Na svojoj jučerašnjoj sjednici (85. po redu), Vlada Crne Gore primila je na znanje i tekst sporazuma kojim ministarstva obrane Crne Gore i Hrvatske usuglašavaju uvjete školovanja crnogorskih vojnih kadeta na novopokrenutim studijima Vojnog inženjerstva i Vojnog vođenja i upravljanja pri HVU u Zagrebu. Ovaj akt predviđen je za potpisivanje od ministrice obrane Crna Gore Milice Pejanović-Đurišić i Ante Kotromanovića, ministra obrane Republike Hrvatske u Podgorici, danas, 17. listopada 2014. godine.

Ovaj usuglašeni “Sporazum o školovanju kadeta Ministarstva obrane Crne Gore u Republici Hrvatskoj na studijskim programima Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje” sklapa se temeljem principa koje je ustanovio dokument “Memorandum o suglasnosti između Ministarstva obrane RH i Ministarstva obrane Republike Crne Gore o suradnji na području obrane” potpisanog u Splitu 13. listopada 2007. godine. Pri tome, spomenuti sporazum o školovanju kadeta prvenstveno vrijedi za aktualnu klasu kadeta (školska godina 2014/2015), čije je školovanje već itekako započelo – te zato i ne čudi da sporazum stupa na snagu hitno, samim danom njegovog potpisivanja.

Crnogorski kadeti u RH

Ovim relativno kratkim aktom (svega 12 članaka) regulirano je slanje crnogorskih kadeta na studij u Hrvatsku, s time da će oni ovdje pohađati nastavu po hrvatskome programu i na hrvatskome jeziku. Naravno, bit će riječ o kadetima koji su prethodno prošli sustav selekcije u okviru Pripremnog kampa Hrvatskog vojnog učilišta “Petar Zrinski”, te koji u potpunosti zadovoljavaju zdravstvene, psihičke i fizičke uvjete, kao i sigurnosne zahtjeve Crne Gore i Hrvatske (što je sve i ovjereno propisanim zajedničkim obrascima).

Kadeti po prolasku provjera započinju školovanje u RH, tijekom kojeg su oslobođeni dužnosti polaganja prisege koju polažu hrvatski polaznici ovih programa, a imaju zdravstvenu zaštitu kao i svi drugi državljani Crne Gore na studiju u Hrvatskoj. Jednako tako, ovi kadeti potpadaju pod punu nadležnost kaznenih propisa RH, kao i propisa o vojnoj disciplini u OS RH. Za njih će važiti i nadležnost hrvatske Vojne policije (prema NATO APP 12), a teža kršenja kaznenih propisa ili vojne stege mogu dovesti i do prekida njihovog školovanja u Hrvatskoj.

Prestanak školovanja crnogorskih kadeta u Republici Hrvatskoj definiran je kroz 5 točaka: (1) završetkom studijskog programa i Programa obuke za kadete, (2) prestankom ispunjavanja ugovorenih zdravstvenih, psihičkih, fizičkih i sigurnosnih uvjeta, (3) neispunjavanjem studentskih obveza u propisanim rokovima studijskih programa, (4) na zahtjev Ministarstva obrane Crne Gore, i (5) pokretanjem kaznenog postupka protiv kadeta ili težim kršenjem vojne discipline. Zanimljivo je da ovdje nije ostavljena mogućnost okončanja ovakvog školovanja i na čisti zahtjev domaće strane – dakle, Ministarstva obrane RH.

Troškovi školovanja crnogorskih kadeta

Pri uvidu u režim koji je uspostavljen za kadete iz Crne Gore, u oči upada činjenica da se financijski teret ovakvih aktivnosti baš i ne dijeli ravnomjerno. Naime, očigledno je da Hrvatska i kroz ovaj aspekt nastoji privući strane studente na svoje nove vojno-studijske programe, a ujedno tim istim mjerama i pomoći Crnoj Gori u prikupljanju potrebnih vojnih znanja te približavanju NATO integracijama.

