Nakon uvjerljivog poraza Viktora Orbana na nedavnim parlamentarnim izborima u Mađarskoj, nakon koje su iz Mađarske prema Europskoj uniji počeli puhati novi vjetrovi, počele su se nazirati i promjene koje se odnose i na mađarske Oružane snage. Kako je objavio Euronews, Mađarima se, naime, smiješi otvaranje europskog programa SAFE ukoliko revidiraju dosadašnji plan antieuropskog premijera Viktora Orbana.

Tim pobjednika izbora, budućeg premijera Pétera Magyara, ponovno analizira mađarski obrambeni plan za SAFE vrijedan 16 milijardi eura koji je podnijela sada već debelo poražena Orbánova vlada, Kao glavni razlog nove procjene navodi se rizik od korupcije. Revizija ciljeva i opsega plana u skladu s prioritetima nove mađarske vlade je moguća, a Europska komisija pristala je na njihov zahtjev da ga se pregleda i procijeni prije poduzimanja daljnjih koraka.

U igri 16, 2 milijarde eura

Shema obrambenih zajmova s ​​niskim kamatama pokrenuta je prošle godine u Bruxellesu kako bi se ojačala obrambena industrija i vojna spremnost diljem EU kao odgovor na prijetnju koju predstavlja Rusija. SAFE će raspodijeliti 150 milijardi eura među 19 država članica. Mađarska je prošlog prosinca podnijela svoj plan, vrijedan 16,2 milijarde eura, u kojem se detaljno opisuju obrambeni projekti i projekti dvojne namjene. Budući da Komisija još nije odobrila taj prijedlog, stručnjaci iz nove mađarske vlade sada ga proučavaju i mogu predložiti promjene, napominje Euronews.

„Kritički ćemo pregledati popis koji je podnijela odlazeća vlada i donijeti odluke na temelju stvarnih potreba i procjene rizika od korupcije“, rekao je izvor iz stranke Tisza za Euronews pod uvjetom anonimnosti. Razumije se da se spomenuti rizici od korupcije odnose na mađarske industrijske interese povezane s odlazećom vladom Viktora Orbána. Nacionalni planovi podneseni Europskoj komisiji tretiraju se kao povjerljivi s obzirom na njihovu osjetljivu prirodu. „Komisija je, naravno, otvorena za suradnju s novom vladom po pitanju mađarskog plana za SAFE “, rekao je glasnogovornik Komisije Thomas Regnier za Euronews, dodajući da je procjena mađarskog obrambenog plana još uvijek u tijeku i da će biti odobrena kada bude spremna.

Mađarski plan posljednji u redu

U ožujku je Europska komisija odobrila češki i francuski nacionalni plan SAFE, ostavljajući mađarski podnesak kao posljednji neriješeni slučaj. Stav Komisije u to vrijeme odražavao je njezin trenutni stav: da plan još nije spreman za odobrenje. Mađarska je potom pisala EK tražeći ažuriranje o statusu podneska, a Komisija je odgovorila inzistirajući da su potrebne revizije. Mađarski iznos od 16,2 milijarde eura bio je među tri najveća zahtjeva, iza Poljske i Rumunjske, i premašio je francusku alokaciju – Pariz je tražio “samo” 15,1 milijardu eura. Mađarski diplomati upoznati s tim pitanjem tvrde da je odgoda bila politički motivirana i da je Budimpešta ispunila sve potrebne kriterije za pozitivnu ocjenu.

Dosadašnji ministar obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky podnio je Europskoj komisiji ambiciozan plan

“Gledajući vremenski okvir, Komisija je početkom veljače odlučila da neće odobriti mađarski plan prije izbora. Do tada je postupak slijedio isti obrazac kao i s drugim državama članicama“, rekao je visoki mađarski dužnosnik za Euronews pod uvjetom anonimnosti. „Nakon toga, Komisija je potpuno utihnula: bez povratnih informacija, bez pitanja, bez opravdanja – čak ni bez odgovora na službene upite. Ovo nije redoviti postupak; to je očita politička blokada“, dodao je dužnosnik. Komisija je ovog tjedna odbacila optužbe da je plan za SAFE Orbánove vlade zaustavljen iz političkih razloga. „Odlučno pobijam sugestiju da je blokiran iz političkih razloga. Nismo blokirali nijedan plan za SAFE“, rekao je glasnogovornik Regnier, napominjući da je od Mađarske zatražena revizija.

Istodobno, europska agencija za borbu protiv prevara OLAF u svom godišnjem izvješću apostrofira upravo sve veći broj dojava o „nepravilnostima u području obrane, posebno u istraživačkim projektima ili nabavi“. „Ako više ulažemo u obranu, vidjet ćete više prijevara ili više slučajeva u obrani“, rekao je Petr Klement, koji je u veljači preuzeo dužnost direktora OLAF-a. OLAF istražuje prevare i nepravilnosti povezane sa zajedničkim proračunom EU-a, koji države članice koriste za financiranje sve većeg broja obrambenih projekata, posebno od ruske invazije na Ukrajinu 2022. To uključuje program od 500 milijuna eura za financiranje streljiva, 150 milijardi eura obrambenih kredita SAFE i program obrambene industrije od 1,5 milijardi eura. „Budući da je ovo novac europskih građana i budući da je Olaf zadužen za zaštitu financijskih interesa, snažno smo predani i na oprezu smo“, rekao je Klement, dodajući da se to odnosi i na nadolazeći proračun EU-a od 2 bilijuna eura, o kojem se trenutno pregovara: „Magnet za prevarante, magnet za kriminalce… je sam novac“, zaključio je Klement.

Visoka delegacija EU posjetila već Budimpeštu

Tijekom vikenda, visoka delegacija Europske komisije otputovala je u Budimpeštu na početne neformalne razgovore s dužnosnicima iz nadolazećeg mađarskog tima. Šef kabineta Ursule von der Leyen, Björn Seibert, predvodio je delegaciju EU, u kojoj je bilo nekoliko glavnih direktora. Posjet je bio značajan s obzirom na to da su se razgovori vodili s dužnosnicima Stranke Tisza koji još nisu preuzeli formalnu  vlast. Iako glavni direktor za obrambenu industriju i svemir, Timo Pesonen, nije bio prisutan, mađarski plan SAFE bio je dio rasprava. Nakon sastanka, obje strane izrazile su spremnost da riješe pitanje zamrznutih mađarskih sredstava – u vrijednosti od 17 milijardi eura od ukupno 27 milijardi eura namijenjenih Mađarskoj u tekućem proračunskom razdoblju. Naime, donedavni mađarski euro-parlamentarac, a sadašnji mandatar Magyar i predsjednica Komisije von der Leyen prethodno su se dogovorili o uspostavljanju izravnog komunikacijskog kanala između svojih timova kako bi radili na deblokiranju tih sredstava.

