Proteklih dana nad Zagrebom se itekako čula buka borbenih aviona Rafale. Naime, od ponedjeljka 19. listopada traju zajedničke aktivnosti hrvatskih i francuskih Zračnih snaga pod nazivom MORANE, a poseban naglasak stavljen je na primjenu NATO-ova koncepta ACE (Agile Combat Employment). Fokus NATO-ova koncepta je na brzom razmještaju zrakoplova, djelovanju s različitih lokacija, povećanju sposobnosti preživljavanja zračnih snaga i održavanju kontinuiteta zračnih operacija.

Aktivnost MORANE traje do petka, 23. listopada, a uključuje pilote, zrakoplovne tehničare i drugo osoblje 191. eskadrile lovačkih aviona 91. krila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva te Lovačke eskadrile 1/5 Vendée francuskih Zračnih i svemirskih snaga.  Zapovjednik francuskog kontingenta u RH i pilot Rafalea, bojnik Nicolas, istaknuo je da njegova postrojba prvi put djeluje u Hrvatskoj, i to s ukupno tridesetak pilota, tehničara i specijalista, te tri aviona Rafale. Zahvalio je 91. krilu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva na dobrodošlici, postrojenjima i resursima koji su im dani na raspolaganje te na izvrsnoj potpori. Vezano uz ključne ciljeve aktivnosti, istaknuo je: “Imamo dobru suradnju s Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom, koje je naš veliki partner.”

Novi zapovjednik 91. krila HRZ-a, brigadir Davor Turković, pojasnio je da pripadnici dvaju ratnih zrakoplovstava u aktivnosti djeluju u dva sloja. Prvi je u zraku, pri čemu posade Rafalea zajednički lete i uvježbavaju se u zračnoj borbi. Drugi je na zemlji, gdje tehničari uvježbavaju operabilnost u opsluživanju i održavanju zrakoplova. Koncept ACE – koncept disperzije snage – bazira se na tome da se neprijatelju otežava targetiranje ciljeva visoke vrijednosti, objasnio je brigadir Turković.

Pilot Nicolas rekao je kako je po slijetanju hrvatsko zemaljsko osoblje preuzelo brigu o francuska 3 Rafalea, uključujući punjenje gorivom i promjenu konfiguracije, zbog čega su francuski piloti već nakon 2 sata bili spremni za polijetanje i izvršavanje nove zadaće. Zapovjednik Satnije za tehničko održavanje i opsluživanje aviona Rafale 191. eskadrile lovačkih aviona satnik Marko Jozinović rekao je da su ovakve zajedničke aktivnosti vrlo značajne za zrakoplovne tehničare:

“Naši zrakoplovni tehničari mogu u svakom trenutku i u bilo kojem vremenu primiti strani zrakoplov – Rafale i pregledati ga te vratiti nazad u let u što kraćem roku. S ponosom možemo reći da su zrakoplovni tehničari osposobljeni za ovakve aktivnosti.”

Satnik Jozinović naglasio je kako to samo pokazuje da osim odličnih borbenih aviona Hrvatska danas ima i odlične stručnjake “koji i danas dokazuju da sposobnost svakog aviona ovisi o ljudima na zemlji.”

Kako smo već ranije pisali na portalu Obris.org, prva zajednička hrvatsko-francuska aktivnost MORANE održana je u studenom 2024. godine, kada je naglasak bio na demonstraciji dosegnutih sposobnosti HRZ-a, ali i provjeri sposobnosti unutar ACE koncepta.

*Photo: MORH/F.Klen

Administracija Donalda Trumpa odlučila je isključiti nekoliko važnih saveznika sa skupa članica NATO-a koji će se održati sljedećeg mjeseca – nakon ranijih prijetnji sastavljanjem „popisa dobrih i zločestih” za vlade koje su se ogriješile o prioritete američkog predsjednika, objavio je portal Politico. Naime, prema navodima tog portala, planirani sastanak u Poljskoj, koji je inicirao Elbridge Colby, dužnosnik Pentagona zadužen za kreiranje politika, zapravo je radna skupina usmjerena na budućnost NATO-a, navodi šest diplomata upoznatih s planiranjem skupa. Međutim, mnoge zemlje nisu dobile poziv, poput Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i baltičkih država, a  izdvajaju znatna sredstva za obranu i imaju ključnu ulogu u Savezu, zbog čega se njihovi diplomati pitaju zašto su isključeni. Postavljaju pitanje favorizira li Trumpova administracija određene zemlje na način koji bi mogao dodatno podijeliti Savez koji se već suočava s rastućom ruskom agresijom i iscrpljenim zalihama oružja.

Trump: Nisu „dobri“ iz više razloga

„Činimo sve što se od nas traži”, rekao je dužnosnik jedne od savezničkih zemalja koje nisu uključene: „Pokušavamo shvatiti koji su kriteriji i koja je svrha tih sastanaka. Još nismo dobili mnogo informacija.” Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev za komentar, a Pentagon je odbio komentirati situaciju.

Jedna od Trumpovih objava protiv dojučerašnjeg saveznika

Predsjednik Donald Trump i njegovi najbliži suradnici neumorno kritiziraju NATO otkako su se vratili na vlast, zamjerajući im sve i svašta. I to od odbijanja članica da podrže rat protiv Irana do propusta pojedinih zemalja da za obranu izdvoje 5 % svog BDP-a. „NATO – za čiju zaštitu tih istih zemalja godišnje trošimo stotine milijardi dolara – uvijek sam smatrao jednosmjernom ulicom: mi ćemo njih štititi, a oni za nas neće učiniti ništa, osobito ne u trenucima kada nam zatreba pomoć”, žestoko je poručio Trump u objavi na platformi Truth Social ranije ove godine. Prošlog je mjeseca zanemario još jednog saveznika – Južnu Koreju, naglim smanjenjem opsega planirane zajedničke vojne vježbe, pritom negodujući zbog odbijanja Seula da se uključi u rat protiv Irana.

U travnju je, kako je izvijestio POLITICO, Bijela kuća osmislila svojevrsni popis onih koji su „unutra” i onih koji su „vani”, tražeći načine da kazni saveznike koji nisu udovoljili Trumpovim željama. Ministar obrane Pete Hegseth podržao je takav pristup. Poticao je „uzorne saveznike” i upozorio da će oni koji ne podupiru američke interese snositi posljedice. Iako su pojedinosti o novoj radnoj skupini NATO-a još uvijek nejasne, ona se nadovezuje na prijetnju nagrađivanja jednih na štetu drugih.

