U Bruxellesu bjesni rat između narkobandi, što postaje sve opasnije za građane. Pucnjave se događaju svakih nekoliko dana. Sada vlada želi poduzeti mjere – i poziva vojsku u pomoć, objavio je u srijedu, 24. rujna, njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung  (FAZ). Belgijski ministar obrane Theo Francken iz konzervativne flamanske stranke N-VA objasnio je to sažeto: „Maslinasto zelena ostavlja jači dojam od plave“. Stoga će u budućnosti policija patrolirati problematičnim četvrtima Bruxellesa zajedno s vojskom. “Radi se o demonstraciji pune moći države“, rekao je Francken, koji je ovaj plan osmislio s ministrom unutarnjih poslova Bernardom Quintinom, desničarskim liberalnim političarem iz valonske regije.

Ovo podsjeća na Ameriku gdje je predsjednik Donald Trump već rasporedio Nacionalnu gardu u Los Angelesu i Washingtonu, a sada želi poslati naoružane vojnike i u Memphis te Chicago – sve kako bi obuzdao navodno rašireni kriminal. Je li mu to uopće dopušteno kontroverzno je pitanje i osporava se na sudu, naglašava FAZ. I u Belgiji se isprva činilo kao da će pravne zabrinutosti biti odbačene. “Vojska ima zadatak zaštititi integritet nacionalnog teritorija“, rekao je Quintin ranije ovog mjeseca. A to uključuje i borbu protiv kriminala povezanog s drogom i narko-bandama.

Trumpov recept protiv kriminala – Nacionalna garda na ulicama Washigtona

Vladajuća koalicija u Belgiji isprva nije imala problema – svih pet stranaka složilo se. Vođa flamanskih socijaldemokrata, Conner Rousseau, čak je predložio da bi, da je bilo po njemu, vojska već odavno mogla biti raspoređena u Antwerpenu. Patrole u belgijskom glavnom gradu trebale su prema planu početi u listopadu, navodi FAZ. Međutim, ministar obrane ponovno je sjeo i pregledao pravnu osnovu. „Mora postojati pravni okvir koji (vojsci) omogućuje pretres ljudi, zahtijevanje identifikacije ili, ako je potrebno, stavljanje lisica ljudima“, naknadno je izjavio Francken. Da bi se to dogodilo, prvo mora stupiti na snagu novi kazneni zakon – što se neće dogoditi do 8. travnja sljedeće godine, dvije godine nakon što je reforma usvojena. Vojno zakonodavstvo također će biti revidirano na toj osnovi. To bi moralo regulirati relevantne ovlasti za unutarnje operacije. Vlada namjerava dati prijedlog koji će potom morati usvojiti Parlament. Hoće li to biti uspješno za nekoliko mjeseci, ostaje za vidjeti.

Bruxelles već ima iskustva s vojno-policijskim patrolama

Francken je podsjetio da su teško naoružani vojnici već patrolirali ulicama glavnog grada. Početkom 2015., kao odgovor na rastuću terorističku prijetnju, pokrenuta je operacija “Vigilant Guardian”, a nakon napada 2016. godine masovno je proširena. Pet godina skupine od četiri ili pet vojnika s jurišnim puškama više su puta viđane na željezničkim kolodvorima, zračnoj luci i u centru grada. Vojna vozila bila su parkirana na kritičnim točkama, uključujući i ispred Europske komisije. Međutim, vojska je trebala intervenirati samo u slučajevima neposredne opasnosti. Vojnicima nije bilo dopušteno provjeravati ljude, što je izazvalo brojne kritike. Ministar je jasno dao do znanja da se to neće ponoviti pod njegovim vodstvom. Načelnici pogođenih naselja nisu oduševljeni raspoređivanjem vojske. „To je vrlo loša ideja, jer vojska nije ni obučena ni opremljena za to“, kaže gradonačelnik Anderlechta, Fabrice Cumps, socijaldemokrat. „Ako nam savezna vlada želi pomoći, što je naravno bitno, mora ojačati policijske snage i refinancirati policiju i na lokalnoj i na saveznoj razini – posebno odjel za kriminalističke istrage.“ Predstavnici policijskih sindikata također su skeptični. Vojska ne može nadoknaditi nedostatak policijskog osoblja, tvrde. Štoviše, nema iskustva s takvom suradnjom.

Dvadeset pucnjava u pet tjedana

Ministar unutarnjih poslova uzvraća ukazivanjem na strukturnu slabost belgijskog sustava. Lokalna policija je pod upravom gradonačelnika. “Bruxelles je jedini grad na svijetu s nekoliko policijskih okruga“, rekao je Quintin, dodajući da oni djeluju potpuno neovisno jedan o drugome. Primjerice, okrug u blizini Južnog kolodvora prije četiri godine odlučio je ukinuti posebnu radnu skupinu protiv kriminala povezanog s drogom. Da još postoji, možda sada ne bi bilo potrebe za raspoređivanjem vojnika.

Uobičajeni prizori na Gare du Midi u Bruxellesu

Nesporno je da je policija već prije dvije godine izgubila kontrolu nad dijelovima grada. Iz Antwerpena se rat između suparničkih narkobandi proširio na Bruxelles. Pucnjave se ponavljaju u problematičnim četvrtima, posebno na zapadu grada, u Anderlechtu i Molenbeeku, ali i u središtu Bruxellesa, gdje su narko bande stekle uporište. Ove godine već je bilo više od šezdeset pucnjava. Dvadeset ih se dogodilo u samo pet tjedana ovog ljeta, rezultirajući s dva smrtna slučaja i osam ozljeda. Malo se zna o pozadini. Obično se radi o obračunima unutar miljea i ratovima za teritorij. Unosno prodajno mjesto može generirati i do 50.000 eura prihoda tjedno. To dovodi do pucnjava oko relevantnih lokacija, uključujući i one s poluautomatskim oružjem. U blizini Južnog kolodvora, istražitelji su morali zatvoriti kafić koji je prodavao drogu kako bi smirili ulicu.

Bande preuzimaju velike rizike

Policija najavljuje “Veliki plan” za sigurnost – nove sigurnosne kamere i vojne patrole

Bande preuzimaju sve veće rizike, ocjenjuje se u tekstu FAZ-a. Ovih dana borbe se više ne vode isključivo u mraku, već usred bijela dana. To povećava opasnost da se prolaznici nađu na meti. Početkom kolovoza, metak je pogodio vjetrobransko staklo automobila u kojem su se nalazili majka i njezino devetogodišnje dijete. Oboje su se spasili. Glavni državni odvjetnik Bruxellesa Julien Moinil ne krije opasnost: “Svatko tko se kreće Bruxellesom može biti pogođen zalutalim metkom u vjetrobransko staklo ili na pločniku.”

Ova eskalacija privukla je političku pozornost na situaciju, posebno otkako se kriminal sada proširio na dijelove Ixellesa i Saint-Gillesa, popularnih stambenih područja s bogatim stanovnicima u blizini Europske četvrti. Ministar unutarnjih poslova Quintin želi postaviti više nadzornih kamera u javnim prostorima. Odjel za kriminalističke istrage je ojačan, a Moinil, koji je na dužnosti od početka godine, pojačao je borbu protiv bandi.

Samo ove godine uhićeno je više od 1250 ljudi zbog trgovine drogom, ali bande brzo regrutiraju nove članove – posebno u zajednicama u kojima imigranti žive bez dozvole boravka i nemaju što izgubiti. Četrdesetogodišnji državni odvjetnik ne očekuje brz uspjeh: “Ne treba vjerovati da se deset, dvadeset ili čak trideset godina nemara može ispraviti u šest mjeseci“.

