U sklopu ovogodišnjeg slovenskog predsjedanja Srednjoeuropskom obrambenom suradnjom (Central European Defence Cooperation – CEDC), načelnik Glavnog stožera Slovenske vojske, general-bojnik Boštjan Močnik domaćin je konferencije na kojoj od 2. do 4. rujna sudjeluju načelnici glavnih stožera i vojni predstavnici Austrije, Češke, Hrvatske, Mađarske, Poljske, Slovačke i Slovenije.  Na dva panela u Postojni raspravljalo se o vojnoj mobilnosti i izazovima novačenja, da bi potom visoki vojni dužnosnici posjetili Centar za obuku u Vipavi, kako bi osobno vidjeti obuku kandidata u osnovnoj vojnojstrukovnoj obuci. Na kraju sastanka u Vipavi, general bojnik Močnik istaknuo je važnost jačanja dobrih odnosa u regiji i razmjene iskustava ili primjera dobre prakse za učinkovitu suradnju, posebno kada nešto krene po zlu. Prema njegovim riječima, ovakve platforme nude iznimnu priliku za umrežavanje i razmjenu mišljenja o tome kako se naše susjedne zemlje suočavaju s izazovima koji su zajednički svim vojskama srednje Europe. „Ove godine, u ovom formatu, u prvi plan smo stavili ljude ili osoblje i vojnu mobilnost“, naglasio je načelnik Glavnog stožera Slovenske vojske.

Načelnik GS Slovenske vojske general-bojnik Boštjan Močnik i zapovjednik ZzP-a brigadni general Vukičević

Sudionici su, među ostalim, raspravljali o izazovima vojne mobilnosti i zapošljavanja. U vojnoj mobilnosti važna je i brzina kretanja konvoja na cesti i koliko brzo zemlja može omogućiti njegov siguran i nesmetan prolaz kroz svoj teritorij. Stoga su se rasprave vodile i o odgovarajućoj prometnoj infrastrukturi, administrativnim postupcima i pružanju odgovarajuće logističke potpore. Vojna mobilnost zahtijeva sveobuhvatnu suradnju države, budući da se uz vojne sposobnosti moraju osigurati i civilna infrastruktura, promet, energetika, zdravstvo, komunikacija i druge potporne sposobnosti. Važan dio ovog sustava je i potpora zemlje domaćina savezničkim snagama u njihovom dolasku, tranzitu, raspoređivanju, djelovanju i održavanju. To je posebno važno za Hrvatsku, s obzirom da dva od četiri glavna EU koridora za vojnu pokretljivost (Central Southern Corridor i Eastern Corridor) prolaze kroz hrvatski teritorij, pa se Republika Hrvatska pozicionira kao važna tranzitna država za potrebe istočnog i jugoistočnog krila Unije i NATO-a.  Time se istodobno otvara i značajan potencijal za sufinanciranje iz financijskih instrumenata EU-a za potrebe modernizacije prometne infrastrukture dvojne namjene, jačanje otpornosti luka, zračnih luka i željezničkih čvorišta te unaprjeđenje koordinacije između civilnih upravitelja infrastrukture i OS RH. Na sastanku CEDC-a nije sudjelovao načelnik GS OS RH general Tihomir Kundid, već je u Sloveniji bio brigadni general Mile Vukičević, zapovjednik Zapovjedništva za potporu.

Vezano uz novačenje mladih generacija u vojsku, raspravljalo se o mjerama koje zemlje poduzimaju kako bi uspostavile održiv i otporan model osiguranja dovoljnog broja osoblja za vojnu profesiju. Sudionici konferencije potom su posjetili Vipavski centar za obuku, gdje su, između ostalog, pogledali obuku kandidata u osnovnoj vojnoj-strukovnoj obuci.

Slovenija je 01. siječnja ove godine preuzela je jednogodišnje predsjedanje inicijativom CEDC, koja je osnovana 2010. godine. Trenutno okuplja ministarstva obrane šest zemalja – Austrije, Hrvatske, Češke, Mađarske, Slovačke i Slovenije, dok Poljska sudjeluje na sastancima kao promatrač. Predsjedanje Republike Slovenije održava se pod sloganom „Od politike do prakse – Izgradnja jače srednje Europe“, koji naglašava prijelaz s dijaloga na zajedničko djelovanje i razvoj kapaciteta. Glavni ciljevi slovenskog predsjedanja su jačanje regionalne sigurnosne suradnje i razmjena dobrih praksi, promicanje rasprava o europskim obrambenim inicijativama i traženje mogućnosti za zajedničku suradnju između država članica Inicijative, povećanje operativne spremnosti i razvoj zajedničkih sposobnosti, suradnja s partnerima sa Zapadnog Balkana, jačanje regionalna interoperabilnost i otpornost, podrška digitalnoj i kibernetičkoj otpornosti, promicanje suradnje i inovacija obrambene industrije, jačanje suradnje u vojnom području i provedba zajedničke obrambeno-vojne terminologije.

*Photo: Slovenska vojska

Danas je iz vojarne 9. gardijske brigade Vukovi u Gospiću svečano ispraćen 9. hrvatskog kontingenta u NATO-ovu aktivnost prednjih kopnenih snaga u sklopu Multinacionalne borbene skupine u Mađarskoj. Kontingent s ukupno 59 pripadnika OS RH sastavljen je od 40 pripadnika voda lakog pješaštva, tri pripadnika medicinskog tima, dva pripadnika Pukovnije vojne policije, sedam pripadnika u stožernom osoblju, pet pripadnika nacionalnog elementa potpore te zapovjednog tima, koji čine zapovjednik kontingenta pukovnik Saša Berger i natporučnik Mislav Soldić.

