljedeći mogao u taj ekskluzivni klub uključiti Dansku, s obzirom na dogovor postignut između dviju zemalja o proširenju američke vojne prisutnosti na Grenlandu, navodi druga osoba upoznata s planiranjem. Colby, koji je potaknuo tu inicijativu, održao je prvi takav sastanak u Bergenu u Norveškoj u lipnju, na koji je pozvao šest odabranih saveznica. „Saveznice u NATO-u koje ubrzano ispunjavaju svoje obveze iz Haaga vezane uz izdvajanja za obranu, imaju kapacitete za doprinos i spremne su odmah prijeći na konkretan rad”, napisao je na društvenim mrežama nakon sastanka.

Ovog je mjeseca na konferenciji u Washingtonu istaknuo kako je „ideja povući za sobom cijeli Savez”, dodavši da će to rezultirati „boljim, snažnijim i otpornijim NATO-om” te Europi osigurati veće vojne kapacitete. Colby već dugo pokazuje interes za pregovore u užem krugu među članicama NATO-a. Proteklih se godina usredotočio na ponovno jačanje Njemačke kao vojne sile radi obuzdavanja Rusije te na usmjeravanje američkih snaga na suočavanje s usponom Kine. No, čak i pozvani saveznici propituju zašto su Colby i drugi dužnosnici iz područja obrane selektivno birali sudionike, izostavivši pritom neke od najvećih europskih vojnih sila, poput Velike Britanije. „Ako pokušaju podijeliti NATO na ‘dobre’ i ‘loše’, to je opasno za SAD”, ​​rekao je još jedan od šestorice diplomata. „No za Europu je to pitanje opstanka”, navodi Politico.

U međuvremenu – velika vježba u Njemačkoj

Civilno-vojna vjržba “Red Storm Charlie” održana je krajem rujna u Hamburgu (Foto: Bundeswehr/Anne Weinrich)

Istodobno, Njemačka je odlučila baviti se jačanjem vlastite vojne sile. Naime, „Red Storm Charlie“ naziv je vježbe koja je tijekom tri dana paralizirala dijelove sjevernonjemačkog lučkog grada. Bundeswehr, policija i civilne organizacije zajednički provjeravaju koliko su dobro pripremljeni za izvanredne situacije. Scenarij: pojačana razina prijetnje na Istočnom krilu saveza. U hamburškoj luci, najvećoj njemačkoj morskoj luci, iskrcavaju se postrojbe NATO-a koje tijekom vježbe predstavljaju vojnici Bundeswehra. Nakon toga kreću kroz grad prema istoku. Sabotaže i prosvjedi, također dio scenarija, otežavaju njihovo napredovanje. S oko 1.700 sudionika, među kojima je 500 vojnikinja i vojnika, ova vježba (24.–26. rujna 2026.) dosad je najveća te vrste. „Red Storm Charlie“ dio je plana Operativnog plana Njemačka (Operationsplan Deutschland). Tim se dokumentom Bundeswehr priprema za mogući ruski napad na područje država članica NATO-a. Operativni plan Njemačka se uklapa u šire obrambene planove NATO-a.

Izradu plana naredio je glavni inspektor Bundeswehra Carsten Breuer nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine. Breuer je najviši po rangu njemački vojni časnik, a sljedeće godine preuzima dužnost predsjedavajućeg Vojnog odbora NATO-a. On je ozbiljno shvatio mogućnost da bi Rusija mogla napasti i druge zemlje, pogotovo zato što se Njemačka već sada suočava s brojnim ruskim provokacijama,  od kibernetičkih napada do sabotaža usmjerenih protiv Bundeswehra.

