Dok se još uvijek iščekuju konačne posljedice za dvojicu pripadnika Granične policije BiH zbog bijega iz UN-ove misije u Južnom Sudanu i zataškavanja istog, BiH je u subotu, 04. siječnja, ispratila novih 6 policajaca put te nemirne afričke zemlje. Radi se o pojačanju postojećem BiH kontingentu od 35 policajaca u misiji UNMISS, koji se u Južnom Sudanu nalaze od ožujka prošle godine. To je ujedno i konkretan odgovor Bosne i Hercegovine na nedavni zahtjev Vijeća sigurnosti UN-a za povećanje broja pripadnika mirovnih snaga nakon pogoršanja sigurnosne situacije u Južnome Sudanu.

Ispraćaj policijskog pojačanja na putu u UNMISS, UN misiju u Južmome Sudanu, subota 3. siječnja 2014.

Vlasti BiH ponudile su UN-u dodatnih 28 policajaca iz svih policijskih agencija u BiH, koji su već prošli potrebnu obuku i dobrovoljno su se prijavili za odlazak u misiju. Time je sudjelovanje u UNMISS-u postalo do sada najveće sudjelovanje pripadnika BiH u nekoj međunarodnoj policijskoj mirovnoj misiji. Prvih 6 policajaca iz pojačanja odabrano je iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, MUP-a Republike Srpske, MUP-a Kantona Sarajevo i MUP-a Unsko-sanskog kantona.

Nema sumnje da nuđenjem pojačanja UN-ovoj misiji u Južnom Sudanu vlasti Bosne i Hercegovine pokušavaju sprati neugodan osjećaj nastao nakon što je granični policajac Edvin Kutlovac prije 15-ak dana napustio dužnost u Južnom Sudanu i pobjegao natrag u Sarajevo. Protiv Kutlovca se i dalje vodi disciplinski postupak, baš kao i protiv njegovog nadređenog Enesa Gačanina, zamjenika direktora Granične policije BiH, koji je pokušao prikriti Kutlovčev postupak. Gačanin, pak, tvrdi da ništa nije pokušavao prikriti, već se radilo o problemima u komunikaciji s nadležnim ministrom sigurnosti Fahrudinom Radončićem i direktorom Granične policije BiH Vinkom Dumančićem. Također smatra da u istrazi treba saslušati sve strane, a sagledati i razloge koji su Kutlovca natjerali na samovoljni odlazak iz misije.

Enes Gačanin

U interview-u za portal tacno.net, objavljenom 03. siječnja ove godine, Enes Gačanin je izjavio kako su Kutlovac od prije odlaska, i on nakon povratka iz Južnog Sudana – dvije bitno drugačije osobe, te da je moguće da se tu radilo o određenoj vrsti psihičkoga sloma. Uz to, Kutlovac mu je ispričao kako se situacija u Južnom Sudanu naglo zakomplicirala, a reakcija UN-a je bila prespora i nije ulijevala sigurnost u danima koji su dolazili. Kutlovac je svojim kolegama iz BiH kontingenta pokušao prezentirati informacije s kojima je raspolagao, kako bi se na neki način mogli skloniti, uzimajući godišnje odmore i slično, a pritom je spominjao i evakuaciju njemačkim vojnim avionom.

Gačanin pritom insistira na tome da Kutlovac nije pobjegao, već se „povukao s dijelom BiH kontingenta nakon što su dobili informacije o ugrožavanju Misije, te je evakuiran s još jednim našim policajcem njemačkim avionom“. Oni su navodno trebali otići iz Južnog Sudana UN-ovim zrakoplovom, no kako u njemu više nije bilo mjesta – ukrcali su se u njemački. Gačanin dalje tvrdi da Kutlovac nije jedini koji je na taj način otišao iz Južnog Sudana, već je u avionu bilo još njegovih kolega iz BiH kontingenta, te da su u Sarajevo, osim Kutlovca, stigla još 1 ili 2 policajca. Ministar sigurnosti Radončić navodno je utvrdio da su zaista još neki BiH policajci otišli iz Misije kada i Kutlovac, ali su, za razliku od njega, imali uredne dokumente za korištenje odmora i odgovarajuće dozvole za privremeni odlazak iz UNMISS-a.