Zapovjednik 9. hrvatskog kontingenta u Mađarskoj pukovnik Saša Berger u svojem je obraćanju poručio:

“Vjerujem da ćemo našim sudjelovanjem uspješno pridonijeti izgradnji mozaika zajedničke sigurnosti i potvrditi ono što je već postalo pravilo, a to je vrhunska pripremljenost i osposobljenost Hrvatske vojske za izvršenje zadaća u multinacionalnom okruženju i u bilo kakvim uvjetima. Spoj iskustva i mladosti na neki je način odličan preduvjet uspješnosti provedbe zadaća koje nam predstoje. Iskustva iz Domovinskog rata pokazuju nam da se sigurnost naših domova i naše domovine ne treba braniti na našim kućnim pragovima, već na smjerovima od kuda ugroza dolazi”.

Uz obitelji i prijatelje pripadnika kontingenta, svečanosti su nazočili izaslanik ministra obrane i potpredsjednika Vlade RH general-pukovnik Drago Matanović, izaslanik načelnika GS OSRH i zamjenik zapovjednika Hrvatske kopnene vojske brigadni general Valentin Skroza, zamjenik zapovjednika Zapovjedno-operativnog središta GS OSRH brigadir Tomislav Kasumović te zamjenik zapovjednika Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske pukovnik Robert Budimir Bekan.

Hrvatska u ovoj NATO aktivnosti sudjeluje od srpnja 2022. godine, a u svakoj pojedinačnoj rotaciji angažirano je do 70 pripadnika OS RH uz predviđenu mogućnost rotacije do ukupno 140 pripadnika godišnje.

*Photo: MORH/F.Klen

Novi zapovjednik NATO Zapovjedništva Sarajevo, brigadni general James C. Fowler, zajedno s ministrom obrane BiH Zukanom Helezom obišao je u četvrtak, 06. kolovoza, tri tvrtke tamošnje obrambene industrije. Riječ je o kompanijama Binas d.d. Bugojno, BNT d.d. Novi Travnik i Pretis d.d. Vogošća, gdje su održani sastanci NATO i BiH dužnosnika s članovima uprava, kao i obilazak proizvodnih pogona. Također, na samom kraju posjeta, na obučnom poligonu Pretisa iz Vogošće visoka delegacija je prisustvovala pokaznom gađanju iz tenkovskog topa 125 mm M-84, kako bi se neposredno uvjerili u kvalitetu, tehničke mogućnosti i razvojne kapacitete proizvoda namjenske industrije Bosne i Hercegovine.

Prvo odredište je bilo Bugojno i tamošnja kompanija Binas.

“Vidjeli smo da tamo ima negdje oko 65 komponenti koje se proizvode za konačan proizvod. To je upaljač za različite vrste raketa i granata. Ono što mene fascinira jeste stalni porast broja zaposlenih, stalni porast produktivnosti i prihoda. Konkretno, Binas u odnosu na prošlu godinu, ova dva mjeseca, lipanj i srpanj, ima po dva milijuna više prihoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine”,

napomenuo je Helez. Nakon sastanka s gradonačelnikom Bugojna, sarajevska delegacija zaputila se prema tvrtki BNT u Novom Travniku, gdje je ministar Helez ponovno hvalio prihode tvrtke:

“Oni su također podigli razinu prihoda za 50 posto. Imali su prošle godine 40, ove godine planiraju 60 i ovo sve ide po planu i mislim da će ostvariti taj plan. Posebno je zanimljivo da se uvode nove proizvodne linije i novi proizvodi”.

BNT proizvodi minobacače 60,81,82 i 120 mm, haubice 152 i 155 mm, ručne bacače 44mm M57 i M80, bestrzajne topove 82 mm M60 i M84, tenkovski top 100 mm za T-55, tenkovski top 125 mm za M 84, haubice 105 mm i 122 mm, top 130 mm i avionski top 23 mm. Kao i niz drugih kompanija, i BNT je tijekom prošle godine pokrenuo proizvodnju dronova sposobnih za nošenje tereta zbog čega su dodatno zaposlili nove radnike.

Zadnja stanica na Helez-Fowlerovoj turneji bio je Pretis iz Vogošće, gdje je ministar obrane Helez opet pohvalio prihode tvrtke:

“Također, kako su me obavijestili, u prvih šest mjeseci dobit Pretisa je oko 13 miliona, što je veliki skok u odnosu na prošlu godinu. Sve u svemu, ja kao ministar odbrane, jako sam zadovoljan stupnjem razvoja i ovim kompletnim proizvodima koji su jako bitni u segmentu sigurnosti i odbrane naše domovine Bosne i Hercegovine”.

U travnju ove godine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine najavila je da će Pretisu dodijeliti 5 milijuna konvertibilnih maraka (3 milijuna USD/2,6 milijuna eura) za izgradnju tvornice baruta. „Odluka odražava stratešku predanost Federacije jačanju i modernizaciji obrambene industrije, s naglaskom na jačanje kapaciteta Pretisa kao jednog od ključnih proizvođača u sektoru“, objasnila je tada Vlada Federacije Bih u priopćenju za javnost.

Prema ministru obrane Helezu, ovaj zajednički posjet je bio prilika da se neposredno uvjere u transparentnost proizvodnih procesa u ovim pogonima.

“Zadovoljstvo mi je istaknuti da se naša obrambena industrija, koja je ranije bila orijentirana na istočnu varijantu, vrlo uspješno preorijentirala na proizvodnju po NATO standardima, te da više od 80 posto izvoza ide u zemlje članice NATO-a”,

naglasio je Helez, napominjući da je nadzor obrambene industrije u Bosni i Hercegovini jedan od zadataka tamošnje NATO misije. „Odlučili smo zajedno posjetiti ove tvrtke i vidjeti razinu razvoja tih tvrtki i skup proizvoda koje proizvode,“ rekao je Helez.

Zapovjednik NATO zapovjedništva u Sarajevu, general Fowler koji je stigao u Sarajevo tek prije par mjeseci, izrazio je zadovoljstvo posjetom ovim uspješnim kompanijama, potvrdivši kako se uvjerio u visoku kvalitetu njihovih proizvoda, koji su danas prisutni na svjetskom tržištu. General Fowler je istaknuo da će NHQSa nastaviti podržavati sektor u okviru svog mandata, radeći zajedno s lokalnim institucijama na jačanju sposobnosti i poboljšanju suradnje s partnerima Saveza.

