Razvodnik Tino Ćuković, razvodnik Lovre Kovačević i vojnik Leon Zubović – pripadnici 6. HRVCON-a u NATO aktivnosti eFP u Litvi – vraćali su se iz Kaunasa prema vojarni u Rukli kada su u blizini sela Marinauka svjedočili nesreći u kojoj je osobni automobil izgubio nadzor, sletio s ceste i više se puta prevrnuo. Hrvatski vojnici odmah su se zaustavili i priskočili u pomoć unesrećenom vozaču čiji je automobil nakon slijetanja s ceste počeo gorjeti. Hrvatski vojnici izvukli su mlađeg muškarca iz gorućeg vozila na sigurnu udaljenost te mu pružili prvu pomoć do dolaska hitnih službi.

Pripadnik hrvatskog kontingenta, razvodnik Tino Ćuković, osposobljen je i certificiran za pružanje prve pomoći te je zajedno s razvodnikom Kovačevićem i vojnikom Zubovićem unesrećenom vozaču pružio adekvatnu i pravodobnu pomoć.

Unatoč zahtjevnim okolnostima, hrvatski vojnici tijekom intervencije iskazali su visoku razinu profesionalnosti, prisebnosti i spremnosti na djelovanje u kriznim situacijama u kojima su ugroženi ljudski životi, priopćilo je danas Ministarstvo obrane RH.

Inače, šesti hrvatski kontingent u litavskoj Rukli sastavljen je od 91 vojnika i devet vojnikinja, zapovjednik mu je pukovnik Marijan Žukina, a ministar obrane Ivan Anušić posjetio ga je uoči uskrsnih praznika 30. ožujka ove godine.

*Photo: MORH/J.Šeri

Posjetom hrvatskom kontingentu u NATO aktivnosti Enhanced Forward Presence ministar obrane RH Ivan Anušić završio je posjet Litvi. U litavskoj Rukli nalazi se trenutno 100 pripadnika OS RH (od čega su 10 veterani Domovinskog rata) koji su, kazao je Anušić, iznimno cijenjeni i poštovani.

„Njemački časnik, zapovjednik ove borbene grupe, pohvalio je naše vojnike i vojnikinje, njihovo znanje i sposobnosti, kao i opremu kojom naš kontingent doprinosi u ovoj misiji. Naši vojnici, i u Litvi i u Poljskoj, dosljedni su, iznimno profesionalni i ovdje su na čast naše države i hrvatskog naroda, kao i svojim obiteljima“,

rekao je Anušić, dodavši da su hrvatski vojnici jedini u svojoj borbenoj grupi koji ujedno imaju i novije ratno iskustvo:

„Od Hrvata mogu ovdje svi učiti. U ovom hrvatskom kontingentu čak deset pripadnika su veterani Domovinskoga rata. Njihovo ratno iskustvo zlata vrijedi jer mi smo u ovoj borbenoj grupi jedina država koja ima novije iskustvo rata. Hrvatska se stvarala u ratu i to je specifičnost Hrvatske vojske i u NATO-u i Europskoj uniji, a generalno i u svijetu.“

Posebno je zanimljiv bio omanji taktičko-tehnički zbor koji je prikazan hrvatskom izaslanstvu. Po prvi puta su izložena 2 kamiona češke Tatre kojima se trenutno služi hrvatski kontingent u Litvi. Hrvatska je nabavu Tatri pokrenula u srpnju 2025., a okončala u prosincu prošle godine potpisivanjem Dodatka Okvirnom sporazumu o nabavi  teških terenskih vojnih kamiona. Tada je MORH najavio da će prvi kamioni stići tijekom ove godine, a zadnji 2030. U današnjem pak priopćenju MORH napominje da je isporučeno već 6 Tatri, od čega su 2 kamiona trenutno u sastavu hrvatskog kontingenta u Litvi.

U sklopu posjeta Litvi ministar Anušić sastao se i s ministrom nacionalne obrane Republike Litve Robertasom Kaunasom.

“Hrvatski vojnici ostat će u NATO-ovoj borbenoj grupi u Litvi do kraja ove godine, a o kasnijem angažmanu Hrvatska vojska, u suradnji s vodećom nacijom i zemljom primateljicom, donijet će odluku na vrijeme. Hrvatska i Litva dijele zajednički pogled i interes za sigurnošću i stabilnošću istočnog krila NATO-a, kao i jugoistoka Europe. Naša su stajališta jednaka i kada je riječ o osudi ruske agresije na Ukrajinu i potrebne podrške ukrajinskom narodu”,

poručio je nakon bilateralnog sastanka ministar Anušić, dok je njegov litavski kolega Robertas Kaunas naglasio:

„Danas je sigurnosna stvarnost regije vrlo konkretna – dronovi koji prelaze granicu pokazuju da ruski rat protiv Ukrajine utječe na sve nas. NATO-ova protuzračna obrana mora postati jedinstven, višeslojni sustav koji se proteže duž cijele istočne granice Saveza, integrirajući rješenja protiv dronova kao punopravnu obrambenu komponentu“.

Hrvatska i Litva suočavaju se s istim izazovima, rekao je Kaunas, a to samo jača zajedničku odlučnost za djelovanje.

„Litva i Hrvatska znaju što znači boriti se protiv komunističkih agresorskih režima u prošlosti, a trenutno na isti način razumiju prijetnje Rusije i njezinih partnera. Djelujemo hrabro i zajedno s našim saveznicima“,

rekao je ministar Kaunas. Tijekom rasprave o nadolazećem summitu NATO-a, ministar Kaunas naglasio je potrebu prelaska s NATO-ovog zračnog nadzora na zračnu obranu i značajno ubrzanje tempa proizvodnje europske obrambene industrije. Tijekom rasprave o podršci Ukrajini, Kaunas je zahvalio Hrvatskoj na doprinosu Koaliciji za protuminsko djelovanje.

Samo dan ranije, u nedjelju 30, ožujka, ministar Ivan Anušić posjetio je hrvatske vojnike u NATO eEP u Poljskoj. Na obučnom poligonu u Bemowo Piskiju Anušić je pozdravio 17. HRVKON koji broji 50 pripadnika OS RH.

“U borbenoj grupi u Poljskoj, zajedno s američkim, rumunjskim i britanskim snagama naši vojnici doprinose kolektivnoj obrani i čine sigurnijim istočno krilo NATO-a. Važno je da Hrvatska bude prisutna kroz svoje Oružane snage u misijama NATO-a, EU-a i UN-a jer time potvrđujemo da smo pouzdan partner, a ujedno jačamo vlastite sposobnosti i gradimo partnerske odnose. Zahvaljujem vam se na vašoj službi, na svemu što radite za ugled naše države i Hrvatske vojske. Hrvatski vojnici u kojoj god misiji da sudjeluju, bila to Poljska ili neka druga država, uvijek dobivaju najbolje ocjene. Sve što radite i na ponos je vas samih i vaših obitelji”,

poručio je hrvatskim vojnicima ministar Anušić. Ministar Anušić sastao se i sa zapovjednikom 15. brigade, brigadnim generalom Miroslawom Spurekom i zapovjednikom borbene grupe pukovnikom Johnom Nimmonsom.