Prema informacijama Euronewsa, Mađarska bi mogla izgubiti 10 milijardi eura sredstava za oporavak ako se dogovor ne postigne do kraja kolovoza. Oslobađanje zamrznutih sredstava EU – koje je Bruxelles blokirao tijekom Orbánove vlade zbog zabrinutosti oko vladavine prava i borbe protiv korupcije – bilo je središnje obećanje Magyarove izborne kampanje.

Budući premijer i budući ministar obrane Mađarske

U utorak 21. travnja Péter Magyar je objavio imena prvih 7 kandidata za ministre u svojoj budućoj vladi. Riječ je o ljudima koji su kao budući ministri vodili i izbornu kampanju – među njima i budući ministar obrane, general-pukovnik Romulusz Ruszin-Szendi. Radi se o bivšem načelniku Glavnog stožera mađarskih Oružanih snaga, najmlađem u povijesti mađarske vojske, koji je nakon samo 2 godine mandata smijenjen zbog sukoba s vladajućom strankom. Službeni razlog Orbanovog ministra obrane Kristófa Szalay-Bobrovniczkog bilo je tzv. “pomlađivanje vojske”, koje je pomelo nekoliko stotina visokih časnika. Iako su mu naknadno pokušavali prišiti određene afere, ništa se od toga nije “primilo”, niti sudski procesuiralo. Odmah nakon što ga je Magyar promovirao kao jednog od svojih budućih ministara, Ruszin-Szendi je javno poslao poruku Oružanim snagama:

“Moj prvi i najvažniji cilj je jasan: vratiti moral vojnika. Usredotočeni smo na vojnike i sve one koji su predani nacionalnoj obrani. Snaga vojske ne mjeri se samo njezinim sredstvima, već i njezinim vojnicima, njihovim stavom, njihovom vjerom i njihovim jedinstvom.”

Danas je u vojarni “1. gardijska brigada Tigrovi – Croatia” u Zagrebu održan ispraćaj 8. hrvatskog kontingenta u NATO-ovu aktivnost prednjih kopnenih snaga (Forward Land Forces – FLF) u Mađarsku. U sastavu borbene grupe koja čini 8. HRVCON su sljedeće sastavnice: stožerno osoblje, taktički tim za civilno-vojnu suradnju, vod vojne policije, desetina za zaštitu, tim za uklanjanje eksplozivnih naprava i medicinski tim. Zapovjednik 8. hrvatskog kontingenta je bojnik Robert Glavina, a u NATO-ovu aktivnost u Mađarsku upućuje se 64 pripadnika kontingenta, od kojih je osam žena. Svoju su spremnost za upućivanje u ovu NATO-aktivnost potvrdili tijekom vojne vježbe Udar. Zadaće hrvatskog kontingenta bit će razvoj borbene spremnosti i jačanje interoperabilnosti obukom i vježbama, kontinuirano poboljšavanje planova uporabe i obrambeno planiranje te integriranje u obrambene planove borbene grupe.

Zapovjednik 8. HRVCON-a bojnik Robert Glavina posebno je zahvalio obiteljima pripadnika kontingenta na podršci kao i svima koji pripadnicima kontingenta pružaju potporu:

“Zahvaljujem načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga RH na povjerenoj zadaći našem 8. kontingentu u provedbi važne zadaće u sklopu NATO-ovih prednjih kopnenih snaga multinacionalne borbene grupe u Mađarskoj. Vjerujem da ćemo našim sudjelovanjem uspješno pridonijeti izgradnji zajedničke sigurnosti i potvrditi ono što je već postalo pravilo – vrhunska pripremljenost i osposobljenost pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske za izvršenje zadaća u multinacionalnom okruženju u bilo kakvim uvjetima.“

Zapovjednica medicinskog tima bojnica Ana Kopić istaknula je da će medicinski tim davati 24-satnu podršku pripadnicima hrvatskog kontingenta u svim medicinskim pitanjima, a surađivat će i s pripadnicima ostalih zemlja koji borave u istoj bazi u Mađarskoj.

Osim obitelji pripadnika 8. HRVCON-a, ispraćaju su nazočili ministar obrane Ivan Anušić, zapovjednik Zapovjedno operativnog središta brigadni general Željko Ljubas i drugi uzvanici. Ministar Anušić je istaknuo da se hrvatski vojnici iz misija vraćaju kao najbolje ocijenjeni, te su primjer vojničke časti i sposobnosti. Usput se dotaknuo i trenutno najaktualnije teme s područja obrane:

“Danas je Hrvatska vojska respektabilna vojna sila, u tijeku je proces modernizacije i opremanja, a od 9. ožujka prvi ročnici započinju temeljno vojno osposobljavanje u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi. Vojno služenje vratili smo nakon 17 godina da bismo mlade ljude obučili osnovnim vojničkim vještinama kako bi znali reagirati u svim kriznim situacijama. Mladi ročnici koji se odluče za karijeru u Hrvatskoj vojsci nakon što odsluže vojno osposobljavanje, jednog će dana s vama rame uz rame sudjelovati u misijama, operacijama i aktivnostima.”

*Photo: MORH/J.Šeri

Naša sjeverna susjeda – Mađarska – kompletirala je svoju flotu tenkova Leopard – dolaskom 44. tenka Leopard, mađarska tenkovska flota postala je kompletna, rekao je ministar obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky u vojarni 1. oklopne brigade Mađarskih obrambenih snaga György Klapka u Tati u petak, 12. prosinca. Riječ je o tenkovima Leopard 2 A7HU koji je, prema riječima mađarskog ministra obrane, jedan od najmodernijih tenkova na svijetu, a sustav upotpunjuju nosači inženjerijskih mostova Leguan i tehnička oprema za spašavanje.

Mađarski ministar obrane je na prigodnoj svečanosti u Tati istaknuo da su gospodarski rezultati zemlje u 2015. godini omogućili sklapanje ugovora kojima će se obnoviti tenkovski kapaciteti Mađarskih obrambenih snaga, dodavši:

„Mađarski porezni obveznici s radošću i ponosom mogu vidjeti da, kao rezultat rada posljednjih godina, ovdje postoji mnogo financijske snage, kao i znanja, iskustva, planiranja i srca, što su bitni uvjeti za izgradnju takve sposobnosti“.

