U petak, 29. siječnja, bilo je točno mjesec dana otkako je potres od 6,2 prema Richteru pogodio Sisačko-moslavačku županiju, ostavivši za sobom nesagledive posljedice za prostor i ljude. Tijekom tih prvih mjesec dana uslijedila su još 622 potresa magnitude veće ili jednake 2.0, što dodatno traumatizira građane pogođenog područja, ali i nanosi nove štete na objektima. U potresu je poginulo  ukupno 7 osoba – jedna djevojčica u Petrinji, petero ljudi poginulo je na glinskom području (prvenstveno u selu Majske poljane), te jedna osoba u Žažini. Ranjeno je 36 osoba, te je još 30 ljudi spašeno iz ruševina. Naknadno su pri raščišćavanju ruševina smrtno stradala još 2 volontera. Oko 8.000 obitelji ostalo je bez krova nad glavom, a materijalna šteta na javnoj infrastrukturi broji se u stotinama milijuna kuna. Prema u petak iznesenim podacima na press-konferenciji Stožera civilne zaštite, odnosno onog njegovog dijela koji se bavi potresom u Sisačko-moslavačkoj županiji, do 29. siječnja bilo je zaprimljeno ukupno 45.347 prijava štete, od čega je pregledano 59,13%, odnosno 26.815 objekata. Od pregledanih objekata, neupotrebljiva su 3.134 objekta (kategorija s crvenom naljepnicom), privremeno je neupotrebljivo 5.428 objekata (žuta naljepnica), dok je upotrebljivo ili upotrebljivo s preporukom najviše objekata – njih 16.125. Mjesto stanovanja do sada je napustilo 3.384 ljudi (evidentirani putem službe traženja Crvenoga križa) – od toga je 478 osoba privremeno smješteno na potresom pogođenom području, dok je 2.669 u drugim dijelovima Hrvatske. Za 237 osoba još se utvrđuje točna lokacija.

Sva ova suha statistika ne može prikazati svakodnevno stanje stvari na Baniji – neprestano podrhtavanje tla, hladnoću i vlagu, te neizvjesnost koja je posebno prisutna u selima oko Petrinje i Gline. Tamo se još uvijek sve nade polažu u dobre ljude koji donose hranu za ljude i stoku, vodu i lijekove, toplu odjeću i grijalice, pa čak i krov nad glavom – montažne i mobilne kućice trenutno su spas brojnim obiteljima. Potpredsjednik Vlade Tomo Medved najavio je početak javnih radova od 1. veljače, a od subote – 30. siječnja – početak druge faze, odnosno uklanjanje objekata koji se neizostavno moraju rušiti. No zahtjevi za obnovu na području Banije počet će se zaprimati unutar mjesec dana, najavio je ministar graditeljstva Darko Horvat, čije ministarstvo sada tek finalizira obrasce i postupak izdavanja prava na određeni stupanj obnove. Na prošlotjednoj 40. sjednici Vlade (održanoj 28. siječnja) potpredsjednik Medved izjavio je da je na područjima pogođenim potresom ukupno postavljeno 928 kontejnera i mobilnih kućica, no time još nisu do kraja riješeni zahtjevi za prioritetno zbrinjavanje. Najavljena je isporuka još 451 kontejnera.

EU – brzo, koordinirano i učinkovito

Odmah nakon potresa bilo je jasno da se Hrvatska neće moći sama nositi s ovom katastrofom. Zato je hrvatska Vlada već istoga dana aktivirala Mehanizam civilne zaštite EU – koordinirani odgovor na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem. Ovoga puta računalo se na treći cilj Mehanizma – na brzu i učinkovitu pomoć pogođenom stanovništvu. Putem Mehanizma civilne zaštite Hrvatska je zatražila zimske šatore za 6 do 8 ljudi, svjetiljke sa zaštitom od PVC mreže, rasvjetne balone/tornjeve za osvjetljenje, električne grijače, sklopive krevete, vreće za spavanje i kontejnere za stanovanje.

