Osnovano je Međuresorno povjerenstvo radi jačanja obrambenih sposobnosti i kapaciteta obrambene industrije, odlučeno je danas, u utorak 6. svibnja, na 89. sjednici hrvatske Vlade. Prema toj odluci, Međuresorno povjerenstvo analizirat će, koordinirati i pratiti korištenje različitih izvora financiranja strateški važnih projekata radi jačanja obrambenih sposobnosti i kapaciteta obrambene industrije te pratiti provedbu projekata koji će biti financirani iz tih izvora. Također, povezivat će obrambeni i znanstveno-istraživački sektora radi tehnološkog razvoja i poticanja istraživanja i razvoja obrambenih proizvoda i tehnologija te raditi analizu financijskih učinaka povećanih proračunskih izdvajanja za obranu, uključujući mogućnost aktiviranja nacionalne klauzule o odstupanju u okviru Pakta o stabilnosti i rastu.

Inače, hrvatska obrambena industrija svoje aktivnosti koordinira kroz zasebnu Koordinaciju unutar Hrvatske udruge poslodavaca od ožujka ove godine. A unutar Hrvatske gospodarske komore djeluje i zajednica hrvatske obrambene industrije. Na nedavnoj manifestaciji ASDA 2025  hrvatska obrambena  industrija predstavila se domaćoj i stranoj javnosti, prema mišljenju mnogih uspješno, a o čemu je portal Obris. Org već izvještavao.

“ASDA 2025” – ministar Anušić s predstavnicima tvrtke DOK-ING

Na čelu novoosnovanog povjerenstva je predsjednik Vlade Andrej Plenković, a zamjenik mu je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić. Osim njih, u Povjerenstvu su još i: Tomo Medved (potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja, predsjednik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti), dr. sc. Marko Primorac (potpredsjednik Vlade i ministar financija), Oleg Butković (potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture), dr. sc. Davor Božinović (potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova),  Ante Šušnjar (ministar gospodarstva), dr. sc. Gordan Grlić Radman (ministar vanjskih i europskih poslova), dr. sc. Radovan Fuchs (ministar znanosti, obrazovanja i mladih), Damir Habijan (ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije), te Zrinka Raguž (državna tajnica koja upravlja Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije). Kako je na sjednici Vlade naglasio državni tajnik u MORH-u Branko Hrg, svaki član Međuresornog povjerenstva će dodatno odrediti svog zamjenika.

Novo Međuresorno povjerenstvo trebalo bi višestruko pomoći domaćoj obrambenoj industriji

Ciljevi i zadaće Međuresornog povjerenstva su koordinacija i praćenje provedbe prijedloga iz Bijele knjige o europskoj obrani – Spremnost 2030., radi što učinkovitijeg korištenja instrumenata i koordinacijskih mehanizama Europske unije, NATO-a i drugih organizacija za razvoj i jačanje obrambenih sposobnosti i obrambene industrije u Republici Hrvatskoj. Također to je i izrada i praćenje provedbe planova razvoja obrambenih sposobnosti u Republici Hrvatskoj te planova razvoja nacionalne i europske obrambene industrije u komplementarnosti s NATO planovima i ciljevima sposobnosti, kao i investicijskih obrambeno-industrijskih planova za financiranje, uključujući i istraživanje i razvoj inovativnih rješenja i proizvoda visoke tehnologije. Povjerenstvo će se baviti i izradom analiza prioritetnih potreba krajnjih korisnika u obrambenom sektoru koji će služiti kao podloga za donošenje odluka i usmjeravanje nadležnih tijela prilikom sudjelovanja u koordinacijskim mehanizmima Europske unije, NATO-a i drugih organizacija, uključujući provedbu zajedničkih nabava s drugim državama članicama Europske unije i NATO-a te odgovarajućim partnerima iz trećih zemalja. Analizirati će se i međuresorna koordinacija i sustavno praćenje korištenja različitih izvora financiranja strateški važnih projekata radi jačanja obrambenih sposobnosti i kapaciteta obrambene industrije, kao i praćenje provedbe projekata koji će biti financirani iz navedenih izvora.

Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske, u suradnji s Ministarstvom obrane, obavlja stručne i koordinativne poslove za ovo Međuresorno povjerenstvo, te prati i koordinira provedbu zaključaka Međuresornog povjerenstva u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave, naglašava Vlada.

Nevjerojatnu dozu omalovažavanja hrvatskih građana i hrvatskih poreznih obveznika pokazali su prošli tjedan premijer RH Andrej Plenković i njegov šef kabineta Zvonimir Frka Petešić. Ovaj posljednji je u svojstvu supredsjedatelja Međuresornog povjerenstva za nabavu višenamjenskih borbenih aviona za RH u četvrtak, 4. studenog, nakon sjednice Vlade RH stao pred novinare koje je među ostalim zanimala i istinitost francuskih službenih navoda o slabije opremljenim avionima Rafale za Hrvatsku. Naime, na pitanje novinara N1 televizije da li se odustalo od nabave novije generacije Rafalea F3-R, koji bi uključivali i modernije radare te rakete Meteor, Frka Petešić je odgovorio:

„Ono što vam mogu reći to je da sigurno premijer nije govorio o naoružanju, niti će se ikada govoriti o naoružanju, jer… jednostavno, o tome se ne govori. To je, jednostavno, vojna tajna, koji tip naoružanja će se nabaviti uz Rafale. Tako da vam ne mogu odgovoriti na to. Ono što mogu reći, to je – da će biti najnoviji model Rafale-a, F3-R, koji je u operativnom sastavu francuskog ratnog zrakoplovstva od 2018. tek. I da ćemo imati sve ono što smo zatražili”.

Naravno, što je to Hrvatska točno zatražila i što bi onda trebala platiti nemalim javnim novcima – vojna je tajna: „Apsolutno…”, odgovorio je Frka Petešić na pitanje kako generalni podaci kao što je tip radara i tip osnovnog naoružanja uopće mogu biti tajni. Štoviše, dodao je kako „nije točno” da su takvi podaci poznati za brojna zrakoplovstva koja kupuju skupe moderne avione, te da će jedino „vojska” znati što smo naručili i što imamo „jer vojska treba znati što je na Rafaleima”.

Već sljedećeg dana, u petak 5. studenog, ista su pitanja bila postavljena i premijeru Andreju Plenkoviću. On je u petak boravio u Rijeci i cijelu je ovu tematiku prebacio natrag na Zvonimira Frku Petešića i njegovu raniju izjavu koju smo ovdje citirali:

„Nećemo dva puta o istom. Zvonko vam je to jučer odgovorio. Pustite ga. Imate snimku. Imate tolko pitanja duplih, stalno, svaki dan, da nećemo trošiti vrijeme”.

Po ovom pitanju, rekao je premijer, potpuno je isto što kažu Frka Petešić i Andrej Plenković. Na pitanje ima li hrvatska javnost pravo znati što se zapravo kupuje, premijer Plenković lakonski je odgovorio:

„Ima. Ima. Jako smo transparentni oko toga”.

Čudo zvano transparentnost

Čudno je to premijerovo poimanje transparentnosti. Nešto slično već smo gledali u veljači 2019. godini, kada je u Saboru na dnevnom redu bila Interpelacija o radu Vlade radi postupanja Vlade RH vezane uz nabavku eskadrile borbenih aviona. Rasprava o SDP-ovoj Interpelaciji trajala je punih 8 sati (od 15:00 pa do 23:15), a unutar Vladinog dijela – točnije Plenkovićevog i Krstičevićevog, mimo uvodnih te zaključnih obraćanja – sami odgovori na niz pitanja postavljenih tijekom rasprave trajali su tek nešto više od 4 minute. Koji dan kasnije, premijer Plenković je zadovoljno konstatirao kako je Vlada transparentno odgovorila na sva pitanja i prigovore.

Još je čudesnije poimanje transparentnosti aktualnog ministra obrane Marija Banožića, koji je u studenom prošle godine – govoreći o zaprimanju tzv. BAFO ponuda i narednim koracima u ponudbenom procesu – rekao:

„Da bi ovo sve bilo transparentno i u redu, podaci su klasificirani. Mi ne možemo izlaziti s detaljima ponude niti nećemo, u konačnici to mislim da čini ovaj postupak snažnima i korektnima, jer i one zemlje koje ne uđu u uži izbor odluke davit će svoje ponude i nekakvim drugim državama, i mislim da je to korektno s naše strane”.

No dok se još i može objasniti razloge čuvanja podataka iza zatvorenih vrata tijekom samog selekcijskog postupka, potpuno je nedemokratski i netransparentno vlastitim građanima tajiti za što hrvatska država u konačnici plaća dobrano preko 1 milijardu eura. I to sve u maniri starijeg odraslog koji umiruje nedoraslo dijete – „nemoj ti opterećivati svoju lijepu glavicu”. Razni državni činovnici pritom se pozivaju kako „nitko u svijetu ne objavljuje takve podatke”, kao da nikada u životu nisu koristili Google ili razmjenjivali iskustva sa svojim inozemnim kolegama tijekom provođenja postupaka nabave. Uopće ne ulazeći u primjere visoko razvijenih država, poput Finske ili SAD-a, dotaknut ćemo se tri bliska primjera koji jednako dobro demantiraju tvrdnje hrvatskih državnih dužnosnika o neobjavljivanju podataka oko vojnih nabava.

Primjeri prakse koja kao ne postoji

Uzmimo npr. Grčku, zemlju koja se malo prije Hrvatske također odlučila za kupovinu francuskih Rafalea, kako novih, tako i rabljenih. U siječnju ove godine Grčka je sklopila ugovor o kupovini 18 aviona Rafale – standard F3-R, krstarećih projektila SCALP EG, Meteor projektila zrak-zrak dugog dometa, MICA projektila zrak-zrak srednjeg dometa, te AM39 Exocet protubrodskih projektila zrak-more/površina. Prije potpisivanja ugovora ova je tema raspravljana u grčkom Parlamentu – na JAVNOJ sjednici – gdje su zastupnici raspravljali o „Odobrenju nacrta obrambenog ugovora” kroz 5 njegovih dijelova, koji su uključivali nacrte ugovora za kupovinu samih aviona, kao i za pripadajuće naoružanje i naknadnu podršku. U raspravi je, među ostalim, jasno bilo rečeno da će prvih 6 grčkih Rafalea stići naoružano projektilima Meteor i Exocet. Grčki primjer pokazuje i kako se nabava borbenih aviona prikazuje u nestabilnom okruženju, što je često u pojedinim hrvatskim krugovima razlog tajnosti objave ikakvih podataka vezanih uz neku kupovinu vojne opreme. Grci su, naime, objavom tipa aviona i naoružanja Turcima jasno poručili da: (1) ih se ne boje, (2) je njihova vojna oprema bolja od turske, te (3) da, ako zatreba, jedva čekaju sraz svojih super kvalitetnih aviona Rafale s turskim F-16.

