Ovogodišnja Münchenska sigurnosna konferencija, koja je jedan od glavnih međunarodnih političkih događaja, bila je blaža od prošlogodišnje, ali Donald Trump je temeljno promijenio transatlantske veze, ocjena je portala Politico. Naime, nakon što se „spustio zastor“ na ovogodišnju Konferenciju čuju se brojni komentari i ocjene ovog tradicionalnog međunarodnog skupa. a posebice u kontekstu izmijenjenih međunarodnih i sigurnosnih odnosa, čemu je naglasak, između ostalih, dao američki državni tajnik Marco Rubio. Europski i američki čelnici proveli su tri dana obećavajući suradnju i nudeći nove, bolje transatlantske odnose. Ali pukotine su i dalje vidljive, ocjenjuje Politico.

Sjedinjene Države su bile manje borbene nego prije godinu dana na svojoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu, kada je potpredsjednik J.D. Vance pokrenuo žestoki napad na Europu. No skup je pokazao da, iako savez i dalje funkcionira, stari poredak koji je desetljećima povezivao dvije strane Atlantika se raspao: “Ne postoji konsenzus o tome kako se odnos može razvijati s obzirom na redovite seizmičke potrese koje Trumpova administracija s užitkom nanosi sustavu”.

Popis problema na relaciji Europa- SAD je dug. Donald Trump pozvao je na aneksiju Grenlanda ( o čemu smo pisali i na stranicama ovog portala), dok je istovremeno nametnuo carine europskim saveznicima koji su se suprotstavili; na popisu prioriteta Trumpove administracije europski kontinent je pao na treće mjesto nakon zapadne hemisfere i Kine. Nova američka pomoć Ukrajini smanjila se gotovo na nulu, a Europa je izložena stalnim napadima američkih dužnosnika zbog slobode govora i digitalne regulacije. U međuvremenu, europski kontinent se bori protiv uspona krajnje desničarskih stranaka koje podržavaju MAGA-pokret kod kuće i ranjene, ali opasne Rusije na svom pragu koju Trump inzistira vratiti u globalni poredak, rekla je za Politico Evika Siliņa, premijerka Latvije, zemlje koja se nalazi na prvoj crti potencijalnog ruskog napada i čija sigurnost ovisi o saveznicima.

Uloga Marca Rubia

„Za Sjedinjene Države i Europu, mi pripadamo zajedno“, rekao je državni tajnik Marco Rubio, koji je zamijenio Vancea na ovogodišnjoj konferenciji, uz blaži pljesak okupljenih čelnika, iako je dio medija ustvrdio da je njegov govor popraćen ovacijama, navodi Politico. Ali svoj je apel uokvirio terminima “krvi i tla”, poznatim pristašama pokreta Make America Great Again, na temelju zajedničkih (često ekonomskih) interesa, a ne zajedničkih vrijednosti demokracije i vladavine prava koje su savez držale na okupu u proteklim desetljećima. „Povezani smo jedni s drugima najdubljim vezama koje narodi mogu dijeliti, stvorenim stoljećima zajedničke povijesti, kršćanske vjere, kulture, baštine, jezika, podrijetla i žrtava koje su naši preci zajedno podnijeli za zajedničku civilizaciju čiji smo nasljednici“, rekao je Rubio.

Odgovor europskih čelnika bio je pristojan – nitko ne želi prekinuti preostale veze sa sve nepredvidljivijim Sjedinjenim Američkim Državama, čije trupe, nuklearno oružje i vojne sposobnosti i dalje pružaju europskom kontinentu ključnu sigurnost od Rusije. No, na marginama događaja, nastavlja Politico, više je dužnosnika usporedilo trenutno stanje stvari s nasilnom vezom u kojoj zlostavljač krivi žrtvu dok se koleba između nasilja i slatkorječivosti. Američki senator Ruben Gallego, demokrat iz Arizone, rekao je da je prošla godina bila “vrtuljak emocija” za europske kreatore politika: “Osjećam se kao toksična djevojka ili toksični dečko upravo sada… a Europa samo želi da budemo bolji.” Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da ju je “jako umirio govor državnog tajnika“, nazvavši ga “dobrim prijateljem” i “snažnim saveznikom”. Britanski premijer Keir Starmer naglasio je da veze s Washingtonom ostaju vrlo jake jer „surađujemo sa SAD-om na obrani, sigurnosti i obavještajnim poslovima 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu“. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ponovio je u intervjuu u POLITICO Pubu : „Rekao bih da je NATO najjači od pada Berlinskog zida.“

Europa se slanja na sebe

Ministry G7 na marginama Konferencije

Ali europski čelnici sve se više oslanjaju na sebe za svoju dugoročnu obranu. „Međunarodni poredak temeljen na pravima i pravilima… više ne postoji na način na koji je nekada postojao“, rekao je u svom uvodnom govoru njemački kancelar Friedrich Merz u Münchenu , iako, kao i drugi europski čelnici, nije pozvao na prekid odnosa sa SAD-om. Francuski predsjednik Emmanuel Macron – koji u svom govoru nijednom nije spomenuo NATO – poručio je da „Europa mora postati geopolitička sila. Moramo ubrzati i isporučiti sve komponente geopolitičke sile: obranu, tehnologije i smanjenje rizika od svih velikih sila.“

Francuska, Njemačka i Švedska, pak započinju okvirne razgovore o tome kako bi francuski atomski arsenal mogao doprinijeti sigurnosti kontinenta, potaknute zabrinutošću zbog pouzdanosti američkog nuklearnog kišobrana.

Razlike u pogledima na odnose EU -SAD i „ nuklearni kišobran“

Drugi čelnici razmišljaju na isti način. Poljski predsjednik Karol Nawrocki, koji podržava MAGA-u i nije bio u Münchenu, kazao je u nedjelju, 15. veljače,  da je razvoj nuklearnog oružja u Varšavi „put kojim bismo trebali krenuti“ kako bismo odbili „agresivnu, imperijalnu Rusku Federaciju“. Čak i Starmer, najproameričkiji europski čelnik, gleda prema kontinentu: „Nema britanske sigurnosti bez Europe, a nema europske sigurnosti bez Britanije“. Drugi proamerički čelnici slično su obeshrabreni onim što se događa u Washingtonu. „Američka vanjska politika se promijenila“, rekao je za POLITICO Alexander Stubb, predsjednik Finske i povremeni golf prijatelj predsjednika Donalda Trumpa, nazivajući novi pristup “mješavinom MAGA-e i Amerika na prvom mjestu“.

Grenland je problem

Iako je protekla godina svjedočila nizu izazova od strane Donalda Trumpa prema starim sigurnosnim odnosima, najdublji prekid uzrokovali su ponovljeni pozivi američkog predsjednika na aneksiju Grenlanda, danskog teritorija. O tome smo dosta pisali i na portalu Obris.org kao o rašomonu na relaciji Europa-Amerika . Američki dužnosnici u Münchenu pokušali su prevladati previranja koja je stvorio Trump, a republikanski senator i Trumpov saveznik Lindsey Graham šokirao je izjavom: „Koga briga tko je vlasnik Grenlanda?“  „Svi su prilično zbunjeni“ signalima Trumpove administracije o preuzimanju kontrole nad otokom, rekla je švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stengarda na marginama konferencije. Danska premijerka Mette Frederiksen nazvala je kontinuirani američki pritisak “neprihvatljivim” i upozorila: “Dozvolite mi da to kažem ovako: Ako jedna zemlja NATO-a napadne drugu zemlju NATO-a, tada NATO nestaje. Tada je igra gotova.”

Natalia Pouzyreff, francuska zastupnica koja sjedi u Odboru za obranu Nacionalne skupštine, proglasila je “krizu povjerenja” na kontinentu usred rezigniranog prihvaćanja da će se dogoditi još američkih provokacija: „Znamo da će se pitanje Grenlanda vratiti, kao i pritisak na Kanadu. Europljani sada nisu spremni preuzeti vlast od SAD-a: Optimisti misle da će biti lako, ali realisti znaju da će trebati nekoliko godina.“ Zbog toga Europljani povećavaju svoju obrambenu potrošnju na razine kakve nisu viđene od Hladnog rata – ispunjavajući dugogodišnji američki zahtjev.

Ništa nije kao prije?

Zamjenica glavnog tajnika NATO-a Radmila Šekerinska i povjerenica za vanjsku politiku EU Kaja Kallas

Ursula Von der Leyen zagovarala je “skidanje prašine s vlastitog zajedničkog obrambenog pakta EU-a uz novu verziju NATO-a“, dok je povjerenik EU za obranu Andrius Kubilius ponovio ideju o stvaranju europskih snaga za brzo reagiranje do 100.000 vojnika koje bi zamijenile američke vojnike ako ikada budu povučeni s kontinenta. Unatoč toplijim riječima dužnosnika administracije, na kontinentu ne postoji konsenzus o tome kako gledati na SAD i kamo ide, čak i ako izbori vrate Europi i NATO-u ponešto naklonjenije vodstvo u Washington. Jedna stvar je široko prihvaćena – poslijeratni savez kakav je nekada bio je nestao.