U prva 24 sata od razornog potresa 15 država članica EU i partnerskih država ponudilo je vreće za spavanje, madrace, stambene kontejnere i rasvjetna tijela, a susjedna Slovenija je putem svog Ministarstva obrane već 29. prosinca odvojila i poslala u Hrvatsku 4 kontejnera, 10 šatora, 10 grijalica, 100 kreveta i 300 vreća za spavanje. Dan kasnije – 30. prosinca – pomoć šalju Italija (80 šatora u kontejnerima), Slovačka (44 grijalice, 120 vreća za spavanje), Mađarska (250 kreveta i 250 vreća za spavanje), Grčka (53 šatora, 51 peć na drva,  665 vreća za spavanje, 900 kreveta) i Austrija (78 kontejnera,  200 rasvjetnih tijela, 3 balona za rasvjetu, 14 grijača i 470 kreveta). Na Staru godinu, 31. prosinca, pomoć šalju Rumunjska (50 šatora, 100 kreveta,, 200 vreća za spavanje, 14 kontejnera) i Češka (600 kreveta, 1200 vreća za spavanje, 10 grijača, 1 rasvjetni toranj, 2 lampe,i 1200  deka), dok na prvi dan Nove godine stiže pomoć iz Portugala (500 kreveta), Bugarske (100 grijača, ukupno 500 kreveta – od toga kreveti s madracima 284,  kreveti 16, poljski kreveti 200), Francuske (240 šatora), Turske (272 grijalice) i Litve (300 vreća za spavanje).

Narednih dana stiže pomoć iz Švedske i Poljske, te nove količine raznih materijalnih sredstava iz Austrije, Bugarske, Turske i Slovenije. Hrvatska je 31. prosinca ponovila poziv u pomoć putem Mehanizma civilne zaštite – ovoga puta izričito su se tražili stambeni kontejneri. Dodatne kontejnere opet je poslala Slovenija, kao i Turska koja je 100 kontejnera poslala što pomorskim, što zračnim putem, te Njemačka (donacija 40 stambenih kontejnera) i Mađarska (bilateralnim dogovorom). Hrvatska je osigurala smještaj – noćenje i prehranu – za ekipe iz Rumunjske, Francuske, Švedske i Turske, a pružena je i logistička potpora predstavnicima EK (EU Civil Protection tim) u misiji praćenja primanja pomoći i osiguravanja vidljivosti od 31. prosinca do 2. siječnja. Jesu li sva ova donirana sredstva ispunila svoju svrhu i bila dodijeljena građanima Banije pitali smo i MUP, odnosno Ravnateljstvo civilne zaštite, no nismo (još) dobili odgovor.

Za to vrijeme u Robnim zalihama …

U prvih 6 dana, putem Mehanizma civilne zaštite u Hrvatsku je stiglo 980 šatora, no brzo se pokazalo da se koristi tek minimalan broj šatora, dok istovremeno, prema riječima ministra gospodarstva Tomislava Ćorića, hrvatske Robne zalihe raspolažu s više od 1.600 šatora s kapacitetom za 25.000 ljudi, koji se ne koriste. Zašto je Hrvatska preko Mehanizma civilne zaštite zatražila šatore – nije se razjasnilo, a i šef Stožera civilne zaštite, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, priznao je da se šatori ne koriste jer „nisu najbolje rješenje za ove vremenske uvjete“. „Teško je osigurati da oni budu dovoljno zagrijani. Ukoliko bi i bili, to bi značilo veliku potrošnju goriva. Oni će se koristiti u skladu s tim kako se bude iskazivala potreba,“ rekao je Božinović na press-konferenciji 4. siječnja ove godine. Tako je i većina europskih šatora ostala neiskorištena.

Na primjeru šatora otvoreno je i pitanje stanja državnih robnih zaliha. Prema riječima ministra gospodarstva Tomislava Ćorića, državne robne zalihe raspolažu s 298 kontejnera, ali oni su većinom u upotrebi ispred bolnica i domova zdravlja za potrebe pacijenata i bolesnika, 76 kontejnera koriste stradalnici u zagrebačkom potresu u ožujku prošle godine, te je simboličan 21 kontejner poslan u Sisačko-moslavačku županiju. Tjedan dana prije banijskog potresa, 22. prosinca prošle godine, Ravnateljstvo robnih zaliha pokrenulo je javnu nabavu, na temelju koje namjerava 41 kontejner dostaviti u Sisačko-moslavačku županiju. Ćorićevo obrazloženje da bi „ svaka zemlja veličine Hrvatske s 300 kontejnera u zalihama mogla pokriti potrebe“, ali je, eto, problem nastao kada su Hrvatsku zadesile tri katastrofe (dva potresa i epidemija), prilično je patetično i pokazuje zastarjele metode promišljanja (budućih) izazova. Još je gora Ćorićeva izjava da „Hrvatska ima 1.600 šatora, znatno veće količine vreća“, ali „niti za šatorima niti za vrećama nisu izražene potrebe zadnjih šest dana (od 29.12.2020. do 4.01.2021., op.a.), iako smo jednu količinu mi dopremili u skladišta, bude li potrebe za njima“ – dakle, u trenutku kada se od Europske unije traži pomoć u materijalnim sredstvima nitko se to isto nije sjetio tražiti od Ravnateljstva robnih zaliha?! Štoviše, taj isti „Netko“ je šatore koji nisu adekvatni zbog niskih temperatura, što je bilo i Ćorićevo objašnjenje za izostanak zahtjeva kod robnih zaliha, tražio od EU! To je pak nevjerojatna količina šlamperaja i nespremnosti upravljanja krizama. O stanju hrvatskih robnih zaliha ne zna se praktički ništa, Vlada o njima raspravlja na svojim zatvorenim sjednicama, a u prošlosti su se osnivala i istražna povjerenstva zbog ustanovljenih manjkova određene robe.