Bugarska se u srpnju 2019. odlučila za kupovinu 8 američkih aviona F-16 Blok 70. O kupovini aviona i pripadajuće vojne opreme raspravljalo se i na bugarskom parlamentarnom Odboru za obranu, kao i na otvorenoj, dakle javnoj, plenarnoj sjednici Narodne skupštine. Bugarski ministar obrane Krasimir Karakachanov uredno je izvještavao javnost o pregovorima za snižavanje cijene paketa, dok su o paketima nabavljenog naoružanja izdavana priopćenja, pa i od strane američkih proizvođača. Tako je primjerice u rujnu 2020. američka tvrtka Raytheon Missiles&Defense objavila priopćenje o tome kako je Bugarska postala 40. zemlja korisnica projektila zrak-zrak AMM20 AMRAAM, dok je američki otpravnik poslova u Bugarskoj, Justin Friedman, na press-konferenciji u kolovozu 2019. jasno rekao da će prvih 6 aviona F-16 za Bugarsku biti spremno 2023. godine, te će biti opremljeni s dva glavna oružna sustava: projektilima AMRAAM i AIM-9 Sidewinder.

U srpnju 2018. godine Vijeće sigurnosti i Vlada Republike Slovačke donijeli su odluku o kupovini 14 američkih aviona F-16 Blok 70/72 Viper. U usporedbi s drugim ponuđačem – švedskim SAAB-om – odluka je pala na Amerikance zbog „povoljnije ponude za Slovačku u svim parametrima”, ali i zbog toga što bi u slučaju prihvaćanja švedske ponude „dio robe bio nabavljen od treće strane, što bi također odgodilo isporuku”, priopćilo je slovačko Ministarstvo obrane, prilažući priopćenju i tablicu koja pokazuje parametre koji su dovedli do konačne odluke. Prvi borbeni avioni za Slovačku trebali bi biti spremni već sljedeće godine, a bit će opremljeni projektilima AMRAAM AIM-120C7 i pripadajućim lanserima, topovima M61A1 kal. 20 mm, inertnim te bojnim verzijama avionskih bombi MK82 od 250 kg, kao i sa preko 200 paketa opreme za pretvorbu spomenutih avionskih bombi u oružja za precizne zračne udare. Svi ti navodi dospjeli su u javnost zajedno s jediničnim te skupnim cijenama pojedinih kategorija opreme.

Jaroslav Nad’ i dio prvog slovačkog F-16 (Photo: Slovak MoD)

Slovačku odluku je zbog nestransaprentnosti učestalo kritizirao analitičar Jaroslav Nad’ iz Slovačkog instituta za sigurnosnu politiku, a nakon što je Nad’ u ožujku 2020. postao ministar obrane Slovačke javno je objavio 135 stranica dugi „Letter of Offer and Acceptance” (LO-D-SAA) koji pokazuje detalje slovačko-američkog zrakoplovnog posla, uključujući i 8-godišnji otplatni plan po kvartalima. Promjena vlasti u Slovačkoj dovela je do pojačanog rada državnih institucija, pa je tako u srpnju ove godine slovački Vrhovni revizijski ured (Najvyšší kontrolný úrad Slovenskej republiky – NKU) objavio izvješće o kupovini aviona F-16, uz tvrdnju da „najskuplja nabava vojne opreme u povijesti Slovačke Republike pati od pomanjkanja transparentnosti”, i to na tri područja – (1) strateškom planiranju, (2) prihvatljivosti kupnje i (3) financiranju. Među ostalim, bivšoj Vladi se stavlja na teret da (1) u vrijeme kada je odobrila kupnju F-16 nisu bili ažuriranu osnovni strateški dokumenti obrane (što je vrlo slično i u hrvatskom primjeru), (2) da posao nije dobio potvrdu u parlamentu (za razliku od Bugarske), (3) da je „postavljeni cilj za ukupan godišnji broj sati naleta na razini manjoj od 50% nabavljenih kapaciteta”, (4) da Ministarstvo obrane „nije pokazalo niže operativne troškove borbenih zrakoplova F-16 u odnosu na JAS-39 Gripen”, (5) da se „ukupna cijena korištenja borbenih zrakoplova F-16 za razdoblje od 3. do 10. godine projicira na 720 milijuna USD (bez PDV-a), pri čemu cijena nije konačna”, itd. S izviješćem NKU složio se i slovački Ured za javnu nabavu pa će, kako se čini, slovačka kupovine F-16 imati određene posljedice za sada već bivše državne dužnosnike.

Zna se – ne zna se

To su samo neki primjeri koji pokazuju da Zvonimir Frka Petešić i Andrej Plenković ne govore istinu kada tvrde da nema zemlje koja objavljuje što i kako kupuje. Kada je Hrvatska u pitanju, posljednja odluka o kupovini 12 francuskih Rafalea prošla je kroz nadležne državne institucije iza zatvorenih vrata i s oznakama klasifikacije, a službeno Vladino, tj. premijerovo objašnjenje dano na i nakon sjednice Vlade RH 28. svibnja ove godine nije bilo ništa detaljnije. Štoviše, nedavna projekcija državnog proračuna RH, kao i službeno izvješće Odbora za obranu francuske Narodne skupštine, već se demantirala dobar dio Plenkovićeva svibanjska objašnjenja.

Razlozi zbog kojih se ovakvi tipovi odluka proglašavaju tajnima obično su isti – strah od pitanja i strah od pronalaska suspektnih stvari.  Mnogo toga je bilo suspektno i pri odluci o kupovini izraelskih F-16 Barak, koja je u konačnici propala upravo zbog niza propusta najviših državnih i vojnih dužnosnika. I zato je tragikomična poruka da nikada nećemo saznati detalje o Rafaleima. Saznat ćemo, sasvim sigurno, ako ne od hrvatskih dužnosnika, ono možda i iz francuskih javnih izvora.

Na kratkoj press-konferenciji koju je premijer Plenković u društvu ministra obrane Marija Banožića održao nakon završetka 59. sjednice Vlade RH, novinari su pokušali saznati bar koji detalj o kupovini borbenih aviona iz Francuske. Plenković je ponovio da su svi ponuditelji imali jednak tretman, a da se Hrvatska odlučila za najzaokruženiju i najpovoljniju ponudu. Također je ponovio i kako otplata borbenih aviona neće ugroziti hrvatske planove za ulazak u euro-zonu.

„Mi očekujemo da zrakoplovi dođu u Hrvatsku, dakle višenamjenski borbeni avioni, početkom 2024. (…) Sukcesivno!“,

najavio je premijer, dodavši kako će svih 12 aviona doći u vrlo kratkom roku. Jednako sukcesivno, ali u još bržem roku, ići će hrvatsko obročno plaćanje:

„Što se tiče samih isplata, one će ići od početka iduće godine. Da li će biti kroz zaduženje, ili kroz proračun, svejedno je. Dakle, te iznose koji slijede možemo bez nekih većih poteškoća servisirati“.

Zadnju ratu Hrvatska bi trebala uplatiti već do 2025. godine, iz publike je premijeru suflirao supredsjedatelj Međuresornog povjerenstva Zvonimir Frka Petešić, iako Vladin dokument s današnje sjednice govori o otplatnom roku od 6 godina („Ukupna vrijednost ponude s otplatnim rokom od šest godina je najpovoljnija od svih ponuda“) – a ne 4 kako tvrde Plenković i Frka-Petešić!

U cijenu od 999 milijuna eura „sve je uključeno“, rekao je Plenković, dodavši:

„Uključeno je sve. Dakle, baš… baš sve što se tiče francuske ponude – dakle avioni, simulatori, oprema, obuka naših pilota koji će u sljedećih nekoliko godina boraviti u Francuskoj, jer kad dođu avioni imat ćemo i pilote HRZ-a koji će biti spremni letjeti na Rafale-ima. Tako da je, što se toga tiče, to je… kako oni to zovu – ‘totalni paket’“.

Ministar obrane Mario Banožić tu je dodao:

„Onog trenutka kada avioni u 2024. godini budu u našem vlasništvu također ćemo imati dovoljan broj pilota koji će biti osposobljeni za let na višenamjenskim borbenim avionima“.

Bit će potrebno „nešto malo ulaganja“ u infrastrukturu, najavio je premijer, jer to „obično tako biva“:

„Naravno da ćemo kroz godine koje su pred nama razmišljati o tome gdje sve ti avioni u Hrvatskoj mogu biti. Što se toga tiče, imamo eksperte u Ministarstvu obrane, ja ne vidim nikakav problem – iz svega što smo do sada vidjeli – da ti avioni budu u Zagrebu“.

Avioni koje Hrvatska namjerava kupiti bit će do 10 godina stari, najavio je ministar obrane Banožić, dodavši kako „to ne znači ništa jer je, doista, riječ o najnovijoj tehnologiji koja se nalazi u ovom trenutku u avionima. Naravno, jedna buduća suradnja će imati još unapređenja po pitanju broja sati leta. Neke postoje analize da bi čak do 2050., 2060. bili u uporabi“. No u popratnom Vladinom dokumentu stoji jasno obrazloženje što je zapravo Banožić želio reći.

„Ponuda Francuske Republike predviđa isporuku 12 dvomotornih aviona (deset jednosjeda i dva dvosjeda) Rafale u standardu F3-R, s preostalim resursom oko 3.800 sati od 7.000 sati i s potencijalnim produženjem vijeka uporabe do 9.000 sati.

Prema stručnim projekcijama korištenja u Hrvatskome ratnom zrakoplovstvu, nabava tih 12, u potpunosti NATO kompatibilnih aviona, dostatna je za idućih 30 i više godina. Operativna uporaba višenamjenskoga borbenog aviona Rafale u Ratnom zrakoplovstvu Francuske Republike planira se do 2060. godine“.

Također, kako stoji u Vladinom dokumentu:

„Osim samih aviona, ponuda uključuje i simulator letenja, osnovni paket naoružanja, zemaljsku i ispitnu opremu, pričuvne dijelove, obuku osoblja prema načelu ‘obuka obučavatelja’, sveobuhvatnu podršku ovlaštenih predstavnika tvrtki proizvođača u razdoblju od tri godine i jamstvo u trajanju od 12 mjeseci po isporučenom avionu, motoru, opremi i pričuvnim dijelovima. Isporuka robe i usluga odgovara zahtijevanoj dinamici. Predloženi koncept obuke letačkog i zrakoplovno-tehničkog osoblja u skladu je sa zahtjevima te bi se obuka provodila u Francuskoj i Hrvatskoj.