U tom svjetlu ne čudi da za svoje kadete Crna Gora pod normalno snosi tek “novčanu podršku za školovanje” (očigledno “džeparac”), te “troškove prijevoza prilikom korištenja semestralnog, godišnjeg ili ostalih oblika odmora ili drugih potreba putovanja u Crnu Goru“. Za razliku od toga Hrvatska tu podmiruje: (1) iznos školarine i participacije u troškovima studija, (2) prijavu i odjavu kadeta u RH, (3) smještaj u vojnim lokacijama, (4) ishranu, (5) vojnu uniformu, (6) gradski prijevoz u mjestu školovanja, (7) obavezne udžbenike i pribor, (8) sportsku opremu jednom godišnje, (9) korištenje sportskih terena u vojnim lokacijama, i (10) troškove izrade i odbrane završnoga rada.

Naravno – ako tijekom studija dođe do kakvog počinjenja kaznenoga djela ili prekršaja vojne stege – Crna Gora će snositi sve troškove koje takve situacije sa sobom nose, jednako kao što će biti odgovorna i za svu štetu koju bi prema imovini i osoblju MORH-a ili prema trećim osobama uzrokovao kadet (sve to u skladu s propisima o odgovomosti za štetu važećima u RH).

Ministrica obrane Crne Gore Milica Pejanović Đurišić potpisala je odluku o usvajanju prvog standarda obrane u toj zemlji – SO STANAG 6001 – Razine poznavanja jezika, čime se definiraju i objašnjavaju razine i međurazine poznavanje jezika. Standard je usvojen preuzimanjem NATO standarda STANAG 6001 „Language proficiency levels (Edition 4)“. Ovaj standard obrane primjenjivat će MO i Vojska CG, kao i druge tamošnje državne institucije koje surađuju s NATO-om.

Ministarstvo obrane i Vojska CG već planiraju i organiziraju obuku iz engleskog jezika u zemlji i inozemstvu, a testiranje pripadnika VCG i MO po ovom standardu vršit će certificirani STANAG 6001 testing timovi.

Prepoznajući standardizaciju kao ključnu polugu unutarnje vojne organizacije, Ministarstvo obrane CG je izmjenama Zakona o obrani 2012. godine i donošenjem Pravilnika o standardizaciji na području obrane 2013. godine stvorilo pravni temelj za standardizaciju na području obrane. Prema Planu standardizacije za 2014. Godinu, predviđeno je donošenje 90 standarda, potrebnih za ispunjenje Partnerskih ciljeva, realizaciju Strateškog pregleda obrane, modernizaciju opreme i obuku pripadnika MO i VCG. Donošenjem standarda obrane MO CG i formalno ispunjava još jedan u nizu uvjeta potrebnih za dostizanje interoperabilnosti s partnerima, odnosno pozivnice za punopravno članstvo u NATO-savezu, kojoj se Crnogorci nadaju na ovogodišnjem NATO summitu u Cardiffu.

Danas je ujedno i zadnji dan trodnevne inspekcije specifičnog područja Crne Gore, koju obavljaju Inspekcijski tim SAD-a i gost inspektor iz Ujedinjenog Kraljevstva (JASIG). Radi se o inspekciji u skladu s „Bečkim dokumentom 2011“, koji predstavlja jedan od osnovnih mehanizama za izgradnju mjera sigurnosti i povjerenja u ovom dijelu Europe.

Specifično je područje obuhvatilo gotovo cjelokupnu površinu Crne Gore i sve jedinice u njenom organskom sastavu. Inspekcija je službeno otpočela 7. svibnja u 9 sati, brifinzima i prezentacijama zapovjednika te predstavnika Generalštaba i jedinica opisanih u godišnjoj informaciji o provođenju spomenutog sporazuma. U isto vrijeme, tijekom 7. i 8. svibnja, realizirani su i nadzorni letovi u tom “specifičnom području”, s ciljem provjere Godišnje informacije o vojnim aktivnostima, koju je Crna Gora razmijenila s ostalim članicama OESS-a krajem prošle godine. Na kraju inspekcije, čitav je tijek i realizacija aktivnosti bila vrlo pozitivno ocjenjena.

Posljednjih dana popratili smo dvodnevni sastanak ministara obrane zemalja NATO članica u Bruxellesu, a onda smo se osvrnuli i na neke detalje koji su tom prilikom osvanuli u javnosti, a smatrali smo ih zanimljivima – recimo, sastanak zemalja A-5 inicijative i njihov zajednički angažman u Afganistanu. Neke druge detalje i nismo smatrali  neophodnima za posebno isticanje – recimo, trilateralni Sporazum o razumijevanju, vezan uz integraciju Crne Gore u NATO-ov program razmjene podataka o situaciji u zračnom prostoru (Air Situation Data Exchange – ASDE), čije je potpisivanje održano 27. veljače u Bruxellesu, i kojeg smo prethodno tek načelno spomenuli. No, takvi pojedini događaji dobiju na samostalnoj važnosti kad na vidjelo dođu neke nove i zanimljive, a povezane informacije.