*Photo: MORH/J.Šeri

Danas je u vojarni “Bilogora” u Bjelovaru svečano ispraćen 6. hrvatski kontingent u NATO-aktivnost prednjih kopnenih snaga (Forward Land Forces – FLF) u Republiku Litvu. Šesti HRVCON u ovoj NATO – aktivnosti sudjeluje u sastavu multinacionalne borbene grupe pod vodstvom SR Njemačke i sudjelovat će u provedbi obuke i vježbi, jačanju interoperabilnosti te integraciji u obrambene planove Litve i NATO-a.

U ime potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra obrane Ivana Anušića pripadnicima 6. HRVCON-a obratio se državni tajnik u Ministarstvu obrane Drago Matanović:

“Sudjelovanjem u NATO-ovoj aktivnosti prednjih kopnenih snaga jačamo kolektivnu sigurnost Saveza i pokazujemo da Republika Hrvatska ozbiljno i odgovorno doprinosi odvraćanju prijetnji te očuvanju stabilnosti u regiji i šire”,

poručio je državni tajnik, naglasivši kako hrvatski vojnici svojim znanjem i profesionalnošću potvrđuju snagu i ugled Republike Hrvatske među saveznicima. Matanović se još posebno zahvalio svima koji su sudjelovali u pripremi kontingenta – zapovjednicima, instruktorima i svim pripadnicima OS RH koji su svojim radom omogućili da hrvatski vojnici u Litvu odlaze potpuno spremni za provedbu zadaća.

Načelnik GS OS RH general-pukovnik Tihomir Kundid istaknuo je kako je kontingent dokazao svoju spremnost kroz preduputnu obuku i ocjenjivanje, zahvalio je obiteljima i pripadnicima 6. hrvatskog kontingenta, te im uputio poruku da profesionalno izvršavaju svoje zadaće i dostojanstveno predstavljaju Hrvatsku i njene Oružane snage. Zapovjednik 6. HRVCON-a je pukovnik Marijan Žukina koji je potvrdio da je kontingent uvježban i spreman za upućivanje u misiju na daleki europski sjever.

Kako napominje MORH u svom priopćenju, Republika Hrvatska sudjeluje u NATO-ovoj aktivnosti u Republici Litvi od 2017. godine, te je do danas u toj aktivnosti sudjelovalo ukupno 565 pripadnika OS RH, od kojih 31 žena. Nažalost, već u prvoj godini djelovanja OS RH u ovoj aktivnosti došlo je do tragedije – u prosincu 2017. u Litvi je iznenada preminuo pripadnik 1. HRVCON-a Mario Pavišić-Drndo.

*Photo: OS RH

Litavska vlada je u utorak, 09. prosinca, proglasila izvanredno stanje u toj baltičkoj državi zbog sigurnosnih rizika koje predstavljaju krijumčarski baloni iz Bjelorusije koji su posljednjih tjedana narušili njezin zračni prostor. Napetosti između Litve, članice NATO-a i bivše sovjetske republike, i Bjelorusije eskalirale su nakon što su navodno „meteorološki“ baloni iz Bjelorusije prisilili susjednu Litvu da više puta zatvori svoju glavnu zračnu luku posljednjih tjedana, ostavljajući tisuće ljudi da čekaju svoje letove.

Baloni za krijumčarenje cigareta

Iako se baloni koriste za krijumčarenje cigareta u Litvu, dužnosnici te baltičke države kažu da su to namjerni činovi nereda koje je orkestrirala Bjelorusija, saveznica Rusije. Na televizijskim snimkama, naime, jasno je vidljivo kako pripadnici litavskih snaga sigurnosti pronalaze balone sa švercanim cigaretama iz Bjelorusije. Objavljujući izvanredno stanje, litavska vlada navela je “interese nacionalne sigurnosti” i prijetnju ljudskim životima, imovini i okolišu od balona. “Izvanredno stanje proglašeno je ne samo zbog poremećaja u civilnom zrakoplovstvu, već i zbog interesa nacionalne sigurnosti“, rekao je ministar unutarnjih poslova Vladislav Kondratovič, naglasivši da su  ujedno dane veće operativne slobode Oružanim snagama koje sada mogu djelovati u koordinaciji s policijom ili samostalno.

Očekivano, Bjelorusija odbacuje optužbe, tvrdeći kako Litva provodi provokacije, uključujući navodno slanje drona s “ekstremističkim materijalom”. Službeni Vilnius takve tvrdnje naziva apsurdnima i dio hibridnog pritiska. Europska komisija već je ranije upozorila na pogoršanje situacije, a Ursula von der Leyen upade balona opisala je kao “hibridni napad” Bjelorusije, koji EU smatra neprihvatljivim.

Baltik na udaru „hibridnog rata“

Kao i druge države Baltika, Litva je pojačala sigurnosne mjere zbog brojnih incidenata s dronovima, balonima, te prijetnji povredom zračno prostora od strane ruskih zrakoplova, zbog čega su morali intervenirati NATO borbeni zrakoplovi. Također, zabilježene su i sabotaže osjetljive infrastrukture, od kojih je posebnu pozornost izazivala eksplozija željezničke pruge u Poljskoj, bitne za opskrbu ratom zahvaćene Ukrajine. Zbog sve ovakvih ali i sličnih ruskih i bjeloruskih provokacija, u baltičkim zemljama raste zabrinutost i intenziviraju se napori za obranu zračnog prostora, konvencionlnimputem, ali i uz pomoć dronova.

Incidenti s balonima nisu novost a svakako je u svjetskoj javnosti zabilježen incident s kineskim balonom iznad SAD-a 2023 godine. Tada je zabilježeno kako je američko Ratno zrakoplovstvo oborilo kineski balon koji je navodno nosio špijunsku opremu.

Usvojena rekordni vojni proračun

Litavska premijerka Inga Ruginiene

Dva dana nakon proglašenje izvanrednog stanja, u četvrtak 11. prosinca Litva je usvojila proračun za 2026. koji predviđa rekordnu potrošnju za obranu, najveći od neovisnosti.

Tako će u 2026. litavsko izdvajanje za obranu iznositi 5,38 posto BDP-a, prema planu koji je usvojio parlament. U apsolutnom iznosu, Litva će za obranu iduće godine potrošiti 4,79 milijardi eura. To je povećanje koje iznosi 43 posto u odnosu na 2025. i najveći je iznos koji je Litva namijenila za obranu otkako je proglasila neovisnost od Sovjetskog Saveza, objavilo je u četvrtak litavsko Ministarstvo obrane. S takvim proračunom, Litva će spadati među države članice NATO-a koje najviše izdvajaju za obranu izraženo u udjelu BDP-a.

Mnistar nacionalne obrane Robertas Kaunas naglasio je tim povodom da će se obveze prema litavskom narodu i saveznicima odlučno provoditi:

„Stvaramo stvarnu odvraćajuću snagu u regiji – razvijamo nacionalnu diviziju, prihvaćamo njemačku brigadu i jačamo protuzračnu obranu. Ovo je ulaganje u sigurnost litavskog naroda i u stabilnost cijelog istočnog boka NATO-a – postajemo lideri među saveznicima koji najviše ulažu u obranu“. 