Od iznimne važnosti je potencijal Francuske u potpori i razvoju sposobnosti i održivosti višenamjenskoga borbenog aviona. Programi potpore su visoko razvijeni s mogućnošću ugovaranja različitih oblika paketa logističke potpore tijekom cijelog vijeka uporabe, pri čemu je prednost i relativno mala geografska udaljenost Francuske što pojednostavljuje logističku i operativnu potporu.

Također, ponuda Francuske uključuje procjenu troškova i prijedlog za projektiranje i izgradnju objekata i infrastrukture s detaljnim tehničkim podacima“.

Francuska ponuda uključuje i nacrt ugovora, kaže se u Vladinom dokumentu koji prati današnju odluku o kupovini 12 aviona Dassault Rafale,

„koji bi definirao ključna područja i načela upravljanja buduće partnerske suradnje te osigurao potporu operativne uporabe višenamjenskoga borbenog aviona. U ponudi je predložena vojna suradnja, školovanje i održavanje zajedničkih vježbi. Francuska Republika predložila je programe školovanja i mogućnosti usavršavanja pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u svojim centrima za obuku.

Produbljivanje strateškog partnerstva s Francuskom, osigurava okvire ne samo za obrambenu nego i za širu gospodarsko-industrijsku suradnju, kako između dviju država, tako i na razini Europske unije, čime se podupiru usuglašeni napori u očuvanju i razvoju europskih obrambenih industrija“.

Na pitanje hoće li temeljem ove kupovine biti kakvih dodatnih političkih angažmana između Francuske i Hrvatske, kao što je francuska podrška hrvatskom ulasku u Schengen, Plenković je odgovorio:

„Pa mi smo ove ponude vrednovali na temelju onoga procesa koji je bio predmet, a to je nabava višenamjenskih borbenih aviona. Sve države koje su sudjelovale u procesu su izrazito bitne države i nama partnerske i prijateljske države – i SAD, i Švedska, i Izrael, a naravno i Francuska. Francuska je država koja je ne samo članica EU, a i jedina nuklearna sila nakon izlaska UK iz EU, članica Sjevernoatlantskog saveza koja je u potpunosti integrirana u vojnu dimenziju Saveza, a ujedno i jedina članica EU koja je stalna članica Vijeća sigurnosti. Francuska je zemlja s kojom imamo strateško partnerstvo potpisano 2010. godine, i ja sam uvjeren da će činjenica da smo mi odabrali baš ove avione biti poticaj da idemo u nadogradnju tog partnerstva i bilateralnih odnosa“.

Premijer je uvjeren i da kupovina francuskih borbenih aviona neće poljuljati hrvatske odnose sa SAD-om:

„Sve su to naši saveznici u NATO-u, partneri u EU, imamo dobre bilateralne odnose s Izraelom, nema ovdje nikakvih negativnih elemenata. Svi znaju da je proces bio transparentan, fer, korektan, i da u situaciji kada morate donositi odabir onda ne možemo izabrati 4, barem ne za sada. Možemo izabrati jednu ponudu i svi naši partneri ostaju i dalje nama i saveznici i partneri, i postojat će i druge situacije koje će se odnositi na ulaganja u hrvatsku obranu i neke druge teme, i mi ćemo nastaviti graditi odnose s ovim zemljama“.

No premijer je odbio odgovoriti koji je drugi avion koji je ušao u „finale“, rekavši da „mi nećemo nikada objaviti nikakav redoslijed ponuda jer je to dogovor sa ponuditeljima“.

Bez obzira što je lipanj pred vratima, Plenković smatra da je realno da se ugovor o kupovini francuskih Rafalea potpiše do kraja ove godine:

„U svakom slučaju, ugovor će biti detaljno kvalitetno ispregovaran, napisan, uređen, i s te strane će sve biti napravljeno u najbržem roku. Mi smo imenovali niz ljudi koji će raditi na daljnjem procesu perfektiranja ugovora između Hrvatske i Francuske, dakle ponavljam – ovo nije ugovor sa Dassaultom, ovo je ugovor između hrvatske države i francuske države. Prema tome, svi će naši biti uključeni koji to… u taj proces trebaju biti uključeni“.

Temeljem današnje odluke Vlade, za koordinaciju i praćenje aktivnosti nabave borbenih aviona i njezine realizacije, osnovana je radna skupina od 9 članova, koju čine: (1) predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH, (2) glavna tajnica Vlade RH, državne tajnice u (3) Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i (4) Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, (5) državni tajnik u Ministarstvu obrane, (6) zamjenik glavne tajnice Vlade RH, (7) glavni državni rizničar, (8) savjetnica predsjednika Vlade RH, te (9) načelnik Sektora za naoružanje i opremu u Ministarstvu obrane.

Milanović: „Treba ići u realizaciju“

Nakon svečanosti povodom Dana OS RH koja je poslijepodne održana u HNK, predsjednik RH Zoran Milanović pohvalio je Vladu što je konačno donijela odluku: „To je to. Treba ići u realizaciju!“. Predsjednik je ponovio da podržava Vladu u njenoj odluci, ali je naznačio i koji je bio osnovni problem američke ponude:

„Rekao sam da ću podržat sve ono što Vlada odluči, jer sam znao kamo to vodi. Pa tako, da sad kažem da podržavam. Razumijem zašto je donesena takva odluka. Na neki način, govorili su da favoriziram Amerikance. To nije istina. Oni su se, inače, vrlo džentlmenski sad ponijeli, kao što ste vidjeli, nakon objave da nisu izabrani. Preživjet će oni to, jer mi s Amerikancima radimo puno, temeljito, i slijedeće nabave će bit u stvari rezultat direktne pogodbe sa Sjedinjenim Državama. Tako da je ovo, prije svega, rekao bi, rezultat… odnosno, posljedica činjenice da su Amerikanci bili malo preskupi. Malo je to preskupo bilo za nas. Nije ni ovo jeftino. I, u tom smislu sam… ali, rekao sam i ponovit ću… i sad to kažem. Dakle, OK, palac gore. E, sad tek počinje proces. Sad tek počinje proces. Dakle, tek sad treba to počet ugovarat’“.

S Amerikancima će se, izjavio je predsjednik Milanović, ići u drugi posao – dugo najavljivanu i nikako realiziranu donaciju oklopnih vozila Bradley.

Na pitanje da li ova odluka nosi i određene geostrateške posljedice, kao i jačanje europske politike, Milanović je rekao:

„Ne. Francuska je nakon dosta godina počela prodavat svoje avione. Prije to nisu radili, odnosno, bili su neaktivni. Sad su odlučili malo aktivnije pristupiti tome – prodali su već nekolicini država. Sada su… sada će vjerojatno i nama, odnosno, mi ćemo kupiti od njih. Ništa se tu bitno nije promijenilo, kao što se nije promijenilo ništa niti sa odlukom predsjednika Tuđmana, prije 25 godina, da kupimo Airbuse, jer ćemo kao brzo uć u Europsku uniju. Ne? Ja sam tad bio maloljetan, na kraju sam govorio na ulasku Hrvatske u Europsku uniju, kao hrvatski premijer. Dakle, to je proces koji traje. Ne treba se zanositi. Da. Tu će bit malo više suradnje sa Francuzima. Oni su članica NATO-a, vratili su se u vojnu strukturu… To je to. Dakle, današnji datum je povijesni, i on će se uvijek pamtiti i obilježavati. Nadam se i za sto godina. A ovo je jedna od odluka…“.

Reakcija Francuske

Francusko Ministarstvo obrane poslijepodne je izdalo posebno priopćenje o hrvatskom odabiru francuske ponude za 12 Rafalea, u kojem stoji:

„Ministrica zadužena za oružane snage, Florence Parly, pozdravlja izbor Hrvatske, u korist francuske ponude za modernizaciju svoje flote višenamjenskih borbenih aviona. Ovaj izbor će ozbiljno ojačati strateško partnerstvo Francuske i Hrvatske. On je potpuno usklađen s nastojanjem razvijanja jake i ambiciozne europske obrane. Ovo je drugi put da je europska država odabrala Rafale, i ukupno 5. takva država (Katar, Egipat, Indija, Grčka i Hrvatska): Ova dinamika potvrđuje tehnološku izvrsnost francuske ponude.

Florence Parly je izjavila: ‘Hrvatski izbor je izraz suverenosti, jasno europskog podrijetla. Rafale je izuzetno moćan i moderan zrakoplov, savršeno sposoban štititi hrvatsko stanovništvo, prostor i interese. Činjenica kako jedna europska država bira ponudu jedne druge europske države snažan je znak koji nadilazi simboliku. Mi gradimo, ciglu po ciglu, temelje europske strateške kulture…’

Ovaj je uspjeh ujedno i izraz operativne vjerodostojnosti francuskih Zračnih i svemirskih snaga. Nakon zahtjevnog i transparentnog selekcijskog postupka, hrvatski izbor zrakoplova Rafale za obnovu svoje flote borbenih aviona predstavlja još jedan izvozni uspjeh za Rafale. Nakon više uspjeha u postupcima koji su se vodili pozivno, francuski zrakoplov je sada po prvi put pobijedio u natjecateljskom postupku. Avioni koji će biti isporučeni Hrvatskoj su trenutno u službi pri Zračnim i svemirskim snagama. Prihodi od prodaje aviona Rafale bit će iskorišteni za unapređivanje raspoloživosti te operativne spremnosti francuskih Zračnih i svemirskih snaga. Zajedno s Francuskom i Grčkom, Hrvatska će biti treća po redu država Europske unije i NATO saveza koja je opremljena avionima Rafale. Ovaj izvozni posao ilustrira jačanje strateških veza Francuske i Hrvatske, kao i njihovu zajedničku želju za radom na razvoju jake te ambiciozne Europske obrane. Ona će poprimiti oblik sporazuma ‘Vlada-s-Vladom’, koji će moći biti potpisan za nekoliko mjeseci, dopuštajući isporuku prvih aviona Rafale od 2023. godine. Kroz svoju raznovrsnost sposobnosti i razvojni potencijal, Rafale, višenamjenski borbeni avioni u francuskoj operativnoj uporabi, koji su dokazali i svoje borbene sposobnosti, savršeno zadovoljava trenutne i buduće potrebe naših hrvatskih partnera.

Izvoz vojne opreme predstavlja dio francuske obrambene i sigurnosne politike. Vitalno važni za francusku obrambenu industriju i opremanje tamošnjih oružanih snaga, oni doprinose i strateškoj neovisnosti te utjecaju Francuske“.