Davateljica i primateljica pomoći

Iako su poplave 2014. pogodile više od 7.000 ljudi, Hrvatska je do potresa u prosincu 2020. samo jednom zatražila aktiviranje Mehanizma civilne zaštite – 2015. godine tijekom velikog izbjegličkog vala. Sedam država Europske unije odgovorilo je na tada hrvatski zahtjev i poslalo materijalna sredstva nužna za privremeni smještaj migranata – krevete i vreće za spavanje, pokrivače, grijalice za šatore, i slično. No i Hrvatska se odazivala na poziv u pomoć – posljednji takav slučaj bio je u studenom 2019. godine, kada je potres od 6,4 po Richteru pogodio Albaniju. Putem Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije (The Emergency Response Coordination Centre – ERCC) Mehanizma civilne zaštite Albanija je zatražila međunarodnu pomoć, a Hrvatska je odgovorila slanjem timova sa psima za traganje i spašavanje – ukupno 15 pripadnika Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH i 8 potražnih pasa, te dva helikoptera iz sastava Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Na isti način – putem ERCC – nešto više od godinu dana kasnije Hrvatska je aktivirala Mehanizam civilne zaštite za hitnu pomoć u što kraćem vremenu. I to je jedan od glavnih ciljeva ovog europskog alata – brza i koordinirana pomoć u prvim danima krize. No to nikako ne znači da će europska pomoć i domaća solidarnost (kao što se vidjelo kroz bezbrojne volontere koji su dolazili pomoći stanovništvu na Baniji) zamijeniti polu-učinkovite hrvatske odgovore na krizu. Sada kada je na svojoj koži osjetila surovu realnost velike prirodne katastrofe, Hrvatska bi trebala izvući pouke i izgraditi odgovarajući sustav odgovora ne na jednu krizu, nego barem na tri, koje su i u praksi tijekom zadnjih godinu dana Lijepoj našoj pokazale svoje zube.

*Photo: Ravnateljstvo civilne zaštite/MUP RH, Europska komisija u RH/Facebook

* Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u okviru projekta „Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019 – 2021“. Za sadržaj je isključivo odgovorna redakcija portala Obris.org i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.

Ako se sudi po vijesti pod nazivom „Proglašavamo katastrofu na potresom pogođenim područjima: ‘Nitko neće ostati sam u ovoj situaciji’“ objavljenoj na Vladinoj web-stranici, Vlada RH jučer je osnovala – citiramo – „poseban stožer koji će voditi proces i povezati aktivnosti svih sudionika u pružanju pomoći i saniranju posljedica potresa“. Kako je u uvodnom dijelu Vladine 35. sjednice rekao premijer Andrej Plenković:

„S obzirom da je Vlada suočena s dvije velike krize, mi smo odlučili danas ne samo proglasiti katastrofu na područjima Sisačko-moslavačke i dijelovima Zagrebačke i Karlovačke županije, nego, uz postojeći Stožer Civilne zaštite, oformiti i poseban stožer na čijem čelu će biti potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Bit će uključeni predstavnici svih resora, a njegovi zamjenici bit će potpredsjednik Vlade Boris Milošević i ministar Darko Horvat“.