Litva je danas, 12. prosinca, potpisala ugovor za kupovinu tenkova Leopard2A8

Ukupno će oko 60 posto proračuna Ministarstva nacionalne obrane biti namijenjeno modernizaciji i razvoju litavskih oružanih snaga. Iz obrambenog proračuna za 2026. godinu planira se izdvojiti 1,7 milijardi eura za nabavu oružja i vojne opreme – oko 375 milijuna eura bit će izdvojeno za gusjenična borbena vozila pješaštva, oko 350 milijuna eura za tenkove, oko 100 milijuna eura za haubice CAESAR kalibra 155 mm i oko 70 milijuna eura za raketne sustave HIMARS. Sredstva su također planirana za nabavu protuoklopnih sustava SPIKE i JAVELIN te drugih sustava naoružanja. Među prioritetima je i protuzračna obrana. Vrlo velik dio sredstava bit će izdvojen za zaštitu zračnog prostora u 2026. godini: oko 100 milijuna eura planirano je za sustave protuzračne obrane srednjeg dometa NASAMS, a oko 60 milijuna eura za mobilne sustave protuzračne obrane kratkog dometa MSHORAD. Odluka Državnog vijeća za obranu o integriranoj protuzračnoj obrani od dronova bit će provedena u vrijednosti od 145 milijuna eura.

Veći proračun omogućit će naručivanje većih količina vojne opreme i streljiva, potrebnih i za rezervu protuzračne obrane i za jačanje borbenih snaga, napominje litavsko Ministarstvo obrane u priopćenju, navodeći da će se, među ostalim, osigurati opskrba streljiva za glavne borbene sustave – streljivo 155 mm, minobacačko streljivo 120 i 60 mm, sustave JAVELIN i SPIKE, raketne sustave RBS-70, HIMARS, granate 84 mm, protuoklopne mine, streljivo 30×173 mm i drugu kritičnu opremu itd. U 2026. godini sredstva će biti dodijeljena za nabavu bespilotnih letjelica i protudronskih sustava, te topničkih radara. Također se planira ulaganje u jačanje elektroničkog ratovanja, logističkih lanaca, medicinske podrške i savezničke suradnje, mjere obrane luka i obale, medicinski prijevoz itd.

Oko trećine obrambenog proračuna za 2026. godinu bit će tekući rashodi, ukjlučujući i povećanje plaća pripadnika Oružanih snaga, kojih će u novoj 2026. biti više nego do sada. Naime, novo odobrena struktura Oružanih snaga Litve predviđa  povećanje broja vojnika na 20 tisuća.

Detaljna raspodjela sredstava državne obrane za 2026. godinu bit će odobrena odlukom Vlade Republike Litve.

Od danas pa do utorka, 16. rujna, ruska i bjeloruska vojska provode zajedničku vježbu „Zapad-2025“. Tema ovogodišnje vježbe je „Upotreba regionalnih grupacija (snaga) za osiguranje vojne sigurnosti Zajednice država“. Kako navodi bjelorusko Ministarstvo obrane, tri su glavna cilja vježbe: (1) poboljšanje vještina zapovjednika (zapovjednih časnika) i stožera u upravljanju skupinama (snagama) za odbijanje agresije na Zajednicu država; (2) povećanje razine koordinacije između zapovjednih tijela i terenske obuke vojnog osoblja u izvršavanju zajedničkih zadaća održavanja mira, zaštite interesa i osiguranja vojne sigurnosti; (3) uvježbavanje različitih opcija zajedničkih djelovanja za neutralizaciju prijetnji i stabilizaciju situacije na granicama Zajednice država. Nekoliko tisuća vojnika iz Rusije i Bjelorusije, napominje DW, simulirat će napad i odbijanje napada, uključujući zračne napade i sabotaže, a trebali bi uvježbavati i rad na novoj ruskoj hipersoničnoj raketi Orešnik, koju je Rusija velikodušno ustupila i Bjelorusiji kao jednoj od svojih najvjernijih saveznica. Ratne vježbe u Bjelorusiji i Rusiji izazivaju zabrinutost u Ukrajini, gdje još uvijek trpe posljedice okupljanja snaga radi posljednje vježbe „Zapad“ iz rujna 2021. godine, kao i u zapadnim saveznicama Latviji, Litvi i Poljskoj, koje graniče s Bjelorusijom. Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da ovogodišnja vježba „ometa miroljubive napore“ američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata i „predstavlja neposrednu prijetnju ne samo Ukrajini, već i Poljskoj, baltičkim državama i cijeloj Europi“.

Ovogodišnja vježba počinje dok se još nije slegla buka oko najnovijeg incidenta s ruskim dronovima u Poljskoj. Upravo je poljski premijer Donald Tusk nakon nemirne noći s 10. na 11. rujna ustvrdio da je vježba „Zapad“ povezana s „poticanjem kaosa, panike, tjeskobe i političkih podjela u Poljskoj“. Poljska je noćas u ponoć iz sigurnosnih razloga zatvorila granicu s Bjelorusijom „na neodeđeno vrijeme“, a zbog incidenta s ruskim dronovima uvela je i ograničenja zračnog prometa u dijelovima države uz granice s Bjelorusijom i Ukrajinom. Poljska agencija za zračnu navigaciju (PANSA) objavila je da je, na zahtjev Operativnog zapovjedništva poljskih Oružanih snaga, u istočnom dijelu Poljske uvedeno ograničenje zračnog prometa u obliku ograničene zone EP R129 od 22:00 UTC 10. rujna 2025. do 23:59 UTC 9. prosinca. PANSA je objasnila da se zatvaranje zračnog prostora uz istočnu granicu odnosi na promet na visini ispod 3.000 metara, te se ne odnosi na rute kojima lete, na primjer, zrakoplovi iz Kine u Europu ili iz Rusije u Tursku. Zamjenik ministra obrane Poljske Cezary Tomczyk najavio je da će Poljska zbog rusko-bjeloruske vježbe rasporediti 40.000 vojnika na granici s Bjelorusijom.

Poljska – ograničenje zračnog prometa

Susjedna Litva također se priprema na moguće povrede granice dok će se u Bjelorusiji se održavati vojne vježbe ruske i bjeloruske vojske. Kao reakciju na predstojeću vojnu vježbu, litavski graničari su proteklih tjedana prošli dodatne obuke; a tijekom rusko-bjeloruske vježbe provodit će i dodatne patrole, objašnjava general Rustamas Liubajevas iz Državne granične službe. „Rusiju od rata u Ukrajini još više vidimo kao mogućeg napadača. (…) Računamo s povredama granice – primjerice tako da se instrumentaliziraju migranti, kao što se to već događalo u prošlosti“, rekao je Liubajevas. Litva se priprema i na to da bi vojnici u nadolazećim danima mogli bez dozvole prijeći granicu ili poslati dronove, kaže general Liubajevas: „Takvih hibridnih napada već je bilo“. Baltičke države uvijek iznova izvještavaju o dronovima koji povređuju njihov zračni prostor. Tako su u srpnju ove godine dva drona iz Bjelorusije uletjela u Litvu i srušila se.