General-pukovnik Gábor Böröndi, načelnik Glavnog stožera, rekao je da su Mađarske obrambene snage nabavom Leoparda napravile 40 godina naprijed. Međutim,kazao je, sami tenkovi nisu dovoljni za izgradnju kapaciteta, zbog čega su Mađarske obrambene snage kupile i vrhunski simulator, jedinstven u Europi, koji osigurava obuku operativnog osoblja.

„Mnogi su već ‘pokopali’ tenk, tvrdeći da je nepotreban. Ali tenk će ostati na bojnom polju i dalje će biti jedno od odlučujućih oružja. Naravno, moramo odgovoriti na izazov dronova, pripremiti osoblje i izgraditi potrebnu obrambenu opremu na tenku, ali on će i dalje dominirati bojnim poljem“,

rekao je general Böröndi.

Kristóf Szalay-Bobrovniczky, dr. general-pukovnik Gábor Böröndi i brigadni general István Tóth, zapovjednik 1. oklopne brigade Mađarskih oružanih snaga György Klapka, tom su prigodom uručili nagrade koje je, između ostalih, primio i Ralf Ketzel, generalni direktor tvrtke KMW-NEXTER Defense Systems.

Mađarska je time postala korisnik najmodernijih tenkova u regiji. Novi Leopard 2A7HU uvedeni su ovog mjeseca u naoružanje novoosnovane 1. oklopne brigade. Do sada su Mađari imali dvije pješačke brigade – 5. i 25. brigadu, koje su u siječnju ove godine preoblikovale u 1. oklopnu brigadu, koja će biti deklarirana jedinica za NATO i obranu zemlje. U velikom ugovoru potpisanom u prosincu 2018. Mađarska je od njemačke obrambene industrije naručila 44 tenka Leopard 2A7HU, koji su sada u procesu primopredaje, pet tenkova za izvlačenje Vicent 2HU i tri mostonosca tenka Leguan 2HU, 24 samohodne haubice PzH 2000 kalibra 155 mm i 12 teških terenskih vozila.

Dio ovog ugovora bilo je i 12 tenkova Leopard 2A4HU koji su stigli u Tatu 2020. godine za obuku posada mađarskih vojnika koji su do tada služili na sovjetskim tenkovima T-72M1. Na isti način bi se trebala odvijati i obuka hrvatskih tenkista temeljem prošlog tjedna potpisanog ugovora o kupovini tenkova Leopard 2A8 za potrebe OS RH.

Isporuke nove mađarske opreme odvijale su se u fazama između 2023. i 2025. kako bi se omogućilo postupno povećanje snaga i priprema posade. Mađari su u kolovozu 2023. godine privremeno preuzeli jedan primjerak konačne varijante tenka Leopard 2A7 odabranog za 1. brigadu i jedan Vincent 2HU. Nakon javnog prikaza, vozila su vraćena u tvornicu na doradu. Prvih pet tenkova u konačnoj konfiguraciji zaprimljeno je 14. prosinca te godine, da bi se krajem prošloga tjedna Mađarska pohvalila da je u skladu s ugovorom sve teklo po planu, pa time i isporuka sva 44 njemačka tenka.

11. tenkovska bojna, koja je udarna jedinica 1. oklopne brigade, sada je popunjena s 44 tenka Leopard 2A7. U sastavu brigade je i 1. bojna s BTR-80 i BTR-80A koji su uvedeni u službu sredinom 1990-ih.

Drugi mađarski vojno-transportni zrakoplov KC-390 Millennium sletio je u bazu Kecskemét 101. zrakoplovne krile HDF-a u petak, 21. studenog. Na prijemu transportnog zrakoplova, ministar obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky naglasio je da su posljednjih nekoliko godina bile i godine zrakoplovstva, objavilo je mađarsko Ministarstvo obrane

Kao dio nacionalnog programa obrane i vojnog razvoja, prošle jeseni prvi vojnotransportni zrakoplov KC-390 Millenium s evidencijskom oznakom 610 sletio je u Kecskemét, a sada je to učinio i ovaj s oznakom 611. Oba zrakoplova će obavljati vrlo važnu službu u zračnoj bazi Kecskemét kao „brat i sestr“ , rekao je tom prigodom mađarski ministar obrane, dodajući da je ova vrsta transportne sposobnosti nedostajala u arsenalu mađarskih zračnih snaga, ali je sada i ona dostupna. Mađarska varijanta zrakoplova sposobna je brzo i učinkovito izvršavati zadatke zračnog prijevoza, dopunjavanje gorivom u zraku, misije desantiranja, kao i prijevoz unesrećenih i pacijenata kojima je potrebna intenzivna njega, odnosno izvršavanje tzv. MEDEVAC zadaća.

U okviru nacionalnog programa obrane i vojnog razvoja, nabava dvaju vojnotransportnih zrakoplova KC-390 Millennium započela je još u studenom 2020., što je bilo uvjetovano povlačenjem transportnih zrakoplova sovjetske proizvodnje AN-26 iz upotrebe i kontinuirano rastućim potrebama za prijevozom. Jedan od važnih aspekata pri odabiru tipa bio je da oprema zrakoplova omogući njegovu upotrebu u više uloga. Njegova sposobnost prijevoza velikih tereta i sposobnost precizne dostave padobranskim desantom vrlo su važne karakteristike ovog tipa.

Marcio Monteiro, glavni direktor marketinga tvrtke Embraer Defense & Security, naglasio je da je Mađarska donijela hrabru odluku o kupnji ovog tipa zrakoplova kao druga zemlja u Europi nakon Portugala, što „dobro simbolizira njezin revolucionarni duh“. Također je rekao da je, kao operater ovog tipa zrakoplova, mađarska vlada prva poduzela korake proširenja mogućnosti KC-390 s jedinicom intenzivne njege. Nakon Mađarske, i nekoliko drugih zemalja započelo je s nabavom ovog tipa zrakoplova, poput Nizozemske i Austrije, dok je Švedska zasad posljednja nakon Češke i Republike Koreje. Slovačka i Litva također su naznačile svoju namjeru kupovine ovog tipa transportnog aviona.

Monteiro je podsjetio i da je prošlog tjedna održana treća Milenijska konferencija korisničke skupine, na koju su pozvani svi članovi korisničke zajednice KC-390 da se sastanu u Budimpešti pod vodstvom Mađarskih obrambenih snaga.

Mađari nabavljaju još letjelica

Nekoliko dana ranije u Kecskemét su sletjela još tri taktička trenažna zrakoplova L-39 Skyfox. „Flota još nije potpuna, ali broj se kontinuirano povećava“ , izvijestio je ministar obrane Mađarske. Istovremeno, mađarska flota helikoptera je kompletirana, jer su „H145 i H225 ovdje, već su u upotrebi, a uskoro će biti u potpunosti dovršena i potrebna prateća infrastruktura“, rekao je Szalay-Bobrovniczky.

