Odluka Finska o povlačenju iz Ottawskog sporazuma oblikovana je pogoršanjem sigurnosnog okruženja uzrokovanim ruskim ratom u Ukrajini, rekla je finska državna tajnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Outi Holopainen. U razgovoru za agenciju Anadolu na forumu u Antaliji, Holopainen je naglasila da potez “nije bio laka odluka“, ali je bio potaknut zabrinutošću za nacionalnu sigurnost. “Finska je definitivno zemlja koja želi poštivati ​​međunarodno pravo i međunarodni poredak utemeljen na pravilima“, rekla je Holopainen, ističući dugogodišnju ulogu Helsinkija u naporima za razoružanje i kontrolu naoružanja.

Portal Obris.org je još sredinom prošle godine pisao da su baltičke države istupile iz Otavske konvencije, a zbog opasnosti koja im prijeti iz Rusije. Premijer Finska Petteri Orpo rekao je tada da će izlazak iz sporazuma iz 1997. omogućiti Finskoj da se “pripremi za promjene u sigurnosnom okruženju na svestraniji način”. Estonija, Latvija, Litva i Poljska, sve među najvjernijim saveznicima Ukrajine, napustile su sporazum prošlog mjeseca navodeći kao razlog potencijalnu prijetnju iz Moskve. Finska, koja ima dugu granicu s Rusijom, ima neugodna iskustva s istočnim susjedom još od poznatog tzv. „Zimskog rata“ i sudjelovanja Finske na strani nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.

Međutim, finska državna tajnica napominje da je stvarnost dijeljenja granice od 1340 kilometara s Rusijom, koja je trenutno u punom ratu s drugim susjedom, prisilila Finsku da preispita svoj stav. Istaknula je rusko nesudjelovanje u sporazumu, rekavši da Finska mora procijeniti “što je ravnoteža, a što nacionalni interes” u trenutnim uvjetima. Inače, Rusija, kao ni SAD i Kina, nikada nije ratificirala tu konvenciju. Opisujući regionalno okruženje kao sve krhkije, Outi Holopainen je rekla: “Situacija u našem susjedstvu je toliko teška da se moramo povući“, naglašavajući da Finska trenutno nema postavljene nagazne mine i da nastoji izbjeći rizike za civile. Dodala je da su konzultacije sa saveznicima prošle glatko, napominjući da je to bio “vrlo otvoren i izravan dijalog sa svim našim saveznicima u NATO-u” i da nije bilo značajnih prigovora.

Govoreći o budućnosti europske sigurnosti, Holopainen je rekla da su rasprave o jačanju europskog stupa unutar NATO-a bile i nužne i pravovremene. Rekla je da je unutar NATO-a sigurnost zajednička odgovornost svih država članica i da je ovaj kolektivni pristup u konačnici ojačao savez. “U Europi moramo imati više odgovornosti za vlastitu sigurnost. Moramo više ulagati u našu obranu“, napomenula je Holopainen, dodavši da je to “povezano s predanošću Washingtona, s američkom predanošću europskoj sigurnosti. To je kombinacija koja čini transatlantsku vezu vrlo jakom.”

Inače, sjever Europe i posebice baltičke države stalno su izložene raznim oblicima hibridnih prijetnji i napada te sabotaža za koje se okrivljuje Rusija, iako to Moskva odlučno niječe.

Na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ kod Slunja održana je prezentacija robotskih sustava tvrtke DOK-ING za predstavnike Ministarstva obrane RH, Oružanih snaga RH, vojne izaslanike i druge predstavnike oružanih snaga savezničkih i partnerskih zemalja.