Priopćenje je brže-bolje na svom Twitter profilu objavila i francuska ministrica obrane Florence Parly, koja je u više navrata najavljivala kako joj je jedna od osnovnih zadaća pomoći francuskoj obrambenoj industriji u što boljem pozicioniranju na međunarodnom tržištu.

Tu također treba zamijetiti da je – kao i u slučaju spomena trajanja hrvatske otplate aviona – došlo do novog razmimoilaženja. Naime, dok hrvatski premijer govori o početku isporuke Rafalea 2024. godine, francusko Ministarstvo obrane spominje isporuku već od 2023.

Reakcije SAD-a i Švedske

Nedugo nakon sjednice Vlade RH, na svom Facebook profilu oglasilo se Veleposlanstvo SAD-a u Hrvatskoj, kratko poručivši:

„Vlada Sjedinjenih Američkih Država podržava hrvatski odabir nove generacije borbenih aviona. Interoperabilnost ovih letjelica učinit će jakog NATO saveznika još jačim. Od neovisnosti Hrvatske, potpore iz SAD dostigle su iznos od preko 6 milijardi kuna. Mi smo posvećeni nastavku naših međusobnih obučnih odnosa, dok jačamo našu zajedničku obranu kao NATO saveznika. Od Afganistana do Kosova, američki i hrvatski vojnici služili su zajedno, rame uz rame, širom svijeta. Obrambeno partnerstvo SAD-Hrvatska predstavlja potporanj naših bilateralnih odnosa, a potrajat će i za vijeka budućih generacija”.

Promptno je priopćenjem reagirao i švedski SAAB.

„Tvrtka za obranu i sigurnost Saab uvažava i poštuje odluku Vlade Republike Hrvatske u postupku nabave borbenih zrakoplova. Međutim, Saab je uvjeren da bi ponuda švedske vlade za 12 novih zrakoplova Gripen C/D, koja uključuje dostupnost zrakoplova unutar dvije godine, cjelovit paket logističke podrške i obuku za pilote i tehničare Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, kao i strateški prilagođen operativni paket koji će dostaviti Saab, bila djelotvornija i zadovoljila i nadmašila sve potrebe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva”,

navodi se u priopćenju ove švedske kompanije. Štoviše, Jonas Hjelm, viši potpredsjednik i voditelj poslovnog područja Aeronautike u Saabu, povodom današnje odluke hrvatske Vlade je izjavio:

“Vjerujemo da je naša ponuda sveobuhvatna i s višestrukom dobrobiti za Hrvatsku i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Gripen C/D prvi je od lovaca nove generacije u operativnoj službi, u potpunosti NATO interoperabilan, s uključenom najnovijom tehnologijom. Naša ponuda uključivala je i brzu dostupnost ovih potpuno novih aviona. S čvrstom bazom korisnika, plan za Gripen je da tehnološki i operativno ostane relevantan sve do 2060-ih godina. Nabava i korištenje novih Gripena ne stvara dodatne troškove koji se često povezuju s korištenim avionima, i možemo potvrditi kako su u ponudi za Gripene transparentno navedeni i uključeni svi troškovi. Ponuda također uključuje vrlo atraktivan financijski model za Hrvatsku, koji bi omogućio otplatu u dužem vremenskom razdoblju, uključujući i poček od 2023. do 2025. godine. Takvo rješenje financiranja omogućila bi švedska vlada a ne komercijalne banke, zbog čega bi uvjeti financiranja bili iznimno povoljni. Partnerstvo sa Švedskom i Saabom donijelo bi Hrvatskoj puno više prednosti. Takav primjer je Regionalni centar za zrakoplovstvo i podršku koji bi razvio dugoročnu suradnju s lokalnom obrambenom industrijom, kao i akademskim sektorom, stvarajući oko 500 visokotehnoloških radnih mjesta. Nastavit ćemo nadgledati i pratiti postupak nabave”.

Nakon što je jučer Vijeće za obranu podržalo Vladu u daljnjem postupku nabave višenamjenskih borbenih aviona, članovi Vijeća dobro su pazili da ne zucnu ni slova o tome što se pričalo tijekom sat i pol, koliko je trajala sjednica. Tako je ministar obrane Mario Banožić više-manje prepričao sadržaj priopćenja odaslanog iz Ureda predsjednika po završetku 14. sjednice Vijeća za obranu.

„Razmatralo se i razgovaralo o zaključcima koji su nastali kao rezultat rada, prije svega Međuresornoga povjerenstva, koje je započelo sa radom još u rujnu prošle godine, i u roku od tri mjeseca izradilo jedan dokument koji je bio podloga temeljem koje se izradila validacija, evaluacija mogućih opcija za nabavku višenamjenskog borbenoga aviona. Danas su Vijeće upoznalo sa tim zaključcima, i idemo dalje u proceduru. Moje očekivanje je da ćemo u idućih nekoliko dana, odnosno do datuma 30. godina obilježavanja Oružanih snaga, imati konačnu odluku iz koje ćete saznati o kojem je višenamjenskom borbenom avionu riječ”,

rekao je Banožić izbjegavajući odgovoriti da li je političkim putem riješena dilemma – američki ili francuski avion. Jednako tako, Banožić nije htio otkriti ni da li su u samoj završnici neki ponuđači drastično smanjili cijenu i ponudili dodatne bolje uvjete, kao što se to nagađalo u pojedinim medijima:

“Sam proces postupka… o tome smo već izvještavali javnost… u sebi, nakon prikupljanja ponuda, je sastojao se iz jednog dijela koji se zove ‘Best and final offer’, gdje se razgovaralo, nakon svih detalja, nakon što su se upoznale ponude, radna skupina je… upoznala se sa detaljima, ali isto tako je dana prilika ponuđaču da da tu ‘konačnu ponudu’.”

Inače razgovorljivi ministar financija Zdravko Marić jučer je također bio prilično šutljiv – na pitanje kako izgleda financijska konstrukcija za kupovinu aviona, Marić je odgovorio:

“Sve ćete čuti, naravno, detalje, kada bude bilo u mogućnosti, što se tiče ovoga… o tome govoriti. Znate i sami… O samom procesu, kao takvom, naravno da jedna od stvari koja se razmatra je financijski dio, pa tako, i naravno, i onaj dio koji se vezuje uz sam proračun i uz javne financije kao takve…”.

Tijekom jučerašnjeg dana premijer Plenković obratio se javnosti čak četiri puta – prvi puta u uvodu 58. sjednice Vlade RH, koja je počela nedugo nakon završetka Vijeća za obranu. Na samom kraju uvoda Plenković je rekao:

“Jutros smo održali Vijeće za obranu. Tema je bilo razmatranje nabave višenamjenskoga borbenoga aviona. Vijeće je razmotrilo zaključke Međuresornoga povjerenstva za nabavu višenamjenskog borbenog aviona, te je zahvalilo Povjerenstvu i Stručnoj radnoj skupini, koja je radila također na ovome, te je dalo potporu Vladi u dovršetku procesa nabave višenamjenskog borbenog aviona… što je, naravno, najveća i najvažnija nabava, opće, u povijesti Hrvatske vojske, i koja će omogućiti vrstu sposobnosti kakvu je nama u svakom slučaju korisno imati u budućnosti… čime postajemo važan akter u sigurnosnom, obrambenom smislu… ne samo nacionalne sigurnosti, što je naravno pitanje broj jedan, već isto tako i kredibilniji saveznik u okviru Sjevernoatlantskog saveza, partner u okviru Europske unije… i možemo participirati u različitim međunarodnim misijama, na jednoj sasvim drugoj razini. Zahvaljujem, evo, tu posebno ministru obrane i cijelom timu koji je radio na tom procesu, kao i supretsjedateljima Povjerenstva – mom predstojniku Ureda, gospodinu Frki Petešiću i načelniku Glavnog stožera, gospodinu Hranju. Evo, to je ono što je najbitnije”.

Nakon sjednice Vlade premijer je na press-konferenciji odgovarao na novinarska pitanja, gdje su kao jedna od neizostavnih tema bili i odnosi s Predsjednikom RH. Na pitanje – kako je Vijeće za obranu proteklo tako mirno – premijer Plenković je odgovorio:

“Postoje određene teme koje povezuju u pogledu nadležnosti Predsjednika Republike i Vladu. Jedna od tih tema je – sukladno Zakonu o obrani – Vijeće za obranu, koje sazivamo zajednički, imamo temu o kojoj je potrebno raspraviti. Dakle, Vijeće za obranu nije tijelo koje odlučuje, to je tijelo koje sudjeluje na određeni način u tom procesu. Mi smo odradili taj sastanak na temu višenamjenskih borbenih aviona i to je jedina tema o kojoj se danas raspravljalo, ništa drugo nije bio predmet razgovora“.

Nastavak u revijalnom tonu

U zamku se nije dao uloviti na predsjednik RH Zoran Milanović. On je nakon sjednice Vijeća za obranu sudjelovao na obilježavanju 19. obljetnice Zapovjedništva za potporu, da bi potom u razgovoru s novinarima na pitanje „da li mu je sada definitivno poznato koji se borbeni avion kupuje“ rekao:

„’No comment’. Ono što vam mogu reći i ponovit ću – dakle, htio bih da Vlada donese odluku što prije, jer do sada je proces bio dobar, nije kontaminiran, dakle nije bilo nikakvih curenja podataka koji su stroga tajna i jedino takvi mogu bit dok ne izađu na javnost, jer javnosti se na kraju – hrvatskoj javnosti – mora položit račun. Dakle, ne možemo reć ne znam koliko to košta. Imat ćete pravo pitati i saznati koliko to košta, i u okviru mogućega, a moguće je jako široko definirano – to ćemo vidjeti i što je to što se dobija jer 12 aviona i 12 aviona to vam je kao 12, ne znam, Volkswagena Golf i 12 Volkswagena Golf – oprema može biti između 1.000 i 10.000 eura s paketom usluga. Zato je to jako teško, skoro i nemoguće uspoređivati s aranžmanima koje su sklapale neke druge države. A do sada je bilo jako malo tih država jer u ovom … u svakom slučaju, ako je to američki proizvod to se još nije počelo proizvoditi, ako je to francuski proizvod – to se, dakle, isto tako tek počinje izvoziti, i ako je to švedski proizvod – vrijedi slično“.