Upravo je takav slučaj na djelu bio i ovih dana, kad je paralelno s prilično suhim priopćenjem o “Sporazumu o razumijevanju” (vezanom uz pripreme Crne Gore za uvezivanje u NATO integrirani sustav protuzračne obrane, NATINADS) – na vidjelo javnosti u tom istom Bruxellesu došao i još jedan donekle povezani sporazum, sklopljen u tišini, prije samo mjesec dana u Zagrebu. Naime, u priopćenjima makedonskog Ministarstva obrane o NATO sudjelovanju i aktivnostima tamošnjeg ministra obrane Talata Džaferija saznali smo pojedine detalje ne samo o NATO aktivnostima Makedonije, već i o prešućenome dijelu regionalne suradnje ove nedaleke države s Hrvatskom – zemljom koju je ministar Džaferi posjetio prije gotovo točno mjesec dana.

Makedonska posjeta Hrvatskoj

Riječ je o radnome posjetu makedonskog ministra Talata Džaferija Zagrebu, koji je održan 28. i 29. siječnja ove godine. Kako se u to vrijeme iz MORH-a čulo:

“Na službenom sastanku dvaju ministara razgovaralo se o aktualnostima u kontekstu integracije država regije u NATO i EU, nadolazećem NATO summitu, ‘politici otvorenih vrata’ i zajedničkom angažmanu u operacijama potpore miru. Također, razgovaralo se i o projektima u okviru Američko-jadranske povelje, te o suradnji makedonske vojske s hrvatskim gospodarstvenicima.

Po završetku sastanka ministar obrane Ante Kotromanović istaknuo je da je obrambena suradnja Hrvatske i Makedonije na visokoj razini, te da će posjet ministra obrane Republike Makedonije doprinijeti njenom daljnjem poboljšanju i proširenju odnosa između dviju zemalja. ‘Na sastanku se razgovaralo o tri ključna segmenta: o razmjeni iskustava na području vojnog obrazovanja i obuke, o mogućnostima vojno-tehničke suradnje i zajedničkom angažmanu u operaciji potpore miru ISAF u Afganistanu’, rekao je ministar Kotromanović, te je dodao da Hrvatska snažno podupire Makedoniju na putu u NATO i EU“.

Pri tome je prvi dan posjete bio koncentriran na Zagreb, uz susrete s ministrom Kotromanovićem i generalom Lovrićem iz GS OS RH, a onda i s predsjednikom RH Ivom Josipovićem, te s predsjednikom Hrvatskog sabora Josipom Lekom. Drugi dan posjete bio je više “vojno-industrijski”, s posjetima makedonske delegacije Zrakoplovno tehničkome centru u Velikoj Gorici, “Đuri Đakoviću” u Slavonskome Brodu, te tvornici “Borovo” u Vukovaru.

Pažljivije promatrače s hrvatske strane zapravo nije iznenadilo ništa od objavljenoga, već upravo izostanak jedne očekivane teme. Riječ je tu o formaliziranju razvoja odnosa Hrvatske i Makedonije po pitanju projekta BRAAD, međunarodne inicijative za jačanje nadzora zračnog prostora u regiji. Naime, kako se tijekom posjete ministra Ante Kotromanovića Republici Makedoniji, iz sredine lipnja prošle 2013. godine, moglo čuti:

“Jedna od tema razgovora u okviru obrambene bilateralne suradnje bila je zajedničko sudjelovanje u projektu BRAAD (Balkan Regional Approach), koja se provodi u okviru NATO inicijative pametne obrane (Smart Defence). Obje strane suglasne su da bi uspješna provedba ovog projekta predstavljala nastavak projektno orijentirane suradnje država članica Američko-jadranske povelje te dodatni doprinos čitavoj regiji u izgradnji potrebnih sposobnosti protuzračne obrane. Pritom je izražena nada kako će multilateralni sporazum između zemalja članica Povelje biti potpisan u što skorijoj budućnosti“.