Ostalo je malo iluzija, što je naglasio Rubiov ukrcaj u avion iz Münchena za Mađarsku i Slovačku, prijateljske prema Rusiji. Europljanima također nije promaklo da Rubio tijekom svog govora jedva da je spomenuo Rusiju i Ukrajinu, reklo je nekoliko dužnosnika za POLITICO. „Znamo da će biti više nestabilnosti u transatlantskim odnosima“, rekla je novinarima zamjenica francuskog ministra obrane Alice Rufo. Veze „nikada više neće biti kao prije. Promjena je započela davno“, zaključio je portal Politico.

U svakom slučaju, ocjene su i drugih promatrača da su trodnevni razgovori na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji razotkrili suprotstavljene vizije Zapada, onoga što on predstavlja i njegovih vrijednosti.

*Photo: Munich Security Conference

Na konferenciji “Obrambena industrija Hrvatske 2025. – Europske prilike, dual-use tehnologije i globalna sigurnost” u Zagrebu okupili su se u srijedu, 5. studenoga, vodeći domaći i europski stručnjaci iz područja obrane, sigurnosti i vojne industrije. Bila je to prilika za razmjenu iskustava i razmišljanja profesionalaca iz tog sektora gospodarstva koje, u sjeni sve veće nestabilnosti i nesigurnosti u Europi i svijetu, dobiva sve više na važnosti

Govoreći na otvaranju ministar obrane Ivan Anušić zahvalio je organizatorima na ovoj konferenciji kojom se stavlja u fokus obrambena industrija kao jedan od najvažnijih strateških ciljeva današnjice.

“Nemamo više vremena samo raspravljati o sigurnosti i obrani – moramo djelovati. Vrijeme je da teme sigurnosti pretočimo u konkretne projekte, jer bez vlastite sposobnosti obrane nema ni stabilnosti ni razvoja. Europska komisija i Europska unija jasno su to prepoznale, a Hrvatska u tome sudjeluje na vrijeme i s jasnom vizijom”,

rekao je ministar Anušić, a priopćilo Ministarstvo obrane. Naglasio je da je ruska agresija na Ukrajinu temeljno promijenila globalnu politiku te podsjetio da se Europa mora moći braniti vlastitim resursima:

“Zakon jačega ponovno se vratio. To se ne smije ponavljati, ali dogodit će se ako budemo slabi i ako čekamo da nas netko drugi obrani. Hrvatska to ne želi i ne smije dopustiti. Naša je obveza da ojačamo vlastite kapacitete i sposobnosti”.

Anušić  je podsjetio da je Hrvatska trenutno u najvećem investicijskom ciklusu modernizacije Oružanih snaga u novijoj povijesti. Ministarstvo obrane kontinuirano u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske ulaže tri milijarde eura. Radi se, rekao je, o dugoročnim ulaganjima koja će Hrvatskoj osigurati modernu, učinkovitu i interoperabilnu vojsku sposobnu odgovoriti na suvremene sigurnosne izazove. Kroz program Europske unije SAFE Hrvatska sudjeluje u tri velika projekta – nabavi 44 tenka Leopard 2A8 u iznosu od 1,3 milijarde eura, 18 haubica Caesar MK2 te 420 vojnih kamiona Tatra. Pritom je istaknuo i projekt protudronske zaštite vrijedan 125 milijuna eura bez PDV-a, koji se razvija u suradnji s tvrtkom Končar i drugim hrvatskim partnerima, a koji će MORH financirati iz svog proračuna. Naglasio je važnost razvoja domaće obrambene industrije te suradnju između države i privatnog sektora:

“Danas je velik broj hrvatskih tvrtki uključen u obrambeni sektor. To je snažan pokazatelj da domaća pamet, znanje i inovacije mogu pridonijeti i našoj sigurnosti i gospodarskom rastu.”

Spomenuo je tvrtke Končar, Šestan-Busch, Đuro Đaković, HS Produkt, Orqa, DOK-ING i druge, prepoznate po inovativnosti i kvaliteti svojih proizvoda.

Govoreći o važnosti tehnologije kazao je kako rat u Ukrajini, koliko god bio tragičan, pokazuje da tehnologija odlučuje:

“U Ukrajini je 80% uništene oklopne tehnike i vozila rezultat djelovanja FPV dronova i besposadnih letjelica. To je budućnost ratovanja i Hrvatska u tom području već postaje važan europski igrač”.

Hrvatska je, zajedno s Nizozemskom i Latvijom, predložena za vodeću naciju u razvoju i proizvodnji malih dronova unutar europskog programa suradnje:

“Obrambena industrija nije samo proizvodnja oružja – to je visoko tehnološki, inovacijski i gospodarski sektor koji stvara radna mjesta, donosi prihod i jača nacionalnu sigurnost,”

naglasio je Anušić. Ministar je istaknuo i važnost temeljnog vojnog osposobljavanja, posebno u kontekstu suvremenih globalnih prijetnji:

“Suvremene prijetnje nisu više samo vojna agresija. Klimatske promjene, katastrofe i kibernetički napadi također prijete našoj sigurnosti. Temeljno vojno osposobljavanje treba gledati kao način da osnažimo društvo, povećamo otpornost i spremnost na izvanredne situacije.”

Na kraju svog izlaganja, ministar Anušić poručio je da će Hrvatska nastaviti ulagati u sigurnost i modernizaciju, ali i u razvoj domaće industrije, jer to nije samo pitanje vojske, nego i gospodarstva i nacionalne otpornosti.

Konferenciji su, uz ministra Anušića, prisustvovali i ministar gospodarstva Ante Šušnjar te voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević. Video pozivom konferenciji su se obratili i europski povjerenik za obranu i svemir Andrius Kubilius te zamjenica glavnog tajnika NATO-a Radmila Šekerinska.

U sklopu konferencije državni tajnik Tomislav Galić održao je prezentaciju podnaslovom “Nacionalna obrambena strategija u novoj geopolitičkoj stvarnosti”, održane su i panel-diskusije na kojima su sudjelovali i Ivica Grebenar, ravnatelj Uprave za naoružanje, te brigadni general Davor Tretinjak, načelnik Sektora za naoružanje, koji su govorili o izazovima i mogućnostima u razvoju hrvatske obrambene industrije te o važnosti strateških ulaganja u sigurnost Hrvatske i Europske unije.

Ministar obrane odgovarao je na pitanja novinara o aktualnim političkim događanjima, ali i za  izjavu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koji je za nabavu vojne opreme u Hrvatskoj rekao kako bi on “to drugačije”. Na nekom od “komunikacijskih kanala” rado ću saslušati što bi to Vučić mijenjao, rekao je Anušić, dodavši: “Ali definitivno mi znamo što i zašto nabavljamo“. Upitan za komentar opterećenosti srbijanske politike političkim aktivnostima Hrvatske, Anušić je odgovorio kako je to u ulozi njihove unutarnje politike:

“Svi znamo što se događa u Srbiji i izbjegavam to komentirati da ne ispadne da mi na neki način dodajemo ‘ulje na vatru’. Ali, definitivno, Srbija ima velikih unutarnjopolitičkih problema, velikih problema u političkom funkcioniranju i to je problem koji su sami sebi proizveli i neka ga sami rješavaju.”

Mogućnost nastavka izgradnje obalnih ophodnih brodova također je bilo pitanje novinara, a Anušić je rekao da je to “trakavica” koja traje još od 2014. te da su u tijeku pregovori s vlasnikom “Brodosplita” Tomislavom Debeljakom.  “Ono što Debeljak nudi je nešto što ne možemo potpisati jer je van granica realnog koštanja“, poručio je potpredsjednik Vlade, a na pitanje novinara kako će se to presjeći, odgovorio je: “Presjeći će netko, nadamo se, ali ja nisam taj koji to mogu presjeći.”

*Photo: MORH/J.Kopi

U Dubrovniku je u petak i subotu, 11. i 12. srpnja 2025., održano osamnaesto izdanje međunarodne konferencije Dubrovnik Forum pod krovnom temom „Channeling Change“. Dvodnevni skup, u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, okupio je oko 500 sudionika, koji su kroz 17 panela promišljali  o obnovi povjerenja, jačanju obrambenih kapaciteta Europe, suradnji između „globalnog sjevera i juga“, transatlantskim odnosima te ulozi umjetne inteligencije u konkurentnosti i sigurnosti Europe.  U sklopu Foruma održan je i ministarski sastanak Ukrajine sa zemljama jugoistočne Europe na kojem je još jednom potvrđena potpora ukrajinskom suverenitetu, teritorijalnom integritetu i demokratskim aspiracijama. Ministar vanjskih poslova RH Grlić Radman rekao je kako nema slobodne i uspješne Europe bez slobodne i uspješne Ukrajine. Uz ministra Grlića Radmana i ministra vanjskih poslova Ukrajine Andrija Sibihe, na ministarskom sastanku sudjelovali su predstavnici Albanije, Crne Gore, Grčke, Kosova, Moldove, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Srbije i Turske.