Colby je inicirao sastanak tzv. Bergenske skupine

Elbridge Colby je pak u međuvremenu održao dva slična sastanka s pozvanim zemljama: Norveškom, Švedskom, Finskom, Poljskom, Njemačkom i Nizozemskom. Zemlje uključene u sastanak, poznat kao format „Bergenske skupine”,  ističu da im cilj nije narušiti Savez, rekao je diplomat jedne od pozvanih zemalja koji je, kao i ostali, želio ostati anoniman kako bi mogao govoriti o internim raspravama. Umjesto toga, skupina namjerava osmisliti ideje koje bi potom predstavila cijelom Savezu radi daljnjeg testiranja njihove izvedivosti i otpornosti. „To može biti pokretač preobrazbe za cijeli Savez“, rekao je diplomat. Priznao je da su neke saveznice nezadovoljne isključenošću, osobito stoga što su mnoge od njih dosegnule ili premašile ciljeve izdvajanja za obranu koje je zahtijevala Trumpova administracija. SAD bi sljedeći mogao u taj ekskluzivni klub uključiti Dansku, s obzirom na dogovor postignut između dviju zemalja o proširenju američke vojne prisutnosti na Grenlandu, navodi druga osoba upoznata s planiranjem. Colby, koji je potaknuo tu inicijativu, održao je prvi takav sastanak u Bergenu u Norveškoj u lipnju, na koji je pozvao šest odabranih saveznica. „Saveznice u NATO-u koje ubrzano ispunjavaju svoje obveze iz Haaga vezane uz izdvajanja za obranu, imaju kapacitete za doprinos i spremne su odmah prijeći na konkretan rad”, napisao je na društvenim mrežama nakon sastanka.

Ovog je mjeseca na konferenciji u Washingtonu istaknuo kako je „ideja povući za sobom cijeli Savez”, dodavši da će to rezultirati „boljim, snažnijim i otpornijim NATO-om” te Europi osigurati veće vojne kapacitete. Colby već dugo pokazuje interes za pregovore u užem krugu među članicama NATO-a. Proteklih se godina usredotočio na ponovno jačanje Njemačke kao vojne sile radi obuzdavanja Rusije te na usmjeravanje američkih snaga na suočavanje s usponom Kine. No, čak i pozvani saveznici propituju zašto su Colby i drugi dužnosnici iz područja obrane selektivno birali sudionike, izostavivši pritom neke od najvećih europskih vojnih sila, poput Velike Britanije. „Ako pokušaju podijeliti NATO na ‘dobre’ i ‘loše’, to je opasno za SAD”, ​​rekao je još jedan od šestorice diplomata. „No za Europu je to pitanje opstanka”, navodi Politico.

U međuvremenu – velika vježba u Njemačkoj

Civilno-vojna vjržba “Red Storm Charlie” održana je krajem rujna u Hamburgu (Foto: Bundeswehr/Anne Weinrich)

Istodobno, Njemačka je odlučila baviti se jačanjem vlastite vojne sile. Naime, „Red Storm Charlie“ naziv je vježbe koja je tijekom tri dana paralizirala dijelove sjevernonjemačkog lučkog grada. Bundeswehr, policija i civilne organizacije zajednički provjeravaju koliko su dobro pripremljeni za izvanredne situacije. Scenarij: pojačana razina prijetnje na Istočnom krilu saveza. U hamburškoj luci, najvećoj njemačkoj morskoj luci, iskrcavaju se postrojbe NATO-a koje tijekom vježbe predstavljaju vojnici Bundeswehra. Nakon toga kreću kroz grad prema istoku. Sabotaže i prosvjedi, također dio scenarija, otežavaju njihovo napredovanje. S oko 1.700 sudionika, među kojima je 500 vojnikinja i vojnika, ova vježba (24.–26. rujna 2026.) dosad je najveća te vrste. „Red Storm Charlie“ dio je plana Operativnog plana Njemačka (Operationsplan Deutschland). Tim se dokumentom Bundeswehr priprema za mogući ruski napad na područje država članica NATO-a. Operativni plan Njemačka se uklapa u šire obrambene planove NATO-a.

Izradu plana naredio je glavni inspektor Bundeswehra Carsten Breuer nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine. Breuer je najviši po rangu njemački vojni časnik, a sljedeće godine preuzima dužnost predsjedavajućeg Vojnog odbora NATO-a. On je ozbiljno shvatio mogućnost da bi Rusija mogla napasti i druge zemlje, pogotovo zato što se Njemačka već sada suočava s brojnim ruskim provokacijama,  od kibernetičkih napada do sabotaža usmjerenih protiv Bundeswehra.

Za uspješnu obranu nužna je suradnja vojske i civilnih institucija (Foto: Bundeswehr/Norbert Schramm)

Koliko je Njemačka dobro pripremljena za svoju ulogu vojnog logističkog čvorišta? Sigurnosna stručnjakinja Aylin Matle kao jednu od slabih točaka vidi dijelom dotrajalu infrastukturu, navodi DW. Posebno bi se Njemačka morala „mnogo brže i temeljitije“ baviti održavanjem i popravkom mostova, cesta i prometnih pravaca kojima bi se odvijao prijevoz vojnih postrojbi: „Jer neki od tih objekata potječu još iz vremena Hladnog rata i nisu projektirani za prijevoz teških tereta ili opreme.“ Još jedan izazov predstavlja ravnoteža između tajnosti plana i uključivanja javnosti. Zbog straha od sabotaža osjetljive informacije, primjerice točne tranzitne rute za postrojbe NATO-a, ne bi smjele dospjeti u ruke Rusije. S druge strane, plan može funkcionirati samo kroz suradnju Bundeswehra s civilnim društvom – s odgovornima u gradovima i općinama, policijom i organizacijama za pomoć.

Od 19. do 25. rujna 2026. na više lokacija na širem području Knina Gardijska mehanizirana brigada Hrvatske kopnene vojske provodila je vježbu na zapovjednom mjestu “Kritična faza 26”. Vježba je dio procesa integracije svih elemenata brigade srednjeg pješaštva te provjera dosad dostignutih operativnih sposobnosti njezinog zapovjedništva i sastavnica za provedbu dodijeljenih misija u sastavu NATO-ovih snaga. Uz integraciju, elementi brigade srednjeg pješaštva održavaju i kontinuirano razvijaju sposobnosti u skladu s preuzetim NATO-ovim Ciljevima sposobnosti. Zapovjedništvo Gardijske mehanizirane brigade primarna je obučna skupina vježbe “Kritična faza 26”. Zajedno s elementima iz drugih postrojbi OS RH uključenih u razvoj sposobnosti brigade srednjeg pješaštva, tijekom vježbe provjerava se i demonstrira sposobnosti planiranja i vođenja taktičkih aktivnosti, kao i sudjelovanje u operacijama punog spektra.