“Zapad-2021” – uvertira za napad na Ukrajinu 2022. godine

Litva, u međuvremenu, pokazuje i vlastitu vojnu snagu. Zemlja u nadolazećim danima organizira s Poljskom, Estonijom i Latvijom vlastite vojne vježbe u kojima bi trebalo sudjelovati do 40.000 vojnika. Osim toga, Litva planira 2026. povećati svoj vojni proračun na više od pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Još 2021. proračun za obranu bio je ispod dva posto BDP-a. Linas Kojala, šef Centra za geopolitiku i sigurnost, think-tanka u litavskoj prijestolnici Vilniusu, vjeruje da ponajprije dugoročno postoji opasnost. „Rusija nas promatra kao teritorije koji bi trebali biti pod kontrolom Kremlja“, kaže Kojala za DW:

„Ne mislim, doduše, da će Rusija u neposrednoj budućnosti napasti Litvu. Ali pratit ćemo ostanu li trupe koje su sada stacionirane u Bjelorusiji ondje i nakon vježbe, i hoće li Moskva ondje izgraditi dugoročnu infrastrukturu koja bi mogla poslužiti kao baza za scenarij napada za sedam ili deset godina“.

Takve brige dijeli i Karlis Bukovskis, direktor Instituta za međunarodna pitanja u Rigi, glavnom gradu Latvije, koja je također susjedna Bjelorusiji. Tri baltičke države, u koje spada i Estonija, „sjede u istom čamcu“. „Vidimo se kao cjelina kad je riječ o Rusiji“, kaže Bukovskis za DW i govori o „zajedničkoj traumi“:

„Kroz isprva tajni Hitler-Staljin pakt 1939. nacistička Njemačka prepustila je baltičke države Sovjetskom Savezu, koji je kasnije između 1944. i 1991. okupirao naše zemlje. Tim je sporazumom njemački Reich zajedno sa Sovjetskim Savezom podijelio područje Baltika i Poljsku na njemačku i rusku interesnu sferu. Jedan dio Poljske trebao je pripasti Njemačkoj. Zbog toga nas sve takve ruske vojne vježbe zabrinjavaju“,

kaže Bukovskis, dodajući kako danas ima i razloga za optimizam, dodaje politolog:

„Procjenjuje se da će ove godine na vježbama sudjelovati manje vojnika nego u prošlosti – i zato što je ruska vojska zaokupljena u Ukrajini. Osim toga, danas su tisuće NATO-trupa – iz Velike Britanije, Njemačke ili i Francuske – stacionirane na Baltiku. To nam daje nadu. Više nismo sami!“.

Početkom godine, bjelorusko Ministarstvo obrane najavilo je da će u vježbi „Zapad-2025“ sudjelovati 13.000 vojnika, no u svibnju se taj broj gotovo prepolovio, uz najavu da se vježba neće održati uz samu zapadnu granicu Bjelorusije, već dublje u unutrašnjosti. Prošlog mjeseca, ministar obrane Viktor Hrenin rekao je da će se većina vježbi održati oko grada Borisova, oko 74 kilometra sjeveroistočno od Minska, iako će neke „male jedinice izvršavati praktične zadatke odbijanja hipotetskog neprijatelja“ u područjima blizu granice s Poljskom i Litvom. Dvije od pet novih utvrda koje su podignute za vježbe također se nalaze u tim područjima. Do svega toga dolazi tek nekoliko dana po okončanju niza vježbi koje je od 31. kolovoza do 6. rujna u Bjelorusiji održavala Organizacija ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB). Iz Bjelorusije, Kazahstana, Kirgizije, Rusije i Tadžikistana se u okviru programa „Interakcija-2025“, „Potraga-2025“ i „Ešalon-2025“ , uvježbavalo i planiranje upotrebe nuklearnog naoružanja, ali bez direktnog baratanja nuklearnim sredstvima. Ne bi li se izbjeglo i dodatne prigovore, aktivnosti više od 2.000 vojnika, zajedno s oko 450 komada naoružanja i opreme (uključujući 9 zrakoplova i helikoptera, te više od 70 raznih dronova) bile su također premještene dublje u državni prostor Bjelorusije, navodno na osobni nalog predsjednika Lukašenka.

Latvijski ministar obrane Andris Spruds najavio je da će od 18:00 sati 11. rujna zračni prostor Latvije na istočnoj granici biti zatvoren najmanje do 18. rujna, s mogućnošću produljenja. Odluka o zatvaranju zračnog prostora u blizini istočne granice s Bjelorusijom i Rusijom donesena je nakon procjene koju su provele Oružane snage Latvije. Spruds je napomenuo da su događaji u Poljskoj u srijedu, 10. rujna, jasno kršenje zračnog prostora NATO-a te da Latvija mora djelovati u skladu s tim. Latvijski parlament jučer je  usvojio prijedlog odluke o potpunom zatvaranju granice s Rusijom i Bjelorusijom tijekom vježbi „Zapad-2025“, dok Ministarstvo obrane treba poduzeti dodatne mjere kako bi se brzo reagiralo na sve sigurnosne prijetnje.

Zbog zabrinutosti vojnom prijetnjom koju susjedna Rusija predstavlja za Finsku, finski parlament je u četvrtak, 19. lipnja,  izglasao povlačenje ove zemlje iz Otavske konvencije koja zabranjuje upotrebu protupješačkih mina. Finska se time pridružuje drugim članicama Europske unije i NATO-a koje graniče s Rusijom u izlasku ili planiranju izlaska iz sporazuma, dok rastu strahovi oko njihove susjedne i mnogo veće zemlje. Za povlačenje je glasalo 157 zastupnika, dok ih je 18 bilo protiv. Finska se tako pridružila Poljskoj, Estoniji, Latviji i Litvi, gdje su parlamenti – temeljem ranije usvojene zajedničke izjave – već odobrili povlačenje iz ove konvencije. Kako su objasnili čelnici tih država, povlačenje iz ove Konvecije uvjetovano je opasnosti iz Rusije nakon invazije na Ukrajinu, Predsjednik Alexander Stubb, koji vodi finsku vanjsku i sigurnosnu politiku, u utorak je pravdao taj potez zemlje: “Stvarnost je u konačnici da nam je susjedna zemlje agresivna, imperijalistička država zvana Rusija, koja sama nije članica Otavskog sporazuma i koja nemilosrdno koristi mine“.

Također zbog nelagode izazvane ruskim susjedom, Finska je u travnju 2023. službeno postala 31. članica NATO-a nakon što je američki državni tajnik Antony Blinken, čija je zemlja depozitar Washingtonskog ugovora, preuzeo sve finske ratifikacijske dokumente. “Primitkom ovih dokumenata proglašavamo Finsku 31. članicom Saveza“, rekao je Blinken na svečanosti u sjedištu NATO-a u Bruxellesu. Ta odluka ove skandinavske države, nakon višedesetljetne neutralnosti, nije se dopala službenoj Moskvi koja je navodno počela jačati svoje snage na granici s Finskom.