Za uspješnu obranu nužna je suradnja vojske i civilnih institucija (Foto: Bundeswehr/Norbert Schramm)

Koliko je Njemačka dobro pripremljena za svoju ulogu vojnog logističkog čvorišta? Sigurnosna stručnjakinja Aylin Matle kao jednu od slabih točaka vidi dijelom dotrajalu infrastukturu, navodi DW. Posebno bi se Njemačka morala „mnogo brže i temeljitije“ baviti održavanjem i popravkom mostova, cesta i prometnih pravaca kojima bi se odvijao prijevoz vojnih postrojbi: „Jer neki od tih objekata potječu još iz vremena Hladnog rata i nisu projektirani za prijevoz teških tereta ili opreme.“ Još jedan izazov predstavlja ravnoteža između tajnosti plana i uključivanja javnosti. Zbog straha od sabotaža osjetljive informacije, primjerice točne tranzitne rute za postrojbe NATO-a, ne bi smjele dospjeti u ruke Rusije. S druge strane, plan može funkcionirati samo kroz suradnju Bundeswehra s civilnim društvom – s odgovornima u gradovima i općinama, policijom i organizacijama za pomoć.

Njemačka želi da se jedna od glavnih vrsta projektila za američki sustav protuzračne obrane Patriot proizvodi u Europi, izjavio je u srijedu, 23. rujna  ministar obrane Boris Pistorius, u trenutku kada potražnja za tim oružjem naglo raste unutar NATO-a i u Ukrajini. „To je naša želja”, rekao je Pistorius novinarima nakon sastanka Odbora za obranu Bundestaga, odgovarajući na pitanje medija o tome želi li uspostavu proizvodne linije za projektile PAC-3 u Njemačkoj. Točnije, prema pisanju portala Politico, njemački prijedlog uslijedio je nakon prošlotjednog posjeta Pistoriusa Washingtonu, gdje se sastao s američkim ministrom obrane Peteom Hegsethom i potpisao sporazum o namjeri proširenja obrambeno-industrijske suradnje između dviju zemalja. Pistorius je izjavio da je Berlin ponudio pomoć u zadovoljavanju rastuće potražnje za američkim oružjem prebacivanjem dijela proizvodnje u Njemačku i druge dijelove Europe.

Globalna nestašica raketa za sustav „Patriot“

Naime, njemački ministar obrane Boris Pistorius lobirao je kod američkih čelnika iz sektora obrane da se u Njemačkoj odobri proizvodnja presretačkih projektila PAC-3 MSE, ističući da bi dodatna proizvodna lokacija pomogla u ublažavanju izrazitog nedostatka tog ključnog oružja protuzračne obrane,u globalnom opskrbnom lancu, objavio je pak portal Defence News. Jučerašnje Pistoriusove izjave daju više pojedinosti o dogovoru postignutom prošlog tjedna u Pentagonu. Njemački ministar obrane izjavio je da duh tog sporazuma odražava spremnost Berlina da u Njemačkoj proizvodi sve elemente sustava Patriot – uključujući presretače PAC-2 i PAC-3 te lansere – kao i svako drugo američko oružje kojeg među saveznicima nedostaje. Njemački ogranak tvrtke MBDA već proizvodi presretače PAC-2, koji su inače proizvod tvrtke Raytheon. S druge strane, naprednije i skuplje presretače PAC-3 MSE proizvodi Lockheed Martin, tvrtka koja u Njemačkoj ima dugogodišnji sporazum o suradnji s Rheinmetallom, uključujući i suradnju na području projektila. Hoće li doći do proizvodnje PAC-3 u Njemačkoj ili negdje drugdje u Europi, uvelike ovisi o spremnosti američke vlade i tvrtke Lockheed Martin na takav potez. Pojedinosti bi vjerojatno ovisile i o opsegu poslova koji bi se odvijali u inozemstvu.

Borbene karakteristike – strogo čuvana tajna

Borbene karakteristike presretača sustava Patriot strogo su čuvana tajna jer bi te informacije mogle omogućiti protivnicima ugradnju protumjera u njihove napadne projektile, i to je bio jedan od razloga zašto se Ukrajini ne dozvoljava slična proizvodnja. Ukrajinski su dužnosnici u srpnju izjavili da im je američki predsjednik Donald Trump obećao mogućnost licencne proizvodnje presretača Patriot u Ukrajini, iako detalji tog dogovora ostaju nejasni. Presretači Patriot ključno su sredstvo obrane od ruskih projektila koji zasipaju ukrajinske gradove. Pitanje izvoza proizvodnje sustava Patriot uključuje i poslovnu odluku, budući da ta oprema već desetljećima donosi veliku zaradu kako proizvođačima, tako i američkoj vladi.