Na zatvorenom dijelu sjednice imenovani su i ostali članovi tog tijela. To su: (4) mr.sc. Zvonimir Frka-Petešić, (5) Goran Jutriša, (6) dr.sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, (7) mr.sc. Zdravko Jakop, (8) Ivo Milatić, (9) Zdravko Zrinušić, (10) Tugomir Majdak, (11) dr.sc. Silvio Bašić, (12) Zdenko Lucić, (13) Juro Martinović, (14) Tomislav Paljak, (15) Ivica Poljičak, (16) Tonči Glavina, (17) Spomenka Đurić, (18) Margareta Mađerić, (19) Tomislav Mihotić, (20) Nikola Mažar i (21) Željka Josić. Iz ovog popisa dodatnih članova jasno je da se radi o predstavnicima s vrhova raznih ministarstava i državnih ureda isključivo o državnim tajnicima (pri čemu MORH predstavlja ionako poslovima zauzeti državni tajnik Zdravko Jakop), te o dvoje visoko rangiranih službenika u Vladi RH.

Međutim, u Vladinom priopćenju sa zatvorenog dijela sjednice Vlade ne stoji ništa o osnivanju nekakvog „posebnog stožera“, već izričito piše:

„Potpredsjedniku Vlade i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu dana je ovlast za rukovođenje radom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije. Njegovim zamjenicima imenovani su potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Boris Milošević te ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat“.

U nastavku priopćenja navode se imena novo inkorporiranih dužnosnika, koji su imenovani kao „dodatni članovi Stožera civilne zaštite u dijelu koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke“. Dakle, iz Vladinog priopćenja sa zatvorenog dijela sjednice jasno je da NIJE osnovan nikakav poseban Stožer, nego je postojeći Stožer civilne zaštite RH – onaj koji se mjesecima bavi epidemijom virusa SARS-CoV2 – na neki način udvostručen, i pridodan mu je čitav set novih dužnosnika koji će se baviti poslovima „u dijelu koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije“. Iste definicije mogu se naći i u „Rješenju o dopunama Rješenja o imenovanju načelnika, zamjenika načelnika i članova Stožera civilne zaštite RH“. koji je ekspresno objavljeno u prvom ovogodišnjem izdanju Narodnih novina (NN 1/2021), netom nakon završene sjednice Vlade.

Kasno poslije podne u petrinjskoj vojarni „Pukovnik Predrag Matanović“ održan je i prvi sastanak Medvedovog dijela Stožera, kojeg on sam naziva „koordinacijom“ – možda i na uspomenu Koordinaciji za sustav domovinske sigurnosti kojoj je na čelu i koja se zadnje bavila pitanjima radikalizacije u RH. Ta vojarna će od sada pa nadalje biti baza ovoga (polu)tijela, koje će u njoj raditi, kako je najavio Medved, 24 sata dnevno. Odmah po završetku sastanka, potpredsjednik Vlade Tomo Medved izašao je pred novinare, kazavši kako su na sastanku sudjelovali svi članovi koordinacije, kao i sve sastavnice (kobajagi ujedinjenog) sustava civilne zaštite i domovinske sigurnosti. „Tijekom večeri i sutrašnjeg dana svi potrebiti podaci o osobama i kontakt brojevi ovdje iz stožera bit će javno dostupni kako bi svi građani, kako bi svi zainteresirani, kako bi svi oni koji su u potrebi imali mogućnost kontaktirati stožer i dobiti potrebite informacije“, dodao je potpredsjednik Medved, najavivši i pravce djelovanja „svog“ Stožera:

„Stožer će, putem svojih mehanizama, putem svojih operativnih skupina, koordinirati sa svim sastavnicama u dva smjera. Jedan je promptno i žurno reagiranje na sva ona pitanja koja su aktualna, a s druge strane – Stožer, kao što to inače u području operacije i određenih sličnih kriza, planira naredne operacije. U ovom konkretnom slučaju, to su one sustavne mjere vezane za obnovu. I u skladu s tim, ovdje, u ovom prostoru vojarne ‘Predrag Matanović’ u Petrinji, a uvažavajući poveznicu koju imamo sa svim sastavnicama koje djeluju na ovoj zadaći, Stožer će u vremenu koje je pred nama odgovarati i nosit se sa svim izazovima koji su pred nas postavljeni i opravdati povjerenje koje smo zajedno ovdje dobili“.

Medved je još naglasio da djelovanje „njegovog“ Stožera podupire dosadašnju organizaciju županijskog i gradskih stožera, općinskih organizacija, svih sastavnica sustava civilne zaštite i domovinske sigurnosti kako bi bili što je moguće bolje uvezani i kako bi odgovorili na poteškoće nakon razornih potresa na Baniji. Naravno, u svemu tome se nekao podrazumijeva i činjenica slobodnog raspolaganja petrinjskim vojnim kompleksom, možda i nekim dodatnim vojnim resursima, bez da je tome jasno predočena formalna osnova i ovlaštenje.

