Danas oko 13 sati u crnogorsku luku Tivat uplovio je brod Obalne straže RH OOB-31 „Omiš“. Time je predsjednik RH i vrhovni zapovjednik OS RH Zoran Milanović započeo dvodnevni službeni posjet Crnoj Gori. Milanović je na plovidbu krenuo iz Cavtata, a na rivi u Tivtu dočekao ga je počasni postroj Vojske Crne Gore, a nakon toga je predsjednik RH otišao prema Cetinju, gdje ga u Predsjedničkoj rezidenciji čeka predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

OOB-31 “Omiš” odmah se i vratio iz Tivta (Izvor: Marine Traffic)

Dolazak OOB-31 na rivu u Tivtu (Photo: Ured predsjednika Crne Gore)

Milanović je prvi predsjednik RH koji je morskim putem došao u Crnu Goru. Za to su dva razloga – prvi je uzrokovan poteškoćama o prometu zbog epidemije koronavirusa (koje su još dodatno potpomognute kvarom državnom zrakoplova, zbog čega je Milanović i otkazao put u Rusku Federaciju), a drugo je interes Crne Gore za kupovinu obalnih ophodnih brodova od Hrvatske. Već je neko vrijeme Crna Gora zainteresirana za nabavu vojnih plovila tipa OOB-31, koji je posljednjih godinu i pol u sastavu HRM i Obalne straže RH. Prije točno godinu dana, OOB-31 „Omiš“ je prvi puta bio u Crnoj Gori na pomorskoj vojnoj vježbi „ADRION LIVEX 19“, kada ga je obišao i crnogorski ministar obrane Predrag Bošković. Iako se OOB-31 “Omiš” odmah po iskrcavanju državne delegacije vratio natrag prema RH, nema sumnje da je u najboljoj maniri gospodarske diplomacije Milanović danas mogao oživjeti razgovore o potencijalnoj kupovini Brodosplitovih obalnih ophodnih brodova. Naravno, trebao bi iskoristiti priliku i porazgovarati o crnogorskom povratu školskog broda „Jadran“ Hrvatskoj, no to, čini se, polako opet postaje zaboravljena tema. U Milanovićevoj pratnji tijekom plovidbe bio je i zamjenik zapovjednika HRM-a, komodor Damir Dojkić.

Prvi službeni posjet predsjednika RH nakon epidemije koronavirusa (Photo: Nikola Jelić/Twitter)

Komodor Dojkić i predsjednik Milanović (Photo: Ured predsjednika CG)

Osim razgovora s Đukanovićem, Milanovića danas očekuje još i izlazak pred medije, te obilazak Narodnog muzeja Crne Gore na Cetinju, a kasnije poslijepodne u Podgorici još i susret s predstavnicima hrvatskih tvrtki u Crnoj Gori, te sa crnogorskim premijerom Duškom Markovićem. Sutra je na programu susret Predsjednika RH Zorana Milanovića s predsjednikom Skupštine CG Ivanom Brajovićem, kao i s predstavnicima Hrvatske zajednice, te potom odlazak u Kotor, gdje će posjetiti središte Bokeljske mornarice i Hrvatskog građanskog društva (nevladine udruge koja čuva baštinu Hrvata kao autohtonog naroda u Crnoj Gori).

Osim o bilateralnim odnosima i pandemiji koronavirusa, Milanović će u Crnoj Gori razgovarati i o daljnjoj hrvatskoj podršci Crnoj Gori u NATO savezu, kao i u pristupnim pregovorima na putu za članstvo u Europskoj uniji. To je i sam Milanović jasno dao do znanja nakon prvog radnog susreta s predsjednikom Đukanovićem.