Scenarij vježbe “Kritična faza 26” usmjeren je na provedbu taktičkih aktivnosti kopnenih snaga unutar tri faze. Prva obuhvaća kretanje do dodira s protivnikom, druga provedbu ofenzivnih aktivnosti, a treća obranu područja te stvaranje uvjeta za tranziciju prema strukturama civilne vlasti. Tijekom vježbe, poseban naglasak stavljen je na uporabu novih digitalnih alata za razmjenu podataka u stvarnom vremenu, praćenje pozicija vlastitih snaga, te potporu planiranju i vođenju operacija. Jedan je od njih softverska platforma TAK (Tactical Assault Kit), koja zapovjedniku i stožeru omogućuje unaprijeđenu svijest o situaciji i učinkovitije upravljanje snagama. Uporabom različitih inačica TAK-a zapovjedna struktura brigade srednjeg pješaštva može u stvarnom vremenu pratiti raspored i kretanje vlastitih snaga te relevantne aktivnosti na bojištu, čime se unapređuje pravodobnost donošenja odluka i koordinacija svih elemenata operacije.

Zamjenik zapovjednika – načelnik stožera Gardijske mehanizirane brigade i direktor vježbe “Kritična faza 26” pukovnik Robert Budimir-Bekan naglasio je da je provedba vježbe pokazala visoku razinu obučenosti, koordinacije i kohezije pripadnika različitih postrojbi OS RH:

“Zadovoljstvo je vidjeti da djelujemo kao jedan tim, sposoban za kontinuirano i učinkovito zapovijedanje i nadzor taktičkih aktivnosti, uz pravodobno usklađivanje svih borbenih funkcija”.

Okosnicu brigade srednjeg pješaštva čini Gardijska mehanizirana brigada, a s njom se integriraju elementi koji dolaze iz različitih ustrojstvenih cjelina Oružanih snaga RH, među kojima su Zapovjedništvo za potporu, Zapovjedništvo specijalnih snaga, Topničko-raketna pukovnija, Pukovnija Vojne policije i druge postrojbe.

*Photo: MORH/T.Brandt

U sklopu slovenskog predsjedanja inicijativom Srednjoeuropske obrambene suradnje (CEDC), 21. i 22. rujna 2026. održan je sastanak ministara obrane zemalja CEDC-a i partnera sa zapadnog Balkana. Ministri su na Brdu kod Kranja raspravljali o europskoj sigurnosti, obrambenoj spremnosti, europskim obrambenim inicijativama, vojnoj mobilnosti, sigurnosnoj situaciji u regiji te konkretnim mogućnostima za daljnju regionalnu suradnju. Slovenija ove godine predsjeda CEDC-om pod geslom „Od politike do prakse – izgradnja snažnije srednje Europe”, naglašavajući prijelaz s političkog dijaloga na konkretnu suradnju, zajedničke projekte i razvoj sposobnosti. CEDC okuplja ministarstva obrane Austrije, Hrvatske, Češke, Mađarske, Slovačke i Slovenije, dok Poljska sudjeluje u svojstvu promatrača. Suradnja s partnerima sa zapadnog Balkana u okviru CEDC+ provodi se od 2020. godine. Na ovotjednom sastanku MORH je predstavljao državni tajnik Tomislav Galić.

Prvog dana ministarskog sastanka, 21. rujna, ministri obrane zemalja CEDC-a prvenstveno su se usredotočili na europsko sigurnosno okruženje, novu europsku sigurnosnu strategiju i obrambenu spremnost. Raspravljali su o jačanju europskih obrambenih sposobnosti te obrambene industrijske i tehnološke baze, kao i o učinkovitoj provedbi europskih obrambenih inicijativa. Ključni naglasak rasprave bio je na utvrđivanju područja u kojima regionalna suradnja unutar okvira CEDC-a može dati konkretan doprinos kolektivnoj obrambenoj spremnosti.

Drugog dana, 22. rujna, po prvi je put održan sastanak na ministarskoj razini posvećen djelovanju Balkanskih medicinskih snaga (BMTF) u kojima sudjeluju Slovenija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija. BMTF pruža brzu i održivu medicinsku potporu razine „Role 2” – prvenstveno tijekom prirodnih katastrofa, drugih katastrofa i kriza na zapadnom Balkanu – no sposoban je djelovati i izvan te regije. Slovenija je ove godine preuzela predsjedanje Upravnim odborom BMTF-a i radi na potpunoj operativnoj uspostavi tih snaga. Tijekom proteklog desetljeća šest je zemalja zajednički razvijalo sposobnosti za pružanje medicinske potpore u slučaju katastrofa i kriza, dok je Europska unija taj razvoj podržala putem Europskog instrumenta mirovne pomoći (European Peace Facility) mjerom vrijednom 16 milijuna eura. Ministri su usvojili zajedničku izjavu kojom su iskazali političku volju za nastavkom suradnje i unapređenjem operativne uspostave BMTF-a. Nakon sastanka, domaćin skupa – slovenski ministar obrane Valentin Hajdinjak naglasio je da je, nakon deset godina razvoja sposobnosti, došlo vrijeme za sljedeći korak: praktičnu uporabu tih snaga.

Kasnije drugog dana, predstavnici zemalja zapadnog Balkana pridružili su se ministrima CEDC-a. Na početku zajedničkog sastanka, ministar Hajdinjak naglasio je:

„Sigurnost srednje Europe usko je povezana sa sigurnošću zapadnog Balkana. Slovensko predsjedavanje ima za cilj prijeći s riječi na djela – ići dalje od pukog političkog dijaloga i postići konkretne rezultate. Stoga ćemo danas raspravljati o europskim obrambenim inicijativama, vojnoj mobilnosti, sigurnosnoj situaciji u regiji i šire, kao i projektima i inicijativama koje mogu dodatno produbiti našu suradnju.“

Ministri su u raspravama istaknuli da regionalni formati dokazuju svoju vrijednost prvenstveno kroz konkretne rezultate. Što se tiče europskih obrambenih inicijativa, sudionici su raspravljali o bližoj integraciji partnera zapadnog Balkana u europsku obrambenu suradnju – uključujući Europski mirovni fond, PESCO projekte i partnerstva EU u području sigurnosti i obrane. Ministri su također raspravljali o vojnoj mobilnosti, usredotočivši se na praktične prijedloge za brzo, koordinirano i sigurno prekogranično kretanje vojnog osoblja i opreme. S obzirom na strateški geografski položaj Slovenije, ključni prioriteti su i identificiranje uskih grla u prometnoj infrastrukturi i razvoj projekata kritične infrastrukture – uključujući infrastrukturu dvojne namjene. Državni tajnik u MORH-u Tomislav Galić u svom je obraćanju istaknuo da je sigurnost zapadnog Balkana neodvojiva od sigurnosti Europske unije. U tom kontekstu Hrvatska podupire snažniju i sustavniju integraciju zemalja Zapadnog Balkana u europsku sigurnosnu arhitekturu po principu individualnih zasluga, uz provođenje reformi, poštivanje europskih vrijednosti i demokratskih načela te usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije država kandidata. Govoreći o regionalnim perspektivama i sigurnosnoj situaciji te daljnjoj suradnji unutar CEDC inicijative, Galić je naglasio da Hrvatska ostaje vjerodostojan partner kao članica Europske unije i NATO-a, s ciljem promicanja trajne stabilnosti i prosperiteta u jugoistočnoj Europi.