Prikazane su neke od sposobnosti robotskih sustava za razminiranje MV-4 i MV-10, a premijerno je testirano i predstavljeno besposadno kopneno vozilo na gusjenicama MV-8 Komodo opremljeno sustavom za sijanje mina (minescattering) Skorpion2, proizvodom njemačke tvrtke Dynamit Nobel Defence (DND). Prema navodima obiju tvrtki, dva sustava zajedno čine besposadni sustav nove generacije za operacije protumobilnosti, učinkovit protiv protivničkih mehaniziranih formacija. MV-8 Komodo tvrtke DOK-ING dizajniran je za integraciju različitih vojnih sustava i sposobnosti na jednoj besposadnoj gusjeničnoj platformi. Opremljen je potpuno integriranim dizelsko-električnim hibridnim pogonom, ima velik kapacitet nošenja korisnog tereta i otvorenu arhitekturu za buduće sposobnosti i autonomna poboljšanja. Oružni sustav Skorpion2 dizajniran je, uz ostalo, za ometanje, preusmjeravanje i blokiranje mehaniziranih manevara s pomoću raspršivačkih protuoklopnih mina AT2+.

Na prezentaciji je predstavljena treća konfiguracija vozila Komodo. DOK-ING je dosad predstavio i testirao inačicu za djelovanje u ekstremnim kemijsko-biološko-radiološko-nuklearnim uvjetima, kao i inačicu opremljenu višenamjenskom daljinski upravljanom oružnom stanicom Mangart 25 AD.

Osnivač tvrtke DOK-ING Vjekoslav Majetić i predstavnik tvrtke DND Martin Reischer zahvalili su uoči prezentacije Ministarstvu obrane i Oružanim snagama RH na mogućnosti testiranja i predstavljanja sustava na poligonu „Eugen Kvaternik“, kao i na potpori koju su dobivali tijekom aktivnosti. Provedena je uz potporu Hrvatske kopnene vojske, odnosno Središta za borbenu obuku Zapovjedništva za obuku i doktrinu Hrvatske kopnene vojske, priopćio je MORH.

*Photo: MORH/F.Klen

Zbog zabrinutosti vojnom prijetnjom koju susjedna Rusija predstavlja za Finsku, finski parlament je u četvrtak, 19. lipnja,  izglasao povlačenje ove zemlje iz Otavske konvencije koja zabranjuje upotrebu protupješačkih mina. Finska se time pridružuje drugim članicama Europske unije i NATO-a koje graniče s Rusijom u izlasku ili planiranju izlaska iz sporazuma, dok rastu strahovi oko njihove susjedne i mnogo veće zemlje. Za povlačenje je glasalo 157 zastupnika, dok ih je 18 bilo protiv. Finska se tako pridružila Poljskoj, Estoniji, Latviji i Litvi, gdje su parlamenti – temeljem ranije usvojene zajedničke izjave – već odobrili povlačenje iz ove konvencije. Kako su objasnili čelnici tih država, povlačenje iz ove Konvecije uvjetovano je opasnosti iz Rusije nakon invazije na Ukrajinu, Predsjednik Alexander Stubb, koji vodi finsku vanjsku i sigurnosnu politiku, u utorak je pravdao taj potez zemlje: “Stvarnost je u konačnici da nam je susjedna zemlje agresivna, imperijalistička država zvana Rusija, koja sama nije članica Otavskog sporazuma i koja nemilosrdno koristi mine“.

Također zbog nelagode izazvane ruskim susjedom, Finska je u travnju 2023. službeno postala 31. članica NATO-a nakon što je američki državni tajnik Antony Blinken, čija je zemlja depozitar Washingtonskog ugovora, preuzeo sve finske ratifikacijske dokumente. “Primitkom ovih dokumenata proglašavamo Finsku 31. članicom Saveza“, rekao je Blinken na svečanosti u sjedištu NATO-a u Bruxellesu. Ta odluka ove skandinavske države, nakon višedesetljetne neutralnosti, nije se dopala službenoj Moskvi koja je navodno počela jačati svoje snage na granici s Finskom.