Jedno tijelo – dvije glave?

Već smo ranije pisali o problemima dvostrukog upravljanja unutar sustava i stožera civilne zaštite (nacionalnog i lokalnih), no jučerašnjom Vladinom odlukom čini se da Vlada sama potiče krizu upravljanja u Stožeru civilne zaštite RH. Kada su se u ožujku ove godine donosile izmjene Zakona o sustavu civilne zaštite, premijer Plenković je objašnjavao da se to radi jer se „teži kompletnoj centralizaciji donošenja odluka“, odnosno radi „uniformnosti donošenja odluka“. Na prvi pogled bi čovjek rekao da se to slaže s principima racionalnog vođenja i upravljanja, te vojnim načelom „jedinstva zapovijedanja“.

Podlogu za ovakvo postupanje premijer Andrej Plenković pronašao je u jučerašnjem proglašenju katastrofe na području Sisačko-moslavačke, te dijelovima Zagrebačke i Karlovačke županije. Time su otvorena vrata za promjene u Stožeru civilne zaštite RH, rekao je jučer premijer Plenković na press-konferenciji nakon sjednice Vlade:

„Nakon nekoliko dana, po tom svojevrsnom načelu postupnosti, ministar unutarnjih poslova zajedno sa svojim suradnicima i na temelju konzultacija sa ostalim resorima, predložio je Vladi RH da sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite proglasimo katastrofu za ova područja na kojima se dogodio potres prošloga utorka. Mi smo tu inicijativu prihvatili – zato je Vlada danas i donijela tu odluku. Istodobno kada se takva odluka donese, onda predsjednik Vlade ima mogućnost rukovođenja radom Stožera civilne zaštite. No s obzirom da – i vi jako dobro znate – da smo još uvijek u aktivnoj borbi i suzbijanju pandemije COVID-a 19, koju vodi i i koordinira načelnik Stožera civilne zaštite i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović – ovdje imamo jednu novu krizu koja zahtijeva dodatni poseban angažman Vlade RH, pa tako i drugu čelnu osobu koja bi se mogla u potpunosti posvetiti koordiniranju ovih aktivnosti i suradnji svih resora, suradnji sa županijama, sa svim ostalim službama, i zato smo danas na Vladi odlučili da voditelj ovoga Stožera – dakle to je Stožer civilne zaštite koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije – preuzme potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Dakle, vrlo precizno definiran opseg aktivnosti. U slučaju da se sad dogodi neka, ne daj Bože, druga katastrofa – požar, poplava, potres, itd. u nekom drugom dijelu Hrvatske za to bi bio nadležan Davor Božinović. Čisto da znamo za što je tko nadležan i tko će što činiti u ovim okolnostima“.

Na načelnoj razini ovo je inspirirano sadržajem članka 22 Zakona o sustavu civilne zaštite koji u svom trećem stavku kaže: „Kada se proglasi katastrofa, rukovođenje radom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske preuzima predsjednik Vlade Republike Hrvatske ili, po ovlaštenju predsjednika Vlade Republike Hrvatske, član Vlade ili načelnik Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske“. No, naravno, tu se podrazumijeva stanje samo jedne krize ili katastrofe, pa onda i postojanje samo jednog Stožera CZ RH, o čijem bi se čelnom čovjeku moglo odlučivati. A Republika Hrvatska danas se nalazi u situaciji koju tvorci Zakona o sustavu civilne zaštite nisu ni zamišljali – da naciju odjednom trese više velikih kriza i/ili katastrofa, koje bi bilo zgodno rješavati s više tijela za odgovor, predvođenih s više visokih dužnosnika manje ili više kvalitetno razdvojenih nadležnosti. No, dok se u ožujku 2020. ipak izbjeglo proglašavanje katastrofe i suočavanje s tom nedorečenošću pravne regulative i organizacijskih struktura – posljednjih je dana i taj problem u svojoj neugodnoj punini isplivao na površinu.