Njemačke ambicije

Prvi F-35A za njemački Luftwaffe (Photo: Lockheed Martin)

Njemački ministar obrane Boris Pistorius je tijekom mini-turneje po SAD-u osim Pentagona, odnosno Washingtona, posjetio još i New York i Forth Worth (Texas) gdje je kompanija Lockheed Martin službeno predala prvi borbeni avion F-35A Lightning II Njemačkoj. Njemački ministar obrane opisao je tu isporuku kao početak nove ere za njemačko Ratno zrakoplovstvo te istaknuo sposobnosti nevidljivosti, senzorske sustave i digitalnu povezanost zrakoplova F-35A, a tijekom razgovora u Washingtonu iznio je i namjere da Njemačka uspostavi proizvodnju određenih dijelova za F-35. Pritom je Pistorius istaknuo da Njemačka ne samo da kupuje američko oružje, već ga proizvodi zajedno sa SAD-om. Veći opseg zajedničke proizvodnje znači bržu isporuku i isporuku u većim količinama onih sustava koji su NATO-u potrebni za odvraćanje i obranu, naglasio je Pistorius. Razgovori su također bili usmjereni i na uvođenje NATO-a u novu fazu: snažniju Europu unutar snažnog transatlantskog saveza. Njemačka pritom preuzima posebnu odgovornost, osiguravajući drugi najveći doprinos saveza kolektivnoj obrani, odmah nakon SAD-a, čulo se u njemačko-američkim razgovorima.

Načelnik Glavnog stožera OS RH general-pukovnik Tihomir Kundid sudjelovao je na konferenciji NATO-ova Vojnog odbora koja je održana od 18. do 20. rujna 2026. u Kopenhagenu u Kraljevini Danskoj. Konferenciju je otvorio ministar obrane Kraljevine Danske Jeppe Bruus ističući važnost postojanosti NATO-a, posebno kada smo suočeni s ugrozama koje proizlaze iz trenutne sigurnosne situacije. Načelnici su tijekom tri dana raspravljali o kolektivnom odvraćanju i obrani, novim tehnologijama i modernizaciji, razvoju suvremenih vojnih sposobnosti te Ukrajini.

Upravo su o potencijalnim ugrozama, kao i onima materijaliziranim kroz hibridna djelovanja, izlagali zapovjednik Savezničkog zapovjedništva za operacije general Alexus G. Grynkewich (SACEUR) i zapovjednik Savezničkog zapovjedništva za transformaciju admiral Pierre Vandier (SACT). Glavna poruka konferencije je postojanost i nepokolebljivost NATO-a te potpuna predanost obrani svakog dijela teritorija Saveza. Otvarajući skup, predsjedavajući Vojnog odbora, admiral Cavo Dragone, istaknuo je prioritete konferencije, izjavivši: „Mi – načelnici glavnih stožera zemalja NATO-a, zajedno sa SACEUR-om i SACT-om – provodit ćemo zadaće proizašle sa sastanka na vrhu u Ankari, preusmjeravajući fokus s izdvajanja proračunskih sredstava na izgradnju sposobnosti koje će NATO-u omogućiti odvraćanje protivnika i obranu euroatlantskog područja.” Također je dodao: „Bavit ćemo se pitanjima kolektivnog odvraćanja i obrane, inovacijama i tehnologijom te ubrzanim uvođenjem novih obrambenih sposobnosti.”

Na konferenciji je izabran i budući predsjedavajući NATO-ova Vojnog odbora (CMC) general Carsten Breuer iz Savezne Republike Njemačke, koji će u ljeto sljedeće godine preuzeti dužnost od admirala Giuseppea Cavo Dragonea. Osim Breuera, kandidatkinja za tu funkciju je bila i kanadska načelnica Glavnog stožera Jennie Carignan, koja bi bila prva žena na čelu Vojnog odbora, no to se ipak neće dogoditi. General Breuer je zahvalio „na ukazanom povjerenju”: „Mnogo mi znači potpora načelnika glavnih stožera naših saveznika u NATO-u. Pred Savezom su velike zadaće, za našu sigurnost i mir u Europi i šire“.