Kristóf Szalay-Bobrovniczky podsjetio je da je mađarska vlada sklopila i ugovor koji se ne odnosi samo na kontinuirano održavanje na visokoj razini naših postojećih borbenih zrakoplova Gripen, već i na još četiri taktička borbena zrakoplova Gripen, za koje se očekuje da će stići u Mađarsku u sljedeće dvije godine.

“Doista su nam potrebne ove sposobnosti, jer mađarsko Ratno zrakoplovstvo profesionalno obavlja svoje zadaće u obrani zemlje i na međunarodnoj razini, budući da trenutno obavlja dužnosti u misiji Baltičkog zračnog nadzora (BAP), već četvrti put, kontinuiranim letenjem u aktivnim QRA letovima visoke odgovornosti“,

objasnio je ministar.

*Photo/Video: Honvedelem.hu

U Hrvatskoj jučer i danas boravi mađarski ministar obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky. On je jučer, 20. listopada, u pratnji ministra obrane RH Ivana Anušića, posjetio osječku tvrtku Orqa gdje je upoznat s naprednim tehnološkim rješenjima koje  Orqa razvija i proizvodnim kapacitetima u području FPV dronova. Osijek je “jedno od središta hrvatskih inovacija i tehnološkog razvoja – ovdje posluje tvornica bespilotnih letjelica Orqa, koja je sada postala dominantan igrač u hrvatskoj obrambenoj industriji”, napisao je Kristóf Szalay-Bobrovniczky na društvenim mrežama.

Današnji, drugi dan posjeta bio je rezerviran za Zagreb, odnosno bilateralni sastanak dvojice ministara obrane, Ivana Anušića i Kristófa Szalaya-Bobrovniczkog. Na sastanku se razgovaralo o obrambenoj suradnji dviju susjednih zemalja, globalnoj sigurnosnoj situaciji i sigurnosnoj situaciji na području jugoistočne Europe, priopćilo je Ministarstvo obrane RH. “Danas su Hrvatska i Mađarska članice Europske unije i NATO-a te našu bilateralnu suradnju u području obrane želimo razvijati na puno višoj razini“, rekao je ministar Anušić  koji je potom naglaasio da Hrvatska i Mađarska ostvaruju izvrsnu suradnju u sklopu Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva Centra (HQ MND–C) u Székesfehérváru koji su zajedno pokrenule radi jačanja regionalne suradnje zemalja središnje Europe. Surađuju i u okviru Međunarodnog središta za obuku specijalnih zračnih snaga (MSAP) u Zemuniku, a tu je i hrvatski doprinos prednjim kopnenim snagama multinacionalne borbene grupe u Mađarskoj (FLF BG HUN). Hrvatska vidi i mogućnost unaprjeđenja suradnje s Mađarskom u području vojne mobilnosti s obzirom na kopnenu povezanost dviju zemalja i podržava sve projekte koji pridonose tome.

Ministri su posebno razgovarali o potpori koju Mađarska pruža Hrvatskoj u nadzoru hrvatskog zračnog prostora (Air Policing) koja će, kaže MORH, završiti do kraja ove godine kada će Air Policing preuzeti hrvatski Rafalei. “Mađarska će osigurati nadzor zračnog prostora Hrvatske dok njihovi novi borbeni zrakoplovi ne budu operativni,” napisao je mađarski ministar obrane na društvenim mrežama. Uz već spomenute suradnje, “hrvatski vojnici sudjelovali su i u vježbi nacionalne obrane ‘Adaptive Hussars 2025’, koja je pokazala snagu zajedničke suradnje“, istaknuo je Kristóf Szalay-Bobrovniczky.

Također, priopćuje MORH, ministri su na sastanku izrazili spremnost dviju zemalja za jačanjem suradnje u području obrambene industrije. Kristóf Szalay-Bobrovniczky naglasio je da je Mađarska predana osiguravanju da obrambena industrija Srednje Europe dobije odgovarajući udio sredstava EU, jačajući tehnološku neovisnost i konkurentnost regije. Rekao je i da se mađarsko-hrvatska suradnja odnosi i na standardizaciju vojne opreme i zajednički razvoj infrastrukture u službi vojne mobilnosti, te je dodao da Mađarska posljednjih godina stavlja veliki naglasak na razvoj svoje obrambene industrije, u čemu su se hrvatska iskustva pokazala vrlo korisna. “U ponedjeljak i utorak poduzeli smo prve korake u produbljivanju naših obrambeno-industrijskih odnosa i trgovine“, zaključio je Anušić.

Tijekom dvodnevnog posjeta Hrvatskoj, mađarski ministar obrane je osim  Orqe posjetio i tekstilnu tvornicu Čateks.

*Photo: MORH/J.Kopi i J.Šeri

Nije posebna tajna da posljednjih mjeseci nije bilo nikakvih bitnijih diplomatskih pomaka u rješavanju rata u Ukrajini. Usprkos ljetnom posredovanju američkog predsjednika Donalda Trumpa, pregovori su donijeli tek razmjene zarobljenika i tijela poginulih. Nakon eskalacije prijetnji dodatnim američkim sankcijama za sve koji pomažu Vladimiru Putinu i njegovoj agresiji u Ukrajini, dogodio se tek sastanak američkog i ruskog predsjednika na Aljasci 15. kolovoza. Putin je ondje izveo svoju standardnu opsjenu, pa su priče o sankcijama ubrzo utihnule dok je Ruska Federacija neometano nastavila svoju ljetnu ofenzivu, nastojeći postići barem nešto značajnije na ukrajinskim ratištima prije jesenskih kiša i sezone blata. U međuvremenu se nastavila pomoć koju EU i NATO pružaju Ukrajini, dok je sam Trump, pogođen činjenicom da Rusija nastavlja rat unatoč obećanjima, postupno pristao Ukrajini prodavati ozbiljnije oružje za europski novac. Kako se stanje nastavilo zaoštravati, osobito zbog velikih ruskih napada na već načetu ukrajinsku energetsku infrastrukturu pred početak sezone grijanja, ponovno su oživjeli pozivi za pojačanim pritiskom na Rusiju da obustavi rat ili barem obnovi pregovore.