Upravo zato, bilo je logično očekivati spomenuti sporazum na repertoaru skupa u Zagrebu, kad već nije bio spomenut tijekom sedam mjeseci koji su protekli od hrvatskoga obrambenog izleta put Skopja u ljeto 2013. godine pa do kraja siječnja ove godine. Ali, ne – 28. siječnja 2014. godine iz MORH-a niti riječi na tu temu.

BRAAD ipak ide dalje

Ako su oni naivni na takvome temelju zaključili da nešto stoji samo zato jer o razvoju stvari nema ni glasa – mogli su se naći iznenađeni priopćenjima koja se o ovim odnosima vidi s makedonske strane. Kao prvo, 28. siječnja se od tamo moglo čuti i “U sklopu posjete, ministar Džaferi i njegov domaćin ministar Kotromanović, potpisali su bilateralni sporazum između ovih dviju zemalja, o razradi pred-nabavne studije za potrebe projekta BRAAD (Balkan Regional Approach to Air Defence), koji predstavlja korak naprijed prema realizaciji ovoga projekta“. Na tom je tragu onda i priopćenje makedonskog Ministarstva obrane od prije nekoliko dana – od 27. veljače ove godine – u kojem se opisuju aktivnosti ministra Talata Džaferija u Bruxellesu, na sastanku ministara obrane zemalja NATO članica. Ovaj skup, na koji su Makedonci pozvani kao aspiranti za NATO članstvo i dugogodišnji doprinositelji međunarodnoj misiji ISAF u Afganistanu, poslužio je i za još jedno isticanje sporazuma postignutog krajem siječnja u Zagrebu – koji je i dalje službeno ostavljen van vidika hrvatske javnosti:

“U isto vrijeme, spomenuta je i međunarodna inicijativa za Balkanski pristup protuzračnoj obrani (Balkan Regional Approach to Air Defence – BRAAD), kao značajan projekt u duhu koncepta “pametne obrane” (Smart Defence). U kontekstu BRAAD projekta, a krajem siječnja ove godine, u okviru posjete ministra Džaferija Republici Hrvatskoj, oba su ministra obrane potpisala Sporazum o pripremama Predakvizicijske studije za pribavljanje modernih trodimenzionalnih radarskih sustava, koja predstavlja korak naprijed prema relizaciji ovoga projekta“.

Dakle, projekt BRAAD ne samo da ide dalje, bez obzira na dileme koje se oko njega javljaju u regiji – nego kao da je jedini odgovor na komešanje koje je on do sada izazvao – umanjivanje javnog spominjanja njegovih daljnjih koraka, koje se kontinuirano provodi. A koraci o kojima je riječ dogovori su o izradi spomenute predakvizicijske studije – o kojoj se posljednjih mjeseci odlučilo u Crnoj Gori, dok usporediva odluka u Bosni i Hercegovini još stoji zaglavljena u tamošnjim birokratskim kotačićima.

Više sreće po ovoj temi moglo se imati u okviru “NATO Communications and Information Agency” (NCI Agency), izvođača spomenute predakvizicijske studije projekta BRAAD. Upravo je ova NATO institucija 19. veljače izvijestila o postizanju sporazuma u Zagrebu krajem siječnja, objasnivši ujedno i njegovo značenje – da time “smart defence” projekt BRAAD zapravo kreće u svoju provedbenu fazu. Pri tome je otkrivena i još jedna zanimljivost vezana uz projekt BRAAD i Hrvatsku – naime, samo četiri dana prije posjete makedonskog ministra Džafarija Zagrebu, 24. siječnja 2014. godine, Hrvatska je, kao vodeća zemlja izrade spomenute predakvizicijske studije projekta BRAAD, s predstavnicima agencije NCI potpisala i “Amandman br. 1 na Tehnički sporazum o pokretanju provođenja ove studije za Bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju” (Amendment no. 1 to the Technical Arrangement for launching execution of the Study for the former Yugoslav Republic of Macedonia), na čijem je temelju onda u Zagrebu, 28. siječnja ove godine, sklopljen i bilateralni provedbeni sporazum Hrvatske i Makedonije.