Tijekom ovoga tjedna pripadnici HRZ-a i Ratnog zrakoplovstva SR Njemačke (Luftwaffe) provode zajedničku obuku u hrvatskom zračnom prostoru. U vježbi sudjeluju piloti višenamjenskih borbenih aviona Rafale 191. eskadrile lovačkih aviona 91. krila HRZ-a te posade njemačkih aviona Airbus A400M Krila za zračni transport 62. Pripadnici obje postrojbe bazirani su u vojarni „Pukovnik Marko Živković“ na Plesu.

Piloti uvježbavaju opskrbu Rafalea gorivom tijekom leta, odnosno postupak Air-to-Air Refuelling (AAR). Njemački Airbus A400M za to koristi sustav s crijevom i košarom, koji omogućuje prijenos goriva drugom zrakoplovu u zraku. Tijekom obuke piloti Rafalea, uz stalnu komunikaciju s posadom A400M te usklađenu brzinu i visinu dvaju zrakoplova, priključuju cijev za nadopunu gorivom koja se nalazi na nosu Rafalea i potom započinju opskrbu gorivom. Riječ je o zahtjevnoj proceduri koja traži visoku razinu osposobljenosti i uvježbanosti posada, napominje MORH u priopćenju.

Današnja obuka iznad Slavonije

Za hrvatsku 191. eskadrilu riječ je o novoj operativnoj sposobnosti koja povećava operativni dolet Rafalea i vrijeme njihova djelovanja u zraku.

Ovakvu vrstu vježbe HRZ je prvi puta proveo u travnju prošle godine, kada se u hrvatskom zračnom prostoru provodila vježba PEGASE 25. Tada su uz hrvatske i francuske Rafale u aktivnosti sudjelovala i francuska dva transportna zrakoplova A400M te zrakoplov za nadopunjavanjem gorivom A330 MRTT. To Ovo je bilo prvi put da je u sklopu zajedničke aktivnosti hrvatskih i francuskih Rafalea u hrvatskom zračnom prostoru izvedeno spajanje aviona Rafale HRZ-a s francuskim zrakoplovom za nadopunjavanje gorivom A330 MRTT, istaknulo je tada hrvatsko Ministarstvo obrane.

*Photo: MORH/F.Klen, Video: MORH/G.Resovac

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte obratio se u četvrtak, 10. rujna, sudionicima godišnje konferencije njemačkih voditelja diplomatskih misija u Berlinu, istaknuvši vodeću ulogu Njemačke u izgradnji snažnije Europe unutar snažnijeg, pravednijeg i sposobnijeg NATO-a. Uz njemačkog ministra vanjskih poslova Johanna Wadephula, Rutte je u svom obraćanju naglasio potporu Njemačkoj nakon hibridnog napada Rusije na zračnu luku u Leipzigu. „NATO iskazuje potpunu solidarnost s Njemačkom. Uz vas stoji 31 ​​prijatelj i saveznik”, rekao je Rutte. O tom incidentu pisali smo na stranicama portala Obris. org, a Rutte je jasno dao do znanja da će odgovor Saveza biti pružanje veće potpore Ukrajini u njezinoj obrani od ruske agresije. Zahvalio je Njemačkoj na njezinoj vodećoj ulozi te naglasio jedinstvo Saveza u kolektivnoj obrani i potpori Ukrajini, naglašava NATO u priopćenju.

Rutte je izjavio da Njemačka predvodi najdublju transformaciju Saveza još od Hladnog rata – NATO 3.0 – u kojoj europske saveznice i Kanada preuzimaju veću odgovornost za vlastitu sigurnost. Dolazi do promjene u načinu razmišljanja: sigurnost nije nešto što bi SAD trebao osiguravati “za” nas, već “s” nama, napomenuo je Glavni tajnik. Također je istaknuo znatan doprinos Njemačke sigurnosti Saveza, uključujući novu oklopnu brigadu trajno stacioniranu u Litvi, preuzimanje nove zapovjedne uloge Prvog njemačko-nizozemskog korpusa na istočnom krilu NATO-a te njemačke zrakoplove i brodove koji podupiru odvraćanje i obranu NATO-a. Rutte je pohvalio njemačku obrambenu industriju, od vodećih svjetskih tvrtki do inovativnih novoosnovanih poduzeća. „Proizvodite više i činite više za naš Savez”, rekao je Rutte. „Revitalizacija naše obrambene industrijske baze nije dobra samo za našu sigurnost, dobra je i za naša gospodarstva”, navodi NATO u priopćenju.