“Vi ste država koja je početkom pregovora – prvo ulaskom u NATO, ali to ipak manje, ali početkom pregovora s Europskom unijom – jasno, i ja bih rekao nepovratno, u stvari, izabrala karakter zapadnog društva i zapadne države. Mislim, da se razumijemo, i da svi razumiju što to znači – dakle, to je vladavina prava, to je otvoreno društvo (bez obzira na manje razlike među državama u EU, ali pravac je taj), to su slobodni i neovisni mediji, to je neovisno sudstvo, to je na kraju krajeva – a možda i prije svega – neovisna istraživačka akademija i sveučilište, to je ono što resi prave demokracije… i jednom kada se tim vještinama ovlada (a to je teško, i ne kažem da je moja država u tome uspjela u potpunosti) onda je na neki način, ja bih rekao i povijesno, uspjeh tu dokazan. To je društvo u kojem ćemo rado vidjeti i Crnu Goru što prije, i vjerujem i vidim – okolnosti su takve da će Crna Gora biti vjerojatno prva država koja će ući u EU u nekakvom sljedećem dohvatljivom i vidljivom razdoblju”.

Na novinarsko pitanje zašto je u Crnu Goru došao brodom, Milanović je rekao da je to stoljetna tradicija Boke. “To je hrvatski brod, ali nije prijeteća silueta, i mislim da su i domaćini to dočekali sa simpatijama“, rekao je Milanović, dodavši da bi bio sretan kada bi crnogorske prijatelje na sličan način dočekao u Splitu i Dubrovniku.
——————

——————

Nakon gotovo dva mjeseca od parlamentarnih izvora, Crna Gora sinoć je napokon dobila novu/staru Vladu, na čijem je čelu, po sedmi put, Milo Đukanović. Vladu, koju čine Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija, Liberalna partija Crne Gore, Demokratska partija, Bošnjačka stranka, Hrvatska građanska inicijativa i albanska stranka “Forca za jedinstvo“, podržala su 44 zastupnika, 26 su bila protiv, a 1 je bio suzdržan. Opozicija je prije svega glasala protiv Đukanovića, smatrajući kako je predugo na vlasti i kako on sam, sa stigmom koju nosi na leđima, teško može biti predvodnik borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Osvrčući se na te kritike, Đukanović je podsjetio da je „svatko na vlasti onoliko dugo koliko je to demokratska volja građana“, a borba protiv korupcije i organiziranog kriminala bit će u „posebnom fokusu“ njegovog kabineta.

Milo Đukanović - više puta premijer, po jedanput ministar obrane i predsjednik države

Novi premijer Đukanović u svom je govoru istakao kako će njegova Vlada biti posvećena učlanjenu u NATO-savez, nastavku europskih integracija i poboljšanju životnog standarda. „Međusobna povezanost integracije u NATO i EU daleko je izraženija u našoj regiji nego što je bila, i što je danas, u drugim dijelovima Europe. Za malu balkansku zemlju kao što je Crna Gora, NATO nam treba kako bi se osigurala trajna stabilnost i sigurnost u regiji, budući smo svjedoci brojnih turbulencija u prošlosti na prostoru Balkana“, rekao je Đukanović, koji će imati prilično problema vratiti Crnogorcima vjeru u NATO. Tamošnja potpora članstvu Crne Gore u NATO-u sve je slabija, a nedavne tribine zamišljene kao promocija Saveza morale su biti otkazane u čak nekoliko gradova zbog premalog interesa.

Nova Vlada ima 4 potpredsjednika i 14 ministara, od čega je njih 8 iz prethodne Vlade. Dosadašnji premijer Igor Lukšić postao je, po uzoru na hrvatsku si kolegicu Vesnu Pusić, potpredsjednik Vlade te ministar vanjskih poslova i europskih integracija. Na čelu Ministarstva obrane i dalje će biti Milica Pejanović Đurišić, dok je dosadašnji ministar unutarnjih poslova Ivan Brajović preselio na čelno mjesto u Ministarstvu pomorstva i prometa. Novi ministar unutarnjih poslova je Raško Konjević.