Je li priča Enesa Gačanina uvjerljiva ili nije, te treba li mu izreći neke disciplinske mjere, odlučivat će se 13. siječnja na sjednici Nezavisnog odbora za izbor i imenovanje Parlamentarne skupštine BiH.

Edvin Kutlovac desno i Fahrudin Radončić lijevo od žene u ljubičastom

Ni 10 dana nakon što je policijski službenik Granične policije BiH, viši inspektor Edvin Kutlovac pobjegao iz mirovne misije UN-a u Južnom Sudanu, u susjednoj BiH ne stišava se buka oko tog neuobičajenog čina. Dok se prva kvalifikacija „dezerter“ eufemizirala u „samovoljno napuštanje dužnosti“, Kutlovac je zaradio suspenziju i disciplinski postupak, baš kao i zamjenik direktora Granične policije BiH Enes Gačanin. Njemu se na teret stavlja da je svjesno pokušao dezinformirati Ministarstvo sigurnosti BiH, nakon što je zamjenik zapovjednika BiH kontingenta u mirovnoj misiji UN-a u Južnom Sudanu Edvin Kutlovac samovoljno i neovlašteno napustio misiju. Gačanin je Ministarstvu sigurnosti njegov postupak opravdao tvrdnjom da se radi o „evakuaciji BiH policajaca“, dok svog pretpostavljenog, direktora Granične policije Vinka Dumančića, uopće nije obavijestio o svom postupku.

Ministar sigurnosti Fahrudin Radončić za sada ne želi govoriti o konkretnim sankcijama koje će ovaj dvojac nesumnjivo stići, ali je napomenuo da je šteta zbog ovakvog čina nesaglediva, jer zbog Kutlovca BiH policajci vjerojatno više neće moći dobivati visoka mjesta u međunarodnim misijama i tijelima. Osim što je bio zamjenik zapovjednika BiH kontingenta, Kutlovac je bio i visoki zamjenik šefa operacija u UNMISS-u, s dnevnicom većom od 100 dolara, napomenuo je Radončić. U trenutku Kutlovčevog bijega, zapovjednik BiH kontingenta Zlatan Mitić bio je na godišnjem odmoru.

Masivna evakuacija iz Južnog Sudana u Ugandu

Ova nesvakidašnja priča počela je 20. prosinca ove godine, kada se Kutlovac samovoljno ukrcao u zrakoplov koji je Vlada SR Njemačke organizirala za evakuaciju svojih državljana iz Južnog Sudana. U Sarajevo je stigao 2 dana kasnije, 22. prosinca. Time je počinio teže povrede službene dužnosti iz čl. 105. st.1. točke 9 i 15 Zakona o policijskim službenicima BiH, koje se definiraju kao „ponašanje koje narušava ugled policijskog tijela“ i „samovoljno napuštanje dužnosti ili mjesta čuvanja određenog objekta ili osobe, koje može imati štetne posljedice za policijsko tijelo“. No Kutlovac nije bio sam – zajedno s njim, u istom njemačkom avionu, pobjegao je i jedan nizozemski policijski časnik. Zanimljivo je pritom da je njemačko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo da je njemačkim vojnim zrakoplovom iz glavnog grada Južnog Sudana u Ugandu hitno evakuirano 55 njemačkih državljana i 3 policijska službenika – Francuz, Švicarac i Nizozemac. Nema ni spomena BiH državljana Kutlovca, ali se najavljuje da Njemačka planira još jedan evakuacijski let istoga dana poslije podne. Kasnije je objavljeno da je tog petka, 20. prosinca, evakuirano ukupno 98 ljudi, većinom njemačkih državljana, među kojima se našao i njemački veleposlanik u Južnom Sudanu. Njemačka tu nije bila iznimka – svoje su građane počele evakuirati i druge europske zemlje, kao i SAD.