Inače, autor ovih redaka, neslužbeno kontaktirajući s osobama malobrojne hrvatske zajednice u Bruxellesu, potvrđuje da se u neke kvartove, mahom migrantske, ne ulazi ako nema za tim neka sušta potreba. Također, većina malo bolje stojećih Belgijaca ili osoba koje rade za EU ili NATO, kojima je sjedište u Bruxellesu, odavno su se preselili u predgrađa ili mirnije kvartove grada radi sigurnosti.

Nakon gotovo 4 godine, Vrhovni sud RH danas je donio pravomoćnu presudu u slučaju Grdić-Preost. Radi se o bivšim čelnicima Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, koji su zajedno s još 3 pripadnika VSOA-e proglašeni krivima za zlouporabu položaja i ovlasti na štetu RH i VSOA-e. Konkretno, riječ je o pronevjeri gotovo 5 milijuna kuna iz Fonda za posebne namjene VSOA-e od 2009. do 2012. godine.

Nakon suđenja zatvorenog za javnost, u siječnju 2018. bivši šef VSOA-e i ujedno prvooptuženi Darko Grdić osuđen je na 3 godine zatvora, baš kao i njegov zamjenik Ognjen Preost, dok je Zdeslav Ivanković – bivši šef kabineta ravnatelja VSOA-e – osuđen uvjetno na 10 mjeseci zatvora uz rok kušnje od 3 godine, operativni dočasnik u Kabinetu ravnatelja VSOA-e Denis Lukinić – uvjetno na 11 mjeseci zatvora uz rok kušnje od 4 godine, dok je petooptuženi Tibor Mijo Kuljanić – načelnik Odsjeka za operativnu tehniku Uprave za informacijsku sigurnost VSOA-e – nepravomoćno oslobođen. Uz to, Županijski sud u Zagrebu presudio je da optuženici moraju obeštetiti Republiku Hrvatsku u iznosu od 4,7 milijuna kuna. Sve su strane najavile žalbu, koju je Vrhovni sud riješio tek danas i time donio pravomoćnu presudu.

Žalbom do blaže presude

Prema danas objavljenom priopćenju, Vrhovni sud donio je presudu kojom se povodom žalbe stranaka preinačilo presudu Županijskog suda u Zagrebu. U odnosu na dvojicu prvooptuženika preinačene su pravne oznake i odluke o kazni, dok su za trećeg, četvrtog i petog optuženika presude tek potvrđene. U opisu kaznenog djela Vrhovni sud kaže da su četvorica optuženika osuđeni jer su u Vojnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji iskoristili svoj položaj i ovlasti – naime, protivno propisima su raspolagali sredstvima za posebne namjene i neosnovano odobravali isplate. Prvi optuženik (bivši ravnatelj Agencije Darko Grdić) i drugi optuženik (zamjenik ravnatelja Agencije Ognjen Preost) neosnovano su odobrili isplate sredstava jedan drugome. Znali su da sredstva neće biti utrošena za obavljanje poslova iz nadležnosti Agencije nego da će ih koristiti za osobne svrhe. Neosnovano su odobravali isplate i trećem optuženiku (tajniku kabineta ravnatelja Agencije Zdeslavu Ivankoviću) i četvrtom optuženiku (višem stručnom referentu u kabinetu ravnatelja Agencije Denisu Lukiniću). Treći optuženik je veći dio tako primljenih sredstava zadržao za sebe, a ostatak predao prvom optuženiku i po njegovom nalogu drugim osobama. Na taj način Grdić je zadržao za sebe najmanje 1.560.000,00 kuna, Preost duplo više – odnosno najmanje 3.032.800,00 kuna, Ivanković tek 182.000,00 kuna, a Lukinić 199.000,00 kuna. Za Republiku Hrvatsku nastala je šteta od najmanje 4.973.800,00 kuna, što izgleda da nikoga tu nije, samo po sebi, previše pogodilo.

Što se tiče petooptuženog Tibora Mije Kuljanića, Vrhovni sud potvrdio je oslobađajuću prvostupanjsku presudu. Naime, u optužnici mu se stavljalo na teret da je kao načelnik odsjeka u VSOA-i preuzeo 1.522.000,00 kuna, čiju isplatu su mu neosnovano odobrili Grdić i Preost. Prema optužnici, dio tako primljenih sredstava Kuljanić je zadržao za sebe (tek 42.500,00 kuna), a ostatak predao prvom optuženiku Darku Grdiću. Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski Županijski sud pravilno zaključio kako nije dokazano da je peti optuženik primljena sredstva zadržao za sebe i trošio protivno njihovoj svrsi: njemu je doista odobrena isplata sredstava za posebne namjene i preuzimao je te novčane iznose, potom je novac predavao prvom optuženiku koji je zadržao 1.200.000,00 kuna, a vratio mu ostatak. Međutim, prema podacima u spisu postoje dokazi da je petooptuženi Tibor Mijo Kuljanić tako dobiveni novac trošio za potrebe operativnog rada, a nema jasnih dokaza da bi najmanje 42.500,00 kuna i stvarno zadržao za sebe te koristio za osobne interese. Zato ga je Županijski sud oslobodio optužbe, s čime se unatoč žalbi USKOK-a složio i Vrhovni sud.

U priopćenju Vrhovnog suda navodi se da je za prvog i drugog optuženika prvostupanjska presuda preinačena u pravnoj oznaci i u odluci o kazni. To se odnosi na osudu da su 2012. naložili uništavanje operativne dokumentacije za posebne namjene. Prvi i drugi optuženik su iskoristili svoj položaj i ovlasti kako bi prikrili protuzakonito prisvojeni novac koji im je isplaćen. Prema njihovom nalogu operativna dokumentacija o svrsi, načinu i visini utrošenih sredstava je uništena protivno propisima. Vrhovni sud zaključuje da je u odnosu na ovo kazneno djelo prvostupanjski sud postupanje optuženika pogrešno pravno označio prema važećem Kaznenom zakonu (koji je u primjeni od 2013. godine). Zlouporaba položaja i ovlasti predviđena je i u Kaznenom zakonu koji je prije bio na snazi. Dakle, postoji pravni kontinuitet između tih djela, ali je prijašnji Kazneni zakon tu onaj blaži zakon pa ga zato treba primijeniti. Zato je onda i preinačena prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci za to kazneno djelo („Zlouporaba položaja i ovlasti“, članak 291).

Kao olakotne okolnosti Grdiću i Preostu uzeta je u obzir dosadašnja neosuđivanost i sudjelovanje u Domovinskom ratu, za što su i odlikovani, dok je otegotno da su državni novac prisvajali kao najviše rangirane službene osobe u Vojnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji. Trećem optuženiku je olakotnim cijenjeno iskreno priznanje i prijašnja neosuđivanost, potom činjenica da je otac maloljetnog djeteta, dok je iznos pribavljene protupravne imovinske koristi vratio. Četvrtom optuženiku je olakotnim cijenjena prijašnja neosuđivanost, otac je maloljetnog djeteta, sudionik Domovinskog rata na raznim ratištima, bio je ranjen i odlikovan šest puta, a sudjelovao je i u vojnoj misiji u Afganistanu. Za trećeg i četvrtog optuženika riječ je o posebno olakotnim okolnostima koje opravdavaju primjenu ublažavanja zakonom propisane kazne.