Finska je za sada posljednja europska zemlja koja se povukla iz Otavske  konvencije. Početkom mjeseca, odnosno 4. lipnja, estonski parlament je ratificirao povlačenje Estonije iz ove konvencije s 81 glasom za i 1 protiv – što je bio rijedak primjer tamošnjeg međustranačkog konsenzusa. Estonija je svoju odluku o povlačenju iz Otavske konvencije objasnila značajno pogoršanim sigurnosnim okruženjem u Europi i regiji Baltičkog mora. Poljska je isto napravila 20. svibnja, što je izazvalo posebno žestoku reakciju Rusije – „Vidimo kako su zapadne zemlje spremne odustati od svojih međunarodnih pravnih obveza doslovno u svakom trenutku – kad god im se prohtije, kad god im to odgovara“, izjavila je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova. Rusija, podsjetimo, nije potpisnica Otavske konvencije. Litva je 08. svibnja objavila povlačenje iz Konvencije – odobrio ga je litavski parlament Seimas, uz rok za povlačenje unutar 6  mjeseci. Ministrica obrane Litve Dovilė Šakalienė oštro je odgovorila onima koji kritiziraju odluku  vlade o povlačenju iz Ottawske konvencije o zabrani nagaznih mina: “Probudite se! Ovo je stvarni svijet. (…) Ruski vojnici više nikada neće prijeći granicu moje zemlje“. Latvijski parlament je 16. travnja donio odluku o povlačenju iz Otavske konvencije, također navodeći rusku prijetnju kao glavni razlog tog čina. „Povlačenje iz Otavske konvencije dat će našim oružanim snagama manevarski prostor u slučaju vojne prijetnje da koriste sva moguća sredstva za obranu naših građana“, rekla je tada predsjednica parlamentarnog odbora za vanjske poslove Inara Murniece.  

Zahvaljujući naporima i radu Međunarodne kampanje za zabranu protupješačkih mina, Međunarodnog Crvenog križa te zemalja koje su se nesebično zalagale za njihovu zabranu, 18. rujna 1997., na Diplomatskoj konferenciji o međunarodnoj zabrani protupješačkih mina u Oslu usvojena je Konvencija o zabrani, stvaranju zaliha, proizvodnji i prijenosu protupješačkih mina i njihovom uništenju, poznata kao “Ottawska konvencija”. Konvenciji je prethodio višegodišnji mukotrpan put prijepora, prijedloga i nacrta konvencije, usuglašavanja i sl., među kojima je potrebno istaknuti primjer Belgije i Austrije, zemalja koje su prve zakonom uvele zabranu protupješačkih mina, ali i primjer Sjedinjenih Američkih Država, koje su se povukle iz pregovora nakon što njihovi uvjeti za usvajanje Konvencije nisu bili prihvaćeni. Dana 3. i 4. prosinca 1997. na konferenciji u Ottawi, Konvencija je otvorena za potpisivanje. Od 151 sudionice, predstavnici vlada 121 zemlje, između kojih i Hrvatska, potpisali su Konvenciju. Nekoliko dana kasnije, 9. prosinca 1997. Opća skupština UN-a usvojila je Rezoluciju o Konvenciji, kojom je pozvala sve države svijeta da je potpišu i ratificiraju.

Mina “kukuruzara”

Protupješačke mine su vrsta mina čiji je dizajn i namjena usmjerena protiv ljudi, za razliku od protuoklopnih koje su namijenjene uništavanju i onesposobljavanju vozila. Ove mine su dizajnirane da ozljede i ubiju što je više moguće žrtava da bi se stekla prednost u ljudskim resursima i logističkoj potpori koja je potrebna da se žrtve zbrinu. Neki tipovi protupješačkih mina također mogu oštetiti pogonske sisteme pojedinih oklopljenih i neoklopljenih vozila, naročito kotačnih vozila. Ovaj tip mina se može podijeliti u dvije skupine mina i to eksplozivne i rasprskavajuće mine, koje mogu a i ne moraju biti ukopane u zemlju. Te mine poznate su hrvatskim braniteljima jer su tijekom Domovinskog rata korištene na obje strane. Posebice su pojedini modeli bili poznati pod nazivima „Pašteta“ (PMA-2), „Kukuruzara“ (PMR-2) ili „Promovka“ (PROM-1), a riječ je u protupješačkim minama iz arsenala bivše JNA koje su se aktivirale nagazom ili potezno.

Nakon tjedan dana potrage, danas prije podne potvrđena je smrt trojice od ukupno 4 nestalih meričkih vojnika na vojnom poligonu Pabrade u Litvi.

„Nakon pogibije vojnika iz američkog kontingenta raspoređenog u Litvi, čelništvo nacionalnog obrambenog sustava izražava duboku sućut rodbini i suborcima vojnika. U ponedjeljak rano ujutro, nakon opsežne akcije potrage i spašavanja koja je trajala šest dana, u kojoj su neumorno i bez brojanja sati sudjelovali litavski i američki vojni vojnici, ali i saveznici i druge institucije naše zemlje koje su uvijek spremne pomoći, oklopno vozilo M88 izvučeno je iz močvare na poligonu Pabradė. Pokrenuta je predistraga kako bi se utvrdile okolnosti incidenta, a provodi je vojna policija litavskih oružanih snaga pod vodstvom regionalnog tužiteljstva u Vilniusu. Rodbina vojnika obaviještena je o njihovoj smrti“,

objavilo je litavsko Ministarstvo obrane. Potraga za tijelom četvrtog vojnika još traje.

U utorak, 25. ožujka, tijekom planirane taktičke obuke s litavskom vojskom i policijom na vojnom poligonu u mjestu Pabrade, nedaleko granice s Bjelorusijom, nestalo je oklopno vozilo za spašavanje M88A2 „Hercules“ sa 4 člana posade iz sastava 1. brigade 3. pješačke divizije Kopnene vojske SAD. Dan kasnije, vozilo je detektirano u jednom od tresetišta na području poligona, na dubini od oko 5 metara, nakon čega su počeli nadljudski napori za spašavanje vojnika i izvlačenje vozila pod vodstvom general-bojnika Curtisa Taylora, zapovjednika 1. oklopne divizije US Army. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte je vojnike proglasio mrtvima, dodavši da ne zna detalje. No kako u tom trenutku nije bilo službene potvrde osim one da su nestali, dodatno se oglasila i glasnogovornica NATO  saveza Allison Hart koja je na društvenoj mreži X objavila:

„Potraga je u tijeku. Žao nam je zbog bilo kakve konfuzije u vezi s izjavama koje je @SecGenNATO dao o ovoj temi. Njegove riječi odnosile su se na informacije koje su se pojavile u javnosti, ali nije bila namjera potvrditi sudbinu nestalih vojnika, koja još nije poznata“.

Istodobno, američki predsjednik Donald Tump rekao je novinarima da nije obaviješten o nestanku američkih vojnika.