Posebna pozornost posvećena je i pružanju potpore Ukrajini. Slovenski domaćini ističu da je budućnost Ukrajine ključno pitanje za europsku sigurnost te da potpora Ukrajini – kao i uključivanje njezinih iskustava, obrambene industrije i inovacija u europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu – mora ostati koordinirana i predvidljiva. Na kraju sastanka ministar Valentin Hajdinjak također je istaknuo potporu nastojanjima da se postigne pravedan i trajan mir. Istodobno, NATO ostaje temelj kolektivne obrane, a europske obrambene inicijative moraju nadopunjavati Savez.

Među konkretnim rezultatima slovenskog predsjedanja predstavljena su dva proizvoda Jezične platforme CEDC-a: višejezični terminološki rječnik koji obuhvaća područja snaga srednje kategorije, bespilotnih letjelica (UAV) i sustava za suprotstavljanje bespilotnim letjelicama, te pregled jezičnog testiranja prema standardu STANAG 6001 u zemljama CEDC-a. Ti su proizvodi izrađeni pod vodstvom Škole za strane jezike Oružanih snaga Republike Slovenije.

Po završetku dvodnevnog sastanka, ministar obrane Valentin Hajdinjak istaknuo je tri ključna zaključka proizašla iz rasprava. Prvo – Europa mora ubrzati jačanje obrambene spremnosti te što prije pretočiti usvojene odluke i inicijative u konkretne sposobnosti. NATO ostaje temelj kolektivne obrane, dok europske obrambene inicijative moraju nadopunjavati Savez. Druga – stabilan i siguran zapadni Balkan u strateškom je interesu i Slovenije i Europe; stoga je važno uključiti partnere iz regije u oblike obrambene suradnje. Dobar primjer takve suradnje je upravo BMTF (Balkanske medicinske snage). Treće – regionalna suradnja ima smisla samo ako donosi rezultate. U kontekstu vojne mobilnosti to podrazumijeva pravovremeno uklanjanje prepreka brzom i sigurnom kretanju ljudstva, opreme i sredstava preko granica, kao i suradnju u pogledu prometne infrastrukture i procedura. Regionalni formati, napomenuo je Hajdinjak, moraju nadopunjavati NATO i Europsku uniju te istovremeno pridonositi popunjavanju određenih praznina i razvoju zajedničkih sposobnosti. „Naš je moto ‘Od politike do prakse’. Nakon ova dva dana dodao bih samo još jednu stvar: cilj nam mora biti da što manje toga ostane samo na papiru, a da se što više toga doista i provede”, zaključio je slovenski ministar obrane.

Do kraja ove godine CEDC-om predsjeda Slovenija, da bi nakon nje palicu predsjedavajuće države preuzela Hrvatska koja će biti domaćin zemljama CEDC-a tijekom 2027. godine.

*Photo: MORS

Načelnik Glavnog stožera OS RH general-pukovnik Tihomir Kundid sudjelovao je na konferenciji NATO-ova Vojnog odbora koja je održana od 18. do 20. rujna 2026. u Kopenhagenu u Kraljevini Danskoj. Konferenciju je otvorio ministar obrane Kraljevine Danske Jeppe Bruus ističući važnost postojanosti NATO-a, posebno kada smo suočeni s ugrozama koje proizlaze iz trenutne sigurnosne situacije. Načelnici su tijekom tri dana raspravljali o kolektivnom odvraćanju i obrani, novim tehnologijama i modernizaciji, razvoju suvremenih vojnih sposobnosti te Ukrajini.

Upravo su o potencijalnim ugrozama, kao i onima materijaliziranim kroz hibridna djelovanja, izlagali zapovjednik Savezničkog zapovjedništva za operacije general Alexus G. Grynkewich (SACEUR) i zapovjednik Savezničkog zapovjedništva za transformaciju admiral Pierre Vandier (SACT). Glavna poruka konferencije je postojanost i nepokolebljivost NATO-a te potpuna predanost obrani svakog dijela teritorija Saveza. Otvarajući skup, predsjedavajući Vojnog odbora, admiral Cavo Dragone, istaknuo je prioritete konferencije, izjavivši: „Mi – načelnici glavnih stožera zemalja NATO-a, zajedno sa SACEUR-om i SACT-om – provodit ćemo zadaće proizašle sa sastanka na vrhu u Ankari, preusmjeravajući fokus s izdvajanja proračunskih sredstava na izgradnju sposobnosti koje će NATO-u omogućiti odvraćanje protivnika i obranu euroatlantskog područja.” Također je dodao: „Bavit ćemo se pitanjima kolektivnog odvraćanja i obrane, inovacijama i tehnologijom te ubrzanim uvođenjem novih obrambenih sposobnosti.”

Na konferenciji je izabran i budući predsjedavajući NATO-ova Vojnog odbora (CMC) general Carsten Breuer iz Savezne Republike Njemačke, koji će u ljeto sljedeće godine preuzeti dužnost od admirala Giuseppea Cavo Dragonea. Osim Breuera, kandidatkinja za tu funkciju je bila i kanadska načelnica Glavnog stožera Jennie Carignan, koja bi bila prva žena na čelu Vojnog odbora, no to se ipak neće dogoditi. General Breuer je zahvalio „na ukazanom povjerenju”: „Mnogo mi znači potpora načelnika glavnih stožera naših saveznika u NATO-u. Pred Savezom su velike zadaće, za našu sigurnost i mir u Europi i šire“.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte obratio se u četvrtak, 10. rujna, sudionicima godišnje konferencije njemačkih voditelja diplomatskih misija u Berlinu, istaknuvši vodeću ulogu Njemačke u izgradnji snažnije Europe unutar snažnijeg, pravednijeg i sposobnijeg NATO-a. Uz njemačkog ministra vanjskih poslova Johanna Wadephula, Rutte je u svom obraćanju naglasio potporu Njemačkoj nakon hibridnog napada Rusije na zračnu luku u Leipzigu. „NATO iskazuje potpunu solidarnost s Njemačkom. Uz vas stoji 31 ​​prijatelj i saveznik”, rekao je Rutte. O tom incidentu pisali smo na stranicama portala Obris. org, a Rutte je jasno dao do znanja da će odgovor Saveza biti pružanje veće potpore Ukrajini u njezinoj obrani od ruske agresije. Zahvalio je Njemačkoj na njezinoj vodećoj ulozi te naglasio jedinstvo Saveza u kolektivnoj obrani i potpori Ukrajini, naglašava NATO u priopćenju.