U okviru programa konferencije, na panelu pod nazivom “Enhancing Europe`s Defence Capabilities: Challenges and Opportunities” sudjelovao je i  ministar obrane RH Ivan Anušić, kao i zamjenica glavnog tajnika NATO-a Radmila Šekerinska, ministar europskih poslova Češke Republike Martin Dvořák i predstavnik američkog Kongresa Martin Turner. Ministar Anušić je istaknuo da su ruska agresija na Ukrajinu i narušena sigurnosna situacija u Europi i svijetu osvijestili Europu da mora sama brinuti o svojoj sigurnosti, a to znači i bitno više ulagati u svoje obrambene sposobnosti:

“Zadnjih 20 godina u Europi se smatralo da ratnih sukoba više neće biti i da je mir nešto što se događa samo od sebe. Pokazalo se suprotno i sad moramo povećati ulaganja u obranu kako bismo osnažili svoje vojske i posebno vlastite vojne industrije”,

istaknuo je Anušić, ponovivši već od ranije poznatu činjenicu da je Hrvatska ove godine dosegnula 2 posto BDP-a izdvajanja za obranu, a uskoro će – u skladu s obvezama preuzetim na nedavno održanom NATO summitu – povećati izdvajanja za obranu:

“Do 2030. godine dostići ćemo 3 posto, a do 2035. godine 3,5 posto BDP-a izdvajanja za obranu plus 1,5 posto izdvajanja za ulaganja povezana s obranom. Nije bit da samo trošimo i kupujemo naoružanje i zadovoljimo statistiku, poanta je da razvijamo naše sposobnosti, da ulažemo u nove tehnologije i da potičemo vlastitu obrambenu industriju. Potrebno je stvarati dodanu vrijednost, moramo znati u što investiramo i koja su iskustva rata u Ukrajini te kako ih primijeniti u sustavu obrane.”

Hrvatska ima iskustvo iz Domovinskog rata, koji je trajao punih pet godina, a trećina Hrvatske bila je okupirana, naglasio je Anušić:

“I onda smo 1995. godine operacijom Oluja, koja je trajala vrlo kratko, oslobodili okupiran teritorij. Danas se ta operacija proučava na mnogim vojnim učilištima diljem svijeta. Zašto smo to uspjeli? Zato što smo u te četiri godine, kao što sada Europa želi napraviti, bili prisiljeni pripremati se za obranu i za oslobađanje vlastite države, jer jednostavno drugog izbora nije bilo”.

Međutim, u današnjim okolnostima, hrvatsko iskustvo iz  Domovinskog rata samo je djelomično relevantno:

Ministar obrane RH Ivan Anušić i ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrij Sibiha

“Danas iskustva iz Domovinskog rata možemo primjenjivati i u modernim načinima ratnih sukoba, ali ne u potpunosti. (…) Danas sve ono što vidimo, nažalost, i učimo iz toga, je rat u Ukrajini. I naoružanje se u Ukrajini testira u stvarnim uvjetima rata”.

Anušić je u svom izlaganju upozorio i na sigurnosnu situaciju na jugoistoku Europe:

“Na tom području postoji ozbiljna opasnost od eskalacije sukoba kao i velika opasnost od političkih nestabilnosti koje su ovdje, u jačem ili manjem intenzitetu, prisutne od devedesetih godina. Imali smo nekoliko ratnih sukoba, rat u Hrvatskoj, rat u Bosni i Hercegovini, rat na Kosovu, pa i rat u Sloveniji. Ti su ratovi iza nas, ali političke nestabilnosti su ostale. Ponovno apeliram na naše NATO saveznike da se obrati pažnja na Kosovo, da se obrati pažnja na Bosnu i Hercegovinu, da se obrati pažnja na situaciju koja može vrlo lako eskalirati i vrlo lako postati slična onoj u devedesetim godinama”. 

“Zato smatram”, nastavio je Anušić, “da je odlično što su Sjedinjene Američke Države jasnim rječnikom izravno rekle da je 5 posto izdvajanja nešto što moramo dostići”.

“Mislim da je to Europi odlično došlo i da Europa ovu priliku mora snažno i dobro iskoristiti, ne samo u području obrane i sigurnosti, nego i u području gospodarskog rasta”,

zaključio je ministar Anušić svoje izlaganje na Dubrovnik Forumu.

*Photo: MORH/J.Kopi

Konferencija načelnika Glavnih stožera oružanih snaga zemalja Srednje Europe (Central Europe Chiefs of Defense Conference) održana je 10. i 11. lipnja u Splitu u zajedničkoj organizaciji Zapovjedništva američkih snaga za Europu (USEUCOM) i Oružanih snaga Republike Hrvatske.  Na Konferenciji su sudjelovali načelnici ili zamjenici načelnika Glavnih stožera Oružanih snaga Bugarske, Češke, Hrvatske, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije te zapovjednik Savezničkog zapovjedništva za operacije (SACEUR) general zbora Christopher G. Cavoli, koji je ujedno i zapovjednik USEUCOM-a. General Cavoli je inače u višednevnom posjetu našoj zemlji, a prethodnih dana razgovarao je s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem te predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem i potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Ivanom Anušićem.

U Splitu su na dvodnevnoj konferenciji sudjelovali i visoki predstavnici Nacionalnih gardi američkih saveznih država Alabame, Colorada, Illinoisa, Indiane, Minnesote, Nebraske, Sjeverne Karoline, Ohia i Tennesseeja, s kojima su oružane snage država Srednje Europe povezane kroz Program državnog partnerstva. Uz sve navedene, na konferenciji su sudjelovali i načelnici Glavnih stožera oružanih snaga Turske i Moldove. Iako Moldova nije članica NATO saveza, njeno pozivanje na ovaj skup govori o zajedničkoj spremnosti i suradnji u široj regiji, što je bila i osnovna tema razgovora

U zajedničkoj izjavi medijima zapovjednika hrvatske vojske general pukovnika Tihomira Kundida i vrhovnog zapovjednika NATO snaga u Europi američkog generala Christophera Cavolia naglašena je spremnost za suočavanje s prijetnjama koje su promijenile sigurnosnu sliku Europe, osobito nakon ruske agresije na Ukrajinu. Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH, general-pukovnik Tihomir Kundid,  rekao je kako su teme o kojima se raspravljalo na Konferenciji prije svega vezane uz sigurnost u ovoj regiji, uz pripreme i sposobnosti potrebne za uspješno odvraćanje i obranu euroatlantskog prostora, s posebnim naglaskom na integriranu pokretljivost, prepozicioniranje materijala i europsku spremnost u elektromagnetskom spektru. “Naglasak Konferencije bio je na izgradnji spremnosti nas i naših saveznika za uspješno suočavanje sa sigurnosnim prijetnjama i ugrozama našeg doba”, istaknuo je general Kundid. Zapovjednik Savezničkog zapovjedništva za operacije, general zbora Christopher G. Cavoli, smatra da ovakve aktivnosti pružaju okvir za razmjenu ideja i nastavak strateškog dijaloga koji je uvijek usmjeren prema slobodnoj i prosperitetnoj Europi. “U današnjem okružju važnije je nego ikad prije da se redovito sastajemo kako bismo ojačali suradnju. Događaji poput ovoga foruma prilika su za razmjenu ideja i za nastavak strateškog dijaloga koji je uvijek usmjeren prema slobodnoj i uspješnoj Europi“, poručio je Cavoli, dodavši da se razgovaralo i o budućnosti kako samog NATO-a, tako i država saveznica: “Započeli smo opsežnu reorganizaciju našeg Saveza kako bismo ga preusmjerili s fokusiranja na operacije izvan područja… kako bismo se fokusirali na kolektivnu teritorijalnu obranu. Ova važna tranzicija osigurat će nacije našeg Saveza sada i u budućnosti.” Tijekom konferencije čelnici su raspravljali i o zajedničkim naporima usmjerenim ka poboljšanju kibernetičke i sigurnosti u svemiru, te o omogućavanju brzog raspoređivanja snaga za odgovor na krizu putem sporazuma o vojnoj mobilnosti i unaprijed postavljenih zaliha.

Inače, uoči skupa u Splitu general Cavoli sastao se s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem – obojica su istaknula važnost daljnje podrške Ukrajini u obrani od ruske agresije. Zapovjednik Cavoli pohvalio je dosadašnji doprinos Hrvatske i upućivanje sveobuhvatne pomoći Ukrajini. Predsjednik Vlade Plenković izvijestio je o procesu modernizacije i ulaganja u podizanje sposobnosti OS RH, čime Hrvatska ujedno i jača svoj položaj kao odgovorna članica Sjeveroatlantskog saveza. Raspravljena je i uspješna suradnja između Hrvatske i SAD-a te provedba niza obrambenih projekata, priopćila je Vlada RH.