Ujedno, tu je spomenuto i da u fazi izrade predakvizicijske studije projekta BRAAD Hrvatska, kao vodeća zemlja, predstavlja i svoja tri partnera – Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Makedoniju – dok će ta studija po svome završetku biti pridodana sličnoj studiji, koja je za Albaniju već napravljena 2012. godine, ne bi li se onda moglo krenuti i u združeni projekt nabave optimalnog i financijski najpovoljnijeg regionalnog sustava protuzračne obrane. Ovaj postupak izgradnje regionalnoga sustava koristi ujedinjeni postupak javne nabave za više zemalja korisnika, oslanja se na NATO znanje i iskustvo, usklađujući ujedno svoj tijek i s razvojem NATO integriranog sustava protuzračne obrane (NATINADS) – a sve to ne bi li se došlo do optimalnih kapaciteta za nadzor zračnoga prostora, s aktivnim dijeljenjem podataka – kako između NATO saveza i zemalja NATO-partnera, tako i među zemljama partnerima međusobno. I, pri svemu tome, nikome nije čudno da se o djelatnostima hrvatskog obrambenog sustava više čuje u Bruxellesu, ili na pojedinim internetskim stranicama regionalnih ministarstava obrane – nego u Zagrebu, i unutar službenih priopćenja iz relevantnoga resora Republike Hrvatske.

Vezani postupci – povratak na temu

Dakle, dok BRAAD napreduje – stvarajući kapacitete i infrastrukturu za načelno pokrivanje jednog segmenta prostora bivše Jugoslavije kvalitetnom integriranom radarskom slikom – posljednjih se dana iz Bruxellesa čulo ponešto o tijeku spomenutog drugog, paralelnog postupka – postupnog širenja samog NATO integriranog sustava protuzračne obrane (NATINADS). U ovaj se kontekst svrstava na početku ovog teksta spomenuto sklapanje trilateralnog sporazum obrambenih resora Republike Hrvatske i Crne Gore, te Vrhovnog zapovjedništva savezničkih snaga u Europi (Supreme Headquarters Allied Powers Europe – SHAPE), od 27. veljače ove godine. Konkretni potpisnici bili su Zoran Drča, pomoćnik ministra obrane RH zadužen za obrambenu politiku za Hrvatsku, brigadir Vladislav Vlahović, obnašatelj dužnosti vojnog predstavnika Crne Gore pri NATO-u u ime Crne Gore, i general Werner Freers, kojeg je SHAPE nominirao za potpisivanje ovog sporazuma.

Ovaj trilateralni Sporazum o razumijevanju vezan je uz integraciju Crne Gore u NATO-ov program razmjene podataka o situaciji u zračnom prostoru (Air Situation Data Exchange – ASDE), program kojim se države što teže NATO članstvu priprema za NATINADS. Ta priprema ide kroz razmjenu neklasificiranih podataka o stanju u zračnom prostoru, posredstvom ASDE filtra, unutar određenog geografskog područja koje obuhvaća NATO državu-domaćina i odabrane partnere. To je bitno, budući je odlukom Sjevernoatlantskog vijeća iz 2011. godine upravo Hrvatska određena za državu domaćina ASDE filtra za Crnu Goru, te Bosnu i Hercegovinu. Time Hrvatska praktično razvija zajedničke sposobnosti regionalnog motrenja i protuzračne obrane, dok Crna Gora unapređuje svoju integriranost u euroatlantskom kontekstu, postupnim dubljim uključivanjem u NATO program razmjene podataka o situaciji u zračnome prostoru svoje neposredne okolice.

Kako je u Hrvatskoj operativni početak BRAAD projekta započeo u praktičnoj tišini, tako se i priču o uspostavi spomenutog ASDE filtra za Crnu Goru moglo čuti više načelno – ako se taj aspekt djelatnosti crnogorske ministrice obrane Pejanović-Đurišić u Bruxellesu zaklopilo mimo službenog priopćenja o programu u Bruxellesu, kojeg je Ministarstvo obrane Crne Gore zaključilo rečenicom : “Predstavnici ministarstava odbrane Crne Gore i Republike Hrvatske potpisali su Memorandum o razumijevanju za razmjenu podataka u vazdušnom prostoru“.

190 hrvatskih i 23 crnogorska vojnika danas su po prvi puta kao zajednički hrvatski kontingent ispraćeni put NATO-misije ISAF u Afganistanu. Svečanom ispraćaju u vojarni iz sklopa 91. zrakoplovne baze „Pukovnik Marko Živković“, osim hrvatskog obrambenog vrha, prisustvovalo je i visoko izaslanstvo iz Crne Gore, predvođeno ministricom obrane Milicom Pejanović-Đurišić te načelnikom Glavnog stožera Vojske CG, viceadmiralom Draganom Samardžićem. Crnogorskim vojnicima ovo je već drugi ispraćaj u samo nekoliko dana – naime, u petak, 1. ožujka, svečano su ispraćeni i u domovini, na vojnom aerodromu u Golubovcima.