Rutte je izjavio da Njemačka predvodi najdublju transformaciju Saveza još od Hladnog rata – NATO 3.0 – u kojoj europske saveznice i Kanada preuzimaju veću odgovornost za vlastitu sigurnost. Dolazi do promjene u načinu razmišljanja: sigurnost nije nešto što bi SAD trebao osiguravati “za” nas, već “s” nama, napomenuo je Glavni tajnik. Također je istaknuo znatan doprinos Njemačke sigurnosti Saveza, uključujući novu oklopnu brigadu trajno stacioniranu u Litvi, preuzimanje nove zapovjedne uloge Prvog njemačko-nizozemskog korpusa na istočnom krilu NATO-a te njemačke zrakoplove i brodove koji podupiru odvraćanje i obranu NATO-a. Rutte je pohvalio njemačku obrambenu industriju, od vodećih svjetskih tvrtki do inovativnih novoosnovanih poduzeća. „Proizvodite više i činite više za naš Savez”, rekao je Rutte. „Revitalizacija naše obrambene industrijske baze nije dobra samo za našu sigurnost, dobra je i za naša gospodarstva”, navodi NATO u priopćenju.

Inače, njemačka vlada želi odlučnije postupati protiv ruske flote u sjeni, budući da Moskvu optužuje za kršenje sankcija i sabotaže. Druge europske zemlje već poduzimaju odlučnije mjere, navode njemački mediji.

Njemačka: Mjere protiv ruske „flote u sjeni“

Julian Pawlak

Kada je njemačka savezna vlada 1. rujna javno proglasila Rusiju odgovornom za neuspjeli napad dronom na zračnu luku u Leipzigu, najavila je niz mjera odmazde. Među njima je i odlučnije postupanje protiv takozvane ruske „flote u sjeni“. To su često stari, loše održavani i nedovoljno osigurani brodovi s nejasnim vlasničkim odnosima, uglavnom tankeri za naftu, kojima Rusija pokušava zaobići sankcije, navodi u opširnom članku njemački Deutsche Welle (DW). No zadržavanje tih plovila nije tako jednostavno, kaže za DW Julian Pawlak, stručnjak za pomorsku sigurnost pri Zakladi za znanost i politiku u Berlinu. Naime, međunarodno pomorsko pravo u načelu štiti slobodnu trgovačku plovidbu: „Prijevoz ove robe otvorenim morem sam po sebi uopće nije nezakonit. Ono što tome treba dodati jest da su dijelovi te flote u sjeni povezani s takozvanim hibridnim aktivnostima, dakle sabotažama, špijunažom, mogućim djelovanjem dronova i s time povezanim ometanjima.“

Njemačka je dosad učinila premalo protiv toga, smatra političarka Zelenih zadužena za sigurnosna pitanja Sara Nanni: „Rusi financiraju svoj rat protiv Ukrajine i svoje agresivno ponašanje prema Europi svojom flotom u sjeni.“ Protiv Rusije se mora djelovati, smatra Nanni i dodaje: „To je jedino što bi Rusiju moglo pokrenuti da se ponovno vrati za pregovarački stol.“ Saveznu vladu ova političarka Zelenih optužuje za pasivnost: „Druge nacije to rade na Baltiku, a Njemačka ne. Od ministra unutarnjih poslova čujem da je to tehnički ili pravno teško. Ali mislim da je to politička odluka da se to ne učini. I mislim da je to pogrešno.“

Finska pokazuje kako treba postupiti

Eagle S. nakon blokade finske policije i granične straže

Pod „drugim nacijama“ Nanni misli, primjerice, na Finsku: krajem 2024. tanker Eagle S. vukao je sidro po morskom dnu u Finskom zaljevu i oštetio električni kabel Estlink 2. Finska granična straža zadržala je brod. Iako je finski sud kasnije odbacio tužbu za teško oštećenje imovine, stručnjak za sigurnost Sönke Marahrens sa Sveučilišta u Kielu pohvalio je u intervjuu za DW postupanje Finaca: „Poslali su jasnu poruku drugoj strani i rekli: Znamo što radite i zaustavit ćemo vas! I moglo se vidjeti da je nakon te jasne objave druga strana shvatila i promijenila svoje ponašanje.“

Osim Finske, i Velika Britanija i Francuska, ali i Švedska, u međuvremenu rigorozno postupaju protiv sumnjivih brodova. Švedska obalna straža u svojim teritorijalnim vodama ciljano zaustavlja i kontrolira tankere i teretne brodove za koje se sumnja da pripadaju floti u sjeni. Pritom se brodove dosljedno zadržava ako koriste krivotvorene dokumente, nisu dovoljno osigurani, predstavljaju rizike za pomorsku sigurnost ili krše zakone o zaštiti okoliša.

Naoružane ruske posade na brodu

Kontrole sumnjivih ruskih brodova ipak nisu bez rizika, smatra Julian Pawlak: „Naravno, kod takvih akcija mora se uzeti u obzir da, primjerice, ruski ratni brodovi prate takve brodove ili, kao što se sada češće opaža, da se na brodu nalaze naoružane posade povezane s ruskim plaćeničkim skupinama, te da se takvi rizici moraju uzeti u obzir.“

Rusija je zbog “Jaguara” digla borbene avione

Estonija je to iskusila s tankerom Jaguar. U svibnju 2025. njegov je kapetan ignorirao upute estonskih vlasti dok se nalazio u njihovim obalnim vodama. Estonci su pokušali zaustaviti i provjeriti sumnjivi brod. Na to je Rusija podigla borbeni zrakoplov – Estonci su popustili i tanker je mogao nastaviti plovidbu. „Pritom je važno obratiti pozornost na to u kojoj se regiji te aktivnosti provode“, kaže Pawlak: „Na Baltiku je Rusija već zemljopisno mnogo bliže i ima druge mogućnosti, uključujući i uporabu vojnih jedinica za pružanje potpore.“ No, ističe Pawlak, primjerice u La Mancheu između Velike Britanije i Francuske to je već teže: „Rusija ne može pratiti ili štititi svaki brod flote u sjeni.“

Kontrole bi povećale troškove za Rusiju

Francuska vojska u kontroli tankera Deyna

Iako stručnjak za sigurnost Johannes Peters smatra da je opravdano postupati protiv brodova flote u sjeni, on upozorava: „Ovim kontrolama nećemo moći isušiti ovaj sustav, nego je riječ o tome da se taj sustav flote u sjeni za Rusiju optereti rizicima i neizvjesnostima te da se povećaju troškovi.“ Pritom navodi primjer: „Ako umjesto tri može ploviti samo jedan brod dnevno, onda su to manji prihodi u rasponu od dvoznamenkastog do troznamenkastog milijunskog iznosa. Ako tranzit ne traje x dana, nego x plus 4 dana – sve to smanjuje ruske prihode. A prihodi od izvoza nafte egzistencijalno su važni za rusko ratno gospodarstvo“, navodi DW.

Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov izjavio je u nedjelju, 6. rujna, da su njemačke optužbe o umiješanosti Moskve u incident s dronom na njemačkom aerodromu u Leipzigu “početak pravog rata”, izvijestila je državna novinska agencija TASS. Naime, njemački kancelar Merz i njemački mediji objavili su da je Rusija odgovorna za prošlomjesečni neuspješni pokušaj napada dronovima na zračnu luku Leipzig/Halle u istočnoj Njemačkoj  kada je 4. kolovoza pronađen dron s eksplozivnom napravom u blizini ukrajinskih teretnih zrakoplova. Nije eksplodirao jer je detonator očito bio neispravan, a istražitelji sumnjaju da se drugi dron sudario s teretnim zrakoplovom u blizini. Deset dana kasnije navodno je u blizini zračne luke pronađen i treći dron. Službeni Berlin objavio je 1. rujna da raspolaže podacima da je Rusija odgovorna za pokušaj napada dronom na zračnu luku Leipzig/Halle prošlog mjeseca te je odlučila odgovoriti nizom mjera., a među njima su zatvaranje konzulata i ruskog kulturnog centra u Berlinu.

Rusija je, naravno, odbacila njemačke optužbe kao neutemeljene, optužujući Berlin za podmetanje dokaza kako bi pripisala Rusiji odgovornost za napad. “Sve ove Merzove izjave o ponovnom pretvaranju Njemačke u vodeću vojnu silu u Europi – provode se u praksi. On nam, zapravo, objavljuje rat“, rekao je Lavrov o njemačkom kancelaru. Portal Deutsche Wellw objavio je u ponedjeljak 7. rujna da je prvi čovjek ruske diplomacije Sergej Lavrov, poznat po svojoj oštroj retorici, dodatno zaoštrio ton u sporu s Berlinom. “Zračna luka Leipzig. Ondje su pronašli dron i proglasili ga ruskim. Nitko ništa nije dokazao. Zapravo, ovo je početak pravog rata“, rekao je Lavrov za rusku državnu televiziju. Dodao je da ga njemačke sankcije, poput zatvaranja ruskog konzulata u Bonnu i Ruskog doma u Berlinu, podsjećaju na uvod u Drugi svjetski rat.  Ruski ministar dodao je da “nema sumnje da će brojni zapadni političari uskoro biti izbrisani s europske političke scene“.

Za Berlin su pak dokazi čvrsti i neoborivi, naglašava DW. Kancelar Merz izjavio je da vlada već četiri tjedna temeljito provjerava sve informacije: “Krivac je jasno identificiran. Dokazi su neosporni i pravno potpuno utemeljeni.” Merz je izjavio  da reakcija Berlina na incident u Leipzigu slijedi primjer njemačkih vlasti iz 1980-ih: “Baš kao što je 1982.-83. savezna vlada pod vodstvom CDU/CSU dala jasan odgovor na prijetnju našoj slobodi, prijetnju našem teritoriju, prijetnju našoj demokraciji, tako i danas moramo dati jasan odgovor i ostati nepokolebljivi“, rekao je njemački kancelar. 1982.-83. vlada njemačkog kancelara Helmuta Kohla, unatoč raširenim anti-ratnim prosvjedima, podržala je razmještaj američkih projektila Pershing II u Zapadnoj Njemačkoj. Ovaj potez smatran je odgovorom NATO-a na razmještaj projektila srednjeg dometa RSD-10 Pioneer od strane Sovjetskog Saveza i povećanu vojnu prijetnju koju je predstavljao SSSR.

Ruski dom u Berlinu

Rusija je odmah odbacila njemačke optužbe kao neutemeljene, optuživši Berlin za krivotvorenje dokaza. Sam Vladimir Putin nazvao je incident insceniranim činom osmišljenim kako bi se odvratila pozornost od problema koje Njemačka doživljava pod kancelarom Friedrichom Merzom: “Postoje očiti ekonomski problemi. Tvrtke se zatvaraju. Ljudi gube posao, životni standard opada. Nije jasno zašto se sve to radi. Jedino objašnjenje je da se moramo ‘suočiti s agresivnom Rusijom’. Gdje su dokazi? Pa, podmetnuli su ‘dokaze’“. Nakon što je Njemačka zatvorila ruski konzulat u Bonnu i kulturni centar u Berlinu, Moskva je uzvratila zatvaranjem sva tri Goethe-instituta u Rusiji, a zaposlenicima i njihovim članovima obitelji naređeno je da napuste Njemačku. Kako je jučer objavilo rusko Ministarstvo vanjskih poslova, “Rusija povlači svoju suglasnost za rad njemačkog generalnog konzulata u Sankt Peterburgu. Mora prestati s radom, a njegovi zaposlenici moraju napustiti Rusiju najkasnije do 18. rujna. Goethe centri u Rusiji također prestaju s radom, a njihovi zaposlenici moraju napustiti zemlju najkasnije do 13. rujna.”

Hibridne prijetnje i napadi – njemačka svakodnevnica

Njemačka je već neko vrijeme na udaru hibridnih prijetnji o kojima sve češće se govori u javnosti i medijima. Njemačke sigurnosne službe koriste taj izraz kada različite radnje – poput sabotaže, špijunaže, kibernetičkih napada i dezinformiranja –  djeluju koordinirano. Cilj je oslabiti državu i društvo, ali na način da se ne prijeđe prag otvorenog rata, dok nalogodavci nastoje prikriti tragove. Takvi su napadi najčešće usmjereni na kritičnu infrastrukturu: zračne luke, željeznice, energetske mreže i državne institucije. Istodobno je meta i javno mnijenje – lažne vijesti služe stvaranju nesigurnosti i narušavanju povjerenja u državu. Budući da pojedinačni incidenti na prvi pogled djeluju nepovezano, tek šira slika otkriva pravu pozadinu.

Njemačka i njezini zapadni saveznici već dugo optužuju Moskvu za vođenje hibridnog rata, koji uključuje kampanje dezinformiranja, pa čak i naručena ubojstva. Od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Njemačka i Europa aktivno podupiru Kijev u obrani Ukrajine. Savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt izjavio je za list Bild am Sonntag: „Ruski hibridni napadi naša su svakodnevica – od dronova s ​​eksplozivom u zračnim lukama i agenata u našim gradovima do kibernetičkih napada i sabotaža. Ti će napadi postati još intenzivniji, ali imamo načina da se obranimo i zaštitimo.”