*Photo: Ministarstvo obrane BiH, NATO

Od 1. kolovoza Multinacionalno divizijsko zapovjedništvo Centar (HQ MND-C) sa sjedištem u mađarskom gradu Szekefehervaru ima novog zapovjednika – to je mađarski general-bojnik László Antal. Osim njega, dosadašnji načelnik stožera MND-C brigadni general Dražen Ressler također je 1. kolovoza preuzeo dužnost zamjenika zapovjednika divizije, dok brigadir Ján Hric iz Slovačke preuzima Resslerovu poziciju načelnika stožera.

U petak 31. srpnja 2026. godine održana je primopredaja dužnosti između dosadašnjeg zapovjednika general-bojnika Tibora Králika (SVK) i novog zapovjednika general-bojnika László Antala (HUN). U svom oproštajnom govoru general Králik zahvalio je svim pripadnicima Zapovjedništva na rezultatima koje je ono postiglo tijekom njegovog mandata od čega je posebno istaknuo uspješno dostizanje pune operativne sposobnosti te jačanje uloge zapovjedništva unutar NATO-ove strukture snaga. “HQ MND-C je danas zapovjedništvo koje je predano jačanju kolektivne obrane NATO-a, spremno je odgovoriti na sigurnosne izazove današnjice te zajedno osiguravamo da smo spremni za izazove sutrašnjice”, istaknuo je general Králik, koji je na čelu HQ MND-C bio točno 51 mjesec. “Jedina konstanta je promjena – vođe se mijenjaju, a i tim se mijenja s protokom vremena. Ono što ostaje jest duh suradnje, profesionalna izvrsnost i predanost zajedničkoj misiji”, završio je svoj govor general-bojnik Tibor Králik.

General-bojnik László Antal, prvi mađarski general na čelu organizacije, podsjetio je da je Mađarska desetljećima predana članica NATO-a, a njegova nova funkcija simbolizira da je „povjerenje obostrano, Savez stvaran, a suradnja plodonosna“. Novi zapovjednik govorio je i o tome što za njega znači moto organizacije – „Inovacija, Hrabrost, Vjera“. „Za mene inovacija nije samo tehnologija, već i način razmišljanja. Hrabrost nije odsutnost straha, već sposobnost djelovanja čak i kada smo puni straha. Vjera mi najviše znači: vjera u naše saveznike, naše vojnike i u naše zajedničke vrijednosti, za koje činimo sve što možemo“, istaknuo je general-bojnik László Antal.

U ime Hrvatske kao jedne od dvije zemlje osnivačice HQ MND-C govorio je direktor Glavnog stožera OS RH general-bojnik Denis Tretinjak, ujedno i njegov prvi zapovjednik. “„Ova ceremonija je puno više od službene primopredaje odgovornosti. Simbolizira kontinuitet vodstva, profesionalnosti i naše zajedničke predanosti vrijednostima koje nas sve povezuju. Današnji dan je podsjetnik da vodstvo nije samo autoritet, već uključuje i odgovornost i služenje,“ naglasio je general Tretinjak koji je potom general-bojniku Tiboru Králiku uručio Zlatnu medalju za časničku službu Oružanih snaga RH.

Photo: HQ MND-C/Honvedelem.hu

Tijekom prošloga tjedna, od utorka 21. do petka 24. srpnja, na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman” održana je NATO Summer School – Decision Making for the Future 2026. NATO ljetna škola okuplja znanstvenike i vojne stručnjake iz partnerskih zemalja – Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Turske, Švicarske, Hrvatske, Italije, Sjeverne Makedonije i Ujedinjene Kraljevine. Polaznici su uglavnom mladi istraživači i doktorandi koji dolaze iz nacionalnih obrambenih sustava, akademske zajednice i obrambene industrije.

Hrvatska u projektu sudjeluje od njegova početka kroz Hrvatski tim za profesionalne vojne igre (HRV WG Team), koji čine brigadir Marijan Paljević, pukovnik Leonardo Lorusso i bojnik Dalibor Gernhardt s HVU. Tim održava ciklus predavanja pod zajedničkim nazivom “Security of Small Nations”, posvećen strateškom planiranju u uvjetima ograničenih resursa, kibernetičkoj sigurnosti i provedbi strateških ratnih igara. Središnji dio ovogodišnjeg programa bila je regionalna strateška ratna igra TERRA INCOGNITA, proizvod HRV WG tima, koja je kroz praktičnu primjenu sudionicima približila važnost strateškog promišljanja, donošenja odluka te razvoja koncepata i planova usmjerenih na ostvarenje strateških ciljeva.

Ovogodišnju školu otvorio je brigadir Marijan Paljević, a prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” Željko Dobrović održao je uvodno predavanje. Tijekom programa predavanja su održali profesori i stručnjaci sa sveučilišta u Hamburgu, Münchenu, Ankari, Istanbulu, Rimu i Leipzigu te predstavnici Nacionalnog istraživačkog savjeta Italije, Naval Postgraduate Schoola (SAD), SOIS-a Zagreb i drugih akademskih i vojnih institucija. U radu škole sudjelovali su i predstavnici obrambene industrije, među kojima Rheinmetall, Leonardo S.p.A., Fizix Information Technologies, ORQA FPV, Crisis24Company, HAVELSAN i Meteksan Defense. Predavanja su održali i predstavnici NATO-ovih organizacija i centara, uključujući NATO Joint Analysis & Lessons Learned Centre i NATO Science and Technology Organization, kao i pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske i SR Njemačke.

NATO ljetna škola dio je znanstveno-stručnog projekta NATO Science and Technology Organization (STO) u kojem sudjeluju zemlje članice i partnerske države uključene u projekt NATO STO-EN-SAS-197. Projekt je pokrenut 2024. na Sveučilištu Bundeswehr u Münchenu, nastavljen je 2025. na Sveučilištu Atılım u Ankari, a ove godine domaćinstvo je preuzela  Hrvatska. Projekt će se provoditi do 2029. godine.