Zbog preinake prvostupanjske presude u pravnoj oznaci jednog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti za prvog i drugog optuženika odlukom Vrhovnog suda utvrđena je kazna zatvora 6 (šest) mjeseci za to kazneno djelo. Za prvo kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti prihvaćena je kazna zatvora 2 (dvije) godine i 6 (šest) mjeseci iz prvostupanjske presude. Odlukom Vrhovnog suda prvi i drugi optuženik osuđeni su na jedinstvenu kaznu zatvora od 2 godine i 10 mjeseci. Za trećeg i četvrtog optuženika potvrđena je prvostupanjska presuda. Treći optuženik osuđen je na kaznu zatvora od 10 mjeseci uz rok provjeravanja 3 godine (uvjetna osuda), a četvrti optuženik na kaznu zatvora 11 mjeseci uz rok provjeravanja od 4 godine (uvjetna osuda). Osim toga, na ime imovinskopravnog zahtjeva prvom je optuženiku naloženo platiti Republici Hrvatskoj 1.560.000,00 kuna, drugom optuženiku 3.032.800,00 kuna, a trećem optuženiku 199.000,00 kuna.

Vrhovni sud RH smatra kako su jedinstvena kazna zatvora prvom i drugom optuženiku, a izrečena uvjetna osuda trećem i četvrtom optuženiku, primjerene težini i okolnostima počinjenih kaznenih djela te njihovim osobnostima, da će se takvim kaznama ostvariti svrha kažnjavanja i u dostatnoj mjeri izraziti odgovarajući prijekor društva prema takvim kaznenim djelima. Kazna će, smatraju na Vrhovnom sudu, utjecati na počinitelje da ubuduće ne čine kaznena djela, a drže da će utjecati i na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. „Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava“, blago zaključuje Vrhovni sud u današnjem priopćenju o zaključenju slučaja Grdić-Preost.

Blagost na djelu

Ova je blagost posebno primjetna ako se prisjetimo da je prije samo nekoliko tjedana Josip Čović, svojedobni čelnik Odjela za zrakoplovno-tehničke standarde pri MORH-u, za kazneno djelo primanja mita od „najmanje 10.000 eura” pravomoćno osuđen na 3 godine zatvora. Postrožavanje njegove prvostupanjske presude Vrhovni sud je obrazložio riječima „Koruptivne radnje su se odvijale u specifičnim okolnostima važnim za interese Republike Hrvatske“, obrazlažući nadalje:

„U takvim okolnostima značajna je otegotna okolnost da prvi optuženik kao vojna osoba čini produljeno kazneno djelo primanja mita samo zato da bi se nezakonito obogatio. Takvim koruptivnim ponašanjem naškodio je ugledu tijela državne uprave koja su po definiciji dužna postupati savjesno i zakonito te svojim djelovanjem stvarati povjerenje građana u vladavinu prava i jednakost svih pred zakonom. Iskazao je visok stupanj kriminalne volje, upornosti i ustrajnosti. Ozbiljno je narušio povjerenje ne samo države koja mu je povjerila takvu dužnost nego i građana u zakonito postupanje vojnih institucija“.

Iako sve navedeno itekako vrijedi i u slučaju Grdić-Preost, ovdje se takve kvalifikacije nije čulo. Dok ni iznos u pitanju nije bio „najmanje 10.000 eura“, već najmanje 661.618 eura, teško je ne pomisliti kako je provedba svekolikih tajnih djelovanja Vojne sigurnosno-obavještajne agencije ipak još i bitnija nego činjenica da je o uspjehu remonta MiG-21 ovisila „mogućnost ispunjavanja obveza preuzetih iz NATO saveza“, koja je Čoviću stavljena na dušu kao posebna otegotna okolnost. Nažalost, kako su oba postupanja bila kompletno zatvorena za javnost, ostaje nemoguće utvrditi išta drugo o ove dvije pravomoćne presude osobama koje su svojim djelovanjem itekako kaljale ugled obrambenog sustava, i u pitanje dovodile njegovo djelovanje i operativnu spremnost – svaka na svome polju.

Devet mjeseci od otkrića jedne od najvećih afera u OS RH posljednjih godina, tzv. afera „Municija“ dobila je nastavak. Državno odvjetništvo u Zadru prošloga je tjedna podignulo je optužice protiv ukupno 6 ljudi. Točnije, u četvrtak 9. srpnja je Općinsko državno odvjetništvo (ODO) u Zadru podiglo optužnicu protiv dvojice državljana Republike Hrvatske (1978. i 1979. godište) zbog počinjenja kaznenih djela protiv javnog reda nedozvoljenim posjedovanjem, izradom i nabavljanjem oružja te eksplozivnih tvari iz čl. 331. st. 3. i 1. Kaznenog zakona. Kako stoji u priopćenju zadarskog ODO,

Dio spremnika koje je zaplijenila PU Zadarska

„Prvookrivljenog 42-godišnjaka se tereti da je 7. studenog 2019. u svom stanu u Zadru; protivno odredbama Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građanima, iako svjestan da je zabranjeno držati dugo vatreno oružje koje ulazi u kategoriju-A zabranjeno vatreno oružje, te svjestan da je zabranjeno držanje prigušivača namijenjenih oružju; držao pet spremnika za dugo vatreno oružje i više komada streljiva vojnog podrijetla te jedan prepravljeni prigušivač.
Drugookrivljenog 41-godišnjaka tereti se da je 7. studenog 2019. u svom stanu u Zadru; protivno odredbama Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građanima, iako svjestan da je zabranjeno držati kratko vatreno oružje koje ulazi u kategoriju A – zabranjeno vatreno oružje; držao jedan spremnik za dugo vatreno oružje na koji je montiran gumeni nastavak te jedan spremnik za kratko vatreno oružje za pištolj, kao i više komada streljiva vojnog podrijetla“.

Istog tog 9. srpnja zadarsko ODO podiglo je i optužnicu protiv državljanina Republike Hrvatske (1977.) također zbog počinjenja kaznenog djela protiv javnog reda nedozvoljenim posjedovanjem, izradom i nabavljanjem oružja i eksplozivnih tvari iz čl. 331. st. 3. Kaznenog zakona. Njemu se stavlja na teret da je

„(…) 7. studenog 2019. u obiteljskoj kući u Zadru; protivno odredbama Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građanima; iako svjestan da je zabranjeno držati dugo vatreno oružje koje omogućuje ispaljivanje više od jedanaest naboja bez ponovnog punjenja ako je spremnik kapaciteta većeg od deset naboja dio vatrenog oružja ili ako je u njega umetnut odvojivi spremnik kapaciteta većeg od deset naboja, pa stoga spada u kategoriju A – zabranjeno vatreno oružje, bez ovlaštenja nadležnog tijela držao četiri spremnika za dugo vatreno oružje, te više komada raznog streljiva vojnog podrijetla“.

Samo dva dana ranije, u utorak 7. srpnja ove godine, zadarsko Općinsko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv još trojice državljana RH ((1967., 1973. i 1983. godište) zbog počinjenja kaznenih djela nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari iz čl. 331. st. 3. i 1. Kaznenog zakona. U podužem priopćenju ODO pojašnjava koji je njihov krimen:

„U optužnici se prvookrivljenom 53-godišnjem hrvatskom državljaninu stavlja na teret da je 11. lipnja 2019. u Zagrebu; protivno odredbama Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana; iako svjestan da se streljivo za vojno oružje nabavlja prema posebnim propisima i koristi se isključivo za vojne i policijske potrebe, te čiji promet fizičkim osobama nije dozvoljen, pa stoga spada u kategoriju A – zabranjeno vatreno oružje, od neutvrđene osobe u cilju daljnje preprodaje za neutvrđeni novčani iznos bez ovlaštenja nadležnog tijela kupio više tisuća komada vojnog streljiva, a potom prema prethodnom dogovoru također na području Zagreba isto streljivo bez ovlaštenja nadležnog tijela prodao trećeokrivljeniku za novčani iznos od 14.000,00 kuna.
Drugookrivljenom 47-godišnjem hrvatskom državljaninu se stavlja na teret da je 8. studenoga 2019. u obiteljskoj kući koju koristi u Zadru; protivno odredbama Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana; iako svjestan da je zabranjeno držati kratko vatreno oružje koje ulazi u kategoriju A – zabranjeno vatreno oružje, bez ovlaštenja nadležnog tijela u podrumu obiteljske kuće u sefu za oružje držao okvire za streljivo za pištolj marke Glock i okvire za streljivo za pištolj marke HS, koji su pronađeni i oduzeti prilikom pretrage.
Trećeokrivljenom 37-godišnjem hrvatskom državljaninu se stavlja na teret da je 11. lipnja 2019. u Zagrebu; protivno odredbama Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana; iako svjestan da se streljivo za vojno oružje nabavlja prema posebnim propisima i koristi isključivo za vojne i policijske potrebe, te čiji promet fizičkim osobama nije dozvoljen, pa stoga spada u kategoriju A – zabranjeno vatreno oružje, od prvookrivljenika kupio više tisuća komada streljiva vojnog podrijetla. Istog je dana, također po prethodnom dogovoru, jednoj osobi prodao malo više od dvije tisuće komada takvog streljiva po cijeni većoj od one po kojoj je kupio to streljivo, a ostatak je donio u jedno mjesto pored Zadra gdje stanuje i spremio u garažu, te potom ponudio na prodaju putem društvene aplikacije većem broju osoba koje su od njega kupile neutvrđenu količinu takvog streljiva, dok je u svojoj garaži držao više komada raznog streljiva i spremnika“.

Neslužbeno je potvrđeno da se ove optužnice tiču ranije spominjanih aktera afere „Municija“ – dvojice pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, jednog bivšeg dužnosnika grada Zadra, te trojice trgovaca i preprodavača oružja.

Aferu „Municija“ otkrila je Nova TV u studenom prošle godine, uz tvrdnju da su „trojica pilota HRZ-a iz 93. krila HRZ u Zemuniku u vojnom helikopteru prevezla prerušenog 36-godišnjaka kojeg se dovodi u vezu s ilegalnom trgovinom oružja“. Policijska uprava zadarska potvrdila je da je obavljen pretres domova, poslovnih prostora, osobnih vozila i plovila pri čemu je pronađena veća količina streljiva vojnog podrijetla. Dva tjedna kasnije, vojni vrh je potvrdio da povjerenstvo načelnika GS OS RH utvrdilo „neovlašteni ulazak dviju civilnih osoba u vojni objekt i neovlašteno letenje helikopterom“, kao i „nedopušteno manipuliranje streljivom kod bojevih gađanja“. Tako je afera „Municija“ i službeno dobila drugi krak – kojeg portal Obris.org naziva „Daj đir“.

Po zapovjednoj dužnosti ekspresno su smijenjeni zapovjednik HRZ-a brigadni general Mato Mikić i zapovjednik 93. krila brigadir Mario Pleša U veljači ove godine je Ministarstvo obrane za Novu TV potvrdilo da je revizija u skladištima OS RH pokazala određeni manjak streljiva, te da je jedan manji dio streljiva pronađen pri pretresu prostora kojim su se koristili osumnjičenici u aferi „Municija“ bio „u vlasništvu OS RH“. Pojedini mediji spominjali su da je policija tijekom pretraga pronašla i 31 komad streljiva za naoružanje koje se koristi na helikopterima OH-58D Kiowa Warrior. Ministarstvo obrane to nikada nije ni potvrdilo ni demantiralo.

Prošlotjedno podizanje optužnice protiv 6-orice osumnjičenih za aferu „Municija“ znači da će oni svoju nevinost dokazivati na sudu, kao što će ondje i Općinsko državno odvjetništvo testirati utemeljenost tvrdnji navedenih u optužnicama.

Neovlašteni ulazak civila, neovlašteno letenje helikopterom, nedopušteno manipuliranje streljivom – to je bio prvi zaključak jednog od 3 povjerenstava osnovanih zbog tzv. afere „Municija“, ili po našem „Daj đir“, koja je u studenom prošle godine drmala 93. krilom HRZ-a u Zemuniku. Što sve stoji u izvješćima povjerenstava – a radi se o tijelima koja su zasebno osnovali ministar obrane, načelnik GS OS RH, te zapovjednik HRZ-a – nije poznato, niti je baš vjerojatno da ikad zapravo bude predstavljeno javnosti. Iako je na izvanrednoj press-konferenciji krajem studenog prošle godine načelnik GS OS RH general Mirko Šundov obećao da će „javnost biti izviješćena“ čim će biti „dodatnih informacija“, to se do sada nije dogodilo, a očito ni neće jer je MORH za Novu TV večeras potvrdio: „sadržaj izvješća Povjerenstava su klasificirani dokumenti“. Međutim, danas, 3 mjeseca kasnije, ipak je poznat dio propisanih kazni akterima ovog vojnog skandala. Kako je večeras objavila Nova TV, Ministarstvo obrane potvrdilo je o kaznama odrezanim od Vojno-stegovnog suda problematičnim vojnim pilotima:

„Određene su stegovne kazne nečasnog otpusta iz djelatne vojne službe, smjenjivanje sa zapovjedne dužnosti, te zabrana obnašanja zapovjednih dužnosti u sljedećih pet godina, te novčana kazna u iznosu od 25 posto mjesečnih primanja 6 mjeseci“.

Kazne se odnose, pojašnjava MORH, a prenosi Nova TV, i na neovlaštenu uporabu streljiva dobivenog za izvršavanje zadaća. Revizija u skladištima OS RH pokazala je i određeni manjak streljiva:

Dio streljiva koje je policija pronašla tijekom pretresa (Photo: PuZd)

„Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da veći dio streljiva koje je pronađeno i oduzeto nije podrijetlom iz skladišta Oružanih snaga. Za manji dio streljiva je utvrđeno da je bilo u vlasništvu OS RH. Navedeno streljivo je predano vojnoj policiji i policijskim službenicima prilikom postupanja, te se zbog predmetnog vodi stegovni postupak“.

Pitanja o količinama spornog streljiva, za što je ono bilo namijenjeno (daljnjoj prodaji na tržištu ili usputnom hobiju), te je li riječ o krađi iz vojnih skladišta – ostala su bez odgovora. Ipak, ova afera dovela je do niza smjena po cijeloj zapovjednoj liniji, uključujući i zapovjednika baze te zapovjednika HRZ-a. No, sve to je tek dio epiloga afere „Daj đir“, jer su na potezu još i civilna tijela koja su zaprimila policijske prijave.

Podsjetimo – u rujnu prošle godine 3 pilota iz 93. krila u Zemuniku provozala su u helikopteru Bell-206B iz sastava HRZ-a neovlaštenog civila, prerušenog u vojnog pilota. Let je bio planiran kao dio obučne aktivnosti, a letjelo se nekih sat vremena od Zadra do Velebita, i natrag. Kako se poslije pokazalo, radilo se zapravo o dvojici civila koja nisu imala dozvolu za ulazak u bazu, pri čemu je jedan stari policijski znanac. Piloti koji su prekršili vojnu stegu bili su vrlo perspektivni instruktori letenja, dok je treći od njih bio mladi poručnik na obuci. Neovlašteni let postao je predmet istrage vojne policije, dok je civilna policija iz Policijske uprave Zadarske prilikom pretresa domova, poslovnih prostora, osobnih vozila i plovila aktera ovog skandala pronašla „veću količinu streljiva“ – gotovo 8.000 komada raznog streljiva, uključujući i ono zaplijenjeno u doba Domovinskog rata, te spremnike većih kapaciteta od dozvoljenog. Protiv 4 osobe Policijska uprava Zadarska provela je krim-istraživanje koje je rezultiralo kaznenim prijavama zbog sumnje u kaznena djela „Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari“ iz članka 331 Kaznenog zakona, kao i zbog počinjenja većeg broja prekršaja iz Zakona o nabavi i posjedovanja oružja građana.