Savezničkog generala primio je jučer i predsjednik Zoran Milanović Na sastanku su razmotrene teme koje su na dnevnom redu NATO-a, uključujući brojne izazove povezane sa sigurnosnom situacijom u Europi i ruskom agresijom na Ukrajinu, priopćio je Ured Predsjednika. Razgovaralo se i o razvoju savezničkih vojnih sposobnosti, uključujući potrebu jačanja vojne industrije. Razmijenjena su mišljenja o budućim izazovima na euroatlantskom području, pri čemu je predsjednik Milanović naglasio važnost kolektivne obrane za Republiku Hrvatsku.

*Photo: MORH/T.Brandt, Vlada RH

Posljednjih dana se podosta čulo o stanju i planovima vatrogastva u Republici Hrvatskoj. Kao prvo, treba spomenuti jučerašnju donaciju Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj, koje je u prostorijama Vatrogasne škole uručilo predstavnicima Hrvatske vatrogasne zajednice opremu za hrvatske vatrogasce. Ukupna vrijednost donirane opreme iznosi 795.903,52 kuna, a čine je osobna i skupna zaštitna oprema, vatrogasne armature, spasilački i radni alati, komunikacijska oprema, oprema za rad na vodi, termalne kamere i bespilotne letjelice. Ova će donirana oprema biti podijeljena u 18 vatrogasnih zajednica – u Karlovačkoj, Ličko-senjskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj, Zadarskoj, Osječko-baranjskoj, Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Međimurskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Brodsko-posavskoj, Sisačko-moslavačkoj, te Zagrebačkoj županiji.

Pritom je glavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko Tucaković zahvalio Veleposlanstvu SAD-a na velikoj donaciji, a vatrogascima je poručio: „Nadam se da će ova oprema biti korištena više na vježbama, a manje na vatrogasnim intervencijama“. Napomenimo kako je tu riječ o nastavku suradnje SAD i hrvatskog sustava unutarnjih poslova, u čijem se okviru posljednjih mjeseci moglo vidjeti i predaju opreme za savladavanje prirodnih nepogoda u lipnju ove godine.

Statusna konferencija o požarima

Samo dan nakon zaprimanja američke donacije, u zagrebačkom prostoru HUB385 održana je i treća po redu statusna konferencija pod nazivom „Požari u Hrvatskoj: Obrana i prevencija 2020.“. Riječ je o skupu od oko 150 sudionika iz gospodarskog, obrambenog i vatrogasnog sektora koji su raspravljali o ključnim aktivnostima obrane od požara u sezoni 2019. godine, jačanju prevencije požara u 2020. godini, te sanaciji opožarenih područja. Iako u formalnoj organizaciji Jutarnjeg lista, ovaj je skup zapravo ustrojen na državnoj osnovi – uz podršku tri ministarstva (Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva poljoprivrede), nekoliko njihovih specijaliziranih segmenata (HGSS-a, Hrvatske vatrogasne zajednice), te više državnih poduzeća (Hrvatske šume, Odašiljači i veze). Kako je napomenuo i glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić, ova je konferencija nastavak šireg društvenog interesa i djelovanja koje je uslijedilo nakon izuzetno teške požarne sezone 2017.godine – kada se upravo državni vatrogasni sustav nije baš pokazao, a temeljem ulaska požara u predgrađa Splita došlo je i do svojevrsne političke krize u Vladi RH budući je predsjednica RH kritizirala postupanja ministra obrane Krstičevića, a ministar je odmah uzvratio nuđenjem ostavke. Nakon toga je uslijedilo pitanje nedostatka novaca za djelovanja, dilema oko nagrada za vatrogasce (koja je riješena u rujnu te godine), pa niz organizacijskih koprcanja, te onda i ponešto promjena u hrvatskom sustavu borbe protiv požara.

Domovinska sigurnost i ministri

Ministar obrane RH Damir Krstičević u svojem izlaganju nazvanom „Obrana od požara u 2020.godini“ istaknuo je stvaranje „Operativnog vatrogasnog zapovjedništva“ (OVZ) u Divuljama kao najkonkretniji rezultat spomenutih reformi. Time je navodno dobivena neusporedivo kvalitetnija koordinacija, brža reakcija, kao i puno bolji protok informacija te centralizirano odlučivanje. Uz izuzetne odnose s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom, koji se vide kroz vrlo uspješnu vježbu „SIGURNOST 2019“ te „Sporazum o suradnji u gašenju požara na otvorenom prostoru“, Krstičević je pohvalio i punu operativnu sposobnost bespilotnih letjelica, kao i program „RAPTOR“ koji omogućava snimanje požarišta iz kanadera. Uz jak doprinos OS RH vatrogasnim naporima (zrakoplovno gašenje, mogućnost podizanja 200 vojnika u sat vremena, dopremu vatrogasne opreme zrakom te putem brodova na otoke, te akcije pošumljavanja), Krstičević je najavio da će spomenuti program bespilotnih letjelica već 15. studenog ove godine biti ojačan otvaranjem „Središta za besposadne sustave“ u Puli s dijelom snaga dislociranim u Sinju. Pri tome, ministar obrane nije naveo cijenu svih tih aktivnosti.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović osvrnuo se na ojačano uvezivanje istoznačnih sastavnica kroz ustrojstvene promjene, koje su ojačale ne samo vatrogastvo već i općeniti moment civilne zaštite u RH. No, za daljnji rast Božinović vidi potrebu sistematičnog ulaganja u vatrogastvo, prvenstveno kroz kontinuirano povlačenje sredstava iz europskih fondova. Tom prilikom Božinović je istaknuo 38 milijuna eura dobivenih iz strukturnih i kohezijskih fondova za nabavu novih vatrogasnih vozila te radiotelekomunikacijske opreme za vatrogasnu službu i HGSS, spominjući i osnaživanje sustava Domovinske sigurnosti s 5 višenamjenskih helikoptera za koje se ove godine rezerviralo oko 40 milijuna eura iz EU fondova. U okviru svekolikog povezivanja javnih aktera na prostorima posebne opasnosti od požara, Božinović je istaknuo i kako se „Plan aktivnosti“ 2019. dodatno proširio i na Ministarstvo turizma te Hrvatsku turističku zajednicu. Važnu ulogu imale su i prve digitalne interaktivne karte procjene rizika iz europskog programa Copernicus, kojih je ove godine bilo izrađeno više od 1.100.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković podsjetila je kako je ove godine bilo opožareno 2.132 hektara šumskih površina u 123 požara, te da je 43 posto od tog broja i 71 posto ukupnog opožarenog područja bilo na području Splitsko-dalmatinske županije. Također, ona se osvrnula na sustav Domovinske sigurnosti, istaknuvši napore koje je Ministarstvo poljoprivrede uložilo u preventivne mjere. Ona je navela sustav motrenja koji broji 46 motriteljskih jedinica uz 4 nadzorna centra u 4 dalmatinske županije, a videosignal je sproveden i do OVZ u Divuljama – sve plod četverogodišnjeg projekta u kojeg je uloženo 20 milijuna kuna. Pomoć pri nadziranju tu dolazi i od strane 6 bespilotnih letjelica Orbiter 3B, koje je Ministarstvo poljoprivrede uz pomoć sredstava iz Europske unije originalno pribavilo za kontrolu u ribarstvu. Ministrica Vučković je istaknula i važnost sanacije zapuštenog zemljišta, razminiranja, te sredstava iz Programa za ruralni razvoj – iz kojeg u svrhu prevencije kroz 101 projekt ide oko 270 milijuna kuna. Spomenuti Program za ruralni razvoj svojom mjerom 7 predviđa i 95 milijuna kuna za čak 17 vatrogasnih domova, dok je iz „Općekorisnih funkcija šuma“ (OKFŠ) uloženo 40 milijuna kuna za 74 kombi vozila namijenjena vatrogascima.

Stručne prezentacije

Nakon uvodnih govora prešlo se na prezentacije, a na početku svog izlaganja glavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko Tucaković uručio je pukovniku Tomislavu Vacenovskom, zapovjedniku Protupožarne eskadrile 93. zrakoplovne baze OS RH, europski certifikat za izniman doprinos, zaslužen u vježbi „MODEX CRES 2019“. U svom sažetku ovogodišnje protupožarne sezone Tucaković je napomenuo: „Ove godine smo imali 61 izviđanje protupožarnim avionima u kojima je uočeno 36 požara i to nam je omogućilo trenutno djelovanje. Svakodnevno su na području obale i priobalja bila angažirana 102 vatrogasca, odnosno ukupno 1.700 vatrogasaca“. Vatrogasci su prema zračnim snagama uputili 186 zahtjeva za intervenciju, a po prvi put intervenirali su i pjenom. Kako je istaknuo Tucaković, iako broj požara nije bio malen, opožarene površine bilo je 2019. godine čak 15 posto manje nego lani. Ujedno, do 22. listopada izvršenje ovogodišnjeg programa je 19 milijuna kuna – za plaće, popravke, vozila i sve ono što moramo izvršiti.