Milanović je ujedno odbrusio novinarima i „otkud vam dojam da su samo dvije države?“, ali je bio prilično uvjeren da će do isteka resursa MiG-ova Hrvatskoj biti isporučeni novi avioni:

„To je proces. To je proces koji traje. Ono što je bitno je da Hrvatska ima avione negdje do najkasnije 2024. godine, o čemu se itekako vodilo računa. Dakle, prije toga avioni moraju biti tu, odnosno te godine. (…) Dakle, Hrvatska sigurno neće i ne bi smjela biti bez vlastitih resursa, recimo to, niti dana. Međutim, bude li dana, a vjerujem da neće biti, pa imate cijeli niz država koje funkcioniraju praktički na štakama. Prema tome, ovdje se vodi računa o tome da zaista hrvatski kapaciteti ne budu ni jednog dana prazni. Dakle, da u cisterni stalno bude vode. To je to“.

Tijekom svih ovih mjeseci, koliko je trajao natječaj, bilo je raznih oblika prisutnosti pojedinih ponuđača – neki su više išli prema javnosti ne bi li pojačali dojam, dok su neki hodočastili u Banske dvore što službeno što neslužbeno. No ni ministar obrane ni premijer nisu, tvrde, trpili nikakve pritiske. „Ja, kod… Niti od jednoga veleposlanika, a nastojim u prosjeku jednom tjedno obavit razgovor sa bar jednim od veleposlanika, neovisno da li je to zemlja članica EU ili nije, ili je zemlja članica NATO-a ili ne… I nikada nisam osjetio pritisak, niti na jednu temu, pa tako i na ovu”, pokušao je objasniti Banožić, dok je Plenković samo kratko rekao: „Nema pritiska”.

A onda se lopta zakotrljala…

Dok je državni vrh davao brojne izjave s manje ili više sadržaja, Jutarnji list objavio je kako je odluka pala na francuski Rafale,  a uskoro se tom zboru pridružilo i još ponešto medija. Premijer koji se u to vrijeme nalazio u posjetu Karlovcu, odnosno Gospiću, nije to želio komentirati:

„Riječ je o klasificiranim podacima. Ne želim i neću komentirati spekulacije pojedinih medija. Ni jedan podatak u protekle dvije godine, koliko je postojalo Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskog borbenog aivona, u cijelom procesu nije izašao u javnost. Zanimljivo je da do danas nigdje ništa nije objavljeno”.

Time je, valjda, implicirao da glasine kreću s Pantovčaka, iako to nije do kraja izričito rekao.

Navodnu kupovinu Rafalea danas je u Kastvu komentirao predsjednik Zoran Milanović.

„Ne znam tko je objavio tu informaciju i odakle mu jer odluka nije donesena tako da je to bez veze. Možda bude, možda ne bude”,

rekao je Milanović, odgovorivši usput i na novinarsko pitanje da li on osobno insistira na američkim avionima:

„Ne, nisam nikad. Samo sam rekao da su Amerikanci naši najveći partneri, ali to ne znači da moramo kupiti avione od njih, niti od Francuza. A podržat ću bilo koji od odabira Vlade. Dobro je i jedno i drugo, prije svega za nas, a ne za vanjsku politiku. Hrvatski interesi da oprostite moraju biti sebični. Trebaš paziti samo da drugog ne povrijediš, ali tako se ne štite interesi. Nacionalni interes se gleda malo uže, sebično. Znam da zvuči ružno. Nemojte dati djeci da gledaju”.

Premijer Plenković iz Osijeka nije imao drugih poruka osim one koju je plasirao jučer:

„Kad Vlada donese odluku, sve ćemo vam kazati. Cijeli proces koji je trajao od ljeta 2019. do jučer nije imao niti jedan milimetar spekulacije u medijima, na kraju jučer, ničim izazvane, krenule su spekulacije u medijima. Indikativno je da do jučer nije bilo nikakvih informacije nigdje”.

Uglavnom, treba pričekati još možda i tjedan dana pa da objava postane službena.

Za srijedu, 26. svibnja, zakazana je sjednica saborskog Odbora za obranu, sa samo jednom točkom dnevnog reda – „’Nabava višenamjenskog borbenog aviona za potrebe opremanja Oružanih snaga Republike Hrvatske’ – Informacija o zaključcima Međuresornog povjerenstva”. Ona će se održati iza zatvorenih vrata, bez prisutnosti medija, ali i bez vanjskih članova Odbora koji još uvijek nemaju odgovarajuću sigurnosnu provjeru te sukladno tome ne mogu pristupiti klasificiranim podacima. Potom je u četvrtak, 27. svibnja, dan uvaženih gostiju na vježbi “Immediate Response 21” koja se upravo održava na Slunju, a potom još i toliko iščekivani petak, 28. svibnja, Dan OS RH i dan kada bi Vlada trebala priopćiti konačnu odluku o borbenim avionima. Osim što je datum objave prigodan, izgleda kako je to i jedan od posljednjih dana s važećim ponudama, jer već u utorak, 1. lipnja, pojedine od njih navodno prestaju važiti.

Danas je ujutro u Varaždinu obilježena 28. obljetnica 7. gardijske brigade „Pume“ i Dan 2. motorizirane bojne ”Pume“ Gardijske oklopno-mehanizirane brigade. Tom prilikom su u nedavno ponovo aktiviranoj vojarni u Optujskoj ulici bili ministar obrane Mario Banožić, umirovljeni general Marijan Mareković (kao izaslanik predsjednika RH, kojem je on ujedno i savjetnik za veterane Domovinskog rata), saborski zastupnik Anđelko Stričak (ujedno i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora), potpredsjednik Vlade RH i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved (izaslanik predsjednika Vlade RH), načelnik GS OS RH admiral Robert Hranj, te drugi uzvanici.

Naravno, medije su tom prilikom zanimali borbeni avioni, u čijem se postupku izbora očekivalo da Međuresorno povjerenstvo Vlade RH svoju odluku donese do 12. prosinca i onda je protekloga tjedna isporuči Vladi. Do toga nije došlo, navodno radi epidemioloških problema u vrhu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i sastavu spomenutog Međuresornog povjerenstva, ali očigledno je tu danas bilo novosti. Njih je ministar Banožić na pitanje novinara po drugi put u samo nekoliko dana sažeo riječima:

“Mi smo prošli tjedan imali kao, više… Resorna skupina, odnosno Povjerenstvo… izradilo je studiju, koja je podloga za jednu političku odluku Hrvatske vlade, koja će biti odabrani hrvatski zrakoplovi. Temeljem te studije trebali bi bit upoznati članovi saborskog Odbora, isto tako i Vijeća za obranu, nakon čega će… njihovog mišljenja… Vlada i zaokružit tu priču. Izaći u javnost – koji su to avioni. Vjerujem da će se taj kompletan proces završiti početkom iduće godine, tako da, evo, molim javnost za još malo strpljenja. Ono što je bitno – bitno je da je Međuresorna skupina uistinu radila na nekoliko kriterija, koji su potrebni Hrvatskoj vojsci, kako bi imali kvalitetno… ovaj, kvalitetnu zaštitu kroz Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, gdje bi u konačnici osim air-policinga izvršavali i buduće zadaće“.

No, kako je spomenuta studija vidljivo kasnila, medije je zanimalo gdje je ona danas – na što je Banožić pojasnio:

“Studija je u ovom trenutku u Vladi. Mi smo razmatrali sve četiri ponude temeljem istih kriterija, i kroz ponderaciju se dobili, određene… ja bi tako rekao, bodovi, koji će poredati ponude prema nekakim vrijednostima. Definitivno da je to… s jedne strane mora biti zrakoplov koji će zadovoljavati naše zadaće, koji će biti… održavati spremnost Hrvatske vojske. Definitivno to mora biti jedan financijski aspekt. Odnosno, da je za nas prihvatljiv. Isto tako, onaj kriterij koji se odnosi na vanjskopolitički… odnosno, vanjsko-diplomatske odnose. Ali, isto tako i ono što bi trebalo biti na korist Hrvatskoj vojsci za idućih 30 godina“,

napomenuvši opet kako se razmatralo ponude – “Ja sam vam rekao da smo sve četiri ponude koje su došle razmatrali na jednak način, i jednako im pristupili, kroz jedan multiklite… multikriteralni pristup – i na taj način formirali jedinstvenu studiju, koja će biti podloga za daljnje odluke. Hvala!“. Za kraj je novinare zanimala i korist od hrvatske provedbe BAFO-faze postupka nabave:

“Znači, sam proces validacije, evaluacije, sastao od jednog koraka koji ovdje spominjete – to je „Konačna i najbolja ponuda“. Ona je služila tome da… S obzirom da ne kupujemo samo avione nego jedan kompletan paket, i raketa, i simulatora, i vježbe, i obuke, i tako dalje… Gdje ste vi, u tom koraku „Najbolje i krajnje ponude“ pokušali iskomunicirati još detalje, i u konačnici, sa ponuđačem… Dat mu priliku da možda i on iskorigira neke stvari. Hvala!“,

potvrdivši na kraju novinarima izričito da se to korigiranje na kraju i dogodilo.

Još i Vlada o nabavi borbenih aviona

Samo nekoliko sati kasnije, iza 14 sati popodne, o svemu ovome se priopćenjem oglasila i Vlada Republike Hrvatske, izvijestivši javnost službeno kako je danas od svog Međuresornog povjerenstva izviještena o dovršetku rada na Studiji izvedivosti, koja je po njima nužan preduvjet za novu fazu u postupku izbora višenamjenskog borbenog aviona za HRZ. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

“Nakon što su zaprimljene ponude četiriju država (SAD-a, Švedske, Francuske i Izraela), Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskog borbenog aviona 12. prosinca 2020. službeno je dovršilo evaluaciju ponuda i predsjedniku Vlade je 21. prosinca uputilo Studiju izvedivosti za nabavu višenamjenskog borbenog aviona.

Međuresorno povjerenstvo je, također, na temelju sveobuhvatne i multikriterijske stručne analize sadržane u studiji jednoglasno donijelo zaključak o najboljoj ponudi između dviju ponuda za nove avione (američkog F‑16 Block 70 i švedskog Gripena C/D) i dviju ponuda za korištene avione (francuski Rafale F3‑R i izraelski F‑16 Block 30). Sve su ponude temeljito i precizno ocjenjivane u okviru triju domena: strateške domene, domene sposobnosti i financijske domene.

Zbog zaštite integriteta procesa, ti su podaci klasificirani.

Početkom sljedeće godine, sa sadržajem studije bit će upoznat Odbor za obranu Hrvatskog sabora, nakon čega će Vlada donijeti konačnu odluku o odabiru višenamjenskog borbenog aviona. Nakon toga započet će višemjesečna faza izrade međuvladinog ugovora s vladom države čija će ponuda biti odabrana, kako bi se taj ugovor mogao sklopiti najkasnije do kraja 2021. godine.