Foto: HVU/ S. Španić

Sjevernoatlantsko vijeće je u srijedu, 22. srpnja, odobrilo NATO-ov plan resursa za zajedničko financiranje za razdoblje 2027. – 2031., kojim se utvrđuje kako će Savez ulagati u zajedničke prioritete tijekom sljedećih pet godina. Taj plan saveznicima pruža jasnu sliku očekivanih potreba NATO-a za resursima s pogledom u budućnost te osigurava da zajedničko financiranje prati povećanu razinu ambicija Saveza u zahtjevnijem sigurnosnom okruženju, priopćeno je na službenim stranicama NATO saveza. U sklopu te odluke, navodi se, saveznici su dogovorili gornje granice financiranja za 2027. godinu za NATO-ov vojni proračun, civilni proračun i Program ulaganja u sigurnost, čime se ukupni iznos zajedničkog financiranja povećava na do 6,5 milijardi eura. Vijeće je službeno odobrilo plan programa sposobnosti opskrbnog lanca goriva NATO-a. Ulaganje vrijedno 27 milijardi eura modernizirat će postojeću infrastrukturu NATO-a za skladištenje i distribuciju goriva. Ono će podržati izgradnju novih objekata, uključujući cjevovode, u istočnom i jugoistočnom dijelu Saveza te osigurati da snage NATO-a raspolažu energetskim zalihama potrebnima za borbenu spremnost.

Plan također osigurava sredstva za prioritetnu potporu Ukrajini, uključujući inicijativu NATO-a za sigurnosnu pomoć i obuku Ukrajine te Zajednički centar NATO-a i Ukrajine za analizu, obuku i edukaciju, priopćio je NATO.

Inače, ovo Vijeće je jedino tijelo unutar NATO-a koje svoje ovlasti dobiva izravno iz Sjevernoatlantskog ugovora i uz Vojno vijeće glavno je tijelo NATO -a . Ono je tim Ugovorom također dobilo i ovlast da samo uspostavlja sebi podređena tijela. Mnoga povjerenstva i skupine za planiranje osnovani su kako bi podržali rad Vijeća ili preuzeli na sebe odgovornost u pojedinim područjima kao što su planiranje obrane, nuklearno planiranje i druga vojna pitanja. Na taj način, Vijeće osigurava jedinstveni forum za sve vrste savjetovanja među državama članicama, glede pitanja od zajedničkog interesa te predstavlja najvažnije tijelo za donošenje odluka u NATO-u. Odluke su izraz zajedničke volje država članica i donose se konsenzusom. Sve države članice sudjeluju u stvaranju službene politike NATO-a i donošenju odluka.

*Photo: NATO

Nakon što je jučerašnji dan proveo u Sloveniji, danas je Vrhovni zapovjednik savezničkih snaga u Europi (SACEUR) i zapovjednik Zapovjedništva SAD-a za Europu (USEUCOM) general zbora Alexus G. Grynkewich boravio u Hrvatskoj. U sklopu svoje turneje po državama jugoistočne Europe, general Grynkewich je u Hrvatsku došao na poziv načelnika GS OS RH generala Tihomira Kundida, s kojim je po dolasku u Zagreb razgovarao o jačanju sposobnosti Oružanih snaga RH, kao i o bilateralnoj vojnoj suradnji Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. Također, SACEUR-u su predstavljeni ključni projekti modernizacije i opremanja OS RH te razvoj novih sposobnosti determiniranih suvremenim sukobima. Načelnik Glavnog stožera OSRH naglasio je da Hrvatska u potpunosti podupire napore Saveza te nastavlja aktivno doprinositi NATO strukturi snaga, NATO zapovjednoj strukturi, NATO modelu snaga te operacijama, misijama i aktivnostima Saveza. Oružane snage RH doprinose jačanju savezničke spremnosti, interoperabilnosti, razmjestivosti i sposobnosti provedbe zadaća kolektivnog odvraćanja i obrane, što potvrđuje kontinuitet hrvatskog savezničkog angažmana kao i nastavak sudjelovanja OS RH u ključnim NATO aktivnostima na istočnom i jugoistočnom krilu Saveza, u Sredozemlju i u regiji, uz zadržavanje sposobnosti za daljnje prilagodbe u skladu sa savezničkim potrebama i nacionalnim odlukama, napominju OS RH u priopćenju. Također, najavljena je i konferencija načelnika glavnih stožera država članica A-5 koja će se održati u rujnu 2026. u Zadru.

Osim s načelnikom GS OS RH generalom Kundidom, SACER Grynkewich sastao se i s ministrom obrane RH Ivanom Anušićm. Glavne teme su bile: poruke sa summita NATO-a u Ankari, modernizacija OS RH, situacija na jugoistoku Europe, kao i o daljnja kontinuirana pomoć Ukrajini. Ministar Anušić istaknuo je da su SAD najvažniji strateški partner Hrvatske u području obrane i sigurnosti te da američka vlada značajno doprinosi razvoju hrvatskih obrambenih sposobnosti. Hrvatska je, nastavio je Anušić, čvrsto usmjerena prema modernizaciji i opremanju OS RH, jednako kao što je predana i povećanju obrambenih izdvajanja. Hrvatska je lani dostigla 2,10 posto BDP-a izdvajanja za obranu, od čega se 34 posto izdvaja se za modernizaciju i opremanje. Plan je do 2030. godine dostići 3 posto BDP-a, a do 2035. godine 3,5 posto. Cilj od 1,5 posto za ulaganja povezana s obranom Hrvatska je već dostigla ove godine, čak i premašila jer je trenutno izdvajanje 1,89 posto, napominje MORH u priopćenju.