Zbog konfiguracije tla napori litavskih i američkih spasilaca bili su gotovo bezuspješni, a vozilo je nastavilo polako tonuti u žitkom mulju. U početnoj potrazi sudjelovale su stotine američkih i litavskih vojnika te snaga reda koji su pretraživali močvarni teren tog područja, kao i litavski vojni helikopteri i ronilački timovi. Radovi na izvlačenju zahtijevali su specijaliziranu opremu za ispumpavanje vode i blata s lokacije te stabilizaciju mekog tla okolnog područja, što je omogućilo podupiranje teške opreme potrebne za izvlačenje vozila. „Zbog terena, ovo je nevjerojatno složen inženjerski poduhvat. Tim istražuje svaku dostupnu opciju da ubrza ovaj proces“, rekao je bojnik Robin Bruce, inženjer 1. oklopne divizije.

Skliska ilovača otežavala je rad teških strojeva, a 2 metra mulja i blata kojima je vozilo bilo praktički okovano onemogućavala su pristup roniocima. U pomoć je pritekla i Poljska koja je u petak, 28. ožujka u pomoć poslala 50 pripadnika 6. saperske pukovnije iz Orzysza i drugih postrojbi iz sastava 16. mehanizirane divizije poljskih OS, kao i niz teških bagera i drugih strojeva.

Poljska vojska dolazi u Litvu

Prvi jasni napredak postignut je tek u nedjelju, 30. ožujka, navečer, kada se jedan od ronilaca uspio probiti kroz muljevitu žitku masu, dosegnuti vozilo i zakvačiti sajlu za izvlačenje. Isto je koji sat kasnije uspio još jedan ronilac, čime su se konačno stekli uvjeti da se najprije spriječi daljnje potonuće, a potom polako i opezno krene i  sa samim izvlačenjem vozila M88. Danas tijekom ranoga jutra vozilo je konačno izvučeno, pa je i službeno potvrđena tragična smrt američkih vojnika, koji su u Litvu stigli prije samo 2 mjeseca. Za tijelom četvrtog člana posade još se uvijek traga.

Istraga koju će osim litavskih vlasti pokrenuti i američka vojska trebala bi odgovoriti na osnovno pitanje – zbog čega je „Hercules“ skrenuo s planirane trase i završio u muljevitoj rupi usred šume. Neslužbeno se već moglo čuti da je riječ o području koje je loše pokriveno u kartama, no to će tek biti predmet istrage.

*Photo: U.S. Army Europe and Africa, Lietuvos Respublikos Krašto apsaugos ministerija, Władysław Kosiniak-Kamysz/X

Već nekoliko mjeseci traju politička prepucavanja na relaciji Predsjednik Republike – Vlada RH, te  sukladno tome i između vladajuće parlamentarne većine i oporbe oko sudjelovanja  u NATO aktivnosti NSATU. Istodobno, neke važne odluke vezane za sudjelovanje pripadnika naših Oružanih snaga su na čekanju.  Naime, još na 28. sjednici hrvatske Vlade, održanoj 03. listopada, usvojeni su nacrti odluka o sudjelovanju pripadnika naših OS u inozemstvu, kako u okviru NATO saveza, tako  i pod okriljem UN-a i EU. Te je prijedloge formalno usvojio i saborski Odbor za obranu (16. i 21. listopada),  o njima se raspravljalo i na plenarnoj sjednici Sabora (22. listopada). No prijedlozi sudjelovanja pripadnika OS RH u međunarodnim misijama i aktivnostima još uvijek čekaju na  glasanje u  Saboru, a dok se ne izglasaju – nema ni upućivanja hrvatskih vojnika  u misije.

Saborski Odbor za obranu o misijama 21. listopada 2024.

Razlog tome je insistiranje Vlade da se o misijama glasa  u paketu, uključujući i jedinu spornu – NSATU aktivnost o pomoći i obuci za Ukrajinu. Ni  dolazak v.d. zamjenika glavnog tajnika NATO-a Borisa Rugea 30. listopada na sjednicu saborskog Odbora za vanjsku politiku nije pomogao dopozicij promijeni svoje mišljenje o NSATU. Važnu ulogu u svemu tome radi i činjenica da je predsjednik Milanović obio potpisati odluku o slanju dva pripadnika OS RH u tu misiju. Misija NATO-a za sigurnosnu pomoć i obuku za Ukrajinu (NSATU) formalno je osnovana 12. srpnja ove godine na NATO summitu u Washingtonu, s ciljem pružanja potpore Ukrajini u borbi protiv Rusije. Trebla bi imati oko 700 ljudi (konfiguriranje snaga je još u tijeku) smještenih prvenstveno u bazi u Wiesbadenu u Njemačkoj. Ova će struktura koordinirati opskrbu Ukrajine vojnom opremom i obuku ukrajinskog ljudstva iz zemalja članica i partnera Saveza. “Svrha ove strukture je pružiti Ukrajini dugoročnu sigurnosnu pomoć, osiguravajući poboljšanu, predvidljivu i dosljednu podršku”, objasnio je NATO. Protekla dva mjeseca trajala je žestoka rasprava o slanju hrvatskih vojnika u NATO-aktivnost NSATU. Dok vladajući na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem tvrde da se tako neće ući u sukob s Rusijom, predsjednik države Zoran Milanović, ali i dio oporbe, misli drugačije. I ministar Anušić i premijer Plenković više puta su naglašavali kako upućivanje naših vojnika u NSATU nikako ne znači hrvatsko uključivanje u rat u Ukrajini,te da hrvatski vojnici ni u jednom trenutku neće biti  upućeni u Ukrajinu, što je jasno rečeno  i  u  Vladinoj odluci o angažmanu OS RH u NSATU. No kako je i vladajućima jasno da nije moguće sastaviti dvotrećinsku većinu potrebnu za izglasavanje ove odluke, svi prijedlozi o sudjelovanju hrvatskih vojnika  u međunarodnim misijama su na “stand-by”.

Istovremeno, o ostalim misijama, opracijama i aktivnostima uopće se nije javno raspravljalo, uzimajući  ih zdravo za gotovo. Tako je ispod  radara prošao Vladin prijedlog o enormnom povećanju  hrvatskog kontingenta u NATO aktivnostima jačanja Prednje prisutnosti u Poljskoj, gdje se predlaže upućivanje čak do 170 pripadnika OS  RH. Dok se ne izglasa nova odluka, sudjelovanje OS RH u eFP u Poljskoj je simbolično.

“Trenutno se u Poljskoj, u sklopu NATO aktivnosti ojačane prednje prisutnosti (eFP – enhanced Forward Presence), nalaze četiri pripadnika Hrvatske vojske na dužnostima stožernih časnika. Od toga se trojica hrvatskih časnika nalazi u Zapovjedništvu Borbene skupine Poljska, na vojnom poligonu Bemowo Piskie, a jedan časnik, pripadnik HV-a, u Zapovjedništvu multinacionalnog korpusa Sjeveroistok (NATO Multinational Corps North East /NATO MNC NE) u Szczecinu,”

objavilo je Ministarstvo obrane RH.