Nije samo Leipzig …

Njemačka policija ima pune ruke posla

Prošlog tjedna, točnije 1. rujna mediji su objavili kako je  termoelektrane Jänschwalde u njemačkom Brandenburgu pokušan je napad na transformatorsku stanicu. Policija je kod postrojenja u mjestu Turnow-Preilack pronašla eksplozivne naprave, za koje se navodi da su rakete opremljene eksplozivom. Stručnjaci su na terenu i rade na njihovoj deaktivaciji, objavio je Die Welt. Policija je jučer oko osam sati obaviještena o mogućem oštećenju na jednom od vodova. “Osiguravamo tragove, a na terenu su stručnjaci za deaktiviranje“, izjavila je glasnogovornica policije i potvrdila da nema nikakve opasnosti za stanovništvo. Istragu je preuzeo Pokrajinski ured za kriminalističku policiju Brandenburga (LKA), a pronađene naprave opisane su kao improvizirana eksplozivna i zapaljiva sredstva. I list “Märkische Allgemeine”, koji se poziva na izvore iz sigurnosnih krugova i same tvrtke, piše da su interventne snage pronašle i deaktivirale nekoliko raketnih naprava s eksplozivom. Prema istom izvoru, transformatorska stanica pogođena je više puta. Očito je cilj bio izazvati veći prekid opskrbe električnom energijom u bloku E termoelektrane na ugljen. Zabilježen je kratkotrajan prekid rada, ali su u međuvremenu svi vodovi ponovno u funkciji. Iz tvrtke ističu da opća opskrba električnom energijom nije ugrožena i da blisko surađuju s nadležnim sigurnosnim službama. Glasnogovornik operatera elektrane Leag potvrdio je da u tvrtki nema ozlijeđenih. Transformatorska stanica Preilack, smještena u okrugu Spree-Neiße blizu granice sa Saskom, ključna je za distribuciju električne energije proizvedene u elektrani Jänschwalde na regionalnoj i nacionalnoj razini. Elektrana Jänschwalde, prema podacima tvrtke Leag, izgrađena je između 1976. i 1989. godine i bila je posljednja velika elektrana podignuta u bivšem DDR-u.

Jučer je objavljeno i da su i u zapadnoj njemačkoj saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija policajci otkrili eksplozivne naprave u blizini dalekovoda, javila je novinska agencija DPA, pozivajući se na policiju u Kölnu. Lokalni stanovnici prijavili su sumnjivu osobu u blizini elektrane Weisweiler u blizini Aachena u ponedjeljak, 7. rujna poslijepodne. Područje je bilo blokirano, a promet na saveznoj autocesti A4 između čvorišta Eschweiler Ost i Langerwehe također je bio zatvoren. Policija je danas objavila da je kao sumnjivog za ovaj incident privela 48-godišnjeg Daniela V. Prema preliminarnim informacijama, pokušao je izazvati kratki spoj bacivši tanku žicu preko dalekovoda koristeći rakete kućne izrade.

EU i NATO raspravljaju o odgovoru na incident s dronom u Leipzigu, za koji je Njemačka okrivila Rusiju, “na najvišim razinama“. Visoki dužnosnik rekao je za Financial Times da trenutni mehanizmi odvraćanja nisu dovoljni za odgovor na akcije koje ne spadaju pod članak 5. NATO ugovora. Savez se boji da bi se bez snažnog odgovora takvi incidenti mogli nastaviti. Prema FT-u, europske obavještajne agencije pripremaju se za još vandalizma i kibernetičkih napada, pa čak i podmetanja požara na raznim mjestima, dok Francuska, Italija i Poljska sljedeće godine održavaju izbore. Istodobno, razvoj kolektivnog NATO rješenja kompliciran je zbog različitog stava Washingtona od europskog, čemu je pridonijela i prošlotjedna izjava Donalda Trumpa da Rusija ne želi napasti zemlje NATO-a.

Danas je u vojarni “132. brigade HV” u Našicama 18. hrvatski kontingent u NATO-aktivnost Prednjih kopnenih snaga u Poljskoj. Kontingent čine 52 pripadnika, među kojima su i dvije pripadnice, te borbena vozila pješaštva M2A2 Bradley. Ovo je ujedno prvi put da se vod BVP Bradley upućuje u neku NATO-ovu aktivnost van granica Republike Hrvatske. Zapovjednik voda borbenih vozila pješaštva Bradley je poručnik Stjepan Pandžić koji je u ime pripadnika 18. HRVCON-a istaknuo:

“Vojni poziv nikad nije bio lagan, ali ga nosimo ponosno, svjesni smo odgovornosti koju imamo prema domovini, kolegama i obitelji koja nas čeka kod kuće. Upravo u toj odgovornosti leži snaga našeg poziva i dostojanstvo naše službe. (…) Odlazak u Republiku Poljsku nije samo vojna zadaća, već i potvrda naše profesionalnosti i predanosti. Naša zadaća je pokazati visoku razinu odgovornosti, znanja, vještina i obučenosti koje posjeduje hrvatski vojnik. S ponosom ćemo nositi hrvatsku zastavu i beretku Sokolova svjesni naših vrijednosti”,

rekao je poručnik Pandžić.

Pripadnicima 18. HRVCON-a prigodno se obratio i državni tajnik u Ministarstvu obrane Tomislav Galić te poručio:

“Ponosan sam što u međunarodnom okruženju pokazujemo vlastite sposobnosti i što prvi put upućujemo vod borbenih vozila pješaštva Bradley u NATO-ovu aktivnost.”

Do sada su Oružane snage RH u Poljskoj bile prisutne s višecijevnim lanserima raketa Vulkan i samohodnim panzerhaubicamaPzH 2000, koje su u nekoliko navrata upravo u Poljskoj provele zajedničku vježbu s BVP M2A2 Bradley iz sastava tamošnjim američkih snaga. Ovoga puta hrvatski BVP Bradley odlazi samostalno put obučnog centra Bemowo Piskie.

“Ovaj kontingent, kao i oprema i sposobnosti koje s njim upućujemo u Poljsku, još su jedna potvrda da Hrvatska vojska prati suvremene sigurnosne izazove i da smo spremni preuzeti odgovornost koju članstvo u NATO-u nosi”,

istaknuo je državni tajnik Galić.

Kao i do sada, hrvatski vojnici u Poljskoj bit će smješteni u vojarni Bemowo Piskie Training Area kao sastavni dio borbene skupine pod vodstvom Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država zajedno s pripadnicima oružanih snaga Ujedinjene Kraljevine i Rumunjske. Ova borbena skupina ojačava 15. mehaniziranu brigadu Oružanih snaga Poljske, kao zemlju domaćina. Zadaće borbene skupine u Poljskoj odnose se na razvoj borbene spremnosti putem zajedničke obuke i vježbi te kontinuiranim poboljšavanjem obrambenog planiranja.