Baze UN-a kao jedini spas od građanskog rata u Južnom Sudanu

Upravo se tih dana i drastično pogoršalo stanje u Južnome Sudanu. Dan prije Kutlovčevog bijega, 19. prosinca, pobunjenici iz naroda Nuera (druge po veličini etničke grupacije u Južnom Sudanu) napali su UN-ovu bazu u Akobu, u koju se sklonilo nekoliko tisuća civila, a u napadu je bilo i poginulih. UNMISS je potom poduzeo akciju izvlačenja nenaoružanog osoblja, i slanja pojačanja od 60 vojnika.

Nakon bijega Edvina Kutlovca, zapovjednik misije UN-a u Južnom Sudanu ljutito je pisao Odjelu za mirovne operacije Un-a u New Yorku, dok su zapovjednici svih ostalih kontingenata u misiji UNMISS poslali u Sarajevo vrlo oštro pismo, žestoko prosvjedujući zbog Kutlovčevog ponašanja. Dužnosnicima UN-a pismom se obratila i veleposlanica BiH u UN-a Mirsada Čolaković, obavještavajući ih o mjerama poduzetim protiv Edvina Kutlovca i uvjeravajući ih kako „individualni postupak jednog policijskog službenika ne treba utjecati na ugled koji su BiH policijske i vojne jedinice stekle profesionalnim i predanim radom, sudjelujući i UN-ovim mirovnim operacijama u svijetu“.

U UN-ovoj misiji u Južnom Sudanu trenutno se nalazi 25 policajaca BiH i svi su, navodno, na sigurnom. Njih 12 nalazi se u ugroženim zonama, ali Ministarstvo sigurnosti tvrdi kako nema razloga za njihovu evakuaciju. No da situacija nije ni približno „pod kontrolom“, dokazuje i pismo koje je ministar sigurnosti Fahrudin Radončić 23. prosinca uputio pripadnicima BiH kontingenta u Južnom Sudanu. U pismu ih Radončić uvjerava kako „vrlo pažljivo i odgovorno prati situaciju“, te je u stalnom kontaktu sa zapovjedništvom kontingenta. Isto tako, svojevrsno ohrabrenje Radončiću je ulio i Krizni stožer UNMISS-a, tvrdnjom da stanje sigurnosti u području misije nije alarmantno, te da Misija nastavlja redovno obavljanje poslova.

Na kraju pisma Radončić poručuje: „želim vas ohrabriti da se i dalje dostojanstveno i hrabro nosite s izazovima s kojima se susrećete u pomaganju narodu Južnog Sudana i zamoliti da se držite zajedno, te da budete u stalnom kontaktu i postupate po instrukcijama zapovjedništva kontingenta“. Zajedno s još 8 svojih kolega i kolegica, policajac Edvin Kutlovac otišao je u jednogodišnju mirovnu misiju UN-a u Južnom Sudanu u ožujku ove godine. Prilikom ispraćaja na sarajevskom aerodromu, ponovljeno je kako je njihova zadaća mentorska, odnosno savjetovanje i monitoring pripadnika policije u Južnom Sudanu. No eskalacija sukoba – zbog čega će UN u Južni Sudan poslati dodatne snage od 5500 vojnika i 423 policajca – očito je bila preveliki izazov za nenaoružane UN-ovce.

Edvin Kutlovac za sada se drži podalje od novinara, koji nagađaju hoće li dobiti tek novčanu kaznu ili otkaz iz službe. Trenutno je ovo drugo izvjesnije.

Da li štrajkaju ili samo jako sporo rade?