Ministar Anušić je generalu Grynkewichu posebno naglasio važnost prisutnosti međunarodne zajednice na jugoistoku Europe, posebice na Kosovu. “Prisutnost međunarodnih snaga na Kosovu kroz operaciju potpore miru KFOR smatramo ključem stabilnosti i sigurnost za ovaj dio Europe”, rekao je ministar Anušić. U kontekstu nedavne najave NATO-a o prilagođavanju brojnosti NATO-ove operacije KFOR, ministar Anušić je poručio da je Hrvatska zainteresirana da zadrži broj svojih pripadnika u KFOR-u, ali da ga po potrebi i poveća. U toj operaciji potpore miru trenutačno sudjeluju 152 pripadnika Hrvatske vojske, a prema odluci Hrvatskog sabora za 2026. godinu – može ih biti do 200. Kada je riječ o sigurnosnoj situaciji u hrvatskom susjedstvu, ministar Anušić još jednom je upozorio na to da Srbija posjeduje kineske hipersonične rakete te podsjetio da je o tom ofenzivnom sustavu prije koji mjesec premijer Plenković pisanim putem obavijestio NATO, odnosno glavnog tajnika Ruttea.

Baš kao i u Sloveniji gdje se sastao s predsjednicom države Natašom Pirc Musar, SACEUR Grynkewich u Zagrebu se susreo i s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem. Prema priopćenju Ureda predsjednika, predsjednik Milanović naglasio je da je NATO obrambeni savez u kojemu Hrvatska sudjeluje solidarno, vodeći se vlastitim interesima. Ukazao je na važnost konsenzusa pri donošenju političkih odluka u Savezu i naglasio važnost kolektivne obrane za Republiku Hrvatsku. Na sastanku su razmotrene teme koje su na dnevnom redu NATO-a, uključujući brojne izazove povezane sa sigurnosnom situacijom u Europi i ruskom agresijom na Ukrajinu. Razmijenjena su mišljenja o budućim izazovima na euroatlantskom području, pri čemu je predsjednik Milanović istaknuo važnost stabilnosti u jugoistočnoj Europi, uključujući i Kosovo.

*Photo: MORH/J.Šeri, Ured predsjednika RH/Tomislav Bušljeta

Summit NATO-a u Ankari završio je u srijedu, 8. srpnja, s porukom da NATO ispunjava svoje zadaće te da je unatoč svemu očuvano jedinstvo. U priopćenju na stranicama NATO-a navodi se kako je glavni tajnik Mark Rutte naglasio da rastu ulaganja u obranu, razvijaju se nove sposobnosti, širi se proizvodnja obrambene industrije, te da europske saveznice i Kanada preuzimaju veću odgovornost za vlastitu sigurnost: „Rebalansiramo našu sigurnost nabolje, a upravo to predstavlja NATO 3.0”. Na summitu je naglašena sve veća važnost suradnje s industrijom u jačanju NATO-ovih sposobnosti odvraćanja i obrane. U okviru Foruma obrambene industrije, održanog tijekom summita, vlade i industrija najavile su nove velike obveze, uključujući nove ugovore o nabavi vrijedne više od 50 milijardi eura. Saveznice su također pokrenule inicijativu „NATO’s Drone Edge”, veliki novi projekt u sklopu kojeg će se tijekom sljedećih pet godina uložiti 40 milijardi američkih dolara u sustave za suzbijanje bespilotnih letjelica, objavljeno je na stranicama.

Trump u glavnoj ulozi

U najavi ovog skupa na stranicama našeg portala objavili smo da će to biti važan sastanak. U glavnoj ulozi bio je, očekivano, američki predsjednik Trump koji nije zaboravio kritizirati europske članice saveza zbog Grenlanda, Irana i nedovoljnog izdvajanja. Otišao je toliko daleko da prekida političke i trgovačke odnose s Španjolskom koja je veliki kritičar njegove vanjske politike, ali i koja je odbila preuzeti na sebe obvezu izdvajanja za obranu u iznosu od 5% BDP-a. Međutim, na sastanku s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim objavio je davanje licence Ukrajini za samostalnu proizvodnju raketa za PZO sustav Patriot, prijeko potreban Ukrajini. Naravno, tu je i bombastična vijest o prekidu primirja s Iranom i početak ponovne eskalacije sukoba.

No bez obzira što je sve bilo podređeno Donaldu Trumpu, uključujući i trajanje summita koje je bilo malo skraćeno jer Trump nema živaca ni koncentracije za dugačke sastanke, čini se da je raspoloženje NATO čelnika prema mušićavom i svojeglavom američkom predsjedniku ipak drugačije nego je bilo na prošlogodišnjem summitu u Haagu. Nobelovac Paul Krugman to je opisao kao proces deamerikanizacije koji se jasno vidio na NATO summitu: “Ta spremnost na deamerikanizaciju djelomično odražava shvaćanje da je Trump ono što jest, te da se naciji koja ga je dva puta izabrala jednostavno više ne može vjerovati. Europsko okretanje od Trumpa također odražava i pad percepcije o njegovoj moći. U jednom se trenutku svijet bojao Trumpa iako ga nikada nije poštovao. Tišina koja je dočekala njegov obnovljeni zahtjev za Grenlandom pokazuje da ga svijet više ne shvaća ozbiljno.” Krugman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, smatra da je – zahvaljujući Trumpu – SAD doživio pad svog globalnog utjecaja, i to iz tri razloga: (1) debakl u Iranu, (2) Trumpov neuspjeh da Ukrajinu isporuči Vladimiru Putinu, te (3) slabljenje američke globalne ekonomske moći i neuspjeh pretvaranje međunarodne trgovine u oružje. “Kombinirani učinak ovih poniženja za Trumpa i njegove poslušnike bilo je drastično preuređenje američkog položaja u svijetu. Većim dijelom prošle godine strani su čelnici očajnički pokušavali umiriti Trumpa. Ovih dana uglavnom mu se samo ugađa, a gradi se svijet u kojem on neće više biti važan,” zaključuje Paul Krugman u svom tekstu objavljenom na Substacku.