Tucaković je istaknuo novitete koje je u operativnom smislu donio aktualni „Plan aktivnosti“ – (1) svakodnevno protupožarno izviđanje, (2) ciljano izviđanje vojno-civilnim besposadnim sustavom Orbiter 3B, (3) čak 1.000 sezonskih vatrogasaca, te (4) konstantno dežuranje u Divuljama brzog tima za izvlačenje ljudi u kriznim situacijama. Za kraj, glavni vatrogasni zapovjednik je najavio i da će u idućoj protupožarnoj sezoni naglasak, među ostalim, biti na preventivi, korištenju sredstava EU fondova, komunikaciji s medijima, ali i međusobnoj komunikaciji, unapređenju međuresorne suradnje te prilagodbi vatrogasnog sustava novom zakonskom rješenju.

Vrlo zanimljivo izlaganje pripremili su i predstavnici državnog poduzeća „Odašiljači i veze d.o.o.“ (OiV), od 2002. godine osamostaljenog dijela tadašnje „Javne ustanove Hrvatska radiotelevizija“ – koji su prisutnima predstavili videoprezentaciju sustava kamera i veza nazvanog „Firedetect“. Kako se moglo čuti od Marka Serdarevića, „Firedetect“ je plod rada splitskog FESB-a, „Odašiljača i veza“ te „Hrvatskih šuma“. Zajedničkim djelovanjem oni su ustrojili vrlo otporan sustav video nadzora sa 45 lokacija i 4 nadzorna centra, koji je u cijeloj godini imao prijavljenih tek petnaestak manjih smetnji u radu. Ovaj sustav nudi i mogućnost prognoze smjera širenja (propagacije) požara, a njegovi ga tvorci nastavljaju nadograđivati.

Niz izlaganja zaključio je strani gost – Johan Szymanski, zapovjednik vatrogasne službe u okrugu Dalarna u središnjoj Švedskoj – koji je do svjetskoga glasa došao prošloga ljeta, kada se švedsko Ratno zrakoplovstvo krajem srpnja 2018. uključilo u gašenje masivnog šumskog požara koji je zahvatio prostor vojnog poligona Älvdalen, najvećeg švedskog vojnog strelišta na čijih se oko 540 kvadratnih kilometara već dugo švedske oružane snage uvježbavaju u gađanja bojnim streljivima svih kalibara. Zbog opasnosti od neekspolodiranih ubojnih sredstava na tom području, gašenje požara ondje se odlučilo provoditi bombardiranjem iz borbenih aviona JAS 39 Gripen. Zrakoplovne bombe bacane su s visine od 3.000 metara, a pojedine su eksplozije lišavanjem zraka gasile požare u krugu od oko 100 metara uokolo mjesta udara. Uz opisivanje ovog neuobičajenog vatrogasnog djelovanja, zapovjednik Szymanski je istaknuo i važnost rada zapovjednog stožera na nacionalnoj razini, koji može upravljati krizama kada dosegnu kolosalne razmjere. Ujedno, on je pohvalio i domaćine – hrvatski sustav nacionalne sigurnosti dograđen kroz formiranje sustava Domovinske sigurnosti.

Ulaz na švedski vojni poligon Älvdalen

Okrugli stol za kraj

Dok je događanje otpočelo obraćanjima predstavnika organizatora i njihovih gostiju, nakon stručnih prezentacija bio je održan i okrugli stol pod nazivom „Obrana od požara u 2020. godini“. U njemu su sudjelovali brigadir Krešo Tuškan (zapovjednik vojnog odjela Operativnog vatrogasnog zapovjedništva), Damir Trut (pomoćnik ministra MUP-a), Renata Ojurović (pomoćnica ministrice poljoprivrede), Krunoslav Jakupčić (predsjednik Uprave Hrvatskih šuma), Slavko Tucaković (glavni vatrogasni zapovjednik RH) i Josip Granić, pročelnik HGSS-a. Tom se prilikom od Krunoslava Jakupčića, predsjednika Uprave Hrvatskih šuma, moglo čuti o važnosti prevencije, u koju su Hrvatske šume u ovoj godini utrošile oko 100 milijuna kuna. Napomenuo je i nužnost očuvanja mediteranskih šuma, bez kojih bi cjelokupni ekosustav Republike Hrvatske bio izuzetno ugrožen, te sve očitiji učinak klimatskih promjena koje donose suše te otežavaju vatrogasnu dužnost. Za suprotstavljanje ovim izazovima bitna je sveukupna sinergija, međuresorna i multidisciplinarna – potrebno je što bolje uvezati žurne službe s ostalim državnim i privatnim dionicima borbe protiv požara.

Münchenska sigurnosna konferencija – forum stvoren tijekom Hladnog rata za diskutiranje sigurnosnih prijetnji i izazova – nikad nije bila priredba za plašljive, pa ipak raspoloženje na ovogodišnjem skupu, 55. po redu, najbolje bi se opisalo kao pogrebno.

Dugo vremena izlog za prikazivanje solidarnosti post-ratnog zapadnog savezništva i američke trajne predanosti europskoj sigurnosti, ovogodišnja konferencija više je ličila na transatlantski reality-show. „Ljudi ne razgovaraju međusobno, niti jedni mimo drugih, već govore jedni kroz druge“, kazala je Ana Palacio, bivša španjolska ministrica vanjskih poslova koja na ovu konferenciju redovito dolazi već više od 20 godina.

Nije tajna da se Europljani i Amerikanci (dakle, Trumpova adminstracija) razilaze po pitanju mnogih tema s dugačke liste koja uključuje iranski nuklearni sporazum, politiku očuvanja klime, trgovinu i obveze prema NATO savezu. Pa ipak, interakcija ove dvije strane u Münchenu – koja je graničila s otrovnim, i javno i iza zavjesa – ostavila je neke sudionike da upozoravaju kako otuđenje prijeti ugroziti i čitav transatlantski sigurnosni savez u vrijeme rastuće nestabilnosti.

James Stavridis, umirovljeni američki admiral koji je obnašao i dužnost vrhovnog zapovjednika NATO snaga do 2013. kaže da je paraliza Saveza bila najočitija ondje gdje si je to najteže dozvoliti: hibridno ratovanje, to područje oko kojeg se svi slažu da nosi najopasnije prijetnje stabilnosti demokratskih sustava. (Hibridno ratovanje uključuje kibernetičke napade i dezinformiranje, taktike za koje zapadne prijestolnice optužuju Rusiju da ih je koristila tijekom američkih predsjedničkih izbora 2016. i pred britanski referendum o Brexitu.)

„Po pitanju kibernetičke sigurnosti možda je najveća neravnoteža između razine prijetnji i razine spremnosti“, rekao je Stavridis.

Merkel vs. Pence

Podsjetnik na to koliko se zapravo proširio transatlantski jaz dan je u subotu, na dan koji predstavlja tradicionalni vrhunac ove konferencije, kada su se jedno za drugim publici obratili njemačka kancelarka Angela Merkel i američki potpredsjednik Mike Pence.

Merkel, koja je tu govorila prva, iznijela je strastvenu obranu svog pristupa vanjskoj politici, posebice svoje predanosti multilateralizmu, na pravu zasnovanom redu i diplomaciji. Također se izjasnila kako ne dolazi u obzir da Europa napusti sporazum s Iranom, kako je Pence zahtijevao.

Ali ono što je bilo posebno primjetno u njenom govoru bila je činjenica da je kancelarka odustala od svoje uobičajene pažljivosti ne bi li u vrlo jasnim pojmovima progovorila o napetostima sa Sjedinjenim Američkim Državama.

„Ako smo ozbiljno po pitanju transatlantskog partnerstva, za mene kao njemačku kancelarku nije jednostavno pročitati … da američko Ministarstvo trgovine očigledno smatra njemačke i europske automobile prijetnjom nacionalnoj sigurnosti SAD-a“, kazala je Merkel.

I dok je Ivanka Trump gledala iz publike, njemačka kancelarka je nastavila: „Gledajte, mi smo ponosni na naše automobile i treba nam biti dozvoljeno da i budemo. A ti automobili se proizvode u SAD-u. Najveća BMW tvornica je u South Carolini, a ne u Bavarskoj“.

Merkel, koja je također iznijela i detaljnu obranu njemačkih doprinosa NATO savezu, zaradila je glasne ovacije na kraju svog obraćanja, koje je čitavo imalo ton oproštajnog govora.

Za pretežito europsku publiku, kojoj se sviđa ovakva politika Merkel, i duboko je skeptična prema agresivnom pristupu vanjskoj politici kakvog prakticira Donald Trump, riječi njemačke kancelarke djelovale su kao melem, kojeg su neki proglasili i najboljim govorom kojeg je ona ikad održala. No taj govornički sjaj nije dugo potrajao.

„Činjenica je da mnogi od naših NATO saveznika još imaju mnogo za napraviti“, rekao je okupljenima Pence u prolasku kroz listu američkih prigovora svojim partnerima, dok je istodobno i uzdizao Savez. „Mi nećemo mirno stajati dok NATO saveznice kupuju oružje od naših protivnika“, kazao je, u očiglednom osvrtu na plan Turske da kupi ruski sustav S-400 za proturaketnu obranu. „Mi ne možemo jamčiti obranu Zapada ako naši saveznici postanu ovisni o Istoku“.