13. HRVCON iz Poljske već je odavno doma (Foto: U.S. Army/ Sgt. Alex Soliday)

Sve do nedavno na poligonu Bemowo Piskie bio je smješten hrvatski kontingent koji se sastojao od 69 pripadnika. Glavninu 13. hrvatskog kontingenta su činili pripadnici Hrvatske kopnene vojske, odnosno Topničko-raketne pukovnije HKoV-a te pripadnici Hrvatskog vojnog učilišta, Zapovjedništva za potporu, Zapovjedništva za kibernetički prostor i Obavještajne pukovnije. U veljači ove godine posjetio ih je i ministar obrane Ivan Anušić. Zadaće te Borbene grupe u Poljskoj bile su razvoj borbene spremnosti i jačanje interoperabilnosti uz obuku i vježbe, kontinuirano poboljšavanje planove uporabe i obrambeno planiranje te integriranje u poljske obrambene planove.
Uz hrvatske i oružane snage vodeće nacije, SAD-a, u Borbenoj grupi sudjelovali su pripadnici oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva i Rumunjske, a Borbena grupa ojačava 15. mehaniziranu brigadu OS Republike Poljske, zemlje domaćina. Nakon sedam mjeseci misije, većina od 69 pripadnika sretno se vratila svojim kućama.

Predsjednik Milanović, iako usred kampanje za predsjedničke izbore krajem godine, govoreći 21. studenoga na ispraćaju pripadnika  42. hrvatskog kontingenta u NATO-ovu operaciju KFOR na Kosovu, pozvao je Hrvatski sabor da, u okviru svojih ovlasti, donese odluku utemeljenu na adekvatnim međunarodno-pravnim dokumentima, odnosno dokumentima i Vijeća sigurnosti UN-a i NATO-a, o upućivanju pomoći državama članicama Saveza – Poljskoj i Litvi. Milanović smatra da ta odluka treba biti donesena do kraja ovog zasjedanjaSabora, odnosno do 15. prosinca kada zastupniciodlaze na zimski odmor, i da se “vojnici, njihovi zapovjednici, njihove obitelji i njihove karijere ne dovode u dilemu i u daljnje čekanje. To moramo učiniti. To je naša obveza i naša volja da u tome sudjelujemo“. Treba pomoći NATO saveznicama Poljskoj i Litvi,  poručio je Milanović:

„Radi se o državama koje su članice Saveza kojem smo i mi svojom vlastitom voljom i razumom pristupili i preuzeli neke obaveze. Naše obaveze prema članicama Saveza, u ovom slučaju Poljske i Litve, su dosta jasne. One su izrazile potrebu, nesigurnost, određenu vrstu straha i želju da im se pomogne i mi smo tu. Ali, to vrijedi samo za članice Saveza. Svako ekstenzivnije i fleksibilnije tumačenje je opasno i treba ga se čuvati“.

Milanović: “Ispunimo našeobveze prema saveznicima” (Photo:UPRH/Filip Glas)

Međutim, kako je hrvatska politička i medijska scena trenutno u potpunosti posvećena aferi korupcije u Ministarstvu zdravstva te svemu onom što donosi predizborna kampanja za predstojeće predsjedničke izbore, ostaje za čekati kako će sei kada ova obveza Hrvatske prema saveznicima u NATO-u ispuniti.

Uoči konferencije predsjednika parlamenata država članica NATO Saveza u Vilniusu, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković susreo se s pripadnicima 3. hrvatskog kontingenta (HRVCON) koji sudjeluju u NATO aktivnosti “Ojačane prednje prisutnosti u Republici Litvi”. Na vojnom poligonu Pabradė nalazi se 180 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na čelu sa zapovjednikom, pukovnikom Samirom Mršićem. On je predsjedniku Sabora prezentirao stručne analize dosadašnjeg i budućeg angažmana Oružanih snaga Republike Hrvatske u borbenim skupinama na istoku Saveza.

Predsjednik Jandroković istaknuo je važnost i obvezu kontinuiranog aktivnog hrvatskog doprinosa kolektivnoj sigurnosti Sjevernoatlantskog saveza, u skladu s NATO-ovim konceptom odvraćanja i obrane, dodavši kako je to osobito bitno u aktualnim iznimno složenim geostrateškim okolnostima. Zahvalio je pripadnicima hrvatskog kontingenta na njihovom predanom angažmanu u Litvi od siječnja ove godine, rekavši kako zajedničkoj sigurnosti i obrambenoj suradnji unutar NATO-a time daju vrlo konkretnu dodanu vrijednost. Naglasio je da, štiteći sustav vrijednosti čijoj je obrani Savez posvećen, kontinuirano štite i interese Republike Hrvatske. Poželjevši im uspjeh u nastavku izvršavanja svih planiranih aktivnosti, predsjednik Sabora uputio je hrvatskim vojnicima čestitke u povodu Dana državnosti, kao i Dana Oružanih snaga Republike Hrvatske, te ujedno Dana Hrvatske kopnene vojske.

I samo zapovjedništvo NATO borbene skupine čestitalo je u utorak, 30. svibnja, sretan Dan državnosti hrvatskim vojnicima koji se nalaze u Litvi.

Osim posjetu hrvatskim vojnicima na vojnom poligonu Pabradė, Jandroković je današnji dan proveo i na obilježavanju Dana državnosti i Dana Oružanih snaga RH te Dana Hrvatske kopnene vojske, u organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Litvi. U prigodnom obraćanju predsjednik Sabora podsjetio je na hrvatski put od uspostave prvog višestranačkog sabora 30. svibnja 1990. godine do današnjeg međunarodnog položaja Republike Hrvatske, kada je ona dio skupine od svega petnaest država koje su istovremeno članice Europske unije, schengenskog prostora, europodručja i NATO-a. Među njima je i Litva, koja je hrvatski put ka neovisnosti dobro razumjela i među prvima politički podržala, priznavši Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu već u srpnju 1991. godine. Takav zajednički političko-sigurnosni okvir dvjema državama omogućava nove iskorake u suradnji u brojnim aspektima.

Kako bi to pokazao i u praksi, Jandroković se u Vilnisu sastao i s predsjednicom litvanskog parlamenta Viktorijom Čmilyte-Nielsen. Oboje su se složili da je suradnja dviju zemalja sve intenzivnija, posebice u sektoru obrane, a Hrvatska i Litva imaju odličnu suradnju i u okviru Stalne strukturirane suradnje EU (PESCO). Jandroković je podsjetio da Hrvatska sudjeluje u Ojačanoj prednjoj prisutnosti NATO-a od njezine uspostave 2017. godine, u sklopu koje trenutno u Litvi ima prilično veliki kontingent koji broji 180 pripadnika OS RH. Jandroković i Čmilyte-Nielsen. dotakli su se i rata u Ukrajini, kojom prilikom su osudili rusku agresiju te ponovili potporu suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine. Jandroković je istaknuo važnost nastavka snažne političke, financijske, humanitarne, tehničke, vojne i druge pomoći Ukrajini.