Europa sve samostalnija

U ocjeni skupa u Ankari portal Politico napisao je kako su europski saveznici dali su sve od sebe kako bi Donalda Trumpa dobro oraspoložili na summitu NATO-a. Taj je trud polučio polovičan uspjeh, no to im ionako više nije glavni prioritet. Europske zemlje i Kanada sve se više udaljavaju od politike bespogovornog popuštanja i straha od američkog predsjednika te prelaze na odmjereniji pristup; iskustvo s njegovim opetovanim prijetnjama ulijeva im više samopouzdanja u ophođenju s njim, a to dodatno osnažuju i vlastitim povećanim ulaganjima u obranu. U središtu te promjene nalazi se drukčija poruka: više novca za obranu izdvajamo zbog sebe, a ne zbog vas.

„Nisam došao ovamo da bih udovoljio Trumpu… ako sam došao, to je bilo jednostavno zato da preuzmem odgovornost za sigurnosnu situaciju usmjerenu na odvraćanje”, rekao je za POLITICO luksemburški ministar vanjskih poslova Xavier Bettel. „Učinili smo ono što smo morali. (…) Sit sam te panike oko Trumpa”, dodao je jedan visoki diplomat NATO-a, kojem je – kao i drugima koji su govorili za Politico – zajamčena anonimnost kako bi mogao slobodno govoriti. Nakon godine dana nezapamćenih napetosti unutar Saveza, tijekom koje je Trump prijetio preuzimanjem Grenlanda, najavljivao povlačenje tisuća vojnika iz Njemačke i dovodio u pitanje NATO-ov pakt o uzajamnoj obrani, zemlje saveznice su u Ankaru stigle s namjerom da izbjegnu novu krizu, smatra taj ugledni portal. U srijedu su čelnici 32 članice Saveza potpisali izjavu kojom se obvezuju na ulaganje u nove vojne sposobnosti, poput bespilotnih letjelica, istaknuli da Iran nikada ne smije doći u posjed nuklearnog oružja, te predstavili nove ugovore o nabavi vrijedne više od 50 milijardi dolara – a sve su to mjere kojima se uglavnom nastojalo odgovoriti na dugotrajne Trumpove zahtjeve. Do kraja summita Trump je djelovao zadovoljno, ocjenjuje se. „Jedna riječ obilježava ovaj dan – ujedinjenje”, rekao je američki predsjednik novinarima nakon skupa, opisavši ga kao „sjajan sastanak” i pohvalivši „ljubav” koju su zemlje pokazale tijekom razgovora. Štoviše, na sastanku održanom iza zatvorenih vrata, Trump je također izjavio i da je SAD spreman nastaviti s prodajom oružja saveznicima neovisno o načinu na koji će se ono koristiti, te je čelnicima NATO-a poručio: “Želimo ostati uz vas“.

Hrvatska : Oprečne ocjene sastanka

Hrvatska politika prema i oko NATO-a ponovo je pokazala svu podvojenost. Tako je predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović u Ankari izjavio da …

„hrvatska pozicija je biti lojalan i fer prema članicama NATO-a, ne raditi ništa iza leđa, što ni ne radimo, ali gledati čvrsto razvoj situacije i svoje interese. To znači da nas nema u Koaliciji voljnih, to sam ovdje ponovio svima. Hrvatska je dosta u povijesti plaćala tuđe račune, nekada i sama za sebe loše obračunavala, ali se sada nadam da je došlo razdoblje u kojem ćemo koristiti benefite onoga što je najvažnije, a to je pozicija. Hrvatska pozicija je dobra i ne treba nas biti tamo gdje nas ne treba biti“,

izjavio je Milanović nakon sastanka na vrhu NATO-a u Ankari.

U izjavi za medije nakon sastanka predsjednik Milanović kazao je da je u ovom formatu najiskreniji bio predsjednik Donald Trump koji „ovdje dolazi kao jedan potpuno determinirani trgovac oružjem i tom smislu zastupa američke interese“. „S punim poštovanjem govori o Putinu, Xiju kao i oni o njemu. Drugi lideri govore drugom retorikom“, rekao je Milanović. Istaknuo je da su Koaliciju voljnih spominjali predsjednici Emmanuel Macron i Keir Starmer, „ljudi koji su to osmisli, ali bez forme i jasnoće“: „Zato unutra i ne možemo biti. Ta ideja o zapadnom prisustvu u Ukrajini nakon nekakvog mirovnog sporazuma koji će doći vrlo je opasna, nerazrađena i nesigurna”, smatra predsjednik Milanović. Potvrdio je novinarima i da je na sastanku NATO čelnika govorio i o situaciji u hrvatskom susjedstvu.

“Spomenuo sam i ono što u zadnje vrijeme izvodi Srbija s naoružavanjem i kupovinom razno raznih sustava. Srbija se ponaša čudno. Nadam se da neće nabaviti nosač aviona na kotačima jer mora nemaju. Pitanje koje se uvijek mora postaviti je što će ti to? Zašto to nabavljaš? Koja ti je procjena prijetnji i kako to misliš iskoristiti?“,

rekao je predsjednik Milanović ističući da ćemo se kao država tome morati suprotstaviti „tako da se opremimo nešto sličnim“. „NATO to mora znati i o tome treba razgovarati. Moja dužnost je da o tome govorim“,

Očekivano, njegove izjave dobile se salvu kritika premijera Andreja Plenkovića. Komentirajući aktualna politička i sigurnosna pitanja, predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da Milanovićeve odluke i izjave narušavaju međunarodni ugled Hrvatske, suradnju s partnerima i vjerodostojnost zemlje. Na stranicama Ministarstva obrane priopćeno je da je ministar Anušić u Ankari je istaknuo kako je NATO iz ovog susreta izašao još jači i ujedinjeniji. “Sve saveznice potvrdile su svoju predanost većim ulaganjima u obranu, daljnjem jačanju zajedničkih obrambenih sposobnosti, jačanju obrambene industrije unutar Saveza te daljnjoj čvrstoj potpori Ukrajini u njezinoj borbi za neovisnost i pravedan mir. To su ključne odluke koje naše zemlje čine sigurnijima u vremenu sve izraženijih geopolitičkih izazova i nestabilnosti”, poručio je ministar obrane.