Iran u fokusu

Pence je dotakao i mračnije tonove, govoreći kako iranska retorika o Izraelu sa sobom nosi odjeke iz holokausta te prepričavajući svoj posjet Auschwitzu u petak.

„Kad autoritarni režimi iznose gadnu antisemitsku mržnju i prijetnje nasiljem moramo takve njihove riječi uzeti za ozbiljno“, kazao je Pence, u svojoj vrlo prozirno prikrivenoj kritici Europe koja nastavlja poslovati s Iranom, usprkos sankcijama SAD-a. Penceov govor, koji je završio s „Bog blagoslovio Sjedinjene Američke Države“, loše je sjeo publici.

„On je zvučao više kao da govori na nekom od Trumpovih skupova, a ne pred transatlanticistima u Europi“, primijetila je Amanda Sloat, starija članica američkog think-tanka Brookings Institution.

Pred ovu konferenciju Europljani su se nadali da bi s dolaskom dosad najveće delegacije iz SAD-a ovo okupljanje moglo predstavljati nekakvu prijelomnu točku. Ali čak i velika Kongresna delegacija, koja je uključivala mnoge demokrate, nije mogla sakriti činjenicu da vanjska politika SAD-a ostaje čvrsto u rukama Donalda Trumpa.

Ako je ovogodišnja tema – „Velika slagalica: tko će sakupiti komadiće?“ – bila pokušaj organizatora da ohrabri jedinstvo namjera, to nije uspjelo. „Ideja da se tu radi o pozivu na akciju – a što da se točno radi?“, pitala se Palacio. „Mi ne znamo što nam je raditi“.

*Gosti autori su Matthew Karnitschnig and David M. Herszenhorn, koji su 16. veljače 2019. godine na novinskom portalu „Politico EU“ (https://www.politico.eu/) objavili tekst „Munich Insecurity Conference“. Original ovog članka dostupan je na: https://www.politico.eu/article/munich-security-conference-angela-merkel-mike-pence/

Jučerašnjom konferencijom obrambenih industrija završio je dvodnevni posjet izraelskog izaslanstva Republici Hrvatskoj. Veliku delegaciju predvodio je predsjednik države Reuven Rivlin, a osim političkih dužnosnika (izraelskih ministara gospodarstva i poljoprivrede, Elia Cohena i Uria Ariela) uključivala je i gospodarstvenike – proizvođače vojne industrije, te sportaše – nogometaše Hapoela, koji su uvečer 1. dana posjeta odigrali prijateljsku utakmicu sa zagrebačkim Dinamom.

Predsjednik Države Izrael Rivlin posjet Hrvatskoj započeo je u utorak, 24. srpnja, sastankom s predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović, gdje je jedna od tema, ako ne i prevladavajuća, bila vojna suradnja RH i Izraela, te nastavno na nju – i gospodarska suradnja. „Imamo čvrstu osnovu za podizanje naših odnosa na stratešku razinu“, izjavila je nakon sastanka predsjednica Grabar Kitarović, dodavši da „Izrael ima u Hrvatskoj i meni osobno, prijatelja, saveznika i pouzdanog partnera, kako u EU i NATO, tako i u UN-a“. Kako je nakon sastanka Grabar Kitarović-Rivlin priopćio Ured predsjednice, čelnici država ocijenili su da nabava borbenog aviona F-16 Barak „dovodi obrambenu suradnju i odnose na potpuno novu razinu“: „Sigurno možemo reći kako ovdje nije samo riječ o prodaji vojne opreme, nego i prvom koraku ka dugotrajnom strateškom odnosu Hrvatske i Izraela“, smatra hrvatska predsjednica.

Očekuje se da će ugovor o nabavi aviona za HRZ i ostaloj vojnoj te gospodarskoj suradnji biti potpisan najesen, prilikom već ranije najavljenog posjeta izraelskom premijera Benjamina Netanyahua Hrvatskoj. Ministarstvo obrane, potvrdila je Predsjednica, zadovoljno je trenutačnim pregovorima koji bi u konačnici trebali voditi prema sklapanju G2G-ugovora. „Isto tako, vrlo sam zadovoljna što postoji veliki interes za buduće investicije i suradnju izraelske obrambene industrije u Hrvatskoj. Postoji golemi potencijal za uspostavljanje obostrano korisnih odnosa između naših industrija i obrambenih sektora“, rekla je Grabar Kitarović.

Upravo o toj vrsti suradnje i mogućnostima koje se nude i s izraelske i sa hrvatske strane razgovaralo se jučer ujutro u hotelu Westin. Tijekom posljednjih godinu dana bilo je nekoliko posjeta izraelskih vojnih proizvođača Hrvatskoj i hrvatskih Izraelu, a ova je konferencija svojevrsna rekapitulacija dosadašnjih razgovora i mogućnosti koje se nude. Neki hrvatski obrambeni proizvođači, poput tvrtke DOK-ING, već godinama rade u Izraelu, dok se druge nadaju da će buduće strateško partnerstvo otvoriti vrata i za kakve nove poslove. Ideja nije nova – već barem 2 godine domaći predstavnici obrambene industrije pozivaju da ih se uključi u budući ugovor o nabavi novog višenamjenskog aviona.

Na jučerašnjoj konferenciji obrambenih industrija sudjelovali su – s hrvatske strane Agencija Alan, Šestan Busch, HS Produkt, DOK-ING, Zrakoplovno tehnički centar, Pomorski centar za elektroniku i CS Computer System. Od izraelskih tvrtki tu su bili predstavnici IAI (Israel Aerospace Industries), Elbit Systems, Rafaela, IMI Systems (Israel Military Industries), Aeronautics-Defence Systems, Verint Systems i MER Group. Nakon uvodne prezentacije hrvatske obrambene industrije, koju je održala krovna Agencija Alan, uslijedile su pojedinačne prezentacije te sastanci predstavnika obrambenih industrija RH i Izraela, kao i predstavnika hrvatskih ministarstava s proizvođačima. „Od izraelskih tvrtki obrambene industrije, koje su u samom vrhu u proizvodnji, inovativnosti te konkurentnosti, Hrvatske očekuje investicije, prijenos znanja i tehnologija kako bi se potaknulo zapošljavanje i gospodarski rast“, rekao je u uvodnom govoru potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

Danas je potpisan i Sporazum o strateškom partnerstvu između tvrtke DOK-ING i izraelske Israel Aerospace Industries za proizvodnju autonomnog robotskog sustava za djelovanje u ekstremnim uvjetima bez rizika za ljude. Ovaj sustav ima dvojnu namjenu – i vojnu i civilnu. To je samo nastavak dosadašnje suradnje DOK-ING-a i Izraela, a još prije godinu dana direktor ove hrvatske tvrtke Vjekoslav Majetić potvrdio nam je da će biti dio tzv. offset-paketa ukoliko Izrael proda avione Hrvatskoj. „Drago mi je zbog ove suradnje, a posebno mi je drago što dobivamo na uvid i upotrebu visoke izraelske tehnologije upravljanja, koje su daleko, čak i iznad našeg razvoja koji smo napravili. Vrijednost ovog zajedničkog projekta je zaista neprocjenjiva“, zadovoljno je danas rekao Majetić.

Ministar obrane Krstičević smatra da je upravo obrambena industrija prepoznata kao značajna grana gospodarstva, te područje sa znatnim potencijalom za daljnji razvoj strateškog partnerstva Hrvatske i Izraela. „Razvoj novih te naprednih oružnih sustava, tehnologija i opreme ključ su povećanja kapaciteta hrvatske vojne industrije, jer se samo s dodatnom vrijednošću konačnog proizvoda hrvatski gospodarstvenici mogu nametnuti na svjetskom tržištu“, smatra Krstičević.

Kako strateško partnerstvo podrazumijeva jednaku ili sličnu suradnju u oba pravca, pitanje je što i koliko Hrvatska može ponuditi jednom velikom i obrambeno jakom Izraelu. Predsjednica Grabar Kitarović uvjerena je u jačanje suradnje na nekim drugim područjima – prije svega u građevinarstvu, brodogradnji, proizvodnji namještaja i sličnim djelatnostima. Ministri poljoprivrede Hrvatske i Izraela, Tolušić i Ariel, jučer su razgovarali o proširenju suradnje temeljem ugovora potpisanog u studenom 2017. godine. Tu je riječ prije svega o prijenosu znanja i iskustva na području navodnjavanja. „Trenutni razmjer trgovine ne odražava sve trgovinske potencijale između zemalja. Dolazak gospodarske delegacije pokazuje namjeru da plasiramo Hrvatsku kao odredište za izraelske izvoznike“, izjavio je ministar gospodarstva Države Izraela Eli Cohen. Aktualna trgovinska razmjena Hrvatske i Izraela iznosi skromnih 50 milijuna dolara, a hrvatska predsjednica vjeruje da se ona može podići na barem 200 milijuna dolara, i više.