Dok su u Zagrebu tek započeli pregovori Vlade RH sa sindikatima državnih službenika i namještenika, ta sitna činjenica nimalo ne dira njihove kolege iz BiH. Naime, predstavnici Sindikata Granične policije BiH, koji već mjesecima neuspješno štrajka – radeći “kobajagi” i “kao sporo” – sada su, u nestašici drugih sredstava pritiska, svojim vlastima počeli prijetiti nekakvim zajedničkim štrajkom s hrvatskim kolegama. To što Hrvatska nema od redovne policije odvojenu graničnu policiju, kao zasebnu organizaciju, ne dira ih previše, kao ni činjenica da – a, opet za razliku od susjedne BiH – pod normalno imamo i godišnji državni proračun, u kojem još nije došlo do ikakvih ozbiljnijih kraćenja plaća u javnim i državnim službama. “Ukoliko štrajkaški odbor (GP BiH) u dogovoru s predsjedništvom Sindikata policije Hrvatske donese takvu odluku, to će biti jedan sasvim novi štrajk“, izjavio je 13. srpnja Svevlad Hoffman, dopredsjednik Sindikata Granične policije,  u intervjuu sarajevskom Oslobođenju.

No, da podsjetimo. Nije sporno da je sustav sigurnosti u susjednoj BiH u lošem stanju. Proračuna im dugo nije bilo, radilo se po ograničenome sustavu privremenog financiranja, a kad je onda budžet i konačno donesen – izgleda da je velik broj stavki ispao određen, onako, od oka. Na tu se činjenicu sredinom travnja jasno osvrnuo i Sadik Ahmetović, ministar sigurnosti bosne i Hercegovine. On je već tada nedvojbeno predstojeće probleme Granične policije BiH u kontroli granice prema Hrvatskoj sažeo ovako:

“Kapaciteti s kojim trenutno raspolažu, kako ljudski, tako i materijalno-tehnički, su nedovoljni za takvu obavezu. Pazite, Hrvatska ima 2.000 policajaca na granici s BiH, a BiH ima ukupno 2.000 policajaca! Nije predviđen prijem niti jednog policijskog službenika u ovoj godini, a kada tome dodamo potrebna materijalno-tehnička sredstva, otvara se uistinu veliki problem ali i nagovještava negativna percepcija BiH, kada je u pitanju upravljanje granicama. Predviđene su stavke za izgradnju graničnih prelaza, a nemamo policajaca koji će raditi na graničnim prelazima!“

No, stvar je zapravo bila poprilično konkretna. Naime, nacrt novog državnog proračuna, koji je 18. travnja konačno krenuo u proceduru, najavio je linearno smanjenje plaća svim zaposlenima u institucijama BiH za 4,5 posto (osim onih kojima plaće ionako iznose manje od 500 KM). Uz to, a u istome paketu, za tu istu stopu su umanjene i sve naknade koje se isplaćuju uz mjesečni dohodak.

Još početkom travnja, kada je proračun bio u konačnim fazama izrade, Ministarstvo sigurnosti zaključilo je da on ne osigurava, kako održavanje osnovnih funkcija sigurnosnoga sustava, tako ni ispunjenje obveza koje BiH ima na putu ka Europskoj uniji. No, jedini je “popust” zaposlenima u sigurnosnome sektoru države na kraju ispao zaključak Vijeća ministara BiH koje je, usvajajući Prijedlog budžeta, pozvalo Ministarstvo sigurnosti i Ministarstvo obrane da “u svojim budžetima vide mogu li iznaći neko drugo rješenje“. Što se onda nije iznašlo.

Spomenuti je Nacrt proračuna 18. travnja usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, da bi on onda prošao i Predsjedništvo BiH (27. travnja) – što je ministar sigurnosti Ahmetović javno komentirao riječima da je time „država BiH stavljena u invalidska kolica“.  Na to nikoga nije začudilo kada je 30. travnja Granična policija BiH krenula u štrajk. Pri tome, ona se odlučila pridržavati propisa – samo su provođene temeljitije provjere putnika i vozila na graničnim prijelazima, na kojima je prosječno zadržavanje naraslo na 30 do 40 minuta. “Sve će biti po zakonu, no Zakon o graničnoj kontroli nije propisao vrijeme obavljanja procedura graničnih provjera i kontrola. Iz toga se može zaključiti što slijedi” spominjao je sindikalista Hoffman, dugim kolonama na granici dodatno “skupljajući” popularnost ionako ne baš omiljenom državnome resoru.