Brigadir Krešo Tuškan, zapovjednik mješovitog 21. kontingenta u misiji ISAF

Dogovori o sudjelovanju crnogorskih vojnika u sastavu hrvatskog kontingenta vođeni su nekoliko mjeseci, da bi kulminirali zajedničkom obukom za misiju ISAF tijekom siječnja ove godine i završnom pokaznom vježbom „Hrvatski ponos 13/1“, održanom početkom veljače. Zapovjednik 21. hrvatskog kontingenta, brigadir Krešo Tuškan, suradnju s Vojskom Crne Gore opisao je kao „dvije zemlje-dva partnera-jedna misija“. Ovaj će mješoviti kontingent u Afganistanu biti angažiran pod njemačkim zapovjedništvom, a na poslu osiguranja baze „Marmal“ u Mazar-e-Sharifu (provincija Balkh). Hrvatskim je vojnicima to tek jedno od starih odredišta, dok je onima crnogorskima – velika novost.

Kao što smo već pisali, većinski dio crnogorskih vojnika nalazio se u Pol-e-Khomriju, u mađarskoj bazi „Panonia“. No, kako su se Mađari povukli iz Afganistana, tako je Ministarstvo obrane Crne Gore potražilo novu bazu za svoje vojnike. Kao jedan od glavnih razloga za preseljenje u Mazar-e-Sharif bila je upravo činjenica da se tamo već godinama nalaze hrvatski vojnici, i da nije bilo nekih većih sigurnosnih problema. U bazi „Marmal“, formiranoj 2005. godine, nalazi se između 5 i 8 tisuća pripadnika koalicijskih snaga, a u njoj je smješteno i Zapovjedništvo Oružanih snaga SR Njemačke u Afganistanu te Regionalno zapovjedništvo Sjever.

Ivo Josipović i Milica Pejanović-Đurišić: euroatlantska suradnja Hrvatske i Crne Gore

Crna Gora je zemlja s kojom Hrvatska ima najbolje odnose u regiji, i najužu suradnju posljednjih godina. To, među ostalim, treba zahvaliti i tzv. Američko-jadranskoj povelji (A5-inicijativa), koja pod okriljem euroatlantskih integracija zemalja jugoistočne Europe okuplja Hrvatsku, Albaniju, Makedoniju, BiH i Crnu Goru. Do kraja 2012. toj je skupini predsjedavala Hrvatska, a od 1. siječnja 2013. na čelu joj je narednih šest mjeseci – Makedonija. Današnji susret ministara obrane Hrvatske i Crne Gore, Ante Kotromanovića i Milice Pejanović-Đurišić, iskorišten je za razgovore o daljnjoj suradnji – prije svega suradnji dviju ratnih mornarica u zaštiti Jadranskoga mora, kao i u školovanju te obuci pilota protupožarnih zrakoplova. Hrvatska je pozvala crnogorske partnere da se priključe i međunarodnom projektu obuke posade helikoptera, koji se u sklopu NATO-ve inicijative „Smart Defence“ organizira u 93. zrakoplovnoj bazi Zemunik.

Pomoć Crnoj Gori u ime RH obećao je i predsjednik Ivo Josipović. Prilikom susreta s Milicom Pejanović-Đurišić, Josipović je obećao svu „potrebitu stručnu pomoć Crnoj Gori na njenom putu k punopravnom članstvu u NATO-u“, dodajući da ta hrvatska podrška neće izostati ni tijekom procesa pristupanja te susjedne zemlje Europskoj uniji. Crna Gora očekuje da će poziv za članstvo u NATO-savezu dobiti na prvom sljedećem summitu, dok je pregovore o pristupanju EU započela 29. lipnja prošle godine.

Tzv. „crnogorski tjedan“ u Zagrebu završit će u četvrtak, 7. ožujka 2013. godine, kada će predsjednici i članovi saborskih odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, te za obranu, ugostiti izaslanstvo Odbora za sigurnost i obranu Skupštine Crne Gore.