Nakon dužih priprema, u Hrvatskoj će po prvi puta biti održana jednodnevna stručna konferencija o domaćoj obrambenoj industriji, njenom aktualnom stanju i perspektivama rasta. Događanje nazvano „Hrvatska obrambena industrija kao izvozni brend“ održava se sutra, 5. rujna 2017. godine, u zagrebačkom Hotelu Esplanade (Smaragdna dvorana). Riječ je o priredbi u organizaciji Jutarnjeg lista, pod visokim pokroviteljstvom Kolinde Grabar-Kitarović, predsjednice Republike Hrvatske, a koje će se odvijati uz aktivnu potporu Ministarstva obrane RH i specijaliziranog poduzeća Agencija Alan.

Iako tu govorimo o događanju koje će okupiti goste s vrha vlasti Republike Hrvatske (predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović) naravno je da će domaćin ovog ponešto neuobičajenog skupa biti potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević – kojem je za rukom pošlo u Zagrebu na ovu aktualnu temu okupiti dvjestotinjak predsjednika uprava vodećih hrvatskih tvrtki, kao i drugih sudionika s područja gospodarstva, obrane i politike. U skladu s takvom publikom biti će i program ovog događanja. Naime, nakon uvodnog dijela obilježenog govorima dužnosnika i predstavnika Hrvatske gospodarske komore (koja aktivno podupire izvozne napore hrvatskih poduzeća iz sektora vojne industrije), uslijedit će i ponešto zanimljivijih 150 minuta tematskih izlaganja te diskusija, razdijeljenih u dva bloka.

Na početku riječ će biti o djelovanju obrambene industrije u Hrvatskoj i svijetu. Tom će prilikom g. Krešimir Čosić (u svojstvu predsjednika Nadzornog odbora Agencije Alan d.o.o.) referirati o perspektivama domaće vojne industrije, kao i o metodama kojima to poduzeće u državnome vlasništvu pomaže ovom sektoru gospodarstva RH. Na to će se nadovezati izlaganja gospođe Tarje Jaakkole o ulozi Europske obrambene agencije (European Defence Agency – EDA) u poticanju pojedinih obrambenih industrija zemalja članica EU, te g. Tima Webba (šef sekcije za isporuku kapaciteta u Upravi za strategiju NATO Odjela za obrambene investicije) o funkciji „NATO Defence Investment Division“ i mogućnostima poslovanja hrvatskih proizvođača u okvirima NATO saveza.

Za kraj, bit će tu dat i pogled na ovu privrednu granu RH iz jedne ponešto drugačije, strane nacionalne vizure – kroz izlaganje g. Paula Friedberga, zamjenika direktora Agencije za međunarodnu suradnju pri ministarstvu obrane Države Izraela (SIBAT). Riječ je o predstavniku državnog tijela nadležnog za regulaciju izraelskog izvoza vojnih roba, kao i marketing čitavog tog industrijskog sektora te održavanje kataloga proizvodne lepeze Države Izrael na ovom industrijskome području. Po opsegu posla se vidi da je riječ o tijelu koje u sebi ujedinjuje niz javnih funkcija, poslova koji su danas u Hrvatskoj razlomljeni na široki niz često i ne najbolje koordiniranih aktera – što već i samo za sebe može biti određeni putokaz za buduće reforme.

Nakon toga slijedi i još jedan, sadržajno više diskusijski blok – u kojem će do riječi doći i širok presjek domaćih stručnjaka. Naime, biti će govora o odnosu vojne industrije u RH i inozemstvu, o isplativosti poslovanja u ovome sektoru, kao i o odnosu države prema svojim proizvođačima iz sektora vojne opreme i naoružanja. O sadašnjem stanju i mogućim pravcima poboljšavanja poslovanja tom će prilikom diskutirati: Ivica Nekić (predsjednik uprave, Agencija Alan d.o.o.), Željko Pavlin (direktor, HS Produkt d.o.o.), Alojz Šestan (vlasnik i direktor, Šestan-Busch d.o.o.), Mislav Brlić (voditelj razvoja plovnih objekata, Brodosplit d.d.), te Gordan Kolak (privrednik, tajnik Vijeća za Domovinsku sigurnost). Ovim diskusijskim blokom ujedno će oko 13:30 svoj radni dio i završiti sutrašnje događanje „Hrvatska obrambena industrija kao izvozni brend“.

Trodnevni 2BS („To be secure“) forum u Budvi danas se privodi svome kraju. Međunarodna konferencija o globalnoj i transatlantskoj sigurnosti, ove godine 6. po redu, počela je u četvrtak, 05. svibnja, a završava danas, panelom o borbi protiv ISIS-a, na kojem sudjeluju umirovljeni američki general John Allen i zamjenik ministra u Ministarstvu nacionalne obrane Turske, Suay Alpay. Glavna tema ovogodišnjeg 2BS foruma u organizaciji Atlantskog vijeća Crne Gore je „Globalna sigurnost – izazovi i odgovori“, a osim ISIS-a, međunarodni gosti diskutirali su o budućnosti NATO-a, odnosu Rusije i Zapada, izborima u SAD-a i njihovom utjecaju na američku vanjsku politiku, te u posljednje vrijeme neizostavnoj temi – izbjegličkoj krizi.

Četvrtak, prvi dan 2BS foruma, prošao je u znaku ulaska zemlje-domaćina skupa, Crne Gore, u NATO. Veleposlanica SAD-a u Crnoj Gori Margaret Ann Uyehara najavila je kako će za 15-ak dana Crna Gora u Bruxellesu potpisati protokol o prijemu u NATO, nakon čega će steći pravo da ravnopravno sudjeluje na sastancima i na predstojećem summitu NATO-a. Premijer CG Milo Đukanović u svom je pozdravnom govoru iznio uvjerenje kako će članstvo njegove države u Savezu doprinijeti europskoj stabilnosti, te kako će se Crna Gora pobrinuti da vrata NATO-a ostanu otvorena za zemlje u regiji. Na forumu sudjeluje i zamjenik glavnog tajnika NATO-a  Alexander Vershbow, koji je drugog dana skupa bio uvodničar za temu o NATO-savezu između dva summita – od Walesa do Varšave.

Iako programski ponešto slabiji skup od dosadašnjih, ovogodišnji 2BS forum neizostavan je za regionalne lidere. Iako su gosti iz Srbije ovoga puta izostali, ponajviše zbog netom održanih izbora, uz domaćine – premijera Đukanovića, predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, te ministre obrane i vanjskih poslova Milice Pejanović-Đurišić i Igora Lukšića, tu su još i slovenski predsjednik Borut Pahor, ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak, ministar obrane Makedonije Zoran Jolevski, te hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Ona je u Budvu došla već prvoga dana Foruma, u četvrtak, 05. svibnja, izbjegavši time političku buru koja se događa u Hrvatskoj oko razrješenja donedavnog i imenovanja novog ravnatelja SOA-e. Grabar Kitarović na 2BS forumu je prava „zvijezda“, a jutros je zajedno s kolegama Pahorom i Vujanovićem sudjelovala na tzv. predsjedničkoj raspravi pod nazivom „Zajednička sigurnost – zajednička odgovornost“.

Jedan od glavnih gostiju je i međunarodno priznati novinar Tim Judah, inače dobar poznavatelj prilika na Balkanu, koji ovoga puta u Budvi govori o Ukrajini, iz koje se nedavno vratio. Na 2BS forumu sudjeluje i analitičar portala Obris.org Igor Tabak. Iako je bio najavljen u službenom programu, u zadnji tren je od dolaska na 2BS forum odustao turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu. Razlog – politička kriza u Turskoj.

Spomenimo još i jedan mali kuriozitet – na drugom po redu 2BS forumu, održanom 2012. godine, kao hrvatski predstavnik sudjelovao je tadašnji pomoćnik ministra obrane Dragan Lozančić. Četiri godine kasnije, na 2BS forumu ispred Hrvatske sudjeluje Kolinda Grabar Kitarović, koja se u domovini našla usred skandala nakon višemjesečnih pokušaja smjene Dragana Lozančića sa čela SOA-e, i netom nakon što ga je optužila za nezakonito postupanje, zbog čega opozicija traži da Sabor osnuje istražno povjerenstvo.

Odmah želim napomenuti kako se ovaj komentar odnosi SAMO na jutarnji dio programa konferencije DRONEfest, koji je u cijelosti bio posvećen “državnoj regulativi” i nije kritika cijele konferencije niti njene osnovne ideje. Općenito uzevši, mislim da je DRONEfest sjajna ideja, a to što i na ovakvim, uzbudljivim, gadgetiziranim skupovima većina otpada na dosadnu birokratsku problematiku, u principu nije krivica organizatora, već zemlje u kojoj živimo. Svaka čast IN2 na ideji za skup.