Zbog pisanja o čitavom ovom slučaju pojedinim se novinarima prijetilo tužbom, a dio javnosti je i izričito smatrao čitavu situaciju bezopasnom te još jednim primjerom „njuškanja“ bez posebnih obzira prema obrambenom sustavu i njegovu osoblju. Kad se pogleda oštrinu do sada službeno izrečenih sankcija, teško se oteti dojmu kako puštanju svježega zraka i sunčevog svjetla na mutne poslove u svim segmentima države ipak nema alternative.

Kako je večeras, 20. studenog 2019. godine, objavio Dnevnik Nove TV u prilogu novinarke Ivane Pezo Moskaljov – trojica pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva iz vojne baze u Zemuniku pod istragom su civilne i vojne policije.

Trojica pilota prije dva su mjeseca i to u vrijeme svojih, već planiranih vojnih zadaća u vojnom helikopteru prevezli 36-godišnjaka kojeg se dovodi u vezu s ilegalnom trgovinom oružja. „Pritom je utvrđeno da su tri djelatne vojne osobe prekršile vojnu stegu. Nije u tom helikopteru prevoženo nikakvo naoružanje“, kaže brigadni general Mato Mikić, zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Kako bi mu prikrili trag, muškarca su prerušili. U vojnu bazu u Zemuniku ušao je u odori vojnog pilota. Sporni let od nešto više od sat vremena od Zadra i okolice do Velebita, utvrđeno je, ranije je bio isplaniran. Nije poznato jesu li se i gdje zaustavljali.

Brigadni general Mikić kaže da nije razgovarao s osumnjičenim pilotima. „Jedan dio izvješća znam i, kao što sam već rekao, poduzeo sam određene korake u smislu sigurnosti i zaštite vojnih objekata“, kazao je Mikić. Piloti pod istragom su instruktori letenja i školuju mlađe naraštaje. No, nitko od njihovih nadređenih, pa ni Ministarstvo obrane, sve do danas o slučaju nije izvijestio javnost.

Prva je to učinila zadarska policija koja je, neslužbeno, prije pretresa imala dojavu. „Kod njih je pretragom doma, poslovnih prostora, osobnih vozila i plovila pronađena veća količina streljiva vojnog podrijetla“, kazala je glasnogovornica PU zadarske Ivana Grbin. Pali su s gotovo 8.000 komada raznog streljiva, ali i spremnicima većih kapaciteta nego što je zakonom dozvoljeno. Neslužbeno, dio je zaplijenjenog streljiva iz Domovinskog rata. S obzirom na količine, sumnja se da je bilo namijenjeno crnom tržištu. „Djelatnici koji su učinili stegovni prijestup aktivno se bave, primjerice, streljaštvom. To je jedna disciplina, tako da su te njihove komunikacije prema civilnim osobama njihova osobna stvar“, tvrdi general Mikić.

Kako situaciju vidi MUP RH?

Dio zaplijenjenog streljiva (Photo: PU Zadarska)

Policijska uprava Zadarska uobičajenim sterilnim priopćenjem oglasila se 8. studenog, a priopćenje prenosimo u cijelosti.

„Policijski službenici Odjela organiziranog kriminaliteta, Službe kriminalističke policije, PU zadarske proveli su kriminalističko istraživanje nad četiri državljana RH u dobi 36, 42, 41 i 40 godina, poradi sumnje u počinjenje kaznenih djela ‘Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari’ iz čl. 331 KZ-a.

Tijekom provođenja kriminalističkog istraživanja na području grada Zadra i okolice, kod njih je pretragom doma i drugih prostora, poslovnog prostora, osobnih automobila i plovila, pronađena veća količina streljiva vojnog podrijetla kalibra 5,56*45 mm – ukupno 6.593 komada, 31 komad streljiva kalibra 12,7 50 BMG, 908 komada streljiva vojnog podrijetla kalibra 7,62 mm, 416 komada streljiva kalibra 7,9 mm, također vojnog podrijetla, te više spremnika za streljivo koji primaju veći broj naboja nego što je to dozvoljeno temeljem Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.

Jučer (7. studenog, op.a.) je 36-godišnjak uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave zadarske, dok su protiv 42, 41 i 40-godišnjaka podnesene kaznene prijave Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru poradi počinjenja kaznenih djela ‘Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari’ iz čl. 331 st. 1 i 3. KZ-a.

Također je utvrđeno da su sva četvorica počinili veći broj prekršaja iz Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, te će protiv istih biti podneseni optužni prijedlozi“.

Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru policija je podnijela kaznene prijave zbog sumnje u počinjenje više kaznenih djela nedozvoljenog posjedovanja, izrade, ali i nabavljanja oružja te eksplozivnih tvari.

Muškarac kojeg su „skrivali“ u helikopteru otprije je poznat policiji. Pušten je na slobodu uz mjere opreza, potvrđeno je Dnevniku Nove TV. Tužitelji su se žalili na tu odluku. Pilotima prijeti stegovni postupak pred Vojno-stegovnim sudom. „Oni su udaljeni iz letačke službe i uskraćena su im određena materijalna prava koja su vezana za letački dodatak“, rekao je Mikić.

Ministar obrane Damir Krstičević kratko poručuje da neće tolerirati nevojničko ponašanje, a da svojim primjerom traži red i stegu. O svemu je obaviještena i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Pokaže li istraga da je bilo propusta, Predsjednica će zahtijevati oštre sankcije, uključujući i nečastan otpust. U njezinu uredu kažu da Vrhovna zapovjednica ne dopušta da mala skupina ljudi baca ljagu na oružani sustav.

Je li ovo bio jedini takav let i na koji su način vojni piloti bili povezali s organizatorom i glavnim dobavljačem, jesu li imali pomagače, je li vojna policija utvrdila odakle su uzeli oružje i nedostaje li što od toga u vojnim skladištima – mnogo je pitanja na koja zasad nema odgovora. Slučaj koji je loš primjer za neke buduće generacije, ne samo pilota, još se istražuje.

MORH odgovara

Portal 24sata objavio je večeras i odgovor Ministarstva obrane, koji također prenosimo u cijelosti.

„Nad civilnim osobama i dvije djelatne vojne osobe provedeno je kriminalističko istraživanje od strane Ministarstva unutarnjih poslova i Vojne policije zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela ‘Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari’, opisano u članku 331. Kaznenog zakona, te su protiv istih podnesene kaznene prijave od strane Ministarstva unutarnjih poslova.

Pored toga, nad navedenim dvjema djelatnim vojnim osobama te još jednom djelatnom vojnom osobom, Vojna policija provodi kriminalističko istraživanje zbog sumnje u kršenje vojne stege, a radi se o neovlaštenom prevoženju civilne osobe u vojnom helikopteru tijekom planiranih letačkih aktivnosti. Na taj način počinjen je stegovni prijestup koji nije u svezi s počinjenjem bilo kakvog kaznenog djela. Na predmetnom letu nije prevoženo nikakvo ilegalno naoružanje niti je taj let predmet postupanja Ministarstva unutarnjih poslova.

Od strane nadređenog Zapovjedništva, protiv djelatnih vojnih osoba iz sastava 93. zrakoplovne baze, poduzete su odgovarajuće mjere sukladno Pravilniku o letačkoj službi u OS RH i Pravilniku o letenju vojnih zrakoplova, te su im izrečene zaštitne mjere zabrane letenja čime se gube materijalna prava vezano za letački dodatak.