Podsjećamo da je od 20. veljače 2020. na čelu nacionalnog Stožera civilne zaštite potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović s titulom „načelnik Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske“. No, ako pogledamo objavljeno „Rješenje o dopunama Rješenja“, iako naziv akta govori o imenovanju načelnika, zamjenika načelnika i članova Stožera, Tomo Medved je imenovan na funkciju bez naziva – opisanu tek po poslu koji će raditi riječima da „rukovodi radom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, u dijelu koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije“. Pa ipak, ta bezimena funkcija ima dva zamjenika, za razliku od samo jednog zamjenika „načelnika Stožera CZ RH“ Božinovića, da bi onda uslijedilo i imenovanje čitave dodatne plejade imena pod opisom „članovi Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, u dijelu koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije“ – njih 18, za razliku od 25 članova Božinovićeva „Stožera CZ RH“.

U rješenju kojim se išlo u ustrojavanje tog dualizma i popunjavanje kadrovskih tablica (1) nisu ujedno točnije uređeni hijerarhijski odnos ta dva tijela sadržana pod sličnim imenom („Stožera CZ RH“ i „Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, u dijelu koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije“), kao što (2) nisu definirani ni načini rješavanja njihovih mogućih sukoba ili preklapanja nadležnosti. Dapače, kako u dijelu sastava ta dva ista/povezana/paralelna tijela stoje različiti predstavnici pojedinih državnih resora – (3) nije osigurano ni da se njihova interna „među-stožerna“ neslaganja ne krenu prelijevati po ostacima strukture Vlade RH u kojim ti ljudi pod normalno svakodnevno i dalje djeluju. Dok bi tako bilo prilično jasno da u Ministarstvu obrane glas državnog tajnika Jakopa teži više nego onaj brigadnog generala Ivana Turkalja, u Ministarstvu unutarnjih poslova to bi sučelilo državnu tajnicu Irenu Petrijevčanin Vuksanović s čitavim nizom kolega (predvođenih zamjenikom načelnika Božinovića Damirom Trutom, koji je pomoćnik ministra u MUP-u).

Dakle, ostalo je otvoreno pitanje je li Božinović i dalje glavni, ako da za koje teme (što je s pitanjem širenja epidemije Covid-19 na prostoru djelovanja alternativnog Stožera – tko je tu nadležan za donošenje odluka?), i može li onaj dio Stožera kojem su na čelu Medved, Milošević te Horvat i stvarno samostalno donositi odluke? Da li je „potresni“ dio zapravo podstožer Nacionalnog stožera? Ili je ipak paralelan s Nacionalnim stožerom? Ili oni u stvarnosti samo dijele naziv institucije i oznake ranga pojedinih članova? Na neka od tih pitanja pokušao je odgovoriti premijer Plenković, ne upličući se previše u horizontalu Medved-Božinović:

„Što se tiče piramide, dakle na vrhu piramide je Tomo Medved. To je da bude svima jasno, zato smo i donijeli ovu odluku da je ovaj Stožer… glavni čovjek za koordinaciju svih aktivnosti na područjima koji su pogođeni potresom od prije 6 dana je Tomo Medved. Dakle, on je ona glavna i odgovorna osoba na temelju odluke Vlade, sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite. Sve ono što Zakon o sustavu civilne zaštite podrazumijeva u smislu ovlasti, u smislu donošenja odluka, primjenjuje se jednako na potpredsjednika Medveda u ovom – možemo reći – geografski omeđenom području, kao što to ima potpredsjednik Božinović inače. Dakle, jednaka je provedba. To znači da sve službe, koje su već sad na terenu, koje su dole bile angažirane zadnjih 6 dana, će biti u odgovornosti i tijesnoj koordinaciji i suradnji s potpredsjednikom Vlade Medvedom, a naravno da će on biti u konstantnom dijalogu i nastojanjima da se riješe problemi i na razini županije i gradova i općina, i svih ostalih. To je upravo ta vrsta centralizacije i koordinacije aktivnosti na terenu“.

Doduše, sam Zakon o sustavu civilne zaštite za takvog lokalnog šefa na geografski ograničenom području ima predviđeno rješenje pod nazivom „Koordinator na lokaciji“ – no to je  pozicija niže razine, koju određuje načelnik Stožera civilne zaštite iz redova operativnih snaga sustava civilne zaštite. Očigledno nedostojno bivšeg generala i sadašnjeg ministra Tome Medveda, te smo time najednom ušli u zonu praktične/političke nemogućnost ikakvog suvislog rješenja za do sada uočene probleme, I što onda? Pa, kako izgleda, Vlada je posegnula za onime što najbolje zna – stvaranje dodatnog kaosa. Koje su operativne posljedice ovakvog dvovlašća, vidjet ćemo vrlo brzo.