Rekavši to, i pohvalivši ideju konferencije, žalosno je uopće da se na konferencijama posvećenim novim tehnologijama ogroman prostor mora davati “pravnoj problematici”, državi, tumačenju pravilnika i slično. Umjesto da pričamo o zaista uzbudljivim stvarima, a dronovi to jesu, pričamo o zabranama, regulativi, propisima i kaznama. To izgleda tako da dođe neki lik iz ministarstva/agencije/ureda/pizdematerine za nešto i drvi sat-dva o pravilnicima, sve jedan gluplji od drugog. A šta ćeš, iz perspektive organizatora mora se to tako, jer u principu država kod nas gazi sve i svakoga svugdje i ikad, i jednostavno moraš dati 2-3 sata nekom davežu da ti protumači što ti kume uopće smiješ a što ne smiješ, koliko ti formulara treba, koliko sve to košta u davanjima državi i koje ti kazne prijete.

Velim, DRONEfest u ovom elementu uopće nije bio poseban, dosta konferencija je tu slično – s jedne strane uzbudljiva tehnologija, s druge strane neefikasna i otvoreno debilna država i njeni uhljebi.

Nakon samo pola sata slušanja o propisima – došlo mi je slabo. Evo tek par detalja, nabacanih bez ikakvog reda. Za svako se snimanje iz zraka službeno treba tražiti odobrenje. Od koga? Glavni koordinator svega vezanog za droniranje je Državna geodetska uprava (DGU), valjda slijedom “logike” da je od davnina, od stoljeća sedmog, DGU zadužena za snimanja iz zraka.

U vrijeme dronova to znači da od njih tražite dozvolu, unaprijed, s planom leta, itd. Tu je nekako upletena i Agencija za civilno zrakoplovstvo, ali nisam točno ubrao kako. I još neka tijela, uredi i organi, koje sam još manje ubrao.

DGU se dalje po potrebi konzultira s MORH-om, i bog te pitaj s kime i čime. Vrijeme potrebno za izdavanje odobrenja svedeno je s tri mjeseca (!!!) na jedan dan. I to je, kao, super. E, ali to vrijedi samo ako je snimatelj državljanin RH. Za snimanja koja želi raditi stranac, mora se konzultirati MORH i odobrenje se čeka puno duže.

Nakon snimanja – snimci, ako ih mislite igdje objaviti, se šalju DGU na pregled. Da, negdje u uredima DGU sjede mali čovječuljci i šatro tobože, tko zna da li govore istinu, gledaju vaše snimke Hvara, Šolte, Trakošćana, pasa na livadi ili vjenčanja Ane i Tihomira! I paze da ne snimite nešto “osjetljivo” – a što bi to bilo, nije precizirano.

DGU je u nekom periodu (zaboravio sam točno kojem) tako pregledao 37 snimaka dronom. Pohvalili su se tom brojkom! Na primjedbu da je to nerealno malo, i da očito ogroman broj snimatelja niti traži odobrenja, niti šalje snimke na pregled, slijegali su ramenima. Bitno je da imamo regule, a tko ih se drži – nije naš problem. Što su nam poslali – mi smo pregledali, što nam nisu poslali, a jeb’ga….

Ipak, kad mogu, odrape kazne. Recimo, za vrijeme Adventa u Zagrebu, najvećeg turističkog hita ponude glavnog grada, kaznili su stranu snimateljsku ekipu koja je digla dron da snimi adventski sajam odozgo.

Razmislite – ljudi dođu u Zagreb činiti nam besplatnu promociju turizma, a vi ih odrapite kaznom! Razmislite o ovom još jednom…. pa još jednom…. ali, “reda mora biti“, vele predstavnici države, iako je svakom jasno da reda zapravo uopće nema. Ima propisa i kazni, ali reda i pravde ne. Da sam ja dio te strane snimateljske ekipe, pobrinuo bi se o Zagrebu složiti tako “lijepu” reportažu da nas više ne bi nitko posjetio ni da mu platimo hotel, avion i tri tacne zagorskih štrukli.

I uvijek je sve problem nekog drugog. Uvijek su tu odgovori po modelu “ne određujemo to mi, nego MORH” (ili neko drugo tijelo, predstavnici kojega nikad nisu nazočni), “reda mora biti“, “i druge zemlje rade tako” ili “mi se samo držimo propisa“. “Takva su pravila“, “takav je zakon“… a tko je donio zakon, Marsovci?

Ovo je samo manji dio besmislica i začkoljica koje sam pohvatao, jer mi je došla muka. Čovjek sam koji voli gadgete i tehniku, a ne zabrane, birokratski rječnik i daveže.

I naravno da dronovi nisu bezazleni, da ih se nekako treba regulirati, no simptomatično je koliko se naglasak daje na papirna rješenja i slijepo štovanje birokratske procedure, a ne na praktičnost i logičnost. Baratanje minsko-eksplozivnim sredstvima zvanim petarde, koje ljude čini invalidima, je gotovo bez ikakvog nadzora, a snimke vjenčanja dronom pregledava geodetska uprava!?!? (Podsjetimo: nedavno je dijete u Zagorju poginulo u eksploziji karabita, sredstva za koje nema nikakvog nadzora niti se uzorci šalju u DGU.)

Pitanja iz publike bila su manifestacija zdravog razuma u ovom oceanu birokratskog besmisla. Na primjer – smije li turist, domaći ili strani, vozeći se našom lijepom zemljom, udaren inspiracijom i opijen ljepotom, jednostavno stati negdje, izvući dron iz gepeka, dignuti ga i snimati? (Ne smije, u prekršaju je ako unaprijed nije tražio odobrenje. Pri tome se prisjetite da se to odobrenje za strance, zbog nadležnosti MORH-a, čeka nepraktično dugo.) Može li tražiti odobrenje naknadno? (Ne, ta mogućnost nije predviđena zakonom.)

Ne postoji niti mogućnost da netko aplicira za neku dugotrajniju i opću dozvolu, snimanja nekog tipa, ili na nekom prostoru, u trajanju nekoliko mjeseci. Jedan je propis u cijelosti stopiran i vraćen na doradu, koja će trajati mjesecima, jer se riječ “period” trebala zamijeniti terminom “razdoblje” (!!!). Stvar stoji, i stajat će mjesecima radi te jedne riječi. Predstavnik DGU u tome ne vidi ništa strašno, čak se pohvalio kako su oni, sa svoje strane, bili efikasni i (opet) “zastoj u proceduri nije do njih“, nego do nekoga tko danas nije tu.

Kao i obično, predstavnici države na ovakvim skupovima nađu za primjer neku osobito restriktivnu zemlju i jašu po njoj dok sunce ne zađe. Kad se pozivaju na poreze, birokrati vole spominjati Švedsku i Dansku, pritom zaboravljajući da te zemlje u svim ostalim elementima – kvaliteti usluga koje građani dobiju za poreze, snazi privrede itd – šiju Hrvatsku za red veličine. U slučaju dronova, najdraži primjer bio im je – Italija. “Probajte u Italiji tražiti dozvolu pa ćete vidjeti” – bila je današnja mantra predstavnika DGU.
——————–

——————–
Okrugli stol kojim je zaključen segment konferencije radnog naziva “Država protiv građana i mozga” vodio je Ivica Mudrinić, u svom, nažalost, nama dobro poznatom stilu – ublaži sve, razvodni, pomiješaj s 2-postotnom otopinom limunade, i ishvali državu toliko da i njima bude neugodno. Ni sam ne znam koliko puta na predavanjima i okruglim stolovima, od WinDaysa preko raznih skupova HUP-a i drugih organizatora, očekivao sam od Mudrinića da se stavi na stranu biznisa, poduzetništva i jednostavno zdravog razuma, da bude kritičan i provokativan u diskusiji, i nisam to doživio nijednom, ni u tragovima. Koliko taj čovjek ima toplih riječi za državu, promatrač bi rekao da živimo u top 10 poduzetničkih rajeva planete, a ne u propaloj rupetini koja je po konkurentnosti i business friendly atmosferi u dnu Evrope i svijeta. Zar ga to baš nimalo ne smeta?

Demonstracija bespilotne letjelice na vojnome sajmu ASDA 2015 u Splitu

Shvaćam da je za Mudrinića osobno ova država ispala jako jako dobro. U to uopće ne bih želio ulaziti. No, sada, kad se okućio, potkožio i osigurao, mogao bi barem u javnim istupima zagovarati neke poslovne i poduzetničke i zdravo razumske ideje i za nas ostale, a ne podilaziti birokratima do razine koju je neugodno slušati.

Niti jednom riječju nije prekidao izlaganja birokrata s najbesmislenijim objašnjenjima tupavih pravila (i njihove selektivne i nedosljedne neprimjene). Niti jedno potpitanje nije postavio. Na kraju je zaključio olujom pohvala i tezom kako “u državnim tijelima imamo iznimno kvalitetne ljude za koje jamčim da se uspješno nose sa svim izazovima” i tako to, hvala na pažnji i “molim ispratite ih pljeskom“. Čemu to podilaženje, zaista ne shvaćam.

* Ovaj tekst je autor Oleg Maštruko objavio 30. ožujka 2016. na internetskoj stranici časopisa Bug(http://www.bug.hr/), a mi ga prenosimo uz dozvolu uredništva. U svom se originalnom obliku ovaj aktualni komentar događanja nalazi na adresi: http://www.bug.hr/komentari/dronovi-raljama-uhljeba/151799.aspx