Inače, njemačka vlada želi odlučnije postupati protiv ruske flote u sjeni, budući da Moskvu optužuje za kršenje sankcija i sabotaže. Druge europske zemlje već poduzimaju odlučnije mjere, navode njemački mediji.

Njemačka: Mjere protiv ruske „flote u sjeni“

Julian Pawlak

Kada je njemačka savezna vlada 1. rujna javno proglasila Rusiju odgovornom za neuspjeli napad dronom na zračnu luku u Leipzigu, najavila je niz mjera odmazde. Među njima je i odlučnije postupanje protiv takozvane ruske „flote u sjeni“. To su često stari, loše održavani i nedovoljno osigurani brodovi s nejasnim vlasničkim odnosima, uglavnom tankeri za naftu, kojima Rusija pokušava zaobići sankcije, navodi u opširnom članku njemački Deutsche Welle (DW). No zadržavanje tih plovila nije tako jednostavno, kaže za DW Julian Pawlak, stručnjak za pomorsku sigurnost pri Zakladi za znanost i politiku u Berlinu. Naime, međunarodno pomorsko pravo u načelu štiti slobodnu trgovačku plovidbu: „Prijevoz ove robe otvorenim morem sam po sebi uopće nije nezakonit. Ono što tome treba dodati jest da su dijelovi te flote u sjeni povezani s takozvanim hibridnim aktivnostima, dakle sabotažama, špijunažom, mogućim djelovanjem dronova i s time povezanim ometanjima.“

Njemačka je dosad učinila premalo protiv toga, smatra političarka Zelenih zadužena za sigurnosna pitanja Sara Nanni: „Rusi financiraju svoj rat protiv Ukrajine i svoje agresivno ponašanje prema Europi svojom flotom u sjeni.“ Protiv Rusije se mora djelovati, smatra Nanni i dodaje: „To je jedino što bi Rusiju moglo pokrenuti da se ponovno vrati za pregovarački stol.“ Saveznu vladu ova političarka Zelenih optužuje za pasivnost: „Druge nacije to rade na Baltiku, a Njemačka ne. Od ministra unutarnjih poslova čujem da je to tehnički ili pravno teško. Ali mislim da je to politička odluka da se to ne učini. I mislim da je to pogrešno.“

Finska pokazuje kako treba postupiti

Eagle S. nakon blokade finske policije i granične straže

Pod „drugim nacijama“ Nanni misli, primjerice, na Finsku: krajem 2024. tanker Eagle S. vukao je sidro po morskom dnu u Finskom zaljevu i oštetio električni kabel Estlink 2. Finska granična straža zadržala je brod. Iako je finski sud kasnije odbacio tužbu za teško oštećenje imovine, stručnjak za sigurnost Sönke Marahrens sa Sveučilišta u Kielu pohvalio je u intervjuu za DW postupanje Finaca: „Poslali su jasnu poruku drugoj strani i rekli: Znamo što radite i zaustavit ćemo vas! I moglo se vidjeti da je nakon te jasne objave druga strana shvatila i promijenila svoje ponašanje.“

Osim Finske, i Velika Britanija i Francuska, ali i Švedska, u međuvremenu rigorozno postupaju protiv sumnjivih brodova. Švedska obalna straža u svojim teritorijalnim vodama ciljano zaustavlja i kontrolira tankere i teretne brodove za koje se sumnja da pripadaju floti u sjeni. Pritom se brodove dosljedno zadržava ako koriste krivotvorene dokumente, nisu dovoljno osigurani, predstavljaju rizike za pomorsku sigurnost ili krše zakone o zaštiti okoliša.