Vlada je na jutrošnjoj 188. sjednici usvojila novi prijedlog Odluke o donošenju Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, odnosno dopunjenu verziju prvobitne odluke od prije 4 godine. Kako je na Vladinoj sjednici rekao državni tajnik u MUP-u Žarko Katić:

„RH je ulaskom u EU preuzela obvezu izrade procjene rizika od katastrofa, koja je propisana odlukom Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu unije za civilnu zaštitu. Obveza izrade procjene rizika propisana je i Zakonom o sustavu civilne zaštite. Prvi dokument ove vrste izrađen je 2015. godine, kada je odabrano 12 rizika. Važeća procjena rizika od katastrofa je izmijenjena i dopunjena – sukladno novim podacima – za 4 postojeća scenarija. To su potresi, ekstremne temperature, štetni organizmi životinja i požare otvorenoga tipa. Najvažnije novine u odnosu na prethodnu procjenu rizika iz 2015. godine jest da uz postojećih 12 identificiranih rizika su dodatno obrađene 4 prijetnje, i to: radiološke nesreće, nuklearne nesreće, onečišćenje mora i pojava masovnih klizišta. Dakle, ovaj dokument sadrži procjene za ukupno 16 rizika. Donošenje ovog dokumenta nužan je preduvjet za korištenje sredstava iz strukturnog fonda u idućem proračunskom razdoblju za potrebe daljnjeg ulaganja u smanjenje rizika od katastrofa, ali i cjelokupni sustav zaštite…civilne zaštite.“

Vlada je jednoglasno prihvatila ovaj prijedlog. No osim dopune s novim rizicima, iz postojećeg Vladinog dokumenta ne može se vidjeti kakva je procjena svakog od novouvedenih rizika.

Prva Nacionalna procjena rizika podijelila je rizike u 3 skupine. Prva skupina su neprihvatljivi rizici – poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela, potres, te požari otvorenog tipa. Druga skupina su tolerirani rizici – ekstremne temperature, epidemije i pandemije, snijeg i led, industrijske nesreće, te suša. Treća skupina su prihvatljivi rizici – bolesti bilja, bolesti životinja, te zaslanjivanje kopna. Primjetno je da rizika od terorizma bilo koje vrste nema na popisu, kako onom iz 2015. godine, tako ni na ovoj danas usvojenoj dopuni, iako neke od njegovih posljedica itekako mogu biti katastrofalne te tražiti aktiviranje sustava civilne zaštite. No, kako će se tu rangirati spomenuti novi rizici – radiološke nesreće, nuklearne nesreće, onečišćenje mora i pojava masovnih klizišta – tek će se vidjeti.

Kako smo jučer mogli čuti od potpredsjednika Vlade RH, ujedno i ministra unutarnjih poslova, nakon prvih plavljenja početkom svibnja – prava je gužva počela 13. svibnja. I stvarno, kad pogledamo – “Zagreb” je preuzeo kontrolu nad zbunjenim i podijeljenim lokalnim vlastima. Uvedena je kontrola pristupa u poplavljena područja, a na terenu su osnovani centralizirani terenski stožeri, u kojima su visoki dužnosnici preuzeli kontrolu nad borbom protiv poplava. Jedina stvar koja kvari ovakvu, naizgled normalnu sliku, je činjenica da su spomenuti stožeri osnovani tek jučer – kad je već postalo nedvojbeno jasno da se vode naveliko povlače, da je evakuirano gotovo svo stanovništvo koje se trebalo evakuirati, i kad je za prvu silu već zbrinuto sve što je trebalo zbrinuti.

Post-festum stožeri

Umjesto 13. svibnja, “Operativno-komunikacijski centar Državne uprave za zaštitu i spašavanje” nadzor nad situacijom u ugroženim i poplavljenim područjima Vukovarsko-srijemske županije preuzeo je u Županji tek jučer, 21. svibnja. A ako pojedinac ni ne pogleda kretanja vodostaja u Županji – gdje je tijekom posljednjih 48 sati Sava u konstantnome opadanju, sada okruglih 40 cm niža nego prije dva dana – možda stanje ponešto ilustrira odluka Stožera za zaštitu i spašavanje Brodsko-posavske županije. To tijelo, koje je jučer pred Saborom zbog kvalitete njegova odgovora na krizu pohvalio i spomenuti ministar Ranko Ostojić, u suradnji s Hrvatskim vodama donijelo je odluku o ukidanju izvanrednoga stanja za Slavonski Brod. Po svoj logici, i u Županji će se uskoro stanje dovoljno popraviti za sličnu objavu – taman nakon što se zahuktaju procesije dužnosnika i administriranje u tamošnjim novoosnovanim stožerima.