Finska je za sada posljednja europska zemlja koja se povukla iz Otavske  konvencije. Početkom mjeseca, odnosno 4. lipnja, estonski parlament je ratificirao povlačenje Estonije iz ove konvencije s 81 glasom za i 1 protiv – što je bio rijedak primjer tamošnjeg međustranačkog konsenzusa. Estonija je svoju odluku o povlačenju iz Otavske konvencije objasnila značajno pogoršanim sigurnosnim okruženjem u Europi i regiji Baltičkog mora. Poljska je isto napravila 20. svibnja, što je izazvalo posebno žestoku reakciju Rusije – „Vidimo kako su zapadne zemlje spremne odustati od svojih međunarodnih pravnih obveza doslovno u svakom trenutku – kad god im se prohtije, kad god im to odgovara“, izjavila je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova. Rusija, podsjetimo, nije potpisnica Otavske konvencije. Litva je 08. svibnja objavila povlačenje iz Konvencije – odobrio ga je litavski parlament Seimas, uz rok za povlačenje unutar 6  mjeseci. Ministrica obrane Litve Dovilė Šakalienė oštro je odgovorila onima koji kritiziraju odluku  vlade o povlačenju iz Ottawske konvencije o zabrani nagaznih mina: “Probudite se! Ovo je stvarni svijet. (…) Ruski vojnici više nikada neće prijeći granicu moje zemlje“. Latvijski parlament je 16. travnja donio odluku o povlačenju iz Otavske konvencije, također navodeći rusku prijetnju kao glavni razlog tog čina. „Povlačenje iz Otavske konvencije dat će našim oružanim snagama manevarski prostor u slučaju vojne prijetnje da koriste sva moguća sredstva za obranu naših građana“, rekla je tada predsjednica parlamentarnog odbora za vanjske poslove Inara Murniece.  

Zahvaljujući naporima i radu Međunarodne kampanje za zabranu protupješačkih mina, Međunarodnog Crvenog križa te zemalja koje su se nesebično zalagale za njihovu zabranu, 18. rujna 1997., na Diplomatskoj konferenciji o međunarodnoj zabrani protupješačkih mina u Oslu usvojena je Konvencija o zabrani, stvaranju zaliha, proizvodnji i prijenosu protupješačkih mina i njihovom uništenju, poznata kao “Ottawska konvencija”. Konvenciji je prethodio višegodišnji mukotrpan put prijepora, prijedloga i nacrta konvencije, usuglašavanja i sl., među kojima je potrebno istaknuti primjer Belgije i Austrije, zemalja koje su prve zakonom uvele zabranu protupješačkih mina, ali i primjer Sjedinjenih Američkih Država, koje su se povukle iz pregovora nakon što njihovi uvjeti za usvajanje Konvencije nisu bili prihvaćeni. Dana 3. i 4. prosinca 1997. na konferenciji u Ottawi, Konvencija je otvorena za potpisivanje. Od 151 sudionice, predstavnici vlada 121 zemlje, između kojih i Hrvatska, potpisali su Konvenciju. Nekoliko dana kasnije, 9. prosinca 1997. Opća skupština UN-a usvojila je Rezoluciju o Konvenciji, kojom je pozvala sve države svijeta da je potpišu i ratificiraju.

Mina “kukuruzara”

Protupješačke mine su vrsta mina čiji je dizajn i namjena usmjerena protiv ljudi, za razliku od protuoklopnih koje su namijenjene uništavanju i onesposobljavanju vozila. Ove mine su dizajnirane da ozljede i ubiju što je više moguće žrtava da bi se stekla prednost u ljudskim resursima i logističkoj potpori koja je potrebna da se žrtve zbrinu. Neki tipovi protupješačkih mina također mogu oštetiti pogonske sisteme pojedinih oklopljenih i neoklopljenih vozila, naročito kotačnih vozila. Ovaj tip mina se može podijeliti u dvije skupine mina i to eksplozivne i rasprskavajuće mine, koje mogu a i ne moraju biti ukopane u zemlju. Te mine poznate su hrvatskim braniteljima jer su tijekom Domovinskog rata korištene na obje strane. Posebice su pojedini modeli bili poznati pod nazivima „Pašteta“ (PMA-2), „Kukuruzara“ (PMR-2) ili „Promovka“ (PROM-1), a riječ je u protupješačkim minama iz arsenala bivše JNA koje su se aktivirale nagazom ili potezno.