Photo: Hrvatski sabor, NATO enhanced Forward Presence BG Lithuania

Hrvatska je Vlada iznimno danas održala redovitu tjednu sjednicu, budući da od sutra pa do kraja tjedna premijer Andrej Plenković boravi u New Yorku na zasjedanju Opće skupštine UN-a, a posjet SAD-u iskoristit će i za susrete s hrvatskim iseljenicima, ali i da održi predavanje na sveučilištu Harvard. Tako se na 150. sjednici održanoj ranoj poslijepodne, među ostalim, našlo i nekoliko točaka dnevnog reda koje se tiču sudjelovanja OS RH u međunarodnim misijama te operacijama tijekom 2023. i 2024. godine. Ukupno 4 prijedloga objedinjeno je obrazlagao ministar obrane Mario Banožić, koji je u uvodnom dijelu najprije rekao par općih konstatacija:

„Republika Hrvatska kao odgovorna članica međunarodne zajednice pridaje važnost sudjelovanju u operacijama i misijama u inozemstvu kao aktivnom doprinosu izgradnje međunarodnog mira i sigurnosti. To je važan instrument vanjske i sigurnosne politike koji osigurava ispunjenje nacionalnih i vanjskopolitičkih interesa Republike Hrvatske. Sudjelovanje u operacijama i aktivnostima u inozemstvu jedna je od 3 temeljne misije Oružanih snaga RH. Hrvatska vojska sudjelovanjem u operacijama i aktivnostima dodatno razvija sposobnosti i podiže razinu interoperabilnosti s oružanim snagama drugih država“.

Potom je ministar Banožić vrlo kratko objavio prijedloge za misije i operacije UN-a, NATO-a i Europske unije:

„Što se tiče operacije potpore miru KFOR na Kosovu, Republika Hrvatska u toj operaciji sudjeluje od 2009. godine. Do sada je u njoj sudjelovalo 1.358 pripadnika Hrvatske vojske. U 2023. i 2024. godini u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu predlaže se sudjelovanje do 160 pripadnika Hrvatske vojske i do 2 helikoptera HRZ-a, uz mogućnost rotacije.

Po pitanju aktivnosti stalne NATO skupine protuminskih snaga 2 u 2023. i 2024. godini predlaže se nastavit sudjelovanje u ovoj aktivnosti s do 5 pripadnika uz mogućnost rotacije. Radi se o sudjelovanju protuminskih ronitelja HRM koji se ukrcavaju na bordove talijanske Ratne mornarice i obavljaju zadaću u području Sredozemlja i Crnog mora.

Operacija potpore miru Europske unije EU NAVFOR Somalia-ATALANTA u 2023. i 2024. godini predlaže se nastavak sudjelovanja s do 25 pripadnika Hrvatske vojske uz mogućnost rotacije. Riječ je o operaciji potpore miru kojom Europska unija u području Somalije i Roga Afrike provodi zadaće borbe protiv piratstva i zaštite humanitarnog brodovlja Svjetskog programa za hranu.

U 2023. i 2024. godini predlažemo i nastavak sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, i to u Libanonu do 3 pripadnika, u Zapadnoj Sahari do 5 pripadnika i u Indiji i Pakistanu do 9 pripadnika, uz mogućnost rotacije“.

Tu je primjetno novo jačanje hrvatskog kontingenta u KFOR-u: u studenom 2020. hrvatsko prisustvo na Kosovu pojačano je na čak do 150 pripadnika OS RH, da bi po novom prijedlogu kontingent sjedeće godine narastao za još 10 ljudi, pa bi maksimalni broj pripadnika hrvatskog kontingenta trebao biti 160 ljudi. Od veljače ove godine u sastav hrvatske satnije integriran je i pješački vod Oružanih snaga Albanije.

Peti hrvatski AVPD tim još nije otišao put Somalije (Photo: OSRH / I. Hržić)

S EU-operacijom ATALANTA trenutno ima određenih problema, zbog čega put Afrike nije otišao već pripreman hrvatski AVPD-tim. Naime, kako je objašnjeno u današnjim Vladinim dokumentima koji prate ovu točku dnevnog reda, „početkom 2022. godine provedene su pripreme za upućivanje petog AVPD tima, no u konačnici upućivanje nije provedeno jer u ožujku 2022. godine nije postignut dogovor o produljenju Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koja daje pravnu osnovu za provođenje mandata operacije u somalijskim teritorijalnim vodama. U tijeku su pregovori između nadležnih tijela Europske unije i novoizabranih somalijskih vlasti o uspostavi bilateralnog sporazuma između Europske unije i Somalije, kojim bi se omogućilo provođenje operacije i angažman AVPD timova u somalijskim teritorijalnim vodama“. Zato se vjerojatno i ne spominje izričito koje bi bile dužnosti najviše 25 hrvatskih vojnika koji bi se uputili u operaciju EU NAVFOR Somalia-ATALANTA, budući je hrvatska do sada u tu operaciju davala ponešto stožernog osoblja, dok je većinu kontingenta činio AVPD tim.

Načelnik GS OS RH u posjetu 8. HRVCON-u u Poljskoj – zadnjem sa SVLR Vulkan u svom sastavu (Photo: PAO team eFP BGP)

Ovo, međutim, nisu sve misije i operacije u kojima će narednih godinu ili dvije sudjelovati pripadnici hrvatskih Oružanih snaga. Naime, prošle godine Vlada je dala zeleno svjetlo za nekoliko misija tijekom 2022. i 2023., pa će tako sljedeće godine do 90 hrvatskih vojnika otići i u Poljsku u NATO aktivnost ojačane Prednje prisutnosti (eFP). Do sada je Hrvatska u toj aktivnosti sudjelovala s atraktivnim i u Poljskoj prilično popularnim višecijevnim bacačima SVLR „Vulkan“ M-92 kalibra 122 mm, a sljedeće godine bi po prvi puta do sada u Poljsku trebala otići bitnica samohodnh haubica PzH-2000. Nakon višegodišnje pauze, sljedeće godine hrvatski vojnici vraćaju se i u Litvu, također u NATO aktivnost eFP, i to s prilično brojnim kontingentom od najviše 200 pripadnika.

Sljedeće godine na rasporedu je i operacija potpore miru „Sea Guardian“ u Sredozemlju, kamo će se uputiti do 35 pripadnika OS RH i brod HRM-a, kao i EU-operacija „EU NAVFOR MED IRINI“ s maksimalno 3 pripadnika OS RH. Nastavit će se i sudjelovanje u operaciji koalicijskih snaga „Inherent Resolve“ u Kuvajtu i Iraku, sa simboličkom prisutnošću do najviše 3 pripadnika OS RH, te „NATO Mission Iraq“ s najviše 10 hrvatskih vojnika.

Za danas predložene misije i operacije odobrenje treba – kao i do sada – dati Hrvatski sabor, što zasigurno neće biti problem, iako mu je MORH uskratio mogućnost da po završetku svake ove misije i operacije dobije i odvojeno izviješće o konkretnim rezultatima svakog pojedinog međunarodnog sudjelovanja hrvatskih vojnika.