Nabavom višenamjenskog borbenog aviona Hrvatska će za sljedeća tri desetljeća dobiti 12 suvremenih aviona 4. generacije (10 jednosjeda i 2 dvosjeda) koji će zamijeniti Migove 21, čiji resursi istječu krajem 2024. godine.

Kao članica NATO-a, Hrvatska će time ne samo sačuvati sposobnosti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva već će ih i značajno unaprijediti te mnogo djelotvornije moći štititi svoj zračni prostor i teritorijalni integritet”.

Što je isto, što je različito?

Iz ovog nakićenog priopćenja zanimljive su dvije stvari. Kao prvo, a u skladu s jutrošnjim izjavama ministra Banožića, u javnost je ovdje puštena vijest o velikoj promjeni pri ocjenjivanju pristiglih ponuda. Naime, dok su u prošlom postupku, onom od 2017. do siječnja 2019. godine, ponude ocjenjivalo u četiri domene kriterija (definirane kao (1) strateška domena, (2) domena sposobnosti, (3) financijska domena i (4) domena investicija) – izgleda da je sada pažnja stavljna na samo tri kriterija ili “domene”. Izgleda da se tu kao “domene” za odabir gledalo samo “strateške domene, domene sposobnosti i financijske domene”. Negdašnja četvrta domena – investicije, odnosno vezana industrijska suradnja – ovoga je puta izgleda netragom nestala iz analize. Ova novina, koja je samo još jedna u nizu, dobro ilustrira nedovoljnu transparentnost čitavog aktualnog postupanja po ovom poslu javne nabave.

Kao drugo i još zanimljivije, iako je to jutros izrijekom spomenuo ministar Banožić, prema priopćenju Vlade RH ispada da je iz nastavka ovoga procesa – ispalo izvještavanje Vijeća za obranu o rezultatima odabira. Naime, Vlada RH spominje samo da će početkom iduće godine “sa sadržajem studije bit će upoznat Odbor za obranu Hrvatskog sabora, nakon čega će Vlada donijeti konačnu odluku o odabiru višenamjenskog borbenog aviona“. Time je, barem prividno, opet iz postupka ispušten Vrhovni zapovjednik OS RH Zoran Milanović – osoba koja se itekako spremala da na tom i drugim sličnim tijelu primiti službene informacije o ovom vojnom mega-postupku javne nabave.

Kao treće, ali ne i najmanje važno, iz ovog se priopćenja konačno vidi da je Francuska za RH ponudila “Rafale F3‑R“, što rješava nedoumice koje je početkom rujna izazvala izjava admirala Hranja “Francuska nudi polovni model aviona Rafale – ne znam točno koji je tip”.

Premijer na ove teme

Malo prije 17 sati na dio ovih pitanja je novinarima odgovorio premijer Andrej Plenković, kojeg su mediji uhvatili pred središnjicom HDZ-a. O temi nabave borbeni aviona Plenković je potvrdio kako neke načelne odgode tu neće biti, uz najavu objave više detalja uskoro:

“Nećemo mi odgoditi nabavu aviona. Dakle, Međuvladino povjerenstvo… odnosno, vladino povjerenstvo, međuresorno, je napravilo cijelu analizu, nakon ponuda koje su došle. Vidjeli ste, pretpostavljam, priopćenje. Mislim da je već danas izašlo… Vlada će temeljito proučiti sve te aspekte, i nakon nekoliko slijedećih tjedana konzultacija, provjera, ćemo malo detaljnije o tome govoriti“.

O tome hoće li ova velika nabava ipak biti temom Vijeća za obranu Plenković je kratko zaključio: “Pa, hoće. Predsjednik Republike je upoznat već sa cijelim… s cijelom analizom“.

Milanović: Nema odgode!

Predsjednik Zoran Milanović je kasno poslijepodne na Hrvatskom vojnom učilištu izjavio kako se nada da je preporuka Međuresornog povjerenstva došla u Vladu, dodavši kako je “to sve skupa jako u okviru rokova. Ovoga puta se stvari rade profesionalnije nego prethodni put.” Ponovio je da će podržati bilo koju odluku koju Vlada RH i premijer osobno donesu, te je jasno naglasio da ovoga puta odgode čitavog posla kupovine aviona – neće biti.

Predsjednik Milanović pred kadetima na HVU (Photo: UPRH/D. Andrišek)

“Ne mislim da ga treba odgoditi, jer onda moramo odgoditi državu. To hrvatskoj državi treba, i ta sitna demagoška zakeranja i priča da ‘gdje baš sad’ … Baš sad za sljedećih 30 godina! Baš sad! (…) Neovisno o korona krizi, da. Ja računam da sljedeće godine život postaje normalniji. Ne potpuno normalan, cijepit ćemo se – tko hoće, nadam se većina, a tko ne – svatko će preuzeti odgovornost za sebe, i život može manje-više krenuti normalnim tokom”.

rekao je Milanović, dodavši da nikada nije favorizirao SAD i njihovu ponudu:

“I još jednom – nisam nikada favorizirao Amerikance nego sam rekao da je to država od koje smo dobili puno donacija, i dobijat ćemo, od kojih kupujemo opremu i kupovat ćemo recimo helikoptere… Dakle, nemamo apsolutnu obavezu išta kupiti od njih. Ali oni, po mom sudu, i to mogu ponoviti, su u tu utakmicu ušli s tim referencama. Ako ponude nešto što nama ne odgovara, ništa od posla. Isto vrijedi i za Francuze”.

Danas, u petak 18. prosinca 2020. godine, u centru Zagreba je otvorena “Kuća hrvatske hrane ‘CROTASTE'”. No, ovo događanje – kojim je uz župana Vukovarsko-srijemske županije Božu Galića predsjedala Marija Vučković (ministrica poljoprivrede, a ovdje i osobna izaslanica premijera Plenkovića) – nama je interesantno zbog gosta. Riječ je o sadašnjem ministru obrane i donedavnom kratkotrajnom ministru državne imovine Mariu Banožiću, koji je negdje tijekom svojih godinu dana na čelu tog imovinskog resora uspio pomoći pri rješavanju imovinsko-pravnih odnosa kojima je prostor na elitnoj zagrebačkoj lokaciji (u neposrednoj blizini Europske kuće) postao “Kuća hrvatske hrane”, reklamirana kao “središnje mjesto predstavljanja domaćih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda“. Nadajmo se samo da će ovaj državni projekt proći bolje od nedalekog “Čuda hrvatske naive”, koje se vremenom premetnulo u galeriju Humanitarne zaklade za djecu Hrvatske – organizacije koja je potakla svašta, samo ne naivnu umjetnost.
Svježe izabrani čelnik HDZ-a Vukovarsko-srijemske županije Mario Banožić tom je prilikom prigodno istaknuo kako “Ovaj projekt stavlja moju Slavoniju, našu Slavoniju, u poziciju da budemo uistinu generator razvoja u poljoprivredno prehrambenoj proizvodnji. Dakle, jedan korak koji će biti doprinos jednom ukupnom rezultatu”, pozdravivši promociju u doba pandemije – “Na taj način pripremamo se za buduća vremena koja, nadam se, neće biti ovako teška. Vjerujem da će se ponovo uspostavljenom slobodom kretanja roba, hrvatski proizvodi pronaći na stolovima izvan Republike Hrvatske i tako promovirati našu Slavoniju, ali i ostale županije koje su uključene u ovu projektnu aktivnost te činiti onaj ukupan agregat u gospodarstvu u poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji”. No, bitno nam je zanimljiviji bio njegov izlet u obrambene teme.

Tako se Banožić na pitanje novinara osvrnuo i na pitanje kada na kraju možemo očekivati rezultate postupka izbora za novi borbeni avion Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. U skladu s nedavnim izjavama premijera Plenkovića, Banožić je opet odlučio igrati ulogu glasnogovornika Međuresornog povjerenstva Vlade RH (kojem nije član), te je zaključio da još ne može reći koji su višenamjenski borbeni zrakoplovi u užem izboru, navodeći kako bi se ta odluka mogla znati iza Nove godine – “O tome tko je uži izbor vam još ne mogu reći u ovom trenutku“. Što se tiče troškovnog aspekta ovog modernizacijskog zahvata, Banožić je tek općenito napomenuo:

“Hrvatska vojska je svojim odgovornim pristupom sve ove godine uspjela nabaviti osnovnu opremu da uvijek kažemo – imamo mogućnost nešto osigurati. Takva je stvar i s višenamjenskim borbenim zrakoplovima, da li ih imate ili nemate. Onoga trenutka kada vam zatrebaju vi ne možete čekati novu nabavu. Ili ih imate ili ih nemate“.

Pojasnivši kako do 2024. na raspolaganju imamo sadašnje MIG-ove 21, Banožić smatra da ne bi trebalo prepustiti hrvatsko nebo za čuvanje drugim zemljama saveznicama (čemu je temelje itekako postavio njegov prethodnik Krstičević) – “Trošak je uvijek prisutan, ali je isto tako prisutna potreba i mogućnost da će nam baš to sutra zatrebati“. Iako je premjer Plenković još prekjučer tvrdio kako ništa novoga nije stiglo do vrha Vlade RH, od Banožića se čulo kako je završena spominjana Studija izvedivosti, koja bi trebala biti podlogom za konačnu političku odluku – odluku koju će se iza Nove godine donijeti sukladno mišljenju saborskog Odbora za obranu i Vijeća za obranu.

Na temu zaraze bolešću Covid-19 u redovima Hrvatskg ratnog zrakoplovstva, Banožić je – ne iznoseći konkretnije podatke – potvrdio navode portala Obris.org, napomenuvši da je “virus prisutan“, te da u HRZ-u imaju “određene organizacijske situacije koje su se odnosile na Dan obilježavanja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva“. O obilježavanju te godišnjice od Banožića se čulo: “Ono je odgođeno za koji dan dok se epidemiološke mjere i pitanje broja zaraženih ne svede na jedan normalan okvir, onda ćemo i obilježiti Dan Hrvatskog ratnog zrakoplovstva“. Čuvši to, ostaje ljudima da si sami misle kakvo je to trenutno epidemiološko stanje u HRZ-u, kad tek treba čekati – ali ne da zaraženih ne bude, već da se njihov broj vrati u “jedan normalni okvir“.