*Photo: NATO

Danas, prvog dana NATO summita u Ankari, održan je Forum obrambene industrije na kojem je 7 zemalja-članica objavilo pokretanje Projekta visoke vidljivosti (High Visibility Project-HVP) koji se tiče nabave višenamjenskih transportnih zrakoplova  (MRTT) Airbus A400M. Među njima je i Hrvatska, a s njom u društvo su još i Belgija,Francuska, Poljska, Španjolska, Turska i Ujedinjena Kraljevina. Pismo namjere o suradnji na unaprjeđenju sposobnosti strateškog zračnog prijevoza korištenjem zrakoplova Airbus A400M Atlas potpisao je u ime Hrvatske ministar obrane Ivan Anušić. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte je najavio veliko pojačanje savezničkih zračnih snaga s novim multinacionalnim Airbusovim sposobnostima osmišljenim za jačanje odvraćanja i obrane diljem Saveza. Pojačanje se odnosi na dvije ključne platforme: Airbus A330 MRTT, koji se koristi za dopunjavanje gorivom i prijevoz u zraku, te Airbus A400M, strateški zračni prijevozni zrakoplov svjetske klase sposoban za brzo premještanje trupa, opreme i zaliha preko teritorija NATO-a.

Kako je u svom  priopćenju navela kompanija Airbus, ova inicijativa je izgrađena na strategiji „udruživanja i dijeljenja“ („Pooling&Sharing“),  te predviđa različite faze suradnje među zemljama sudionicama – od flote A400M u multinacionalnom vlasništvu i pod multinacionalnim upravljanjem do povezanih usluga poput održavanja, podrške obuci, infrastrukture i nabave. Cilj je stvoriti cjelovito rješenje koje učinkovitije ispunjava nacionalne i NATO zahtjeve, a istovremeno nudi veću operativnu fleksibilnost u specifičnim sposobnostima, uključujući dopunjavanje gorivom u zraku, pomoć u katastrofama, medicinsku evakuaciju i gašenje požara. Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić je na današnjoj press-konferenciji u Ankari o pristupanju Hrvatske ovom projektu rekao:

„Radi se o Projektu visoke vidljivosti. Radi se o brzom transportu naših trupa zračnim prometom i, naravno, trupa naših saveznica. U tom projektu se predviđa nabavka velikih transportnih vojnih aviona u kojem Hrvatska do 2030. godine neće imati nikakve obaveze niti bilo kakav trošak, nego iza 2030. godine. Moramo definirati kako i na koji način ćemo u tom projektu participirati. Pretpostavljam da ćemo participirati kao saveznica, naravno, s određenim ugovorima, sporazumima sa zemljama koje budu imale u svom aranžmanu i u svojoj nabavi, u sastavu svojih oružanih snaga, upravo te avione za transport borbenih trupa.“

Projekti visoke vidljivosti (HVP) predstavljeni su kao novi NATO-ov instrument za ubrzanje razvoja ključnih vojnih sposobnosti europskih saveznika u kontekstu postupnog povlačenja Amerikanaca iz konvencionalne obrane Europe. Hrvatska je procijenila da je od velike važnosti sudjelovanje u projektu koji će omogućiti korištenje transportnih aviona, posebno s obzirom na to da je preuzela  NATO-ov cilj sposobnosti „Strateško raspoređivanje“ koji obuhvaća sposobnosti teškog i srednjeg transporta vojnika i vojne opreme.:

„To, naravno, ne mora značiti da moramo posjedovati isti taj avion, nego ga možemo koristiti zajedno s ovih sedam zemalja koje sam spomenuo. Ključno je to da je u našem Dugoročnom planu razvoja navedeno da Oružane snage Republike Hrvatske trebaju imati u svom sastavu i transportni avion. Ispunit ćemo tu obvezu iz Detaljnog plana razvoja Oružanih snaga. Imat ćemo na raspolaganju transportni avion, zajedno s našim saveznicima, koji ćemo rentati po potrebi,“

naglasio je Anušić, dodavši da u skladu s potpisanim Pismom namjere, Republika Hrvatska dobiva mogućnost sudjelovanja u radu stručne radne skupine i aktivnog sudjelovanja u oblikovanju aranžmana suradnje u skladu s nacionalnim interesima i prioritetima..

A400M Atlas u službi RAF-a (Photo: RAF)

„Odabir A400M za ovu multinacionalnu flotu naglašava njegove ključne strateške sposobnosti zračnog prijevoza. S više od 135 zrakoplova u upotrebi i više od 270 000 sati leta koje je ostvarila globalna flota, A400M postao je okosnica zračne mobilnosti za najveće europske zemlje NATO-a, a s budućim planom sposobnosti, njegova će uloga postati još važnija u desetljećima koja dolaze“,

zaključio je Ben Bridge, predsjednik Airbus Defence and Space u Velikoj Britaniji.

*Photo: NATO (osim zadnje)

U sjeni poljuljanih transatlantskih odnosa i globalne nestabilnosti čelnici država NATO-a okupit će se u utorak i srijedu u Ankari na sastanku na vrhu na kojem se očekuje da europske članice preuzmu snažniju ulogu u obrani europskog kontinenta. Prema ocjenama promatrača, ovaj summit održava se usred pritiska i kritika američkog predsjednika Donalda Trumpa da Europa poveća izdvajanja za obranu te nakon višemjesečnih transatlantskih napetosti povezanih s pitanjem Irana i Grenlanda. Česte kritike NATO-a od strane američkog predsjednika, popraćene najavama povlačenja dijela američkih snaga iz Europe i šestomjesečnom revizijom američke vojne prisutnosti na tom kontinentu, potaknule su neizvjesnost unutar Saveza, ocijenjuje Reurtes.