*Photo: MORH/J.Šeri

U sklopu ovogodišnjeg slovenskog predsjedanja Srednjoeuropskom obrambenom suradnjom (Central European Defence Cooperation – CEDC), načelnik Glavnog stožera Slovenske vojske, general-bojnik Boštjan Močnik domaćin je konferencije na kojoj od 2. do 4. rujna sudjeluju načelnici glavnih stožera i vojni predstavnici Austrije, Češke, Hrvatske, Mađarske, Poljske, Slovačke i Slovenije.  Na dva panela u Postojni raspravljalo se o vojnoj mobilnosti i izazovima novačenja, da bi potom visoki vojni dužnosnici posjetili Centar za obuku u Vipavi, kako bi osobno vidjeti obuku kandidata u osnovnoj vojnojstrukovnoj obuci. Na kraju sastanka u Vipavi, general bojnik Močnik istaknuo je važnost jačanja dobrih odnosa u regiji i razmjene iskustava ili primjera dobre prakse za učinkovitu suradnju, posebno kada nešto krene po zlu. Prema njegovim riječima, ovakve platforme nude iznimnu priliku za umrežavanje i razmjenu mišljenja o tome kako se naše susjedne zemlje suočavaju s izazovima koji su zajednički svim vojskama srednje Europe. „Ove godine, u ovom formatu, u prvi plan smo stavili ljude ili osoblje i vojnu mobilnost“, naglasio je načelnik Glavnog stožera Slovenske vojske.

Načelnik GS Slovenske vojske general-bojnik Boštjan Močnik i zapovjednik ZzP-a brigadni general Vukičević

Sudionici su, među ostalim, raspravljali o izazovima vojne mobilnosti i zapošljavanja. U vojnoj mobilnosti važna je i brzina kretanja konvoja na cesti i koliko brzo zemlja može omogućiti njegov siguran i nesmetan prolaz kroz svoj teritorij. Stoga su se rasprave vodile i o odgovarajućoj prometnoj infrastrukturi, administrativnim postupcima i pružanju odgovarajuće logističke potpore. Vojna mobilnost zahtijeva sveobuhvatnu suradnju države, budući da se uz vojne sposobnosti moraju osigurati i civilna infrastruktura, promet, energetika, zdravstvo, komunikacija i druge potporne sposobnosti. Važan dio ovog sustava je i potpora zemlje domaćina savezničkim snagama u njihovom dolasku, tranzitu, raspoređivanju, djelovanju i održavanju. To je posebno važno za Hrvatsku, s obzirom da dva od četiri glavna EU koridora za vojnu pokretljivost (Central Southern Corridor i Eastern Corridor) prolaze kroz hrvatski teritorij, pa se Republika Hrvatska pozicionira kao važna tranzitna država za potrebe istočnog i jugoistočnog krila Unije i NATO-a.  Time se istodobno otvara i značajan potencijal za sufinanciranje iz financijskih instrumenata EU-a za potrebe modernizacije prometne infrastrukture dvojne namjene, jačanje otpornosti luka, zračnih luka i željezničkih čvorišta te unaprjeđenje koordinacije između civilnih upravitelja infrastrukture i OS RH. Na sastanku CEDC-a nije sudjelovao načelnik GS OS RH general Tihomir Kundid, već je u Sloveniji bio brigadni general Mile Vukičević, zapovjednik Zapovjedništva za potporu.

Vezano uz novačenje mladih generacija u vojsku, raspravljalo se o mjerama koje zemlje poduzimaju kako bi uspostavile održiv i otporan model osiguranja dovoljnog broja osoblja za vojnu profesiju. Sudionici konferencije potom su posjetili Vipavski centar za obuku, gdje su, između ostalog, pogledali obuku kandidata u osnovnoj vojnoj-strukovnoj obuci.

Slovenija je 01. siječnja ove godine preuzela je jednogodišnje predsjedanje inicijativom CEDC, koja je osnovana 2010. godine. Trenutno okuplja ministarstva obrane šest zemalja – Austrije, Hrvatske, Češke, Mađarske, Slovačke i Slovenije, dok Poljska sudjeluje na sastancima kao promatrač. Predsjedanje Republike Slovenije održava se pod sloganom „Od politike do prakse – Izgradnja jače srednje Europe“, koji naglašava prijelaz s dijaloga na zajedničko djelovanje i razvoj kapaciteta. Glavni ciljevi slovenskog predsjedanja su jačanje regionalne sigurnosne suradnje i razmjena dobrih praksi, promicanje rasprava o europskim obrambenim inicijativama i traženje mogućnosti za zajedničku suradnju između država članica Inicijative, povećanje operativne spremnosti i razvoj zajedničkih sposobnosti, suradnja s partnerima sa Zapadnog Balkana, jačanje regionalna interoperabilnost i otpornost, podrška digitalnoj i kibernetičkoj otpornosti, promicanje suradnje i inovacija obrambene industrije, jačanje suradnje u vojnom području i provedba zajedničke obrambeno-vojne terminologije.

*Photo: Slovenska vojska

Danas je iz vojarne 9. gardijske brigade Vukovi u Gospiću svečano ispraćen 9. hrvatskog kontingenta u NATO-ovu aktivnost prednjih kopnenih snaga u sklopu Multinacionalne borbene skupine u Mađarskoj. Kontingent s ukupno 59 pripadnika OS RH sastavljen je od 40 pripadnika voda lakog pješaštva, tri pripadnika medicinskog tima, dva pripadnika Pukovnije vojne policije, sedam pripadnika u stožernom osoblju, pet pripadnika nacionalnog elementa potpore te zapovjednog tima, koji čine zapovjednik kontingenta pukovnik Saša Berger i natporučnik Mislav Soldić.

Zapovjednik 9. hrvatskog kontingenta u Mađarskoj pukovnik Saša Berger u svojem je obraćanju poručio:

“Vjerujem da ćemo našim sudjelovanjem uspješno pridonijeti izgradnji mozaika zajedničke sigurnosti i potvrditi ono što je već postalo pravilo, a to je vrhunska pripremljenost i osposobljenost Hrvatske vojske za izvršenje zadaća u multinacionalnom okruženju i u bilo kakvim uvjetima. Spoj iskustva i mladosti na neki je način odličan preduvjet uspješnosti provedbe zadaća koje nam predstoje. Iskustva iz Domovinskog rata pokazuju nam da se sigurnost naših domova i naše domovine ne treba braniti na našim kućnim pragovima, već na smjerovima od kuda ugroza dolazi”.

Uz obitelji i prijatelje pripadnika kontingenta, svečanosti su nazočili izaslanik ministra obrane i potpredsjednika Vlade RH general-pukovnik Drago Matanović, izaslanik načelnika GS OSRH i zamjenik zapovjednika Hrvatske kopnene vojske brigadni general Valentin Skroza, zamjenik zapovjednika Zapovjedno-operativnog središta GS OSRH brigadir Tomislav Kasumović te zamjenik zapovjednika Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske pukovnik Robert Budimir Bekan.

Hrvatska u ovoj NATO aktivnosti sudjeluje od srpnja 2022. godine, a u svakoj pojedinačnoj rotaciji angažirano je do 70 pripadnika OS RH uz predviđenu mogućnost rotacije do ukupno 140 pripadnika godišnje.

*Photo: MORH/F.Klen