Naoružane ruske posade na brodu

Kontrole sumnjivih ruskih brodova ipak nisu bez rizika, smatra Julian Pawlak: „Naravno, kod takvih akcija mora se uzeti u obzir da, primjerice, ruski ratni brodovi prate takve brodove ili, kao što se sada češće opaža, da se na brodu nalaze naoružane posade povezane s ruskim plaćeničkim skupinama, te da se takvi rizici moraju uzeti u obzir.“

Rusija je zbog “Jaguara” digla borbene avione

Estonija je to iskusila s tankerom Jaguar. U svibnju 2025. njegov je kapetan ignorirao upute estonskih vlasti dok se nalazio u njihovim obalnim vodama. Estonci su pokušali zaustaviti i provjeriti sumnjivi brod. Na to je Rusija podigla borbeni zrakoplov – Estonci su popustili i tanker je mogao nastaviti plovidbu. „Pritom je važno obratiti pozornost na to u kojoj se regiji te aktivnosti provode“, kaže Pawlak: „Na Baltiku je Rusija već zemljopisno mnogo bliže i ima druge mogućnosti, uključujući i uporabu vojnih jedinica za pružanje potpore.“ No, ističe Pawlak, primjerice u La Mancheu između Velike Britanije i Francuske to je već teže: „Rusija ne može pratiti ili štititi svaki brod flote u sjeni.“

Kontrole bi povećale troškove za Rusiju

Francuska vojska u kontroli tankera Deyna

Iako stručnjak za sigurnost Johannes Peters smatra da je opravdano postupati protiv brodova flote u sjeni, on upozorava: „Ovim kontrolama nećemo moći isušiti ovaj sustav, nego je riječ o tome da se taj sustav flote u sjeni za Rusiju optereti rizicima i neizvjesnostima te da se povećaju troškovi.“ Pritom navodi primjer: „Ako umjesto tri može ploviti samo jedan brod dnevno, onda su to manji prihodi u rasponu od dvoznamenkastog do troznamenkastog milijunskog iznosa. Ako tranzit ne traje x dana, nego x plus 4 dana – sve to smanjuje ruske prihode. A prihodi od izvoza nafte egzistencijalno su važni za rusko ratno gospodarstvo“, navodi DW.

Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov izjavio je u nedjelju, 6. rujna, da su njemačke optužbe o umiješanosti Moskve u incident s dronom na njemačkom aerodromu u Leipzigu “početak pravog rata”, izvijestila je državna novinska agencija TASS. Naime, njemački kancelar Merz i njemački mediji objavili su da je Rusija odgovorna za prošlomjesečni neuspješni pokušaj napada dronovima na zračnu luku Leipzig/Halle u istočnoj Njemačkoj  kada je 4. kolovoza pronađen dron s eksplozivnom napravom u blizini ukrajinskih teretnih zrakoplova. Nije eksplodirao jer je detonator očito bio neispravan, a istražitelji sumnjaju da se drugi dron sudario s teretnim zrakoplovom u blizini. Deset dana kasnije navodno je u blizini zračne luke pronađen i treći dron. Službeni Berlin objavio je 1. rujna da raspolaže podacima da je Rusija odgovorna za pokušaj napada dronom na zračnu luku Leipzig/Halle prošlog mjeseca te je odlučila odgovoriti nizom mjera., a među njima su zatvaranje konzulata i ruskog kulturnog centra u Berlinu.

Rusija je, naravno, odbacila njemačke optužbe kao neutemeljene, optužujući Berlin za podmetanje dokaza kako bi pripisala Rusiji odgovornost za napad. “Sve ove Merzove izjave o ponovnom pretvaranju Njemačke u vodeću vojnu silu u Europi – provode se u praksi. On nam, zapravo, objavljuje rat“, rekao je Lavrov o njemačkom kancelaru. Portal Deutsche Wellw objavio je u ponedjeljak 7. rujna da je prvi čovjek ruske diplomacije Sergej Lavrov, poznat po svojoj oštroj retorici, dodatno zaoštrio ton u sporu s Berlinom. “Zračna luka Leipzig. Ondje su pronašli dron i proglasili ga ruskim. Nitko ništa nije dokazao. Zapravo, ovo je početak pravog rata“, rekao je Lavrov za rusku državnu televiziju. Dodao je da ga njemačke sankcije, poput zatvaranja ruskog konzulata u Bonnu i Ruskog doma u Berlinu, podsjećaju na uvod u Drugi svjetski rat.  Ruski ministar dodao je da “nema sumnje da će brojni zapadni političari uskoro biti izbrisani s europske političke scene“.