Američki CNBC pak ocjenjuje kako se NATO ovog tjedna suočava s ključnim testom svoje vjerodostojnosti i buduće održivosti, a novi europski ciljevi u pogledu izdvajanja za obranu podvrgnuti su dosad nezabilježenom nadzoru Bijele kuće. Na ovotjednom summitu, koji počinje u utorak svečanom večerom koju priređuje turski predsjednik Erdogan, razmotrit će se može li Europa dovoljno brzo pretvoriti povećane proračune u vojnu moć kako bi zadržala angažman predsjednika Donalda Trumpa, istovremeno se pripremajući za budućnost u kojoj će Washington imati manju ulogu u sigurnosti kontinenta. Prošlogodišnji summit u Haagu smatrao se prekretnicom nakon što su se saveznici obvezali da će do 2035. godine izdvajati 5 % BDP-a za obranu, uključujući 3,5 % za temeljne obrambene potrebe i 1,5 % za šire sigurnosne potrebe. Međutim, stav je upućenog CNBC-a, očekuje se da će ovogodišnji summit u Ankari pomaknuti fokus rasprave s obećanja na njihovu provedbu. To uključuje pitanja o nabavi, industrijskim kapacitetima, potpori Ukrajini i političkoj arhitekturi onoga što je Trumpova administracija nazvala „NATO 3.0”.

Glavni Rutteov zadatak – smirivati Trumpa (Photo: NATO)

Također, mediji se pitaju može li NATO zadržati angažman SAD-a dok istovremeno prebacuje veći dio odgovornosti na Europu? Europske vlade uvelike su prihvatile činjenicu da moraju više ulagati, više proizvoditi i preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost, nakon pritiska iz Bijele kuće. No, NATO je već 77 godina ustrojen oko američke moći, zbog čega je to pitanje jednako političke koliko i vojne prirode, izjavio je Max Bergmann, direktor Programa za Europu, Rusiju i Euroaziju pri Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sjedištem u Washingtonu. Ako se Washington povuče čak i bez potpunog izlaska iz saveza, pred Europom se postavlja teže pitanje, rekao je novinarima na brifingu prošlog tjedna: kako organizirati obranu bez SAD-a u središtu. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte usredotočio se na zadržavanje Trumpova angažmana uz istovremeno provođenje planova za preraspodjelu tereta. Ipak, Bergmann ističe kako se vrlo malo raspravljalo o „planu B” za slučaj da SAD odluči kako više ne želi ostati duboko uključen.

I ovogodišnji summit vrtjet će se oko američkog predsjednika, čak i više nego prošle godine. No dok su se na prošlogodišnjem summitu u Haagu čelnici NATO država natjecali tko će više ugoditi Donaldu Trumpu, na ovom summitu Trump bi se mogao iznenaditi – posebno zato što posljednjih tjedana vodi otvoreni sukob s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni. Američki dužnosnici najavljuju da će Trump u Ankari imati niz sastanaka – od onog s domaćinom Erdoganom i sirijskim predsjednikom Ahmedom al-Šarom, pa do novog sastanka s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim. Također se očekuje i da će tijekom summita biti objavljeni novi obrambeni sporazumi vrijedni milijarde dolara, rekao je dužnosnik Trumpove administracije. Ili će sve to biti bačeno u drugi plan s obzirom na najnoviju Trumpovu opsesiju Svjetskim nogometnim prvenstvom.

Poruka bivšeg prvog čovjeka NATO-a

Bivši glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg ima poruku za sudionike ovogodišnjeg summita: Pokažite Donaldu Trumpu da obrambena potrošnja raste, nastavite podržavati Kijev i naglasite ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je rat u Ukrajini bio “strateški neuspjeh”. Iako Trump redovito napada članice NATO-a, osuđujući ih zbog niske obrambene potrošnje i nepomaganja u ratu protiv Irana, Stoltenberg je, u nedavnom intervju za Politico naglasio da saveznici trebaju argumentirati da sigurnost SAD-a ovisi o Savezu. “Nadam se da će summit biti snažan znak jedinstva u NATO-u. Da smo, unatoč razlikama, sposobni zajedno se suprotstaviti ključnim prijetnjama i izazovima s kojima se suočavamo“, rekao je Stoltenberg, sada norveški ministar financija. Upitan brine li se da bi to moglo biti još jedno javno pokazivanje razlika unutar Saveza – odgovorio je da se nada da to može biti snažan izraz jedinstva NATO-a. “Unatoč razlikama i neslaganjima možemo nastupiti zajednički u suočavanju s glavnim prijetnjama i izazovima s kojima se suočavamo, te istovremeno poslati poruku potpore Ukrajini“, smatra bivši prvi čovjek saveza.

Uoči summita, NATO je objavio nove podatke o napretku

A Hrvatska ?

Ankara je spremna za summit (Photo: Oana Lungescu/X)

Unatoč teškim riječima i retorici koju smo tijekom prošloga tjedna čuli između Vlade i Predsjednika Republike, i ministar obrane Ivan Anušić i predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovat će na ovom NATO summitu. Tako je Ministarstvo obrane RH objavilo da će potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić u sklopu programa sudjelovati i na NATO Summit Defence Industry Forumu posvećenom transatlantskoj obrambenoj industriji, ulaganjima i inovacijama. Na summitu NATO-a u Ankari raspravljat će se o napretku od posljednjeg summita u Haagu prošle godine, obrambenim izdvajanjima, obrambenoj industriji i potpori Ukrajini, objavio je MORH. I Ured predsjednika objavio je da će Predsjednik Republike sudjelovati na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća za šefove država i vlada članica NATO-a, kao i na svečanoj večeri koju za šefove država i vlada članica NATO-a upriličuju predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan i supruga predsjednika Republike Turske Emine Erdoğan. Milanović se već prošloga tjedna žalio da na samom summitu ima tek 3 minute za izlaganje što mu je prekratko za sve što im želi reći. Uglavnom, mi ćemo pratiti njihove izjave tijekom ovog summita, kao i ocjene stručnjaka.