Po završetku kriminalističkog istraživanja od strane Vojne policije, protiv djelatnih vojnih osoba bit će podnesena stegovna prijava i bit će pokrenut stegovni postupak pred Vojno stegovnim sudom. S obzirom da je postupak još u tijeku, zbog tajnosti izvida nismo u mogućnosti izvještavati o detaljima niti iznositi osobne podatke o osobama obuhvaćenim kriminalističkim istraživanjem.

Na kraju ističemo kako Ministarstvo obrane i Hrvatska vojska, bez iznimke, poduzimaju mjere u skladu sa zakonskim odredbama te sankcioniraju svaki stegovni prekršaj i ponašanje izvan okvira dosljednog poštivanja zakona, normi i pravila“.

Jedino što je tu još nedostajalo bila je izjava slična onoj generala Mikića iz priloga Nove TV: „Ovo je izolirani slučaj. To se u Hrvatskoj vojsci, u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu, do sada nije dogodilo“.

Dok je nesporno kako su sve službene reakcije u javnost pristigle tek nakon novinarskih priča te vezanih upita, možemo konstatirati i kako se o takvim situacijama već dugo nije javno čulo iz vojnih redova. No, teško se ipak ne sjetiti gotovo višedesetljetnih pokušaja sudskog rješavanja sumnji o švercu na širem prostoru Splita te susjedne Bosne i Hercegovine krajem 1990-tih godina, koji su na kraju završili zastarom na Vrhovnome sudu – a kada se navodilo da su transporti švercanih vozila i raznolike robe išli vojnim vozilima, pod vojnim oznakama i uz upaljena rotirajuća svjetla Vojne policije te iste Hrvatske vojske.

Policijska uprava Osječko-baranjska kratko je priopćila da je podnijela kaznene prijave protiv više od 20 osoba zbog zlouporabe položaja i ovlasti, te krivotvorenja službene ili poslovne isprave. Riječ je o kaznenim djelima počinjenim prije 7 i više godina, a kriminalistička istraga okončana je tek ovih dana. Policija je štetu procijenila na nešto više od 300.000,00 kuna.

Priopćenje Policijske uprave Osječko-baranjske prenosimo u cijelosti:

Pripadnici OS RH kuhaju za poplavljene u Gunji 2014. godine (Photo: arhiva MORH/I. Oršolić)

“Završeno je kriminalističko istraživanje nad više osoba te se sumnja da su počinili kaznena djela zlouporaba položaja i ovlasti te krivotvorenje službene ili poslovne isprave. Od lipnja 2010. do listopada 2011. godine na prostoru vojnog vježbališta na području Đakovštine tri rukovoditelja zapovjedila su djelatnicima da na obrascima za naručivanje obroka krivotvore i uvećaju, odnosno, lažiraju broj djelatnika i naručuju više obroka. Naručeno je i plaćeno više tisuća obroka iznad stvarnih potreba, ukupne vrijednosti veće od sto pedeset tisuća kuna. Tim novčanim sredstvima organizirali su se domjenci.

Dobavljač, trgovačko društvo s područja Slavonskog Broda, dostavljalo je hranu jednom dnevno, a obračunavalo je tri dostave dnevno te je naplatilo više od sto tisuća kuna više nego što je bilo potrebno. Ukupna materijalna šteta iznosi više od tri stotine tisuća kuna. Protiv više od dvadeset osoba podnosimo kaznenu prijavu.”

Gotovo 4 godine od početka suđenja, jutros je na zagrebačkom Županijskom sudu završen postupak protiv bivših čelnika Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, Darka Grdića i Ognjena Preosta, te još trojice suoptuženika, također pripadnika VSOA-e. Sudsko vijeće Županijskog suda pod predsjedanjem sutkinje Renate Miličević proglasilo ih je krivim za zlouporabu položaja i ovlasti na štetu Republike Hrvatske i VSOA-e, odnosno za pronevjeru gotovo 5 milijuna kuna iz Fonda za posebne namjene VSOA-e u razdoblju od 2009. do 2012. godine. Prema jutrošnjoj nepravomoćnoj presudi, Darko Grdić kao prvooptuženi osuđen je na jedinstvenu kaznu od 3 godine zatvora, baš kao i njegov bivši zamjenik u VSOA-i Ognjen Preost. Zdeslav Ivanković kao bivši šef kabineta ravnatelja VSOA-e osuđen je uvjetno na kaznu od 10 mjeseci zatvora uz rok kušnje od 3 godine, Denis Lukinić – operativni dočasnik u Kabinetu ravnatelja VSOA-e – osuđen je uvjetno na kaznu od 11 mjeseci zatvora uz rok kušnje od 4 godine, dok je petooptuženi Tibor Mijo Kuljanić – načelnik Odsjeka za operativnu tehniku Uprave za informacijsku sigurnost VSOA-e – oslobođen. Kako je USKOK tražio da sud presudom oštećenoj Republici Hrvatskoj dosudi i imovinsko-pravni zahtjev, tako četvorica osuđenih moraju vratiti ukupno 4,7 milijuna kuna.

Tonči Petković, USKOK-ov čovjek za slučajeve iz obrambenog resora

Koristeći zakonsku mogućnost, Darko Grdić, Zdeslav Ivanković i Tibor Mijo Kuljanić nisu se pojavili na izricanju presude, dok su Ognjen Preost i Denis Lukinić stoički odslušali presudu sudskoga vijeća. Po izricanju presude, Ognjen Preost je novinarima ponovio da nije kriv, te da nitko od optuženih i osuđenih nije uzeo taj novac: „Naravno da nismo. Inače, vama za informaciju je da se radi mistifikacija oko tih sredstava. To su sredstva crnog fonda koja se koriste u svakoj tajnoj službi, pa i VSOA-i, i to su sredstva specifična koja nemaju mogućnost pokrivanja na način kao u trgovačkim društvima…“ Ni zamjenik ravnateljice USKOK-a, Tonči Petković, nije zadovoljan izrečenom presudom, ali iz drugih razloga. „Što se tiče sankcija za Grdića i Preosta smatramo da su preniske za ovo kazneno djelo i pretpostavljam da će biti žalbe nakon pismenog otpravka presude,“ najavio je Petković, nezadovoljan i oslobađajućom presudom za petookrivljenog Kuljanića. Najavom žalbi već je sada sasvim jasno da bivši visokopozicionirani čelnici VSOA-e do daljnjega neće u zatvor.

Tibor Mijo Kuljanić oslobođen je optužbi, iako je bio optužen da je iz Fonda za posebne namjene, uz odobrenje Grdića i Preosta, prisvojio oko milijun i pol kuna. Tijekom sudskog postupka je utvrđeno da je Kuljanić najveći dio tih sredstava, oko 1,2 milijuna kuna, podignuo na svoje ime i proslijedio Preostu, dok je ostatak zaista iskoristio za podmirenje troškova operativnog rada. Zbog toga je optužba protiv Kuljanića otpala, a iznos sredstava koja je otuđio Ognjen Preost povećan je na ukupno 3 milijuna kuna, što je ujedno i najveća suma pojedinačno otuđena u ovom postupku.

Za što ih se teretilo?