Za Berlin su pak dokazi čvrsti i neoborivi, naglašava DW. Kancelar Merz izjavio je da vlada već četiri tjedna temeljito provjerava sve informacije: “Krivac je jasno identificiran. Dokazi su neosporni i pravno potpuno utemeljeni.” Merz je izjavio  da reakcija Berlina na incident u Leipzigu slijedi primjer njemačkih vlasti iz 1980-ih: “Baš kao što je 1982.-83. savezna vlada pod vodstvom CDU/CSU dala jasan odgovor na prijetnju našoj slobodi, prijetnju našem teritoriju, prijetnju našoj demokraciji, tako i danas moramo dati jasan odgovor i ostati nepokolebljivi“, rekao je njemački kancelar. 1982.-83. vlada njemačkog kancelara Helmuta Kohla, unatoč raširenim anti-ratnim prosvjedima, podržala je razmještaj američkih projektila Pershing II u Zapadnoj Njemačkoj. Ovaj potez smatran je odgovorom NATO-a na razmještaj projektila srednjeg dometa RSD-10 Pioneer od strane Sovjetskog Saveza i povećanu vojnu prijetnju koju je predstavljao SSSR.

Ruski dom u Berlinu

Rusija je odmah odbacila njemačke optužbe kao neutemeljene, optuživši Berlin za krivotvorenje dokaza. Sam Vladimir Putin nazvao je incident insceniranim činom osmišljenim kako bi se odvratila pozornost od problema koje Njemačka doživljava pod kancelarom Friedrichom Merzom: “Postoje očiti ekonomski problemi. Tvrtke se zatvaraju. Ljudi gube posao, životni standard opada. Nije jasno zašto se sve to radi. Jedino objašnjenje je da se moramo ‘suočiti s agresivnom Rusijom’. Gdje su dokazi? Pa, podmetnuli su ‘dokaze’“. Nakon što je Njemačka zatvorila ruski konzulat u Bonnu i kulturni centar u Berlinu, Moskva je uzvratila zatvaranjem sva tri Goethe-instituta u Rusiji, a zaposlenicima i njihovim članovima obitelji naređeno je da napuste Njemačku. Kako je jučer objavilo rusko Ministarstvo vanjskih poslova, “Rusija povlači svoju suglasnost za rad njemačkog generalnog konzulata u Sankt Peterburgu. Mora prestati s radom, a njegovi zaposlenici moraju napustiti Rusiju najkasnije do 18. rujna. Goethe centri u Rusiji također prestaju s radom, a njihovi zaposlenici moraju napustiti zemlju najkasnije do 13. rujna.”

Hibridne prijetnje i napadi – njemačka svakodnevnica

Njemačka je već neko vrijeme na udaru hibridnih prijetnji o kojima sve češće se govori u javnosti i medijima. Njemačke sigurnosne službe koriste taj izraz kada različite radnje – poput sabotaže, špijunaže, kibernetičkih napada i dezinformiranja –  djeluju koordinirano. Cilj je oslabiti državu i društvo, ali na način da se ne prijeđe prag otvorenog rata, dok nalogodavci nastoje prikriti tragove. Takvi su napadi najčešće usmjereni na kritičnu infrastrukturu: zračne luke, željeznice, energetske mreže i državne institucije. Istodobno je meta i javno mnijenje – lažne vijesti služe stvaranju nesigurnosti i narušavanju povjerenja u državu. Budući da pojedinačni incidenti na prvi pogled djeluju nepovezano, tek šira slika otkriva pravu pozadinu.

Njemačka i njezini zapadni saveznici već dugo optužuju Moskvu za vođenje hibridnog rata, koji uključuje kampanje dezinformiranja, pa čak i naručena ubojstva. Od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Njemačka i Europa aktivno podupiru Kijev u obrani Ukrajine. Savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt izjavio je za list Bild am Sonntag: „Ruski hibridni napadi naša su svakodnevica – od dronova s ​​eksplozivom u zračnim lukama i agenata u našim gradovima do kibernetičkih napada i sabotaža. Ti će napadi postati još intenzivniji, ali imamo načina da se obranimo i zaštitimo.”