Unatoč najavama kako će se ovoga tjedna sastati Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskog borbenog aviona, kako bi Vladi uputilo studiju izvedivosti koja uključuje i preporuke o izboru aviona, to se tijelo još uvijek nije sastalo. A iz današnje izjave premijera Andreja Plenkovića čini se da Povjerenstvo još nije ni završilo najosjetljiviji dio svog posla. Naime, odmah po izlasku iz samoizolacije u kojoj je proveo gotovo 3 tjedna zbog zaraženosti virusom SARS-CoV-2, premijer Plenković održao je danas press-konferenciju, na kojoj je ponajviše bilo govora o epidemiološkim mjerama. No jedno novinarsko pitanje ipak se dotaklo i trenutnog stanja postupka nabave višenamjenskog borbenog aviona, na što je premijer odgovorio:

„Što se tiče Međuresornog povjerenstva za nabavu VBA, koliko ja znam oni su pri kraju izrade izviješća, na temelju ponuda koje su stigle, pa jednom kada taj proces bude gotov, o tome ćemo govoriti. Vlada ima naravno vrijeme da prouči prijedloge koji će doći. U ovom trenutku nemam tu novih i dodatnih informacija za podijeliti s Vama“.

Iako se neslužbeno moglo čuti kako će studija izvedivosti biti poslana Vladi do kraja ovoga tjedna, premijer Plenković to ipak nije dao naslutiti. No čak i ako se to dogodi, biti će tu riječ o posljednjoj aktivnosti vezanoj uz nabavu borbenih aviona koja će se provesti do kraja ove godine. Naime, teško je vjerovati da će do kraja ove kalendarske godine (u narednih 15 dana, od toga njih maksimalno 10 radnih) biti sazvano Vijeće za obranu, a kamoli saborski Odbor za obranu. Naime, Hrvatski sabor zakazao je svoju 5. izvanrednu sjednicu, koja će trajati do petka 18. prosinca, a nakon toga parlament ide na odmor od mjesec dana. Tako da se ni Odbor za obranu, bude li uopće raspravljao o preporuci Međuresornog povjerenstva, neće sastati prije 15. siječnja sljedeće godine.

Milanović: Dogorjelo nam je do noktiju

U petak, 11. prosinca, o avionima je govorio i predsjednik RH Zoran Milanović u intervjuu za Dnevnik HTV-a. Na pitanje novinara Branka Nađvinskog da li je bilo neprimjereno da u svojim izjavama otvoreno favorizira američku ponudu F-16, Milanović je odgovorio:

„Prvo, vi niste citirali ono što sam ja rekao. A, ja neću reći da je neprimjereno, da vam onda odgovaram na pitanje. Dakle, niste me citirali. A, o onome što sam rekao, i nekoliko puta ponovio, i pojasnio, je svaka riječ bitna… jer je tu svaka riječ bitna, i svaki detalj kod donošenja odluke će biti bitan. Ja sam samo rekao da su nam Amerikanci – kao dugoročni, višegodišnji strateški partneri – netko od koga bi bilo najlogičnije da kupimo avione. Ali – jedan veliki ‘ali’ – oni se moraju jako potruditi da nam daju razloga za to. A, ti razlozi su navedeni u uvjetima natječaja…“

Na konstataciju da je takvo zagovaranje američke ponude bilo zapravo indirektno, Milanović je rekao:

„To je bilo itekako indirektno. I onda još… da vam… neću reći, osvježim pamćenje… Ja sam isto tako rekao da ću Vladu… Vladu, koja donosi odluku, podržati – koju god odluku, od onih mogućih odluka donese. A tih odluka je malo. Dakle… Jer već vidim da bi svaka od tih odluka imala svoju argumentaciju. Prema tome, ne pričate – ‘neprimjereno je’…“

Predsjednik je ponovio i svoju više puta ponavljanu tvrdnju kako je načelnik GS OS RH „na prepad“ i mimo konzultacija i bez predsjednikovog odobrenja imenovan u Vladino Međuresorno povjerenstvo, ali…

„Ali kad je već tamo admiral Hranj, praktički – to su moje uši i oči u tom postupku. Dakle, ja sam, s jedne strane vrlo dobro informiran što se tamo događa. S druge strane, ja o tome ne mogu i neću više govoriti. I dalje sam potpuno uvjeren… Dakle, mislim da znam što govorim. Mislim da radim ispravno i mislim da znam da imam veliko iskustvo u tim stvarima… Što, naravno, ne znači da ne mogu bit predmet kritike, svačije… da je ovako najbolje. Dakle, Vlada će imati moju podršku, i ta podrška će značit samo – javno, da im ne zagorčavam život. Jer, tko god ne prođe na ovom natječaju… Tko god ne prođe, a smatra da je trebao proći – bit će neugodan… Mislit će da je oštećen. I zato, Vlada, ako donosi odluku – tu odluku treba donijet odmah. To je odluka za 30 godina“.

S obzirom na epidemiju i gospodarsku krizu koja je prati, mnogi su počeli negodovati kako nabava skupih borbenih aviona nije prioritet u ovome trenutku. No predsjednik Milanović drugačijeg je mišljenja:

„Pa, nije nam prioritet. Ne, ne. Jer, da nam je prioritet to bismo riješili prije deset godina. Ali, to je sad već dogorjelo do noktiju. Dakle, i sad se samo radi o tome – hoćemo li ići u nabavku ili nećemo. Vijeće za obranu… Vijeće za obranu je donijelo načelan stav, i to je u principu sav posao Vijeća za obranu… prije nekog vremena… da se u nabavku ide. Sve dalje je… provedba… (…) Dakle, ja mislim da tu odnos ne može biti zdraviji i jasniji, i korektniji. Da, Hrvatskoj trebaju ti avioni. Oni se kupuju za razdoblje od 30 godina. Mi kupujemo resurse“.

Cijena će zasigurno biti determinantna, no kupovina aviona ne može biti jeftina, ali sigurno može biti preskupa, zaključio je Milanović.

Svima koji imalo prate zrakoplovne teme u Republici Hrvatskoj jasno je da se sutra, u subotu 12. prosinca, standardno obilježava „Dan Hrvatskog ratnog zrakoplovstva“. No za razliku od brojnih prijašnjih godina, kako stvari stoje, proslava ovog dana neće biti sutra, a neće biti ni ikakvih prigodnih „otvorenih vrata“ ili ne-daj-Bože zrakoplovnih priredbi za javnost. Kako saznajemo, službena su obilježavanja najavljena za idući četvrtak (17. prosinca), dok je ionako već u začecima postupak da se taj tradicionalni dan grane OS RH izmijeni i premjesti na 25. listopada, budući je MORH u javnom savjetovanju još krajem travnja ove godine tu promjenu obrazlagao riječima: „Hrvatski pilot stožerni brigadir Rudolf Perešin 25. listopada 1991. poduzeo je svoj povijesni prelet MiG-om 21R s aerodroma u Bihaću u Bosni i Hercegovini u Klagenfurt u Republiku Austriju odbivši poslušnost agresorskoj JNA u jeku najvećih napada na Republiku Hrvatsku“.

Polaganje vijenaca na grob generala Imre Agotića (Photo: HRZ)

Povodom predstojeće 29. obljetnice osnutka Hrvatskog ratnog zrakoplovstva tek su na groblju Mirogoj u Zagrebu danas položeni vijenci i zapaljene svijeće za pokojnog generala zbora Imru Agotića, prvog zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, i pod epidemiološkim je mjerama odslužena sveta misa u u kapeli Vojne kapelanije „Sv. Petar i Pavao“. No, u manjku obilježavanja ili proslava još uvijek aktualnog spomendana, na prvi je pogled ostala za utjehu činjenica kako je baš taj 12. prosinca 2020. godine ipak uzet kao dan kada bi „Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona“ trebalo dovršiti svoje jednomjesečno razmatranje „Najboljih i konačnih ponuda“ (BAFO) prikupljenih 11. studenog ove godine. Time bi se barem simbolično na Dan HRZ napravio korak prema obnovi nadzvučne borbene komponente u arsenalu OS RH. No, kako stvari danas stoje, ni od toga koraka zapravo javnost neće imati ništa, dok ostaje tek zabavljanje činjenicama kako se ove jeseni korake potencijalne kupovine VBA tempiralo na 9. 9. u 9 sati, 11.11. (valjda do 11 sati), i onda konačno na 12.12. – ali bez ikakvog dubljeg značenja mimo narodne numerologije.

Naime, već je danima jasno kako razni međunarodni ponuđači, koji itekako iščekuju nekakvu odluku o borbenim avionima, nisu obavješteni o ikakvim detaljima predstojećeg postupka. Ujedno, kao ni stranci, tako ni domaća javnost do danas nije imala nikakvog dojma što se tu događa, sve dok danas Ministarstvo obrane RH nije izašlo s kratkim priopćenjem o kraju „Postupka validacije i evaluacije u postupku nabave VBA“, koje ovdje prenosimo u cijelosti:

„Nakon što je u rujnu ove godine Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskog borbenog aviona zaprimilo ponude od Kraljevine Švedske, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske Republike i Države Izrael, uslijedio je proces validacije i evaluacije, koji završava 12. prosinca 2020. godine.

Pred kraj svog popodnevnog obraćanja javnosti na temu raspada Znanstvenog savjeta Vlade RH, Zvonimir Frka-Petešić (predstojnik Ureda premijera) se 8. prosinca 2020. suočio i s pitanjem novinara na još jednu aktualnu, ali ne i medicinsku temu. Naime, bio je upitan o stanju postupka nabave borbenih aviona – još jedne aktivnosti kojoj se našao na čelu, kao višegodišnji supredsjedatelj “Međuresornog povjerenstva za nabavu višenamjenskog borbenog aviona” Vlade RH.

Na složeno novinarsko pitanje – “Što se tiče ovog natječaja za borbene avione, jeste li pročešljali konačno te ponude? Kad možemo očekivati odluku? I jesu li Francuzi favoriti?” – on je odgovorio:

“Dakle, rokovi će se ispoštovati. Kao što znate, rokovi su 12. prosinca i na tome se radi. Ovo je zadnji tjedan, dakle, dovršenja evaluacije. I, sve što bih mogao reći… Sve što bih trebao… rekao više od toga, bih u samoj završnici ovog procesa… ugrozio integritet cijelog procesa, koji vodimo na način da ne ugrozimo… zapravo, njegov ishod, koji mora biti vrlo stručno utemeljen. A svaka informacija koja bi sada bila iznesena… bi zapravo, u tom trenutku zaustavlja cijeli proces, koji bi bio kontaminiran. I, jednostavno, poništen“.

U ovom je njegovom odgovoru zanimljivo nekoliko stvari. Kao prvo, rok kojeg je u rujnu admiral Robert Hranj (načelnik GS OS RH i ujedno drugi supredsjedatelj nadležnog Međuresornog tijela) postavio relativno labavo, više kao okvirni – Frka Petešić je ponovio kao nešto čvrsto. Pri tome se on nije osvrnuo ni na činjenicu kako taj rok 12. 12. pada na subotu – inače neradan dan koji je doduše nekom valjda bio simbolički zgodan, nakon što su ponude zaprimljene na 9.9. u 9 sati, a konačne i najbolje ponude zaprimljene do 11.11. ove godine.