U jesen 2013. USKOK je podignuo optužnicu protiv 5 što bivših što tada još uvijek aktualnih djelatnika Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, zbog protuzakonitog prisvajanja novca namijenjenog za plaćanje doušnika i podmirivanje troškova u istragama. Grdića, Preosta i Kuljanića USKOK je teretio da su prisvojili po 1,5 milijuna kuna ponaosob, Ivanković oko pola milijuna kuna, a Lukinić tek oko 200.000,00 kn. Skandal je bio tim veći što se radilo o tada već bivšem ravnatelju i njegovom zamjeniku u VSOA-i, koji su neosnovano odobravali isplate sredstava za posebne namjene VSOA-e, i to Darko Grdić  Ognjenu Preostu, a Ognjen Preost Darku Grdiću. Cijela priča se počela odmotavati nakon što je tadašnji ravnatelj VSOA-e general Darko Grdić na samom kraju mandata na čelu VSOA-e imenovan za glavnog inspektora obrane, a na njegovo mjesto imenovan je Zdravko Klanac. Skenirajući stanje u VSOA-i, novi ravnatelj Klanac uočio je nelogično trošenje novaca iz Fonda za posebne namjene – ustanovio je da novac nije trošen neracionalno, već da za isplate od po nekoliko desetaka tisuća kuna ne postoji nikakvo stvarno opravdanje, iako je dio potrebnih službenih formulara bio uredno popunjen. Izvanredni stručni nadzor proveo je Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, koji je potom svoje izvješće proslijedio Državnom odvjetništvu RH i samom tadašnjem državnom odvjetniku Mladenu Bajiću.

Zdravko Klanac naslijedio je Darka Grdića na čelu VSOA-e

Početak predistrage rezultirao je smjenom Darka Grdića s mjesta glavnog inspektora obrane, i to nakon samo 6 mjeseci na toj dužnosti, dok je Ognjen Preost naglo umirovljen na vlastiti zahtjev. No to nije bio jedini problem. Prema USKOK-ovoj optužnici, nakon što su saznali da se priprema imenovanje Zdravka Klanca na čelo VSOA-e, dvojac Grdić i Preost su se dogovorili i naredili uništavanje dokumentacije koja bi im mogla ići na štetu. Unatoč tome što ih je Zdeslav Ivanković upozorio da je takvo uništavanje dokumenata protivno pravilnicima VSOA-e, dio dokumentacije ipak je uništen, a dio je predan Ognjenu Preostu, ustanovio je USKOK tijekom predistrage i istrage. Dvojac se pred USKOK-om navodno branio tvrdnjom da su naredili uništavanje dokumentacije jer su saznali „da na mjesto ravnatelja VSOA-e dolazi novi čovjek“, za kojeg se priča da je odabran „od strane ljudi koje su oni prethodno istraživali, pa bi došlo do demaskiranja njihovih postupanja i njihove kompromitacije.“

Što se tijekom gotovo 4 godine suđenja događalo u sudnici zagrebačkog Županijskog suda – ostalo je nepoznato, budući se postupak, na zahtjev USKOK-a, odvijao iza zatvorenih vrata. Preostov odvjetnik Nenad Strukan danas je ustvrdio da bi se vidjelo da je njegov klijent nevin samo da je suđenje bilo otvoreno za javnost. Kada je u svibnju 2014. započelo suđenje Grdiću i Preostu, ni sami odvjetnici nisu se mogli složiti oko toga treba li postupak biti javan ili tajan. Strukan je i tada bio protiv toga da se vodi tajni sudski postupak, jer „želim da se čuje što se ima čuti, a ima jer su krivi ljudi na krivom mjestu“. Zamjenik ravnateljice USKOK-a Tonči Petković primijenio je isti recept i za aktualno suđenje Josipu Čoviću i Ivici Josipoviću za davanje i primanje mita za remont MiG-ova – suđenje se odvija iza zatvorenih vrata, no za sada s manje odgoda i odugovlačenja nego je to bilo u slučaju Grdić i ostali.

Još se ne stišavaju strasti nakon objavljivanja dijelova kaznene prijave Vojnog sindikata Srbije protiv neimenovanog brigadnog generala i potpukovnika Vojske Srbije koji su, kako u tom sindikatu tvrde, osim financijskih zloporaba koje su izvršili, osobama iz “kriminogene sredine” omogućili korištenje strelišta i streljiva Vojske Srbije.

“Tu kaznenu prijavu su inicirali pripadnici postrojbe u kojoj se sve to događa. Oni su se u proteklom periodu obraćali organima i sustavu obrane, koji su zaduženi da tako nešto spriječe. S obzirom na to da je sustav obrane na to bio imun, da je šutio, oni su nam se obratili. Na to imaju pravo. Imajući u vidu da je sada javnost s time upoznata mislim da će to biti odrađeno u skladu sa zakonom. Da će ti ljudi biti procesuirani, jer takvim ljudima sigurno nije mjesto u sustavu obrane”,

objašnjava za Radio Slobodna Europa Novica Antić, predsjednik Vojnog sindikata Srbije. Ta organizacija nije željela objaviti imena osoba koje su se, kako tvrde, nezakonito koristile vojnim resursima – odnosno, prema nepotvrđenim informacijama čak isprobavale novo ručno vojno naoružanje.

Mediji su, međutim, rukovodeći se njihovim navedenim nadimcima, objavili da se radi o Aleksandru Stankoviću – osuđivanom i u međuvremenu ubijenom kriminalcu, Veljku Belivuku, koji tek što je pritvoren zbog sumnje da je prošloga tjedna počinio jedno ubojstvo, i časniku Žandarmerije Nenadu Vučkoviću, koga mediji povezuju s navijačkim i kriminalnim miljeom.

Povodom tvrdnji vojnih sindikalaca Ministarstvo obrane Republike Srbije oglasilo se jednim šturim priopćenjem.

“Ministarstvo obrane podsjeća na proceduru podnošenja disciplinskih i kaznenih prijava, te postavlja opravdano pitanje zašto se do sada šutjelo o navodnim zlouporabama. Ministarstvo obrane će, kao i uvijek ,maksimalno surađivati s nadležnim organima u utvrđivanju istine i naglašava da nitko neće biti zaštićen pred zakonom ukoliko se krivica utvrdi”,

priopćilo je Ministarstvo odbrane RS. To, međutim, nije bio slučaj, navodi Novica Antić, jer na ovaj konkretan problem nadležnima ukazuju već mjesecima. “Imamo i dokaze da je sustav za to znao. Sama činjenica i pitanje koje su oni postavili – kako je sada tako nešto isplivalo na površinu je zapravo slika onoga na što ukazujemo sve ove dane i zbog čega organiziramo proteste na ulicama”, naglašava Antić. Potom se tijekom dana Ministarstvo obrane Srbije oglasilo još jednim priopćenjem, čiji dio prenosimo:

“Provjerom je utvrđeno da nije bilo zloupotreba službenog položaja i pribavljanja protupravne imovinske koristi. Vojni sindikat Srbije nije dostavio nikakve dokaze koji bi potvrdili navedene nezakonite aktivnosti. U Vojsci Srbije nitko nije zaštićen i bilo kakav dokaz o činjenju propusta pripadnika Vojske Srbije doprinio bi da nadležni organi vojne policije poduzmu odgovarajuće mjere”.

Prijavu kojom se pripadnik Žandarmerije dovodi u vezu sa kriminalcima ispitat će policija: Stefanović

Kada je o policiji riječ, prijavu kojom se pripadnik Žandarmerije dovodi u vezu sa kriminalcima ispitat će policija, poručio je Nebojša Stefanović, ministar unutarnjih poslova Republike Srbije.

“Ako je bilo nekih zlouporaba vezanih za vojsku pretpostavljam da kolege iz Vojne sigurnosti to ispituju i istražuju. Mi nemamo istragu te vrste. Što se tiče Ministarstva unutarnjih poslova, sve ono što bude navedeno kao problem – ako bude u bilo kakvoj predstavci navedeno da postoji kazneno djelo koje je izvršio bilo koji pripadnik MUP-a, nemamo nikakav problem procesuirati te ljude i ispitati njihovu umiješanost u kaznena djela”.