Nije samo Leipzig …

Njemačka policija ima pune ruke posla

Prošlog tjedna, točnije 1. rujna mediji su objavili kako je  termoelektrane Jänschwalde u njemačkom Brandenburgu pokušan je napad na transformatorsku stanicu. Policija je kod postrojenja u mjestu Turnow-Preilack pronašla eksplozivne naprave, za koje se navodi da su rakete opremljene eksplozivom. Stručnjaci su na terenu i rade na njihovoj deaktivaciji, objavio je Die Welt. Policija je jučer oko osam sati obaviještena o mogućem oštećenju na jednom od vodova. “Osiguravamo tragove, a na terenu su stručnjaci za deaktiviranje“, izjavila je glasnogovornica policije i potvrdila da nema nikakve opasnosti za stanovništvo. Istragu je preuzeo Pokrajinski ured za kriminalističku policiju Brandenburga (LKA), a pronađene naprave opisane su kao improvizirana eksplozivna i zapaljiva sredstva. I list “Märkische Allgemeine”, koji se poziva na izvore iz sigurnosnih krugova i same tvrtke, piše da su interventne snage pronašle i deaktivirale nekoliko raketnih naprava s eksplozivom. Prema istom izvoru, transformatorska stanica pogođena je više puta. Očito je cilj bio izazvati veći prekid opskrbe električnom energijom u bloku E termoelektrane na ugljen. Zabilježen je kratkotrajan prekid rada, ali su u međuvremenu svi vodovi ponovno u funkciji. Iz tvrtke ističu da opća opskrba električnom energijom nije ugrožena i da blisko surađuju s nadležnim sigurnosnim službama. Glasnogovornik operatera elektrane Leag potvrdio je da u tvrtki nema ozlijeđenih. Transformatorska stanica Preilack, smještena u okrugu Spree-Neiße blizu granice sa Saskom, ključna je za distribuciju električne energije proizvedene u elektrani Jänschwalde na regionalnoj i nacionalnoj razini. Elektrana Jänschwalde, prema podacima tvrtke Leag, izgrađena je između 1976. i 1989. godine i bila je posljednja velika elektrana podignuta u bivšem DDR-u.

Jučer je objavljeno i da su i u zapadnoj njemačkoj saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija policajci otkrili eksplozivne naprave u blizini dalekovoda, javila je novinska agencija DPA, pozivajući se na policiju u Kölnu. Lokalni stanovnici prijavili su sumnjivu osobu u blizini elektrane Weisweiler u blizini Aachena u ponedjeljak, 7. rujna poslijepodne. Područje je bilo blokirano, a promet na saveznoj autocesti A4 između čvorišta Eschweiler Ost i Langerwehe također je bio zatvoren. Policija je danas objavila da je kao sumnjivog za ovaj incident privela 48-godišnjeg Daniela V. Prema preliminarnim informacijama, pokušao je izazvati kratki spoj bacivši tanku žicu preko dalekovoda koristeći rakete kućne izrade.

EU i NATO raspravljaju o odgovoru na incident s dronom u Leipzigu, za koji je Njemačka okrivila Rusiju, “na najvišim razinama“. Visoki dužnosnik rekao je za Financial Times da trenutni mehanizmi odvraćanja nisu dovoljni za odgovor na akcije koje ne spadaju pod članak 5. NATO ugovora. Savez se boji da bi se bez snažnog odgovora takvi incidenti mogli nastaviti. Prema FT-u, europske obavještajne agencije pripremaju se za još vandalizma i kibernetičkih napada, pa čak i podmetanja požara na raznim mjestima, dok Francuska, Italija i Poljska sljedeće godine održavaju izbore. Istodobno, razvoj kolektivnog NATO rješenja kompliciran je zbog različitog stava Washingtona od europskog, čemu je pridonijela i prošlotjedna izjava Donalda Trumpa da Rusija ne želi napasti zemlje NATO-a.