Priče o sankcijama utihnule

Iako se s američke strane više ni ne spominje primirje kao preduvjet za ozbiljne mirovne pregovore, a govor o novim sankcijama je utihnuo, tema se ipak zaoštrila spominjanjem krstarećih raketa Tomahawk kao mogućeg pojačanja ukrajinskom arsenalu za duboke udare po Rusiji. Ubrzo se pokazalo koliko već sama mogućnost takvog oružnog transfera boli službenu Moskvu, a cijela priča eskalirala je početkom ovoga tjedna. Dok su mediji o tome svakodnevno nagađali, a tema se našla i na NATO i EU dnevnom redu, situacija je počela kipjeti prema kraju tjedna, za kada je bio najavljen novi posjet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Washingtonu i Donaldu Trumpu u Bijeloj kući.

Samo dan prije posjeta od kojeg se očekivala odluka o raketama Tomahawk za Ukrajinu, u četvrtak 16. listopada, na ruski je zahtjev zazvonio telefon u Bijeloj kući. Trump je tada razgovarao s Vladimirom Putinom gotovo dva i pol sata. Iako su obje strane razgovor službeno opisale kao ‘dobar i produktivan‘, uskoro su u javnost procurili i neki dodatni detalji. Kao prvo, taštog Donalda Trumpa posebno su razveselile ruske pohvale za sklapanje ‘mira na Bliskom istoku‘, iako se ondje radi tek o dogovoru o prvoj fazi mirovnog procesa čija je sudbina vrlo neizvjesna. Baš kao i na Aljasci, sve ozbiljne teme završile su pod velom mogućeg procvata rusko-američkih trgovinskih odnosa, čim Trump i Putin ‘dogovore mir u Ukrajini‘. Iz Moskve se pritom prenosila zabrinutost zbog mogućeg slanja raketa Tomahawk, što se predstavljalo kao glavna prijetnja budućem miru.

Trump je pritom ponovno pristao i na osobni bilateralni sastanak s Putinom, ovaj put ne na Aljasci, već u Mađarskoj. U idućim danima trebali bi se uključiti visoki dužnosnici SAD-a i Rusije kako bi pripremili taj susret, dok je mađarski premijer Viktor Orban odmah objavio kako je spreman biti domaćin u Budimpešti. Iako točan datum sastanka još nije poznat, očekuje se da bi se mogao održati u iduća dva tjedna. Time je Orban dodatno ojačao svoju međunarodnu poziciju, postavši svojevrsni ‘mirotvorac‘ i posrednik, dok je Europska unija time dobila još jedan diplomatski udarac – jer nije pozvana za stol u Budimpešti. Ostaje i pitanje koje će zemlje EU dopustiti prelet ruskog predsjedničkog zrakoplova Iljušin Il-96 preko svog zračnog prostora. Ujedno je time oslabljen legitimitet Međunarodnog kaznenog suda, koji je još u ožujku 2023. izdao uhidbeni nalog za Putina.

Zelenskom ‘odlično stoji odijelo‘

Novi okvir time je postavljen i za razgovore Volodimira Zelenskog u Washingtonu, zakazane za petak 17. listopada. Rakete Tomahawk više očito nisu bile na dnevnom redu. Trump je bio oduševljen mogućnošću da si pripiše još jedno ‘okončanje rata‘, dok su Ukrajinci mogli tek pristojno šutjeti i glumiti zadovoljstvo. Zelenski se jučer, prema planu, pojavio u Bijeloj kući i odmah se komentiralo kako ‘u odijelu izgleda odlično‘. Neki su primijetili neobičan sastav ukrajinske delegacije, bez ministara obrane i vanjskih poslova, ali s ključnim ljudima iz Predsjedničkog ureda. Drugima je u oči upala kravata američkog ministra obrane Petea Hegsetha, u bojama ruske trobojnice. Nakon niza novinarskih pitanja i Trumpovih ispada prema domaćim političkim protivnicima, uslijedio je zatvoreni dio sastanka – navodno napet i ne pretjerano produktivan. Cijeli susret, uključujući javni i zatvoreni dio, trajao je kraće od Trumpova telefonskog razgovora s Putinom dan ranije.

Zelenski je, međutim, dobro naučio lekciju: zahvaljivao je Sjedinjenim Državama na pomoći i hvalio Trumpa, uz tek diskretne napomene da Putinu ne vjeruje, ali da je spreman na sve oblike pregovora. U zatvorenom dijelu, Ukrajinci su navodno predstavili američkoj strani analizu slabih točaka ruske vojne ekonomije i predložili mjere za njihovo dodatno pritiskanje, uz ponudu skladištenja američkog plina za europsko tržište. Nakon toga, Zelenski se uključio i u zajednički poziv s europskim i NATO saveznicima iz ‘Koalicije voljnih‘ (Ursula von der Leyen, Antonio Costa, Alexander Stubb, Giorgia Meloni, Jonas Gahr Støre, Keir Starmer, Donald Tusk i Mark Rutte). Ovoga puta, međutim, nisu svi bili dostupni da pruže izravnu potporu ili pomognu ‘obnovi‘ Trumpova zapadnog usmjerenja nakon ruskog telefonskog tretmana. Zanimljiviji su ipak bili odgovori ukrajinskog predsjednika na novinarska pitanja nakon sastanka. Zelenski je jasno poručio da Ukrajina i dalje inzistira na primirju kao preduvjetu bilo kakvog ozbiljnog mirovnog procesa.

Trumpovo viđenje stvari

Pitanje razmjene teritorija, naglasio je Zelenski, neće doći na dnevni red prije uspostave primirja i ozbiljnih pregovora, bez obzira na ruske zahtjeve. Ukrajina, pritom, traži i čvrste sigurnosne garancije SAD-a, jedine velike zapadne sile koja još održava aktivni dijalog s Moskvom. Dok Trump cijelu stvar vidi kao problem ‘zle krvi‘ između dvojice vođa koji se ‘ne vole‘, Zelenski je novinarima mirno odgovorio kako je teško imati dobre odnose s nekim tko želi pobiti sve Ukrajince. Ukrajina pritom inzistira na dodatnom protuzračnom naoružanju, jer ruski zračni napadi gotovo svake noći pogađaju energetske, prometne i industrijske objekte diljem zemlje. Kao protuuslugu, otvorena je i mogućnost prijenosa ukrajinske tehnologije bespilotnih letjelica, iako ostaje za vidjeti koliko je to zaista zanimljivo SAD-u. Na pitanje o dodatnim zapadnim oružjima za duboke udare po Rusiji, Zelenski nije želio komentirati, u dogovoru s Washingtonom koji ‘ne želi eskalaciju‘. Tema Tomahawka ostala je otvorena, ali odgođena za neke buduće razgovore, baš kao i pitanje novih sankcija prema Rusiji i njezinim partnerima. Zelenski se opisao ne kao optimist, nego kao ‘realist‘. Ipak, pažljivo je izbjegao govoriti o mogućim nesuglasicama među SAD-om, Ukrajinom i saveznicima, svjestan koliko je jedinstvo Zapada ključno za nastavak pomoći i održavanje zajedničke politike.