I dok dio policajaca protestira upozoravajući državu da su im glave u torbi, a pripadnici vojske ukazuju da žive na rubu egzistencije – postoje indicije da se ljudi označeni kao pripadnici kriminalnog miljea šepure po objektima Vojske Srbije. Kako je to moguće i tko im to omogućuje?

“Postoje uvek neki osobni kontakti, ali i postoji i mogućnost da je netko nekome naredio, i da je, s obzirom na poziciju u sustavu, bio dovoljno upečatljiv svojim autoritetom pa je zbog toga hijerarhija slijedila ono što joj je rečeno. Procedure su vrlo jednostavne: postoji kapija da bi proveli selekciju. Ne može bilo tko s ulice ući u vojni objekt, a ovdje su doslovno kriminalne strukture ušle u vojni objekt i to na vrlo osjetljivu točku”,

kaže vojni analitičar Aleksandar Radić. Ovakav slijed događaja inicira pitanje u kojoj mjeri su kriminalizirane strukture vojske i tko za tako nešto snosi odgovornost. U Vojnom sindikatu tvrde da se ne radi o masovnoj pojavi, već da je riječ o pojedinačnim slučajevima koji moraju biti procesuirani.

“Ako bi postojala volja u sustavu, s obzirom na to da je većina časnih i poštenih pripadnika Vojske koji služe vjerno svojoj državi, mislimo da bi se tako nešto moglo vrlo lako suzbiti, i da se sustav obrane očisti od takvih ljudi. Šteta koju oni čine takvim svojim postupanjem je značajna”,

navodi Novica Antić iz Vojnog sindikata Srbije.

Dio policajaca prosvjedovao je u Novom Sadu upozoravajući državu da su im glave u torbi

Trenutna realnost je, međutim, da vojska dijeli sudbinu čitavog društva koje je posljednjih desetljeća pretrpjelo ozbiljnu štetu, zaključuje vojni analitičar Aleksandar Radić: “…Koje je duboko potonulo u jedan kaos. U sustavu vrijednosti u kojem su kriminalci neka vrsta celebrity – zvijezda. Nažalost, očigledno Vojska nije pokazala dovoljno otpornosti i imuniteta na takav opći smjer u društvu”. Upravo na isti problem, samo dan ranije, upozorilo je oko dvije stotine policajaca na prosvjedu u Novom Sadu, zahtijevajući zaštitu od države i tražeći od javnosti te medija da kriminalce ne promoviraju u heroje.

Autor Milan Nešić ovaj je tekst objavio 7. veljače 2017. godine na portalu medija Radio Slobodna Europa (http://www.slobodnaevropa.org/), pod originalnim nazivom “Kriminalci vežbaju gađanje u streljani Vojske Srbije? “. Članak prenosimo s dozvolom, a u originalu je dostupan na adresi: http://www.slobodnaevropa.org/a/vojska-policija-srbija-kriminal-/28295087.html

Aktualna ministrica obrane BiH na meti je istražitelja Tužilaštva BiH, koji istražuju njena postupanja u vrijeme dok je bila zamjenica ministra obrane. Portal Klix.ba navodi da se radi o dvije paralelne istrage – jedna se odnosi na nezakonito postupanje vezano uz savjetnika u njenom uredu Ivu Miru Jovića, a druga na pogodovanje tvrtki BTG iz Tomislavgrada.

Tužiteljstvo BiH je prije nešto više od 10 dana podiglo optužnicu protiv Marine Pendeš u kojoj se tereti da je u svojstvu službene osobe i imenovane dužnosnice u institucijama izvršne vlasti, kao zamjenica ministra obrane BiH, omogućila da se savjetniku u njenom uredu Ivi Miri Joviću (inače članu HDZ BiH, te bivšem članu Predsjedništva BiH) isplaćuju plaće i naknade iako on nije redovito dolazio na posao, niti je bio prisutan na radnom mjestu. Tužiteljstvo u optužnici navodi da je Pendeš izdala nalog svojoj tajnici da bilježi Jovićevo prisustvo na poslu iako ga tamo nije bilo, zbog čega se aktualna ministrica tereti da je počinila kazneno djelo nesavjesnog rada u službi iz članka 224. i krivotvorenja službene isprave iz članka 226. Kaznenog zakona BiH.

Jović je već od ranije, još iz vremena dok je bio zastupnik u Parlamentu BiH, predmet istrage jer je prijavom lažnog boravišta (kod rodbine u Mostaru, umjesto u vlastitoj kući u Kiseljaku kod Sarajeva) na ime putnih troškova i troškova službenog automobila „zaradio“ 23.214 KM. Navika dodatne zarade Joviću je očito ostala i po prelasku u Ministarstvo obrane BiH, gdje je, iako odsutan s posla, zaradio 17.000 KM kao svojevrsni Buljubašić stranke HDZ BiH. Ministrica obrane Pendeš naplatu njegovog angažmana pokušala je opravdati tvrdnjama kako je on „savjetničke poslove obavljao na terenu“, gdje je „surađivao i komunicirao s udruženjima rata, išao na razne događaje i bio dostupan 24 sata dnevno“, dok Tužiteljstvo BiH smatra da je riječ o „nesavjesnom radu u službi i krivotvorenju službene isprave“. Iako je Pendeš već dala iskaz u ovom postupku, njen odvjetnik Josip Muselimović tvrdi da Tužiteljstvo BiH nije nadležno za ovaj slučaj, da se radi o površnoj istrazi, te da je ministrici nanesena šteta, zbog čega traži obustavljanje istrage i ispriku.

No „slučaj“ Jović nije jedini predmet interesa Tužiteljstva BiH prema aktualnoj ministrici obrane. Protiv nje se, naime, vodi istraga i zbog sumnje da je kao zamjenica ministra obrane pogodovala određenim tvrtkama prilikom javnih nabava za OS BiH. Kako piše Klix.ba, sporne su narudžbe Ministarstva obrane BiH od 19. svibnja 2009. od tvrtke BTG d.o.o. iz Tomislavgrada za nabavu pogonskog mlaznog goriva za vojarnu Rajlovac. Osim načina sklapanja ugovora i cijene po kojoj je Ministarstvo obrane BiH nabavljalo gorivo od tvrtke BTG, Tužiteljstvo zanima i kvaliteta nabavljenog goriva, kao i postupak imenovanja Povjerenstva za ispitivanje kontrole kvalitete mlaznog goriva koje je BTG isporučio u Rajlovac. Navodno je upravo zbog svoje nezadovoljavajuće kvalitete to gorivo na kraju priče bilo upotrijebljeno u druge svrhe, a ne u one zbog kojih je i nabavljeno. O ovom slučaju nije se za sada očitovao ni odvjetnik ministrice Pendeš, a ni Ministarstvo obrane BiH.

Tri su bitne instance reagirale danas na navode s kojima se javnost upoznala jučer, po finskome donošenju prvostupanjskih presuda za postupak oko koruptivnih radnji vezanih uz hrvatsku granu tzv. “slučaja Patria”. Kao prvo, na navode o postupanju finskoga pravosuđa se danas očitovalo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) – priopćenjem koje donekle oslikava stavove već iznesene od USKOK-a u listopadu 2013. godine, a koje prenosimo u cijelosti:

“Povodom objava u sredstvima javnog priopćavanja o nepravomoćnoj presudi pred finskim sudom, i upita novinara, dopunjujemo ranije objavljena priopćenja od 15. listopada 2013. (Odgovor na napise u tekstovima, http://www.dorh.hr/OdgovorNaNapise ) i 19. siječnja 2012. (Informacije o radu Zajedničkog istražnog tima su tajne, http://www.dorh.hr/DrzavnoOdvjetnistvoRepublikeHrvatskeInformacije ). (17. 2. 2015.)