Usprkos štrajku, proračun (odnosno, “Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2012. godinu“) prošao je glasovanje u oba doma Parlamentarne skupštine BiH (Predstavnički dom 24. svibnja i Dom naroda 31. svibnja 2012. godine). Da će tu još biti mnogo problema, ukazivala je i činjenica kako se u biti radi o proračunu sličnom onome iz 2010. godine, samo što je udio za financiranje institucija BiH smanjen s tadašnjih milijardu i 28 milijuna KM na sadašnjih 950 milijuna KM, i onda zamrznut za iduće tri godine. Pri tome, tijekom protekle 2011. godine u BiH je osnovano 15 novih institucija, a ove godine dolaze na naplatu i sredstva za lokalne izbore, pripremu popisa stanovništva, penzije vojnika, granične prijelaze i još koješta. No, istini za volju, čak i kritičari oskudnosti usvojenog proračuna priznaju da se od predviđenih 950 milijuna KM zapravo zna izvore njih tek 750, dok preostalih 200 ostaje otvoreno za popunu zaduživanjem ili na neki drugi način.

S tim katastrofičnim financijskim stanjem na umu, ne čudi da je BiH posljednjih mjeseci ipak otrpjela štrajk Graničnih policajaca – koji nakon gotovo tri mjeseca, navodno i dalje traje bez prekida. Pri tome, uz navodno pojačanu kontrolu granica, kod Metkovića BiH-graničnoj policiji prođe zamaskirani leš kao legitimni i živi putnik na povratku u domovinu – o čemu smo već pisali na obris.org. Jednako tako, posljednjih dana BiH i javno priznaje kako je, među ostalim, upravo i nedostatak sredstava jedan od krivaca za izostanak korištenja ozbiljnije vatrogasne tehnike pri gašenju niza velikih požara koji posljednjih dana haraju zemljom – onog gašenja za koje se jučer bezuspješno tražilo i pomoć iz RH.

Nedostatak novca bitno vidljivije od štrajka Granične policije ilustriraju ljetošnji nekontrolirani požari širom BiH

Samir Agić, zamjenik ministra sigurnosti BiH, ovako je po njihovu dolasku komentirao djelovanje:

“U stalnom sam kontaktu s ravnateljem Državne uprave za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske i nadamo se da će u narednih sat do sat i po najveći dio požara biti ugašen. Dva kanadera iz Hrvatske su angažirana i mi smo našim kolegama u RH izuzetno zahvalni na tom angažmanu“.

Uz to, on je definirao i maksimalno trajanje intervencije – “Nadam se da će uspjeti danas da ugase sve, a i ako ne bude ugašeno u potpunosti, mislim da će njihova pomoć s današnjim danom biti završena, jer ne možemo biti previše neobazrivi prema kolegama iz Hrvatske“.

Tijekom ukupno sedam sati leta, hrvatske su protupožarne letjelice izvršile 32 bacanja vode, pri čemu je do padanja mraka na opožareno područje izbačeno ukupno oko 192.000 litara vode. Iako je time navodno tek donekle obuzdan ovaj veliki požar, postoji opravdana bojazan od njegovog ponovnog razbuktavanja tijekom večeri i noći, uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta – posebice kod naselja Puhale, gdje se vatra tijekom prethodne noći približila i objektima kompleksa namjenske industrije “Igman” iz Konjica, te je bilo bojazni da bi vatra ili toplina, preko sustava ventilacije, mogle dospjeti i u podzemne objekte ovog vojno-industrijskoga kompleksa specijaliziranog za proizvodnju streljiva.

Teško dostupno požarište nedaleko Konjica i jezera HE Jablanica

Na požarištu oko Konjica su, sve do dolaska hrvatskih Canadair-a, bila angažirana dva helikoptera Oružanih snaga BiH. Po dolasku Hrvata, oni su bili “…spušteni da bi se napravio prostor za let kanadera kao najvećih letjelica za gašenje požara. Prema informacijama koje imamo od Glavnog štaba Oružanih snaga BiH, ta dva helikoptera će i dalje biti u pripravnosti“, objasnio je Agić.