Na kraju je potvrdio da je u Washingtonu bio obaviješten o razgovoru Trumpa i Putina te da njihov planirani sastanak u Budimpešti agresorima daje nekoliko tjedana diplomatskog predaha, dovoljno da nastave rat pod prividom ‘mirovnih inicijativa‘. Iako Zelenski nije odgovorio je li i sam pozvan u Budimpeštu, jasno je da Putin ondje želi svjetla reflektora samo za sebe i svoje saveznike. Svaki mogući susret sa Zelenskim ostaje tek hipotetska tema kojom barata isključivo Donald Trump, ulogom ‘predsjednika-posrednika‘ koji se samopromovira. Do tada ostaju samo njegove objave na društvenim mrežama, one u kojima savjetuje zaraćenim stranama da ‘obje proglase pobjedu, a povijest će odlučiti‘. U Kijevu, međutim, prevladava strah da bi bez čvrstih sigurnosnih garancija to bilo tek privremeno zatišje, dok se Putin ne vrati s novim valom agresije i obnovljenim zalihama nakon olakšavanja međunarodnih sankcija..

* Ovaj tekst dio je serijala – vojne analize dana na portalu Jutarnjeg lista. Objavljen je 18. listopada 2025. pod nazivom “Trumpu je ovo sukob ‘zle krvi‘ dvojice predsjednika, a odgovor Zelenskog ući će u povijest” i u originalnom obliku može se naći na adresi: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/trump-putin-sastanak-budimpesta-ukrajina-diplomacija-15633825

“Stigla su posljednja dva helikoptera Airbus H225M, čime je upotpunjena flota helikoptera srednjeg dometa i višenamjenske svrhe Mađarskih obrambenih snaga. Ovo više nije obećanje budućnosti, ovo je stvarnost sadašnjosti“, rekao je u utorak, 15. srpnja, ministar obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky u bazi 86. helikopterske brigade MH Kiss József u Szolnoku. “Naši vojnici služe na najmodernijim helikopterima u Europi“, istaknuo je dr. general-pukovnik Gábor Böröndi, načelnik Glavnog stožera obrane. Isporuka ovih helikoptera započela je u srpnju 2023. godine, potom još 4 do kraja iste te 2023., da bi preostalih 10 – prema ugovoru – stizalo periodički sve do kraja 2025. No francuski proizvođač je malo požurio pa je posljednja 2 helikoptera isporučio ovoga tjedna.

Kristóf Szalay-Bobrovniczky rekao je da ovo nisu samo moderni, pouzdani i svestrani helikopteri, već i složeni sustav koji će temeljno promijeniti brzinu odziva, mobilnost i integraciju u međunarodne operacije mađarskih Oružanih snaga. Dodao je da će se kao dio razvoja snaga zamijeniti ne samo zračne snage, već i cijeli sustav opreme Mađarskih obrambenih snaga. “Sada kompletna flota od šesnaest zrakoplova predstavlja kvalitativni skok u operativnim sposobnostima Obrambenih snaga“, napomenuo je ministar obrane. Deset srednjih taktičkih transportnih helikoptera omogućuje potpuno drugačiju mobilnost, bilo da se radi o brzom i sigurnom transportu trupa, opreme i zaliha. Osim toga, flota uključuje i šest helikoptera opremljenih za specijalne operacije. Opremljeni su paketom naoružanja HForce razvijenim posebno za Mađarsko ratno zrakoplovstvo. Paket uključuje strojnicu kalibra 20 milimetara i lanser vođenih i nevođenih raketa kalibra 70 milimetara. Navođene protuoklopne rakete bit će dostupne kasnije. Osim toga, na ovom tipu dostupni su složeni navigacijski sustav, višenamjenski sustav za rukovanje teretom, vitlo i elementi za brzo spuštanje po užetu. Posljednja dva helikoptera H225M – ujedno i posljednja 2 za specijalne snage – upravo su isporučena Mađarskoj i time je zaokružena flota od 16 ovih letjelica.

“Dio flote koji je u upotrebi već se i dokazao“, rekao je Kristóf Szalay-Bobrovniczky. Kao primjer naveo je šumske požare u Sjevernoj Makedoniji prošlog kolovoza, gdje su Mađarske obrambene snage pružile brzu i učinkovitu pomoć. Nadalje, otpornost je pokazana u slučaju požara koji je izbio u županiji Vas prošlog rujna. Prema njegovim riječima, strojevi i tehnologija su vrlo važni, ali ljudi su još važniji. Istaknuo je da Mađarske obrambene snage i Zrakoplovstvo posebnu pozornost posvećuju odgovarajućoj obuci i odabiru kadra.

Ministar je zahvalio Airbusu na izvrsnom radu i 86. helikopterskoj brigadi József Kiss Mađarskih obrambenih snaga na visokokvalitetnoj službi. Završena flota „povećat će snagu Mađarskih obrambenih snaga, čime će služiti sigurnosti Mađarske i mađarskog naroda“, rekao je Kristóf Szalay-Bobrovniczky.

Dennis Bernitz, voditelj prodaje za zapadnu Europu u tvrtki Airbus Helicopters, na svečanosti primopredaje zaključio je da je  „mađarska flota najmodernija u Europi.“ Mađarska trenutno u floti ima 16 helikoptera H225M i 19 helikoptera H145M. Mađarska je od tvrtke Airbus Helicopters kupila 20 helikoptera H145M, no nažalost jednog je izgubila prije 2 godine u tragičnoj nesreći u Hrvatskoj.

Što se tiče dovršetka flote, general-pukovnik dr. Gábor Böröndi podsjetio je da je proces započeo 2018. godine, tijekom kojeg je stara, sovjetska flota Mi-8 i Mi-24 postupno zamijenjena obitelji helikoptera francuske tvornice Airbus: H145M i H225M. Letačko osoblje koje je letjelo prethodnim tipovima prekvalificirano je, a mlađa generacija mogla je učiti na novom tipu. „Svjedočimo promjeni zračne kulture ovdje u Szolnoku“, naglasio je načelnik Glavnog stožera obrane, dodavši: „Uloženo je i mnogo sredstava kako bi se osiguralo da se najmodernija oprema dostupna u Europi koristi u obrambenim snagama pod najboljim mogućim uvjetima i s najboljim pilotima“. “Prije je ‘dobar pilot’ bio netko tko je mogao dobro letjeti, ali danas je visoka razina znanja i korištenje digitalnih sustava koji moderniziraju uređaje ključna. Iako je samo letenje postalo lakše, piloti moraju obratiti pozornost na više čimbenika i imati više zadataka“, podsjetio je general-pukovnik Gábor Böröndi. „Nismo samo sistematizirali ovu opremu, već smo i stvorili potrebne uvjete za njihovu primjenu. To nam omogućuje da se usredotočimo na sudjelovanje u raznim operacijama, uključujući izvođenje specijalnih operacija i zadataka upravljanja katastrofama“, rekao je načelnik mađarskog Glavnog stožera.