No, pri tome on nije ušao u temu stupnja dovršetka stručnih evaluacija – a još se je manje dotakao bolne teme moguće francuske pozicije favorita. Naime, nije nikakva tajna da od ukupno 15 članova Međuresornog povjerenstva dvojica nose baš francusko državljanstvo (uključujući i samog supredsjedatelja Međuresornog povjerenstva) – što ih dovodi u sumnju za sukob interesa. Iako se o toj okolnosti priča već duže, ni Vlada, a niti spomenuti pojedinci, nisu našli za shodno o toj okolnosti službeno reći ni riječi, a kamoli poduzeti neke mjere ili najaviti suzdržavanje pri predstojećoj provedbi dalekosežnih odlučivanja.

Jednako je suzdržan Zvonimir Frka-Petešić ostao i po pitanju novaca kojima bi Republika Hrvatska trebala platiti toliko željene nove ili rabljene borbene avione – napomenuvši tek: “Pa, novac će biti osiguran kada vidimo, ovaj… Kad se dovrši proces“.

O finalu ove nabave u Petrinji je danas govorio i ministar obrane Mario Banožić. On se nada da bi ugovor mogao biti potpisan do kraja sljedeće godine:

“Ispred nas je još pet dana rada Međuresornog povjerenstva koje je s 12. rujna zaprimilo ponude. U svom procesu, prvenstveno validacije, a kasnije evaluacije, definiralo se mnogo stvari – jedna od njih, prije svega nama najbitnija, krajnja i konačna ponuda, gdje članovi Povjerenstva su nastojali obaviti što više kontakata sa zemljama koje su dale ponudu na naš poziv. Samim time ušli smo u razdoblje evaluacije koje traje još pet dana i ono će završiti jednom studijom izvodljivosti koje će dati jednu podlogu za donošenje političke odluke na državnoj razini. Nakon 12. prosinca Vlada će krenuti u suradnji s Odborom za obranu Hrvatskog sabora, s Vijećem za obranu, konačnu odluku za koju vjerujem da će biti početkom 2021. godine, nakon čega imamo i potpisivanje ugovora. Obzirom da je riječ o malo složenijem pravnom procesu, vjerujem da će ono potrajati barem šest-sedam do osam mjeseci, tako da vjerujem da ćemo u konačnici imati potpisan ugovor do kraja 2021. godine.”

Banožić je najavio da će sljedećeg tjedna javnost upoznati sa studijom izvodivosti, a na pitanje kako će se i otkuda financirati kupovina aviona, ministar je odgovorio:

“Imali smo već jednu nabavu takvu u našoj bliskoj povijesti kada su se nabavljali kanaderi, bila je stavka izvan proračuna Ministarstva obrane što držim da je dobro i zalagat ću se i ovaj puta da bude tako, osobito što bi mi sredstva trebali imati predviđena u proračunu kada radite ovaj dio, tako da ja vjerujem da ćemo imati izbrušen konačni iznos naše ponude i da će ona na sljedećem rebalansu biti uvrštena prije samog potpisivanja ugovora.”

Na pitanje novinara da li je sada trenutak za potpisivanje ugovora za nabavku aviona, Banožić ističe:

“Inače, kada govorimo o vojsci postoji jedna teza da je vojska trošak i kao tako se promatrala mnogo godina. Nažalost, dobili smo posljedicu da nam istječu materijalni resursi kada govorimo o Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu, odnosno višenamjenskim borbenim avionima. Trenutak je težak, ali isto tako krajnji da se nešto riješi, što bi značilo da Hrvatsko ratno zrakoplovstvo bi uistinu dospjelo u problem istjecanjem naših materijalnih resursa, izgubili bi određenu borbenu sposobnost, držim da to nije dobro, isto kao što držim da je krajnji trenutak da se takvo nešto učini. Vjerujem da unatoč teškoj situaciji u gospodarstvu, da ćemo iznaći sredstva, izvršiti nabavku aviona i da će ona biti na ponos Hrvatskoj vojsci i svih njezinih građana.”

Sudjelujući jutros na obilježavanju Dana Vukovarsko-srijemske županije, ministar obrane Mario Banožić odgovarao je i na novinarska pitanja, koja su se kretala u rasponu od održavanja Kolone sjećanja u Vukovaru do zakazivanja Vijeća za nacionalnu sigurnost. Ministar Banožić tako nije mogao pobjeći ni od pitanja o današnjem zaprimanju “najboljih i konačnih ponuda” za borbene avione, te je ukratko sumirao postojeće stanje stvari:

Banožić iz Vukovara o događanjima u Zagrebu (Photo: Vukovarsko-srijemska županija)

“S obzirom na proces koji je otvoren evo sada prije dva mjeseca, s današnjim danom, riječ je bila o periodu validacije ponuda na način da se detaljno promatra o svim ponudama, odnosno razgovara s ponuđačima, prije svega vezano od strane službi koje to promatraju s tehničke strane, što konkretno svaka ponuda sadrži i koji su paketi opreme unutra… Znamo da nije riječ samo o nabavci aviona nego je riječ i o dodatnom paketu opreme koji sadrži u sebi i simulator i određene obuke i pilota i tehničara, itd… Nakon što su sve stavke prošle, negdje smo imali te kontakte na način da su ti ponuđači dolazili kod nas ili se išlo u druge zemlje – ovisno je bilo o dogovorima… Ono što je korektno odrađeno, odrađeni su odgovori sa svima i ovo je bio momenat kada se predaje tzv. ‘konačna i najbolja ponuda’. Znači, nakon što su razjašnjeni svi detalji ponude to je bio trenutak kada su ponuđači mogli iskorigirati svoju ponudu, što su i učinili. Kako i Amerika tako i, ovaj, Francuska, a evo danas je to  i učinila i Švedska.

Dakle, mi nakon ovog završnog procesa ‘Best and Final Offer’, mi imamo mogućnost 30 dana evaluacije, znači da se taj dio nakon što je vrednovano sve, izevaluira i promatra s nekoliko aspekata, prije svega onoga tehničkoga, što se dobija najbolje u odnosu na naše potrebe, što je to po pitanju financija u ovom trenutku mogućnost, ali isto tako šta je po pitanju vanjske politike trenutak da se zaokruži jedna cjelovita priča za Hrvatsku vojsku. U roku tih 30 dana Međuresorna skupina, odnosno naše povjerenstvo, dat će jedan prijedlog Vladi i ja vjerujem da ćemo mi s početkom 2021., Vlada, otići prema saborskom Odboru, odnosno Vijeću za obranu i na taj način zaključiti ponudu prema državi s kojom će potpisati ugovor. Da bi ovo sve bilo transparentno i u redu, podaci su klasificirani. Mi ne možemo izlaziti s detaljima ponude niti nećemo, u konačnici to mislim da čini ovaj postupak snažnima i korektnima, jer i one zemlje koje ne uđu u uži izbor odluke davat će svoje ponude i nekakvim drugim državama, i mislim da je to korektno s naše strane”.

Tajimo radi transparentnosti!

Ovakav oksimoron – klasificiranje podataka radi bolje transparentnosti – zapravo znači da će hrvatska javnost znati samo koja je ponuda najbolja, ali ne i što to ostale ponude nedovoljno zadovoljavajućima, potvrdio je Banožić:

“Naravno. To je korektno s naše strane i mislim da je to tako trebalo biti. Da vam kažem… druge zemlje će u budućnosti nabavljati od tih istih ponuđača, zašto činiti njihove postupke kontaminiranim? Vid’li smo iz pozicije Hrvatske koliko to može biti nezgodno kada se to dogodi upravo vama?!”.

Tu ipak treba ispraviti ministra, i reći da smo itekako vidjeli i osjetili što znači kada jedna strana u postupku nabave, i to prvenstveno hrvatska strana, ignorira upozorenja da nije moguće provesti postupak kako si je zamislila, bez da se uvaže osnovne pretpostavke koje su nužne za kupovinu aviona od treće strane. Ujedno će RH time ponovo doći i u situaciju da (1) ostaje potpuno nejasno kojim je točno  temeljem odlučivanje prevagnulo na ovu ili onu stranu, (2) stavljajući time čitav ovaj veliki posao pod sjenu, ostavljajući prostora budućim nagađanjima o mogućem neopravdanom preferiranju ili korupciji.

No trenutno je puno zanimljivije pitanje – da li je Izrael danas uopće podnio svoju “konačnu i najbolju ponudu”? Kako smo i sami ranije primijetili, u MORH-ovom priopćenju navodi se da su “SAD dostavile ponudu za novi avion F-16 Block 70 i korišteni izraelski avion F-16 Block 30“. Ni ministar obrane jutros oko podneva nije znao kakva je sudbina izraelske ponude:

“Ja u ovom trenutku nisam potvrdio Izrael, za što ja još nemam potvrdu da li jesu ili nisu. Imam za ove tri zemlje koje sam potvrdio. Ukoliko Izrael… dat će službeno priopćenje ispred Ministarstva”.

Niti je u međuvremenu stiglo priopćenje Ministarstva obrane o izraelskoj ponudi, niti je od MORH-a stigao odgovor na naše pitanje o čemu se tu zapravo radi. Isto smo pitali i veleposlanstva Izraela i SAD-a, te još čekamo njihove odgovore, ukoliko stignu do kraja današnjeg ili sutrašnjeg dana. Do sada su i izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Ilan Mor, kao i predstavnici kompanije Lockheed Martin, tvrdili da na hrvatski natječaj Izrael ovoga puta ide s američkim odobrenjem i u suradnji s američkim proizvođačem F-16.

Ništa više do nas nije znao ni premijer Andrej Plenković. On je danas na pitanje što očekuje od predaje “BAFO” ponuda, odgovorio:

“Pa vidjet ćemo. Ne znam. Danas su ti sastanci, ja sam imao uži kabinet, imali smo Nacionalno vijeće za euro, ne mogu biti na dva mjesta. Kada sve to skupa završi očekujem da cijeli taj tim, dakle, koji se bavi svim detaljima, napravi jednu analizu, izvješće, da nas izvijesti. Ja… Niti je u ovom trenutku primjereno da izlazimo u javnost s nekim podacima, niti ja baš ove koje ste sad spomenuli od danas čak niti ne znam”.

Pitanja o izraelskoj ponudi, kao i o nekim osnovnim parametrima drugih ponuda, očito će biti top tema u narednim danima. Pozorno pratimo…