Iako je jasno da će na poplavljenim područjima posla obilovati i tijekom idućih tjedana, “kontrola iz Zagreba” nad postupanjem lokalnog sustava zaštite i spašavanja (županijski Stožer za zaštitu i spašavanje) u Vukovarsko-srijemskoj županiji formalno je uvedena jer lokalni stožer “nije više mogao kontrolirati situaciju na stradalim područjima u županjskoj Posavini“. No, ako je vjerovati Zdravku Keliću, načelniku Županijskog stožera za zaštitu i spašavanje Vukovarsko-srijemske županije – nije baš ni čudno da se to tijelo nije snašlo u epskome narastanju Save. Naime, on tvrdi da:

“Očekivali smo da nam struka kaže što nas očekuje i koliko nas vode može ugroziti. Međutim, na prvom sastanku Stožera službena procjena Hrvatskih voda bila je da se očekuje vodostaj Save od 920 centimetara. Dan poslije ta procjena iznosila je oko 1030-1040 centimetara. Nažalost, Sava je došla do 1200 centimetara, a s kakvom stihijom smo se suočavali govori i to da je vodostaj rastao i do 14 centimetara na sat“.

Ujedno, na konferenciji za tisak, održanoj jučer u Županji, saznali smo i da je đakovačkoj vojarni uspostavljen drugi logistički centar u suradnji s MORH-om (vjerojatno uz onaj prvi, u vojarni “Bosut” u Vinkovcima), dok će svoj dio stožera u Županji osnovati i potpredsjednica Vlade, ministrica socijalne skrbi Milanka Opačić. Sve je to došlo nakon niza medijski popraćenih posjeta svekolikih dužnosnika sigurnim rubovima poplavljenih područja, a tek dan prije održavanja današnje izvanredne sjednice Vlade RH – koja će biti održana također u Županji. Kao da u Županji već nemaju dovoljno posla i bez organizacije ovakve ho-ruk sjednice Vladine družine! Danas u 15 sati, Vlada RH dakle planira opet u Županju – vjerojatno u novouspostavljene prostore “Operativno-komunikacijskog centra Državne uprave za zaštitu i spašavanje”, gdje bi se takvo okupljanje valjda moglo održati u “terenskim” uvjetima, a i dalje relativno komotno – s kojom god svrhom.

Policijska država na jugoistoku Slavonije

I dok se ponešto čuje o mjerama koje su vojska i lokalne vlasti poduzimale posljednjih dana u borbi protiv poplava, bitno je manje vremena posvećeno jednoj neuobičajenoj mjeri o čijem smo proglašenju također saznali jučer. Naime, na već spomenutoj konferenciji za tisak (na kojoj su nazočili uz ravnatelja DUZS-a Jadrana Perinića i potpredsjednik Vlade te ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, ravnatelj policije Vlado Dominić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Graba, pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić i glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković) – objavljena je “Odluka Vlade Republike Hrvatske o proglašenju katastrofe za područje Vukovarsko – srijemske županije“. Među ostalim, njome je ograničeno kretanje prostorima poplava – uz isticanje da građani RH “bez posebnih odobrenja policije i vojske neće moći ulaziti u ugrožena područja“. Ujedno je najavljeno i “da će od sutra i novinari koji prate situaciju u županjskoj Posavini dobiti posebne propusnice“.

Kako spomenuta Odluka Vlade RH nije i službeno objavljena – malo se teže makar okvirno upoznati s njenim punim sadržajem, obrazloženjem ili pravnim osnovama. A budući se tu radi o uvođenju prvom takvog režima u RH od jeka Domovinskoga rata, riječ je o mjeri koja možda ima i smisla, ali je definitivno donesena zbrzano, zakašnjelo i u prevelikoj tišini. Osim što spomenutoj odluci nema spomena na službenim internetskim stranicama Vlade (kao ni u dnevnim redovima posljednjih sjednica ovoga tijela), o kakvoj je tišini tu riječ dodatno svjedoči i činjenica da na izričit novinarski upit o detaljima ovoga akta portal Obris.org – od njegova navodnog donositelja (valjda Vlade RH), nije dobio “ni pisma, ni razglednice”.