*Photo: Honvedelem.hr

**Video: Benedek Levente

Mađarski ministar obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky danas boravi u službenom posjetu Republici Srbiji. Njega je na vojnom aerodromu „Pukovnik-pilot Milenko Pavlović“ u Batajnici dočekao srbijanski kolega Bratislav Gašić nakon čega je počeo sastanak kojim su dominirale teme o suradnji na području obrane. 

Nakon sastanka s Gašićem, Szalay-Bobrovniczky uputio se prema Palati Srbije gdje ga je čekao predsjednik Aleksandar Vučić. Potom su u prisustnosti predsjednika Srbije, ministri Gašić i Szalay-Bobrovniczky potpisali dokument kojim se operacionalizira i konkretizira Sporazum o strateškoj suradnji u području obrane. Vučić je naglasio da se radi o nastavku saradnje, te da je strateška suradnja Srbije i Mađarske u obrani “jedan od najvažnijih aspekata naše sveobuhvatne strateške suradnje“.

Prvo kod ministra obrane, pa onda zajedno kod predsjednika Srbije

“Od svih država u regiji, Srbija prema broju i značaju zajedničkih aktivnosti najrazvijeniju i najintenzivniju suradnju u području obrane ima s Mađarskom. Ključni elementi tih odnosa su vojno-vojna suradnja, koja se odvija kroz realizaciju bilateralnih i multinacionalnih vežbi i vojnotehnička suradnja u području nabave sustava i sredstava naoružanja. Dokumentom koji su potpisala dvojica ministara danas se operacionalizira i konkretizira Sporazum o strateškoj suradnji u području obrane, postignut 2023. godine,”

naglasio je Aleksandar Vučić, naglasivši kako je za ovu godinu dogovoren najveći broj aktivnosti do sada, čak 79, što je skoro dvostruko više od 2023. godine, kada je realizirano 48 aktivnosti.

“Za nas je od ogromnog značaja ovo što smo dogovorili s mađarskim prijateljima. Ne treba smetnuti s uma da smo zahvaljujući premijeru Orbanu i njegovoj vladi imali mir s našim sjevernim susjedom još 1999. godine, kada su bili pod velikim pritiskom da dozvole kopnenu invaziju s teritorije Mađarske, a oni to nisu dozvolili. Danas, 26 godina kasnije, mi smo došli u poziciju da gradimo najbliže strateške odnose u području obrane i da razmišljamo, unaprjeđujemo i vjerujemo da će i ovaj dogovor o zajedničkim aktivnostima imati svoj nastavak u daljnjem približavanju ka stvaranju vojne alijanse ili vojnog saveza Srbije i Mađarske. Naravno, za to se pita i mađarska strana, pitaju se i srpski i mađarski parlament, ali naši odnosi su veoma dobri. Posebno imajući u vidu šta se sve događa u Europi i svijetu, premijer Orban i ja smo svakako izrazili naše želje i namjere da nastavimo s ubrzavanjem i daljnjim približavanjem svih naših stavova u obrambenoj sferi,”

rekao je Vučić.

Unutar spomenutih 79 zajedničkih aktivnosti, Vučić je istaknuo obuke, vježbe, vojnu industriju, mirovne operacije, zatim cyber sigurnost, vojno obrazovanje i vojno zdravstvo, te obuke helikopterskih jedinica.

“Oni imaju izvanrednu infrastrukturu. Poligoni u Srbiji i Mađarskoj koristit će se podjednako, imaju odlične trening centre i za naše helikopterske jedinice će to biti vrlo važno, kao i za naše strijelce na oklopnim transporterima BTR. Mi smo napravili odličnu suradnju po pitanju kupovine transportera BTR od Mađarske, a oni od nas kupuju streljivo 7,62 mm i ostalo. Mi ćemo tek razvijati našu vojno-tehničku suradnju, jer su naši mađarski prijatelji zainteresirani za vozila 8×8. Zainteresirani smo za mnoge njihove sustave, zaostale iz sovjetskog perioda, ali i za neke nove,”

naglasio je predsjednik Vučić, ne zaboravljajući napomenuti kako ga uskoro čeka susret s Viktorom Orbanom na kojem će se nastaviti razgovori o strateškoj suradnji i na drugim područjima. Naglasio je da je Srbija prošle godine s Mđarskom imala
3,03 milijarde eura trgovinske razmjene, dok je srpski izvoz u Mađarsku  porastao za 5,6 puta u odnosu na 2012. godinu. “Mađarska je danas peti partner Srbije, a bila je 13.,” napomenuo je srbijansk ipredsjednik, zaključivši da “Mađarska uvijek može i uvijek će moći računati na podršku Srbije, bez obzira koliko budu lake ili teške okolnosti u kojima se Mađarska bude nalazila.”

Što se tiče mađarskog gosta, Kristóf Szalay-Bobrovniczky je rekao da je danas sa svojim srpskim domaćinima prošao kroz cijeli plan obrambene suradnje u 2025. godini, te je naglasio da se vojna suradnja odnosi na “stručne konzultacije i obuku vojnika”. 

“Ovim doprinosimo daljnjem razvoju odlične suradnje dviju zemalja i jačanju na ovom području Zapadnog Balkana. Mi smo uvijek na strani mira i Srbija je Mađarskoj saveznik u tom stajalištu. Ako se vratimo 10 godina unatrag, naša strategija je proširenje Europske unije i pridruživanje Srbije. Mađarska je isticala koliko je važno da Srbija bude članica Europske unije i svim svojim resursima radi na tome. Što se tiče vojne suradnje, uvijek smo pomagali Srbiji u očuvanju mira,”

istaknuo je ministar Szalay-Bobrovniczky. Povodom planova za 2025., mađarski ministar je izjavio: 

“U današnjem brzo promjenjivom, neizvjesnom međunarodnom okruženju, od iznimne je važnosti da se, kao susjedne zemlje, Srbija i Mađarska kontinuirano i na visokoj razini konzultiraju radi stabilnosti regije.”

Istaknuo je da je suradnja dvaju ministarstava obrane i oružanih snaga sve jača, te da su Srbija i Mađarska jedna drugoj strateški partneri, što se od 2023. godine proširilo i na područje obrane i vojne suradnje.