Uglavnom, dok Ministarstvo sigurnosti BiH, sada u suradnji s tamošnjim Oružanim snagama te vatrogasnim jedinicama (vatrogasci PVP Konjic, radnici “Šumarstva Prenj”, lokalno stanovništvo) na ugroženom području nastavlja koordinirane aktivnosti gašenja i pokušava lokalizirati sada smanjeni požar, ovdje možete pogledati jednu od video-snimki hrvatskih zrakoplova Canadair pri dopuni vode na jezeru hidroelektrane Jablanica – prvog i najvećeg hidroenergetskog postrojenje na rijeci Neretvi (jedno vrijeme i najvećeg hidroenergetskog objekta u čitavoj bivšoj Jugoslaviji)…

Samo dva dana nakon vježbe - u akciju!

Naime, Vlada RH je danas, 6. svibnja 2012. godine, na svojoj drugoj objavljenoj telefonskoj sjednici, donijela Odluku o upućivanju u Bosnu i Hercegovinu dva zrakoplova Canadair CL-415, zajedno s dvije posade (ukupno šest pripadnika OSRH – za koje Odluku o upućivanju donosi predsjednik Josipović), a radi pomoći pri gašenju velikog šumskog požara na području Općine Konjic.

Vatra kod Konjica, grada oko 40 kilometara jugozapadno od Sarajeva, gori već pet dana na prostoru planine Zlatar. Za općinu Konjic još je tijekom ove noći proglašeno stanje “prirodne ili druge nesreće prouzrokovane požarom“, a onda je zatražena i pomoć iz Hrvatske – na temelju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o suradnji u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa, potpisanog 1. lipnja 2001. godine, koji je stupio na snagu 18. veljače 2002. godine (što je objavljeno tek u NN 13/2011, od 7. studenog 2011.). Zahtjev iz Sarajeva, od Ministarstva sigurnosti BiH (Sektora za zaštitu i spašavanje), zaprimila je Državna uprava za zaštitu i spašavanje RH (DUZS), a mehanizam odgovora izgleda da je djelovao brzo i učinkovito.

Požar je tijekom šest dana ukupno opustošio više od 200 hektara šume, a za današnje stanje portal Vijesti.ba pomalo začudno konstatira da “…uglavnom je nepromijenjeno od sinoć, osim što se požar proširio uz brdo Zlatar prema selu Zagorice i lijevim krakom prema naseljima Gornje Polje i Puhale“. Dakle, sve isto, al se vatra širi!

Treba napomenuti da je pomoć iz BiH zatražena tek kad širenje požarne fronte prema naselju Ljuta, vojarni OS BiH “Ljuta”, Klipanovcu i širem području brda Zlatar, uz druge gasitelje, nisu zaustavila ni djelovanja dva helikoptera tamošnjih oružanih snaga.

Prirodna nesreća - veliki požar crnogorične šume kod Konjica

Prema izjavama Sadika Ahmetovića, ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine, požar koji u okolici Konjica gori od 1. svibnja izazvao je znatne materijalne štete, ali, srećom, ne i ljudske žrtave. Za malobrojne gasioce iz redova pješačkih postrojbi oružanih snaga BiH i njihova dva helikoptera značajnu prepreku u gašenju požara predstavlja i izuzetno nepristupačan teren te naznake da je dio opožarenog zemljišta pod minama. Ahmetović ujedno istiće:

“Ministarstvo sigurnosti BiH je prethodno pripremilo sve bezbjednonosne uvjete kako bi dva kanadera iz Republike Hrvatske mogli pristupiti uzimanju vode na lokaciji jablaničkog jezera, nedaleko od opožarenog mjesta. Očekujem da će u toku dana, odnosno u narednih dva do tri sata oni već početi intervenciju na gašenju ovog požara“.