Nakon što je nedavno Hrvatska potpisala Deklaraciju o suradnji sa Albanijom i Kosovom, iz Srbije su, osim negodovanja, stigle i najave da Srbija i Mađarska dogovaraju “vlastiti vojni savez kao odgovor na hrvatsko-albansko-kosovsku deklaraciju.”

*Photo: MORS i Honvedelem.hu

Danas je iz vojarne 1. gardijske brigade Tigrovi – Croatia svečano ispraćen 6. hrvatski kontingent u područje aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga u Mađarsku. U sastavu 6. hrvatskog kontingenta se nalazi ukupno 64 pripadnika, od čega je osam žena. No ono po čemu će ovaj kontingent ući u povijest Oružanih snaga RH je činjenica da je po prvi put otkako OS RH sudjeluju u nekoj međunarodnoj misiji i aktivnosti na čelu HRVCON-a žena – pukovnica Mirna Bajčetić Šijanski.

“Čast mi je biti zapovjednica ovih profesionalnih ljudi, ovo je samo još jedan u nizu od pozicija danas gdje žene u Hrvatskoj vojsci obnašaju svakodnevne odgovorne dužnosti od vojnikinja u Patrijama do načelnica Uprava. Žene i muškarci u Hrvatskoj vojsci imaju jednaka prava i obveze tako da u našem sustavu razlika između spolova nema”,  

rekla je zapovjednica 6. HRVCON-a u Mađarskoj.

Pukovnica Mirna Bajčetić Šijanski je pripadnica OS RH od 2006. godine, a tijekom 19-godišnje karijere prošla je sve stepenice u OS RH – od vojnikinje do zapovjednice hrvatskog  kontingenta. Novinari je pamte kao odličnu časnicu za odnose s javnošću, a u toj je funkciji bila i na do sada prvoj i posljednjoj velikoj integranskoj vježbi “Velebit 18”. 2022. godine  je završila Intergransku zapovjedno-stožernu školu “Blago Zadro”. Sudjelovala je u NATO aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Republici Poljskoj. Pasionirani je planinar i promotorica planinarskih natjecanja Highlander.

Bez obzira na pozitivne promjene, nažalost i danas, 2025. godine, još uvijek brojimo prve žene na visokim dužnostima u OS RH. Tako je Gordana Garašić i nakon punih 10 godina i nadalje jedina generalica u OS RH, Darija Jurko je od 2022. prva kapetanica bojnog broda u HRM, Nevena Ramić je od početka ove godine prva dočasnica HRZ-a… Njima se danas pridružila i Mirna Bajčetić Šijanski kao prva zapovjednica hrvatskog kontingenta u jednoj NATO aktivnosti. Sretno joj bilo!

*Photo: MORH/F.Klen

Mađarska obavještajna agencija navodno je pratila, prisluškivala i hakirala prijenosna računala dužnosnika iz ureda EU za borbu protiv prijevara, objavio je portal Politico pozivajući se na izvore mađarskog istraživačkog medijskog centra Direkt36 i belgijskih novina De Tijd. Naime, Mađarska je zemlja koja trenutno predsjedava EU, a mađarska obavještajna agencija špijunirala je dužnosnike EU-a koji su posjećivali zemlju, pretražujući njihove hotelske sobe i snimajući njihove telefonske razgovore, navodi se u tom izvješću.

Zajednička istraga Direkta36 i De Tijda otkrila je da je Mađarski ured za informiranje (IH), budimpeštanski ekvivalent CIA-e, ciljao na istražitelje Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF), koji su u jednom trenutku istraživali mađarsku tvrtku u vlasništvu Istvána Tiborcza, zeta premijera Viktora Orbána. U izvješću mađarskog istraživačkog medijskog centra Direkt36 i belgijskih novina De Tijd navedeni su primjeri između 2015. i 2017. u kojima su službenici EU-a koji rade za OLAF, i koji su putovali u Mađarsku, fizički praćeni tijekom putovanja automobilom i prisluškivani su im telefoni. U izvješću se dodaje da je uobičajena praksa mađarske špijunske agencije pretraživati ​​hotelske sobe  u kojima odsjedaju izaslanstva EU i preuzimati informacije s njihovih prijenosnih računala. Bertalan Havasi, glasnogovornik Orbánova ureda, rekao je za Politico: “Ne bavimo se lažnim vijestima.”

Zet i punac – Tiborcz i Orban (Photo: Viktor Orban/Facebook)

Budimpešta je dugo bila optuživana za hakiranje telefona novinara, aktivista i ključnih oporbenih političara, a mađarski je zastupnik 2021. godine priznao da je vlada kupila izraelski špijunski softver. Ranije ove godine, europarlamentarac koji je kritičan prema Mađarskoj također je bio meta cyber napada.

Glasnogovornik OLAF-a rekao je da agencija ne komentira konkretne optužbe, ali su naglasili “važnost mogućnosti neometanog provođenja istraga o prijevarama, korupciji i bilo kojim drugim nezakonitim aktivnostima koje utječu na financijske interese Europske unije. Ostajemo predani izvršavanju naše misije, s našim operativnim partnerima, s nepristranošću i uz puno poštovanje vladavine prava“, rekao je glasnogovornik OLAF-a za POLITICO.

Još jedna je to od neugodnih vijesti za mađarskog predsjednika Vlade, Viktora Orbana koji i u samoj Mađarskoj vuče poteze koji izazivaju blago rečeno kontroverze. Orban, dugogodišnji čelnik stranke Fidesz, navodno bi da se parlamentarni izbori u Mađarskoj održavaju ovih danas –  izgubio te izbore. Pobjedu bi odnijela stranka Tisza, ako je suditi prema najnovijim podacima ankete koju je provela agencija Medián. Stranka Pétera Magyara osvojila bi 47 posto, a Fidesz Viktora Orbána 36 posto glasova birača. Iako ima anketa koje tvrde da prednost  ima  vladajući Fidesz, politički analitičari tvrde ne treba odbaciti procjene Mediána, jedne od najtočnijih, ako ne i najtočnije agencije za istraživanje javnog mnijenja u Mađarskoj.

Parlamentarni izbori u nama susjednoj Mađarskoj su tek za godinu i pol i u tom se razdoblju mnoge stvari mogu promijeniti. Primjerice, Orbán može opet promijeniti zakone kako bi zadržao vlast. Ali, razliku od 11 posto ne bi mogla poništiti nikakva količina “gerrymanderinga”, a nedavne ankete također pokazuju da Tisza neočekivano grabi popularnost ne samo u većim gradovima, nego i u ruralnim područjima, tradicionalnim bastionima Fidesza.